VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve više američkih kompanija planira zapošljavanje uslovljavati obaveznom vakcinacijom

    Sve je više američkih kompanija koje namjeravaju da zapošljavanje uslovljavaju vakcinacijom protiv koronavirusa.

    Među njima je i denverški restoran Bonanno Concepts koji će od 30. septembra sve radnike obavezati na vakcinaciju.

    “Od ukupnog broja zaposlenih, 20 posto njih je bilo nevakcinisano. Skoro svi oni su se u 24 sata prijavili za vakcinaciju, a nakon što smo se odlučili na ovaj korak”, izjavila je Jessica Kinney, direktorica odjela za ljudske resurse spomenutog restorana.

    Velike kompanije, poput United Airlinesa i Googlea, su također obavezale dio radnika na vakcinaciju. Postoje firme koje će nevakcinisanim radnicima dodatno naplaćivati troškove zdravstvene zaštite. Jedna takva je Delta Air Lines, a u njenom slučaju to će iznositi 200 dolara mjesečno.

    Uprave kompanija su podstaknute da budu odlučnije u namjeri da obavežu na vakcinaciju, i to nakon što je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ranije ove sedmice odobrila i vakcinaciju tinejdžera vakcinama proizvođača Pfizer/BioNTech.

    Vakcinacijom se uslovljavaju i nova zapošljavanja. Prema online servisu za zapošljavanje Indeed.com, od jula ove godine se broj kompanija, koje uslovljavaju zapošljavanje vakcinacijom, povećao za 90 posto.

    “Ovo bi mogao biti početak trenda koji će se nastaviti”, ocijenila je AnnElizabeth Konkel iz Indeeda.

    Vakcinacija je najčešće obavezna za radnike u marketingu, IT-u, obrazovanju i prodaji. Prema istraživanju Gallupa, 52 posto radnika podržava obaveznu vakcinaciju, dok se 38 posto njih protivi tome. Istraživanje, koje je proveo Associated Press-NORC Center for Public Affairs Researh, je pokazalo da 59 posto uposlenika podržava obaveznu vakcinaciju.

    Obavezivanje na vakcinaciju će učiniti da dio ljudi još više bude zainteresovan da konkuriše za određeno radno mjesto, ali bi i dio njih moglo odvratiti od te namjere, objavio je CBS News.

  • Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Vanredno stanje na istoku Evrope: Migrantska kriza kao način ratovanja EU i Bjelorusije

    Predsjednik Poljske objavio je ovih dana dekret kojim se uvodi vanredno stanje na granici s Bjelorusijom na 30 dana zbog migrantske krize koja je eskalirala na granici između ove dvije zemlje i dodatno destabilizirala cijelu regiju.

    Kako je naveo poljski predsjednik u svojoj odluci, vanredno stanje se uvodi u 183 mjesta koja se nalaze u pojasu od tri kilometra uz granicu s Bjelorusijom, što su mnogi ocijenili kao potez bez presedana u postkomunističkoj historiji Poljske.

    “Situacija na granici s Bjelorusijom je teška i opasna. Poljska kao država koja je odgovorna za svoje granice, ali i za granice Evropske unije mora poduzeti mjere kako bi osigurala sigurnost i poljske države kao i Evropske unije”, rekao je glasnogovornik predsjednika Poljske Blazej Spychalski.

    Zašto je uvedeno vanredno stanje?

    Kako su naveli poljski zvaničnici, vanredno stanje na granici s Bjelorusijom uvedeno je prije svega zbog većeg priliva migranata iz arapskih zemalja, koji preko Bjelorusije nastoje doći do država Evropske unije.

    Glasnogovornik poljskog predsjednika saopćio je kako je u posljednjih nekoliko mjeseci hiljade migranata pokušalo preći iz Bjelorusije prema državama Evropske unije, od kojih su na udaru najviše Poljska, Litvanija i Latvija.

    Prema podacima vlasti, samo u augustu granicu između dvije zemlje ilegalno je željelo preći oko 3.200 migranata, a situacija je eskalirala naročito nakon krize u Afganistanu, kada su brojni građani pobjegli iz države zbog talibanskih osvajanja.


    Upravo u posljednjih nekoliko dana na granici Bjelorusije i Poljske zabilježen je veći priliv migranata iz Afganistana, a zbog situacije, poljska vlast započela je i izgradnju ograde visoke dva metra, kako bi olakšala posao graničnoj policiji na dijelovima gdje migranti pokušavaju preći granicu.

    Zbog novih mjera i uvođenja vanrednog stanja, brojni migranti ostali su “zaglavljeni” na ničijoj zemlji između Bjelorusije i Poljske te se trenutno nijedna zemlja ne oglašava o njihovom statusu.

    Iako je u suštini za krizu na granici između Bjelorusije i Poljske zaslužna migrantska kriza, posljednje odluke poljskog predsjednika povezane su i s političkom krizom koja već više od godinu traje između Bjelorusije s jedne te susjednih zemalja poput Latvije, Litvanije i Poljske s druge strane

    Lukašenkova osveta Evropskoj uniji

    Naime, od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je pobjedu odnio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su protesti bjeloruske opozicije, koje su podržale i susjedne države.

    Pojedini bjeloruski opozicionari, kao što je Sviatlana Tsikhanouskaya, djelovali su upravo iz Litvanije zbog zabrane ulaska u Bjelorusiju.

    Nakon što je situacija eskalirala, Evropska unija je uvela niz ekonomskih i političkih sankcija Bjelorusiji, što je nanijelo određenu štetu režimu Aleksandra Lukašenka.


    Ipak, bjeloruski predsjednik našao je način kako da odgovori na evropske sankcije, a za to su mu poslužili upravo migranti. Sveprisutnu migrantsku krizu bjeloruski predsjednik je iskoristio za svojevrsni rat protiv Evropske unije.

    Migranti iz Iraka, sjevera Afrike, ali i Afganistana, koji su dolazili u Bjelorusiju, uredno su provedeni prema granicama Litvanije, Latvije i Poljske, što je stvorilo velike probleme ovim zemljama.

    “Nećemo nikoga zadržavati. Bjelorusija nije krajnje utočište migrantima. Oni su krenuli prema prosvijetljenoj, ugodnoj i toploj Evropi”, ironično je izjavio Lukašenko.

    Njegova odluka da i dalje nastavi propuštanje migranata dovela je do toga da Poljska, Litvanija i Latvija zatvore granice s Bjelorusijom i proglase vanredno stanje u pograničnim dijelovima.

    Upravo ove zemlje, uključujući i Estoniju, potpisale su 23. augusta i zajedničku deklaraciju, gdje su optužile Bjelorusiju za hibridni rat s Evropskom unijom, u kojem režim Aleksandra Lukašenka koristi upravo migrante kao “oružje”.
    “Od juna smo suočeni s hibridnim napadima na istočnu granicu Evropske unije i NATO-a. Građani iz zemalja trećeg svijeta se koriste za ilegalne prelaske granica. Ovo nije migrantska kriza, već politički orkestrirana operacija režima Aleksandra Lukašenka kako bi se skrenula pažnja sve većih kršenja ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija bez konkretnog rješenja

    Povodom eskalacije krize na granicama oglasila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson, koja je također optužila Bjelorusiju da prebacivanjem migranata na granice Evropske unije nastoji destabilizovati kompletnu regiju.
    “Ono što Lukašenko pokušava jeste destabilizacija Evropske unije, a u tome koristi ljudska bića. Sankcije koje je njegovom režimu uvela Evropska unija zapravo su ga povrijedile te pokušava učiniti sve kako bi nam se suprotstavio”, rekla je komesarka.

    Za sada se problemu migracija na istoku Evrope ne nazire kraj. Odnosi između Latvije, Litvanije, Poljske i Bjelorusije na najnižem su nivou, a Evropska unija za sada nema adekvatno rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

    Do sada se na granicama ovih zemalja nalazi nekoliko hiljada migranata čija je budućnost usljed političke krize neizvjesna, a situacija se svakako može dodatno zakomplikovati ukoliko se uzme u obzir činjenica da Evropa ulazi u jesen i zimu – period godine kada je evropski mehanizam upravljanja migracijama na posebnom ispitu.

  • Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Libijske vlasti pustile su u nedjelju jednog od sinova Moamera Gadafija nakon više od sedam godina zatočeništva u glavnom gradu Tripoliju, rekao je privremeni čelnik zemlje.

    Mandatar za mjesto premijera Abdul Hamid Dbeibah rekao je u ponedjeljak da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu u skladu s prethodnim sudskim nalogom.

    Mohamed Hamouda, glasnogovornik prijelazne vlade, rekao je da je on izašao iz zatvora Al-Hadaba, gdje se nalaze mnogi dužnosnici Gadafijevog režima koji čekaju na suđenje, uglavnom u vezi sa suzbijanjem ustanka 2011. u kojem je srušen dugogodišnji vladar. Hamouda nije detaljno objašnjavao okolnosti puštanja.

    Lokalni mediji izvijestili su da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu nakon što je oslobođen optužbi koje datiraju iz vremena ustanka protiv vladavine njegovog oca. Nakon puštanja na slobodu, otputovao je u Tursku, prema internetskoj stranici Al-Marsad.

    “Ne možemo ići naprijed bez pomirenja”, rekao je Dbeibah u tweetu najavljujući puštanje.

    Njegova vlada dobila je zadatak voditi razorenu zemlju do izbora prije kraja ove godine. U vrijeme pobune 2011. Al-Sadi Gadafi bio je na čelu brigade specijalnih snaga koja je učestvovala u suzbijanju pobunjenika.

    On je prokrijumčaren preko pustinje u Niger 2011. upravo u trenutku kada je srušen režim. Izručen je u martu 2014. nakon što on, kao i kolege koji su ga pratile, “nisu poštovali uvjete boravka u Nigeru”, rekla je tada vlada zapadnoafričke zemlje.

    Diktator Gadafi je imao osmero djece, od kojih je većina imala značajnu ulogu u njegovom režimu. Njegov sin Muatasim ubijen je u isto vrijeme kada je Gadafi zarobljen i ubijen. Druga dva sina, Seif al-Arab i Kamis, ubijena su ranije u ustanku.

    Seif al-Islam, koji je važio za nasljednika svog oca, živi u Libiji od puštanja iz pritvora 2017. Drugi sin, Hanibal, navodno je pritvoren u Libanu. Ostala djeca su još na slobodi a zatražila su azil u susjednom Alžiru zajedno sa Gadafijevom ženom.

  • Zaklinju se u vjeru, pa je pogaze: Kako su dešavanja u Crnoj Gori usijala glave bošnjačkih političara

    Zaklinju se u vjeru, pa je pogaze: Kako su dešavanja u Crnoj Gori usijala glave bošnjačkih političara

    Najnovija dešavanja u Crnoj Gori bila su povod pojedinim bošnjačkim političarima da kroz svoje poruke pokažu netrpeljivost prema srpskom narodu.

    Mi koji smo bili svjedoci uvoda u krvavi rat na ovim prostorima nikako ne možemo ostati ravnodušni na događaje koji ovih dana potresaju Crnu Goru, a koji nas podsjećaju na to vrijeme. Još uvijek su svježa sjećanja na agresiju koju je preživjela naša zemlja, a danas smo bili svjedoci novoj demonstraciji sile. Kakva je poruka kada vojni helikopter dovodi, a kordon policije osigurava vjerske velikodostojnike, koji bi trebalo da propovijedaju mir, toleranciju, poštovanje, ravnopravnost? Nažalost, očito ništa od toga nije bilo ni u primisli onih koji su silom ustoličili mitropolita – rekao je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić.

    Nikšića posebno zabrinjava, kako je kazao, “odsustvo odgovornosti Vlade Crne Gore, koja nije adekvatno procijenila rizik ovog događaja i nije otkazala ustoličenje koje je evidentno imalo političke ciljeve u pozadini”.

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP
    – Srpska pravoslavna crkva treba pokazati da joj je vjera ispred politike i slijediti vjerski nauk da su mirenje i zbližavanje, a ne sukobi i razdor osnova vjerskog djelovanja. U suprotnom, crkveni velikodostojnici će pokazati da nisu ništa više nego sredstvo u rukama rušilačke politike koja u Crnoj Gori ovih dana provodi tihu agresiju – zaključio je Nikšić.

    Govoreći o uticaju SPC u regionu, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao da nikada nije dobro kada se vjera i politika pomiješaju.

    – To obično bude na štetu vjere. Kada se vjerske zajednice umiješaju u politiku, to obično bude na štetu ljudskih života i na štetu mira. SPC to radi uporno i to nikome nije dobro donijelo, pa ni Srbima. Nadjačava ona strana koja je procrnogorska i koja će, mislim, da zaustavi pokušaj dominacije koju u izvjesnoj mjeri ohrabruje i SPC – rekao je Izetbegović.

    “Izetbegović je loš čovjek i nikakav vjernik i državnik”, poručio je lideru SDA predsjednik DNS Nenad Nešić.

    – Napadi lidera SDA Bakira Izetbegovića na Srpsku pravoslavnu crkvu i njegovi komentari povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija pokazuju samo da je Izetbegović loš čovjek i nikakav vjernik i državnik – izjavio je Nešić.

    Da je Izetbegović istinski državnik i da vodi brigu o bošnjačkom narodu, kaže on, nikada ne bi davao ovakve izjave.

    – Takvim izjavama produbljuje jazove u BiH, sije mržnju i nepovjerenje. Takođe, i narušava solidne odnose sa Crnom Gorom, koja je većinski pravoslavna država. Izgleda da je odlučio da Bošnjake u BiH posvađa sa svim komšijama i da žive u getu – smatra predsjednik DNS.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Srpskainfo da je iskazivanje mržnje od strane političara prema pripadnicima drugih naroda u BiH postalo sastavni dio političkog folklora.

    – Nedavno smo slušali kanonadu iskazanu prema bošnjačkom narodu od strane nekih srpskih političara. Ovdje nema nevinih, koristi se svaka prilika i svaki događaj, pogotovo u društvima koja su duboko podijeljena upravo po etničkim stavovima. Licemjerno je što se dobar dio političara zaklanja iza hrišćanskih vrijednosti, koje krše na svakom koraku i u svakoj minuti – poručila je Tanja Topić.

    Dodala je da takvi političari opasno manipulišu građanima i dovode do ozbiljnih napetosti.

    – Danima je cijela regija strepila od ishoda u Crnoj Gori. Političari u BiH pretvorili su se u navijače, izabrali strane, pokazali ostrašćenost. Za svađu među Srbima i Bošnjacima samo djelimično je kriv Bakir Izetbegović; za to je potrebno dvoje. Problem je što u toj ostrašćenosti niti jedna strana ne vidi dalje od sopstvenog nosa i niti jednog trenutka se ne suočava kritički sama sa sopstvenim netrpeljivostima i necivilizovanom odnosu prema drugim etničkim grupama. Ovdašnji političari su arogantni i nadmeni u svom omalovažavanju i nipodaštavanju drugih i dok tu ne pokažu malo više hrišćanske poniznosti, u koju se kao dobri vjernici zaklinju, ostaće sami sebi dosadni sa stajalištima prikladnim za srednji vijek – zaključila je Topićeva.

  • Talibani tvrde da kontrolišu Pandžšir

    Talibani su preuzeli potpunu kontrolu nad provincijom Pandžšir, posljednjim područjem koje su držale snage otpora, rekao je portparol islamističkog pokreta Zabihulah Mudžahid.

    Na slikama sa društvenih mreža prikazano je da pripadnici talibana stoje ispred kapije objekta guvernera Pandžšira.

    Za sada se ne oglašava Ahmad Masud, lider opozicione grupe koja pruža opor talibanskim snagama.

    Masud je ranije rekao da je otvoren za mirovne razgovore sa talibanima i da podržava plan vjerskih vođa. On je tada pozvao talibane da okončaju svoju ofanzivu.

    Tokom prethodnih dana stigli su izvještaji o brzom napredovanju talibana u ovoj provinciji, koja se nalazi sjeverno od Kabula.

    Islamistička grupa je preuzela kontrolu nad čitavim Avganistanom prije tri sedmice, uključujući zauzimanje glavnog grada Kabula 15. avgusta, poslije kolapsa vlade koja je imala podršku Zapada.

  • Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Berlin neće zaboraviti region odlaskom Merkelove

    Jedina šansa za zapadni Balkan u Evropskoj uniji je postizanje unutrašnjih rješenja uz dijalog i pomoć EU, a sankcije i dalje nisu na stolu, rečeno je nezvanično “Nezavisnim novina” iz institucija Evropske unije.

    Naglašeno nam je da se stav EU po tom pitanju nije promijenio i da ni EU ni većina članica ne žele da vide komplikovanje situacije, već ispunjavanje uslova za evropski put. Takođe, naglašeno nam je da Brisel želi da vidi istinsko regionalno tržište, a ne neke nove inicijative.

    “U Briselu se smatra da bi bilo koja inicijativa u regionu trebalo da bude inkluzivna i da se nadograđuje na postojećim formatima, a ne da se kreiraju novi. Logično bi bilo da se fokus stavi na jednu stvar i da se ta jedna stvar uradi na pravi način, a ne da se započinje previše stvari odjednom za koje onda nema ni dovoljno vremena ni energije ni kapaciteta”, smatra naš sagovornik.

    Upravo u ovom svjetlu treba gledati i najavu posjete Angele Merkel, njemačke kancelarke, regionu, o kojem je razgovarala i sa Sebastijanom Kurcom, austrijskim kancelarom, s kojim se prije nekoliko dana srela u Berlinu.

    “Na zapadnom Balkanu je Austrija veoma angažovana, kao i mi s Berlinskim procesom. Zajedno smo svim zemljama u regionu stavili u izgled mogućnost da postanu članice EU”, rekla je Merkelova na zajedničkoj konferenciji sa svojim austrijskim kolegom. Iako ova rečenica ne govori mnogo, indikativno je da su dva lidera, pored svih svjetskih problema, a posebno u Avganistanu, našli za shodno da značajno vrijeme razgovora posvete i našem regionu.

    Naime, proteklih godina politike ove dvije zemlje se nisu uvijek poklapale prema regionu, što je ostavljalo i globalne posljedice, s obzirom na to da se radi o dvije zemlje s velikim uticajem na region.

    Jedan od naših upućenih izvora ocjenjuje da obje zemlje i dalje ne vide mogućnost za uvođenje sankcija i smatraju da je glavni adut EU u regionu ekonomska regionalna integracija.

    Marija Stojanović, novinarka beogradskog lista “Danas”, za “Nezavisne novine” kaže da njen predstojeći sastanak s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i liderima regiona vidi kao oproštaj od regiona kojem je posvetila veliku pažnju.

    “Merkelova je veliki autoritet za balkanske političare, što ni oni sami ne kriju, pa je red i da se s njima face to face pozdravi. Verovatno će na tim sastancima biti prenete poruke da Berlin neće zaboraviti zapadni Balkan, kao i ponovljene konstatacije o potrebi jačanja međususedske saradnje”, kaže Stojanovićeva.

    Ona ocjenjuje da se o inicijativi “Otvoreni Balkan”, koja je postepeno prerasla u konkurentski projekt evropskom regionalnom tržištu, neće otvoreno razgovarati, ali napominje da je Njemačka, za razliku od SAD, prilično uzdržana prema toj inicijativi.

    “Mislim da Merkelova i njeni saradnici jako žale što Beograd i Priština nisu postigli sporazum o normalizaciji odnosa ovih poslednjih godina njenog mandata”, naglasila je ona.

    Faris Kočan, analitičar iz Ljubljane, ekspert za evropske integracije regiona i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, smatra da je upravo Njemačka zemlja koja svojom snagom i autoritetom može da ima uticaj na region.

  • Plan za zaštitu od katastrofa kupi prašinu u ladici Parlamenta

    Plan za zaštitu od katastrofa kupi prašinu u ladici Parlamenta

    Iako građani Federacije BiH godišnje za zaštitu od prirodnih i drugih katastrofa uplaćuju 27 miliona KM, Federacija BiH još od 2018. godine nema usvojen progam razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara i drugih nesreća u tom entitetu.

    Vlada FBiH je u maju 2018. godine uputila Prijedlog programa razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća od 2018. do 2025. godine Parlamentu FBiH, koji u protekle tri godine niti je razmatran, niti usvojen.

    Iz Ureda revizora FBiH takođe su reagovali na ovo, kazavši da ovaj program ima posebnu važnost jer utiče na realizaciju planiranih projekata koji se finansiraju iz posebnih naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, što može djelovati na sigurnost ljudi i materijalnih dobara i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

    “Njegovo usvajanje bitno je i iz razloga što, prema članovima 173. i 174. Zakona o zaštiti i spasavanju, kantoni donose svoje programe i planove, koji moraju biti usklađeni s federalnim programom i federalnim planom, a općine donose svoje, usklađene s kantonalnim”, kažu revizori.

    Parlamentarci kažu da taj dokument nisu ni vidjeli, te da je on, vjerovatno, završio u nekoj od ladica u ovom zakonodavnom tijelu.

    Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da ovaj dokument nije bio ni na jednom od dva federalna doma, te da je to nagradno pitanje za vladajuću većinu zašto nije tako bitan dokument svoje vlade bila spremna staviti na razmatranje.

    “Fadil Novalić, premijer FBiH, čak i u momentu pitanja odgovornosti za ove požare koji su bili branio se činjenicom da je on taj dokument poslao u Parlament. Nemamo taj dokument, on je i zakonska obaveza, po njemu se i postupa i on praktično definiše i kadrovske, i finansijske, i logističke postavke tog sistema, tako da ne znam, jer nagađao bih da kažem zašto ga nije bilo u Parlamentu”, kazao je Žuljević.

    Ističe da se novac od građana koji se prikupi za tu namjenu ne troši sistematično, zakonski i u skladu sa programom, koji bi trebalo da ima svoje predviđene aktivnosti i ciljeve i da se može pratiti metodološki.

    “Zato se mi nalazimo u situaciji koja je čista anarhija. Ljeti pričamo o kanaderima, do prve kiše, a čim padne snijeg, pričamo o grtalicama, a u martu, kada počnu poplave, nemamo čamaca i mi se vrtimo po godišnjim dobima i u svakom godišnjem dobu imamo neku od ozbiljnih zamjerki da su građani prepušteni sami sebi u borbi od prirodnih nesreća, a pare uplaćuju”, kazao je Žuljević.

    Na pitanje gdje odu te pare i da li neko postavlja pitanje o tome, Žuljević kaže da je vrlo lako provjeriti gdje odu pare, to je priča o turističkim atrakcijama koje je bivši, a danas suspendovani predsjednik Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak često u svojim medijskim istupima znao promovisati, a to su oni kvadovi i razne stvari koje vrlo male koristi imaju za spasavanje ljudi.

    Adnan Efendić, šef Kluba SDA u Predstavničkom domu FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da oni taj plan nikad nisu dobili, te da ne zna da li je materijal dostavljen Parlamentu i kompletiran.

    “Svaki plan je dobar i bolji je nego da ga nema, a svakako ćemo insistirati da vidimo šta je s tim materijalom, je li u Parlamentu”, rekao je Efendić.

    Zdenka Džambas (HDZ), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da je to materijal još iz prošlog saziva i da je očigledno u nekoj ladici.

    “Najtužnije mi je bilo u vrijeme požara da plaćemo i tražimo od Crne Gore da pošalje svoj er traktor, jer mi nemamo ništa, a sve je to već plaćeno. Gledala sam vatrogasce u Stocu, idu vozilom starim 40 godina, nose po 20-30 litara vode na leđima, a tom vodom ne može se ni roštiljska vatra ugasiti”, zaključuje Džambasova.

  • Tužilaštvo BiH “efikasno” samo u decembru

    Tužilaštvo BiH “efikasno” samo u decembru

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već godinama unazad najveći broj optužnica podiže u decembru, što je, po mišljenju stručnjaka, najbolji dokaz da sve što se radi – radi se u svrhu statistike i kako bi se u javnosti stvorila slika da je pravosuđe, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH, efikasno.

    Iz podataka o podignutim optužnicama, koje je Tužilaštvo BiH dostavilo Privremenoj istražnoj komisiji Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, može se zaključiti da je u nekim godinama od ukupnog broja optužnica, čak trećina podignuta u decembru. Podaci o podignutim optužnicama po mjesecima dostavljeni su za posljednih pet godina, i bez izuzetka se potvrđuje da se najveći broj optužnica protiv najviše lica podigne u zadnjem mjesecu u godini.

    Zanimljivo je, recimo, da je Tužilaštvo BiH npr. 2018. i 2019. godine podiglo isti broj optužnica, i to po 191, s tim da su se optužnice iz 2018. godine odnosile na 355 lica, a u 2019. na 320 lica. U obje ove godine najviše optužnica protiv najviše lica podignuto je u decembru.

    Ovi podaci, kako smatraju stručnjaci, najbolji su pokazatelj da sve što se radi u pravosuđu – radi se s ciljem da se ispuni norma i javnosti prikaže da je pravosuđe efikasno, što u suštini nije tačno.

    “Očigledno je da je broj optužnica rapidno povećan svake godine u decembru kako bi bio prikazan što veći broj optužnica i tako se vještački bilda norma za javnost. A kakav je kvalitet tih optužnica manje je važno. Bitan je njihov broj”, rekao je Milan Blagojević, bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci.

    On ističe da kao i Tužilaštvo BiH na istom principu funkcionišu i domaći sudovi, jer je i u njima rad sveden na to da se prikaže što veći broj završenih predmeta, što utiče na kvalitet presuda.

    “Pravosuđe se dovija pa onda u žalbenom postupku, žalbeni sudovi, kojima je takođe bitan broj, potvrđuju presude koje nikako ne bi trebalo potvrditi. A radi se tako zato što je važan samo broj, količina. Time se, u konačnom, za javnost stvara vještačka slika navodnog efikasnog pravosuđa, što je laž. E, na toj laži brojni pojedinci su izgradili svoje pozicije u pravosuđu, dospijevši da budu sudije vrhovnih sudova, tužioci najviših tužilaštava. To je, nažalost, surova stvarnost ovdašnjeg pravosuđa, za koju se malo zna u javnosti”, istakao je Blagojević.

    O radu Tužilaštva BiH i njegovoj efikasnosti u nekoliko navrata bilo je govora i pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, gdje su stručnjaci koji dolaze iz samog pravosuđa isticali da se o efikasnosti Tužilaštva BiH, pa i Suda BiH ne može ni govoriti.

    “Zašto se ne planiraju istrage? Naša tužilaštva su efikasna zbog toga što ne donose nikakve planove. Oni čekaju da im od SIPA dođe prijava, i to je naslijeđena tradicija koje tužioci ne mogu da se oslobode i zato se bave svakodnevnim kriminalom umjesto da kažu: ‘Evo, procijenili smo da je najveća korupcija npr. u oblasti zdravstva i javnim nabavkama’, te da se onda planiraju istrage u tim oblastima”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH, pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

    Tokom izlaganja pojedinaca pred ovom komisijom moglo se čuti i to da se optužnice Tužilaštva BiH odnose uglavnom na sitni kriminal, i u najvećem broju slučajeva na krijumčarenje rezanog duvana.

    TUŽILAŠTVO BOSNA I HERCEGOVINA

  • Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Do kraja godine bogate zemlje će imati 1,2 milijarde vakcina viška

    Bogate zemlje suočene su sa sve većim pritiskom da preusmjere zalihe vakcina protiv koronavirusa u regije s nižim prihodima, a nova analiza pokazuje da će im do kraja godine vjerovatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza.

    Sjedinjene Američke Države, evropske nacije i drugi mogli bi zadovoljiti svoje potrebe, vakcinisati oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti programe za treću dozu. I nakon toga ostale bi im velike količine za svjetsku preraspodjelu, prema londonskoj analitičkoj kompaniji Airfinity Ltd.

    Te su vlade do sada isporučivale oskudnu količinu zaliha koje su obećale siromašnijim zemljama, dok neke kreću naprijed uz planove za pojačavanje u utrci za borbu protiv delta varijante. Zagovornici zdravlja brinu se da će spori tempo produžiti pandemiju i povećati rizik da će se pojaviti još zabrinjavajuće varijante. Neki također pozivaju na veću transparentnost sporazuma između vlada i proizvođača.

    “Potrebno je hitno globalno računanje”, rekla je Fatima Hassan, osnivačica i direktorica Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna. “Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore.”

    Nezavisno preispitivanje međunarodnog odgovora na koronavirus ranije ove godine pozvalo je zemlje s visokim prihodima da do sredine 2022. godine dostave više od 2 milijarde doza siromašnijim regijama. Od više od milijardu doza koje su obećale zemlje G7 i EU isporučeno je manje od 15 posto, otkrio je Airfinity.

    Ipak, na ovo se pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanja za osiguravanje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inostranstvo, rekao je u intervjuu Rasmus Bech Hansen, izvršni direktor kompanije.

    On je dodao da je to lažna dilema jer se može uraditi oboje.

    Globalna proizvodnja stalno raste, a čini se da je poremećaj malo vjerovatan, rekao je on. Proizvodnja bi do kraja godine mogla preći 12 milijardi doza, uključujući i vakcine u Kini, procjenjuje Airfinity. To je više od otprilike 11 milijardi potrebnih za vakcinisanje svijeta.

  • Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Schmidt: Komšić predstavlja Hrvate, a više su ga birali Bošnjaci

    Novi visoki predstavnik Christian Schmidt govorio je na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH te predloženim promjenama.

    “Gospodin Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sistem kompliciran, pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine”, koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich.

    On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.

    Schmidt, koji je početkom augusta preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), ukazao je i na potrebe promjene izbornog zakona.

    “Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u oktobru sljedeće godine.

    “Sada se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta. Kada bi se to dogodilo, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje”, rekao je Schmidt.