Autor: INFO

  • Janez Kopač: Nove termoelektrane su pusti snovi političara iz BiH

    Janez Kopač: Nove termoelektrane su pusti snovi političara iz BiH

    Direktor Sekretarijata Energetske Zajednice Janez Kopač govorio je o obavezama koje je BiH, ali i druge zemlje u regiji preuzele vezano za dekarbonizaciju ekonomije te je poručio kako BiH u ovom kontekstu kasni za okruženjem.

    U intervjuu koji je organizovao Centar za životnu sredinu, Kopač je istakao kako BiH u ovom periodu ima problem s usklađivanjem politike s propisima Evropske unije.
    “Sve to je uglavnom zbog problema sa Ustavom i nadležnostima, jer za dekarbonizaciju koja predstavlja tzv. drugu energetsku tranziciju, potrebna je prva, a to je reorganizacija elektroenergetskog sektora. U FBiH se to još uvijek nije dogodilo, u RS-u se dogodilo u distributivnim preduzećima. Također, potrebna je liberalizacija cijena odnosno otvaranje tržišta, što naravno znači i odražavanje tog troška u cijenama. Sada su cijene regulirane na način da su toliko niske da nema nikakvog podsticaja za promjenu dobavljača”, rekao je Kopač.


    Kopač je poručio kako se BiH u budućnosti mora okrenuti durgim, obnovljivim izvorima energije te da je dekarbonizacija nova ekonomska realnost za regiju.

    “Tu BiH ima velike potencijale, posebno Hercegovina koja je puna vjetra i sunca i mogla bi biti nova energetska destinacija Centralne Evrope. Predstavnici elektroprivreda razumiju to i vide u tome šansu koja nema toliko veze za zaštitom okoliša, već sa ekonomijom. BiH je bila izvoznica električne energije i ako to bude bazirano na uglju, izvoza više neće biti, te mora naći novu šansu za budućnost. Tu šansu ima u energetici, samo sada bez uglja”, ističe on.

    Kada je riječ o prilagođavanju zakonske regulative novim izvorima energije, Kopač ističe kako je to komplikovan proces koji neće biti prijatan.

    “Uz to, cijela BiH, odnosno oba entiteta moraju usvojiti programe prestrukturiranja regija ovisnih o uglju, a to je izuzetno komplikovan proces koji neće biti prijatan, pošto su mnogi tu na gubitku. Zbog toga treba da su ponuđene neke alternative koje koštaju”, rekao je Kopač.


    Što se tiče rokova za ispunjavanje procesa dekarbonizacije, Kopač ističe kako je rokove u ovom slučaju teško postavljati.

    “Teško je pričati o godinama, dat ću kratku ilustraciju. U Sloveniji imate TE Šoštanj koja je otvorena 2015. godine i najsavremenija je termolektrana u regionu. Po investicionom programu morala bi raditi do 2054. godine. Prošle godine, do prije par mjeseci, svi su razmišljali da se gasi 2050. godine kao krajnji rok za dekarbonizaciju. Onda je vlada počela pričati o tri alternative i stvorila se velika buka u javnosti. Onda se najavilo da će TE Šoštanj ove godine imati 150 miliona eura gubitka i već sljedeće godine će biti, kao preduzeće, nerentabilna. To je nova realnost, možda će se već zatvoriti za dvije godine, godinu”, kaže Kopač.

    Osim toga, Kopač ističe kako blokove u Kaknju i Tuzli najvjerovatnije čeka pokretanje pravnih procesa zbog toga što rokovi za rekonstrukciju nisu ispoštovani.

    “Vjerovatno će se to desiti u BiH sa Kaknjem i Tuzlom, jer jednostavno nisu počeli na vrijeme, ali istina je da su javne nabavke u pitanju, gdje ima uvijek takvih komplikacija i to se oduži godinama, posebno u BiH. Države tu ponekad ne mogu ništa zbog procedura. Značajno je da su procesi započeti, iako se ne drže rokova. I Pljevlja se sada rekonstruira, i EPBiH je započela postupak za Kakanj i Tuzlu, Ugljevik je pri kraju, ne znam kako je sa TE Gacko”, kaže Kopač.

    Kada je riječ o sankcijama Energetske Zajednice za zemlje koje ne poštuju Nacionalni plan smanjenja emisije gasova, Kopač poručuje kako se tu prije svega treba osloniti na domaće zakonodavstvo.

    “Prije svega moraju se pridržavati domaćeg zakonodavstva, RS i FBiH imaju svoje zakone o zaštiti okoliša gdje su predviđene dosta visoke kazne. Prva je na potezu domaća inspekcija, a ne Sekretarijat Energetske zajednice. Uvijek postoji prekršajni postupak unutar Energetske zajednice, koji je dug i neučinkovit. Stoga je sve što rade organizacije na terenu jako važno, jer ima odjeka i oblik su pritiska na vlasti da nešto naprave. Poneki put čini se da je sve uzalud, ali mislim da nije”, mišljenja je Kopač.

    Na kraju, Kopač poručuje kako će se poskupljenje energije definitivno desiti u budućnosti.

    “Poskupljenje energije će se sigurno desiti, jer bez toga ne može. To se desilo u EU, iako je tačno da su te zemlje bogatije. Ipak, dekarbonizacija se dešava i neko to mora da plati, to su na kraju krajeva uvijek krajnji potrošači. Međutim, ovo je bitka za bolju budućnost i mislim da se u bolju budućnost isplati investirati”, zaključio je direktor Sekretarijata Energetske Zajednice Janez Kopač

  • Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Blinken naredne sedmice organizuje sastanak s liderima Njemačke, Francuske i Italije

    Američki državni sekretar Antony Blinken otputovat će u Njemačku iduće sedmice na razgovore s kancelarkom Angelom Merkel i radi učešća na konferenciji o Libiji čiji će domaćin biti njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

    Blinken će održati razgovore s Merkel u Berlinu u srijedu, saopćio je portparol njemačke vlade Steffen Seibert.

    “Istoga dana, on će učestvovati na drugoj konferenciji o Libiji u ministarstvu vanjskih poslova na poziv ministra Heika Maasa”, kazao je Seibert.

    Maas i Blinken također će održati bilateralne razgovore o vanjskopolitičkim temama, saopćila je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova.

    Dvojica ministara u četvrtak će potpisati sporazum o tješnjoj saradnji između SAD-a i Njemačke u Memorijalu ubijenim Jevrejima Evrope u blizini Brandenburške kapije.

    Blinken će potom otputovati u Francusku gdje će se sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom i ministrom vanjskih poslova Jean-Yvesom Le Drianom u Parizu 25. juna, saopćio je State Department u Washingtonu.

    Odatle će Blinken otputovati u Italiju gdje će u Rimu s italijanskim ministrom vanjskih poslova Luigi Di Maiom predvoditi sastanak koalicije protiv tzv. Islamske države.

    Očekuje se da se razgovori o Siriji održe na marginama sastanka.

    Nakon bilateralnih razgovora s Di Maiom i predsjednikom Sergiom Mattarellom, Blinken planira posjetiti Vatikan radi sastanka s visoko rangiranim crkvenim predstavnicima.

    Na kraju evropske turneje, Blinken će se pridružiti ministrima vanjskih poslova G20 na njihovom skupu u Bariju i u Materi u južnoj Italiji, prenosi dpa.

  • Vučić poslao poruku Srbima u Crnoj Gori

    Vučić poslao poruku Srbima u Crnoj Gori

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu video poruku u kojoj se obraća Srbima u Crnoj Gori.

    Vučić je poručio da su pritisci na Srbiju po pitanju Kosova i Metohije očekivani, kao i da će se o odluci crnogorskog parlamenta još raspravljati i da će se Srbija uvijek zalagati za interese njenog naroda u Crnoj Gori.

    “Poručujem našem narodu koji živi u Crnoj Gori da smo uz njih! Naše je da držimo glavu uzdignuto, da se borimo i gradimo mir. Živela Srbija i srpski narod”, napisao je Vučić uz video koji je objavio na Instagramu.

    Vučić se osvrnuo na odluku crnogorskog parlamenta da usvoji Rezoluciju o Srebrenici.

    “Poštovani građani Srbije i srpski narode. Prethodnih dana i nedelja bili smo izloženi velikim pritiscima. Očekivali smo ih od svih onih koji su učestvovali u pokušaju stvaranja takozvanog nezavisnog Kosova, i od svih onih kojima ne pada lako činjenica da Srbija napreduje najbrže u svojoj istoriji. Očekivali smo ih od svih onih koji bi upravo zato želeli da Srbiju oslabe, ali nismo ih očekivali od onih koji su nam uvek bili najbliži”, rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da je njegova poruka upućena srpskom narodu gdje god da živi, koji mora da izdrži napade i pritiske.

    “Nije naša ni sramota ni krivica, samo treba da držimo glavu visoko uzdignuto, da radimo što je moguće više, i da se borimo još snažnije. Da se borimo za svoju Srbiju i sve naše građane. Da odgovorimo na svaku optužbu, ali da i dalje gradimo mir i čuvamo stabilnost. Da nikoga ne vređamo i nikome ne radimo ono što nama rade”, dodao je Vučić.

    Vučić je rekao da će Srbija u narednim danima analizirati sve odluke crnogorskog parlamenta, i rekao je da se neće donositi ishitrena rješenja.

  • Skočibušić otkrio da Kinezi još nisu potpisali ugovor za vakcine, Novalić tvrdio da je sve gotovo

    Skočibušić otkrio da Kinezi još nisu potpisali ugovor za vakcine, Novalić tvrdio da je sve gotovo

    Nakon što je Vlada Federacije BiH 10. juna slavodobitno građane obavijestila kako je potpisan ugovor FBiH o direktnoj nabavci 500.000 doza vakcine Sinopharm s proizvođačem, izgleda da potpisa iz Kine ipak još nema.

    Da se potpis ugovora od proizvođača iz Kine još uvijek čeka danas je u Mostaru potvrdio direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Siniša Skočibušić.
    “Mi smo potpisali s naše strane, poslali originale u Kinu i sada očekujemo da nam oni potpišu. Kada oni potpišu, mi moramo što prije uplatiti i nakon uplate je predviđeno da prvi kontingent ide za pet dana. Tako da sada čekamo da nam oni vrate potpsan ugovor”, kazao je Skočibušić.

    Podsjetimo da je ovo prvi ugovor Vlade FBiH za direktnu nabavku vakcina protiv koronavirusa.

    Federalni premijer Fadil Novalić je 10. juna nakon sjednice Vlade FBiH u Mostaru s ponosom javnost izvijestio kako je potpisan ugovor za nabavku pola miliona doza Sinopharm vakcina protiv koronavirusa.


    Tada je Skočibušić kazao kako ima čvrsta obećanja o vrlo skoroj isporuci, jer isporuke iz Kine kontroliše Vlada NR Kine i zbog klauzule tajnosti iz ugovora nisu u mogućnosti iznositi više informacija, poput cijene koja bi se izdvojila iz Budžeta FBiH.

    “Cijena ugovora, što se tiče Sinopharma, je povjerljiva, taj dokument je klasificiran kao povjerljiv s obzirom na to da je to zahtjev samog proizvođača i nismo u mogućnosti govoriti o tome”, kazao je Skočibušić danas u Mostaru.

    Da li je povjerljivost izgovor za prikrivanje njihovog nerada saznat će se ubrzo ukoliko vakcine ponovo, po ko zna koji put, ne uspiju nabaviti.

  • Mandić: Usvajanje Rezolucije istorijska sramota i tragedija

    Mandić: Usvajanje Rezolucije istorijska sramota i tragedija

    Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izjavio je da se “u Srebrenici desio zločin, a ne genocid i naglasio da je istorijska tragedija i sramota da su predsjednik parlamenta Crne Gore Aleksa Bečić, premijer Zdravko Krivokapić, potpredsjednik vlade Dritan Abazović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović proglasili Srbe za genocidan narod”.

    “Ovakvu rezoluciju /o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici/, sramotnu i neodgovornu, nije usvojio ni parlament u BiH”, rekao je Mandić i dodao da će je koristiti svi neprijatelji Srba u regionu.

    On je rekao da je danas imao i telefonski razgovor sa srpskim članom i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, koji je, kako kaže, ogorčen zbog odluke parlamenta da usvoji Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici.

    Mandić je rekao da se odnos snaga u Crnoj Gori vratio na nivo prije 30. avgusta, te da su jučerašnjim glasanjem Srbi proglašeni genocidnim narodom, kao i da su odnosi sa Srbijom razoreni.

    On je na konferenciji za novinare u Podgorici rekao da nije vjerovao da će dio vlasti učiniti nešto gore u odnosu na ono što je Milo Đukanović uradio kada je priznao Kosovo i naglasio da su mu iz Crkve rekli da Krivokapić nema više njihovu podršku.

    “Niko nije vjerovao da možemo da se suočimo sa ovakvom izdajom, sa ovakvom podlošću, ali izgleda da je to cijena demokratije”, naveo je Mandić.

    Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao je da su Bečić, Abazović i Đukanović izglasali najsramniju i najizdajničkiju odluku protiv srpskog naroda.

    Knežević ističe da se Milo Đukanović sinoć “vratio” kroz Rezoluciju, a pitanje je da li je i odlazio, imajući u vidu poteze Zdravka Krivokapića.

    Skupština Crne Gore izglasala je sinoć Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Za usvajanje Rezolucije glasalo je 55 poslanika, protiv je bilo 19, a uzdržano sedam.

    Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva “da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i da je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka”.

    Tekst rezolucije predvidio je i da 11. jul bude proglašen Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

  • Oglasio se Krivokapić: Po cijenu života spremni da odbranimo vašu i našu pobjedu

    Oglasio se Krivokapić: Po cijenu života spremni da odbranimo vašu i našu pobjedu

    Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić oglasio se na Twitteru nakon što je Skupština usvojila Rezoluciju o Srebrenici i smijenila ministra pravde Vladimira Leposavića.

    Nakon brojnih izjava funkcionera DF-a da Krivokapića više ne smatraju za premijera, predsjednik Vlade Crne Gore je na Twitteru poručio da je DF taj koji zajedno sa DPS-om Mila Đukanovića dogovara obaranje Vlade.

    “Dužan sam da građanima Crne Gore saopštim punu istinu o onome što se događalo i događa iza kulisa napada Demokratskog fronta na Vladu Crne Gore: DF zajedno sa DPS i njenim bivšim koalicionim partnerima najdirektnije dogovara obaranje Vlade i Skupštine Crne Gore, a sve u cilju raspisivanja novih parlamentarnih izbora”, poručio je Krivokapić.

    On je dodao da su svi “oni koje DF optužuje za izdaju spremni po cijenu svojih života braniti pobjedu na avgustovskim izborima”.

    “Poštovani građani, morate otvoreno biti upoznati sa igrom koja se medijski plasira i koja će se tek medijski aktuelizovati u narednim danima, ali budite sigurni da su svi iz Vlade i Parlamentarne većine koje DF danas optužuje za izdaju spremni da vašu i našu pobjedu na avgustovskim izborima odbrane po cijenu svojih života. Demokratski front je bojkotom Skupštine sada i javno postao dio Parlamentarne većine sa Demoktarskom partijom socijalista”, naglasio je Krivokapić.

  • Dodik: Usvajanje Rezolucije akt neprijateljstva prema Srpskoj i Srbima

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da su parlamentarne političke partije koje su u Skupštini Crne Gore usvojile Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ispoljile otvoreni akt neprijateljstva prema Republici Srpskoj i Srbima.

    -Mi ćemo znati kako da se odnosimo prema njima. Šteta je što je dio većine, koji je i srpskim glasovima ušao u parlament Crne Gore popustio pred pritiscima i ucjenama i na takav način se obračunao sa Srbima i Republikom Srpskom. Bilo bi mnogo bolje da su istine radi, budućnosti radi i novih generacija radi pogledali izvještaj koji je sačinila Nezavisna komisija na čelu sa Gideonom Grajfom o Srebrenici i odredili se o tome – istakao je Dodik upitan da prokomentariše usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici u Skupštini Crne Gore.

    Dodik je naglasio da je Skupština Crne Gore sinoć na mala vrata uvela i verbalni delikt u državu koja se vijekovima dičila slobodarstvom.

    • Ako Parlamentarna skupština BiH nije usvojila jedan takav akt postavlja se pitanje šta je to motivisalo Crnu Goru da se o tome određuje, posebno ako je riječ o tragičnim događajima koji nemaju veze sa Crnom Gorom. Ako je DPS-u proradila savjest, jer je njen lider učesnik ratnih dešavanja 90-ih, nije jasno šta je druge političke partije u Crnoj Gori rukovodilo za jednu sramnu rezoluciju kakva je sinoć usvojena u crnogorskom parlamentu – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je Rezolucijom gurnut „prst u oko“ Srbima radi razbijanja srpskog jedinstva koje je stvoreno u toj državi.

    On je izrazio nadu da će ova rezolucija još jednom ujediniti Srbe, kao što ih je ujedinio i zakon o navodnim slobodama vjeroispovijesti kada su Srbima pokušali oduzeti njihove svetinje, a ovom rezolucijom se Srbi žele označiti na neki način kao genocidni narod.

    Petković je dodao da mu nije jasno zašto se ova rezolucija donosi u trenutku kada se pomislilo da Crna Gora kreće putem suživota, demokratije i uvažavanja prava naroda, posebno Srba koji tamo žive u velikom broju.

    • Postavlja se pitanje, ako je donesena rezolucija o Srebrenici, zašto nije donesena rezolucija o genocidu koji se desio u Jasenovcu ili nad Jermenima ili na nekom drugom svjetskom stratištu, nego samo navodni genocid u Srebrenici – naveo je Petković.

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić ocijenila je da su kao bomba odjeknuli sinoćnje izglasavanje u crnogorskom parlamentu rezolucije o Srebrenici i smjena ministra pravde Vladimira Leposavića i poručila da se ova izdaja ne može zaboraviti.

    -Sada kada su najveći svjetski autoriteti počeli da osporavaju događaje u Srebrenici iz prethodnog rata, crnogorski parlament se odlučio na ovaj sramni korak uperen protiv cijelog srpskog naroda – istakla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, žalosno je u šta su se pretvorili snaga i energija višemjesečnih litija za koje se očekivalo da će roditi neku novu Crnu Goru, o kojoj je pjevao Njegoš.

    Majkićeva je naglasila da je zato Srbima teško prihvatiti da se samo za jedno veče izglasavanjem ove sramne antisrpske rezolucije Crna Gora vratila na put koji joj je zacrtao aktuelni predsjednik Milo Đukanović.

    -Danas kada su sve ale krenule na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod izdaja je najsnažnija stvar koja se jednom narodu može učiniti i nikada se ne može zaboraviti – poručila je Majkićeva.

    Skupština Crne Gore izglasala je sinoć Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Za usvajanje Rezolucije glasalo je 55 poslanika, protiv je bilo 19, a uzdržano sedam.

    Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i da je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

    Tekst rezolucije predvidio je i da 11. jul bude proglašen Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

  • Građani šokirani neprijatnim prizorima! Kroz Banjaluku “paradiraju” pacovi i zmije

    Građani šokirani neprijatnim prizorima! Kroz Banjaluku “paradiraju” pacovi i zmije

    Tokom ove sedmice, u rasponu od samo pet dana, kroz Banjaluku “paradirali” su pacovi i zmije.

    Banjalučane je prvo šokirao pacov, koji se u ponedjeljak pojavio na Trgu Krajine i to vrijeme kada većina građana završava radnu smjenu i odlazi kući. Mnogi su bili šokirani ovom pojavom i zgroženi činjenicom da se takvo nešto događa u njihovom gradu. Reakcija gradonačelnika je izostala.

    Samo dan kasnije, u utorak, na Krašovom parkingu, takođe u centru Banjaluke, pojavila se zmija, koja je imala namjeru da uđe u automobil, o čemu svjedoči i fotografija koju je poslao čitalac ATV-a.

    Dok je već krajem radne sedmice, u ulici Veljka Mlađenovića u banjalučkom naselju Ada, mještane šokirala takođe zmija.
    Stanovnici ovog naselja bili su šokirani ovom pojavu, te su dodali da ih ne čudi otkud ovaj gmizavac, imajući u vidu da trava dugo nije košena, što je svakako nemar nadležnih organa i veliki propust.

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.

  • Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beču, gdje prisustvuje Samitu o zapadnom Balkanu, da je postignut veliki stepen saglasnosti o svim ključnim pitanjima koja opterećuju zemlje regiona, ali da zbog čudnog stava delegacije (samoproglašenog) Kosova nije postignut konsenzus o usvajanju deklaracije.

    Ocjenjujući da je sastanak sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom i specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom bio odličan, Tegeltija je naveo da je trebalo zajednički da se usvoji deklaracija i da se proslijedi Savjetu Evrope kao zajednički stav svih zemalja.

    -Razgovarali smo o nekoliko ključnih pitanja, a to su pandemija sa kojom se borimo više od 15 mjeseci, ekonomija nakon završetka borbe protiv kovida, ekonomska saradnja, te pitanje migracija i procesa proširenja sa EU – rekao je predsjedavajući Savjeta ministara novinarima u Beču.

    On je napomenuo da problem sa pandemijom neće biti završen bez nastavka vakcinacije, što nije moguće ukoliko vakcina ne bude dostupna svim zemljama u svijetu.

    • Ono što je ohrabrujuće jeste to da je Kurc obećao da će od avgusta Austrija obezbijediti dodatni milion doza vakcina za sve zemlje zapadnog Balkana – rekao je Tegeltija i podsjetio da je u prvoj tranši koju je obezbjedila Austrija od 650.000 doza vakcina BiH dobila 214.000 doza, te da isporuka još traje.

    On je zahvalio i Srbiji za pomoć u procesu vakcinacije, jer je gotovo 15 odsto doza koje su stigle u BiH rezultat Vlade Srbije.

    • Kada je riječ o ekonomiji saglasni smo da nam dolazi težak period oporavka od pandemije. Prvi uslov jeste da okončamo borbu sa kovidom, a koju ćemo završiti sa vakcinacijom, a poslije toga slijede značajne investicije i pomoć realnom sektoru – pojasnio je Tegeltija.

    On je naveo da investicije moraju biti potpomognute Evropskim investicionim planom za zapadni Balkan.

    • Svi smo svjesni toga da EU mora više investirati u zapadni Balkan, jer su mu najznačajniji spoljnotrgovinski partneri zemlje EU – naglasio je Tegeltija.

    Kada je riječ o migracijama i procesu proširenja, Tegeltija je naveo da tu postoje jasni stavovi svih prisutnih, a to su da Evropa ne pokazuje posebne ambicije da zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU.

    • Još ne postoji zvaničan stav po tom pitanju. Ne izjašnjavaju se da su protiv toga, ali mnogo toga se radi da se ne ide u proširenje ili bar da se ne ide onom brzinom kojom smo planirali – istakao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pitanje migracija je veoma važno za BiH koja je došla u situaciju da bude posljednja zemlja zapadnog Balkana koja treba da zaustavi migracije prema zapadnoj Evropi, a to nije moguće.

    • Migracije treba zaustaviti tamo gdje počinju, tamo gdje migranti ulaze u EU, a na granici od 1.000 kilometara između BiH i Hrvatske nije moguće zaustaviti migrante – ukazao je Tegeltija.

    On je napomenuo da će svaka tehnička pomoć policijskim agencijama u BiH dobrodoći, ali ako se taj proces ne bude zaustavljao prije BiH – u samoj BiH on ne može biti zaustavljen.

    Komentarišući podršku Lajčaka i Kurca ulasku zemalja zapadnog Balkana u EU, Tegeltija je rekao da je Austrija zemlja koja predvodi one države koje podržavaju pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU, ali da, nažalost, postoji veliki broj zemalja koje ne dijele taj entuzijazam.

    • Zemlje zapadnog Balkana sprovode mnoge reforme, rade mnogo toga što se od njih zahtijeva u procesu pridruživanja EU, ali kao da se pojavi neka žnevidljiva rukaž koja postavi dodatne uslove i zaustavi zemlje zapadnog Balkana, a time se ozbiljno gubi povjerenje građana u postupak proširenja – konstatovao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da, kada građani izgube povjerenje, onda se u mnogo težu situaciju dovede i vlast koja treba da sprovodi reforme, a od kojih su neke jako zahtjevne i politički i ekonomski.