VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan apsolutno razumije situaciju u BiH, preferira sve narode i smatra da BiH jedino može da funkcioniše ako se zadovolji i pronađe minimum interesa svih konstitutivnih naroda.

    “Iskoristio sam priliku da mu pomenem da je BiH pod protektoratom i da je zbog toga teško da se kreće, kao i da Turska kao članica Savjeta za sprovođenje mira mora da vodi računa i stavovima drugih naroda u BiH… Iz toga je proizašla njegova tvrdnja da samo zajedničkim interesima BiH može nastaviti da se gradi”, rekao je Dodik u okviru svog učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    On je naveo da je sa Erdoanom razgovarao o ekonomiji, prevashodno gradnji autoputa koji treba da ide preko teritorije Srpske i njenih opština i gradova spoji Beograd i Sarajevo.

    “Razgovarali smo i o unapređenju trgovinske razmjene”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u vezi sa tim Turska namjerava da pojača kapital u “Zirat” banci, ali da moraju da budu riješeni određeni problemi u Federaciji BiH (FBiH).

    Dodik je istakao da je sa Erdoanom razgovarao i o borbi protiv pandemije virusa korona, te da je obaviješten da bi Turska do oktobra mogla uspjeti da krene da pravi svoju vakcinu, a koja će jednako biti na raspolaganju svima.

    On je rekao da je Erdoan pominjao mogućnost da u kasnijoj fazi ponovo budu aktivirani trilateralni sastanci – BiH, Srbija i Turska s jedne strane, a s druge između Turske, BiH i Hrvatske.

    “Prvu trilateralu smo imali, ali očigledno je da će biti teško obezbijediti onu sa Hrvatskom s obzirom na njihov stav prema Predsjedništvu BiH u vezi sa Željkom Komšićem”, rekao je Dodik i dodao da je Erdoanu zahvalio za uspješnu organizaciju foruma.

  • Nakon kraha u Briselu i Berlinu HDZ prijeti pregovorima sa SNSD-om o budućnosti BiH

    Nakon kraha u Briselu i Berlinu HDZ prijeti pregovorima sa SNSD-om o budućnosti BiH

    Neupitni porazi politike HDZ-a BiH na evropskom nivo kroz negativan stav glavnih članica Evropske unije, a posebno Njemačke, prema njihovoj viziji uređenja BiH, tjeraju stranku Dragana Čovića na dodatno radikaliziranje političke scene u BiH.

    Na to sluti izjava predsjednika Federacije BiH i potpredsednika HDZ-a Marinka Čavare za RTRS gdje je on izjavio kako Hrvati priželjkuju tripartitni razgovor o budućnosti BiH, ali za sada, kako reče, Bošnjaci odbijaju i svaki pokušaj sa njima osuđen je na neuspjeh.
    Čavara kaže da ga stav SDA ne obavezuje, dok razgovor o budućnosti BiH vidi kao dobru namjeru iz Republike Srpske i nasušnu potrebu Hrvata, koje Bošnjaci sve više majorizuju.

    “Mislim da je jasno da je razgovor, u ovom formatu, naroda i entiteta neophodan bez obzira što neki osuđuju taj postupak, ja ga smatram dobronamjernim”, rekao je Čavara.


    Objašnjava da je o međuentitetskom i dijalogu tri konstitutivna naroda već razgovarao sa predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović koja je najavila da će predstavnicima vlasti u Federaciji dostaviti zvaničanu verziju dokumenta kao osnovu za dijalog.

    Čavara čak pomije i mogućnost mirnog razlaza te kaže kako se ta mogućnost nepovratno izgubila prije početka sukoba.

    “Kada smo imali i od Evrope različitih rješenja i uređenja BiH i mislim da je bošnjačka strana prvenstveno odbila takav prijedlog. Prema tome prijedlog za razgovor o budućnosti svih nas u BiH nema alternative. Hajdemo na nivou konstitutivnih naroda da razgovaramo kako ćemo urediti ovu BiH u kojoj živimo da je doživimo kao svoju”, rekao je Čavara.

  • Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Ćutanje dugo godinu dana: U institucijama BiH uporno kriju diplome

    Da mnogima u državnim institucijama očigledno ne odgovara da se objelodane diplome zaposlenih govori i činjenica da je takva inicijativa poslanice Mirjane Marinković Lepić ignorisana više od godinu dana, uprkos nizu urgencija.

    Naime, inicijativa poslanice Predstavničkog doma PS BiH, za provjeru diploma u institucijama BiH, iako pokrenuta početkom prošle godine nije naišla na razumijevanje nadležnih, tako da sve do danas nema apsolutno nikakvih pomaka.

    Na djelu je klasična opstrukcija, kaže za Srpskainfo Marinković Lepićeva i dodaje da očigledno ne postoji volja da se ova inicijativa razmatra.

    – Ne postoji volja da se to uradi. Taj postupak opstruišu i ministar pravde Josip Grubeša i ministarka Ankica Gudeljević, s obzirom na činjenicu da je postupanje po toj inicijativi dato u nadležnost Ministarstva civilnih poslova kojim rukovodi Gudeljevićeva – kaže poslanica.

    Javni interes
    Jedini pomak koji se zamalo desio bio je još u septembru 2020. godine, kada je Ministarstvo pravde dalo mišljenje na odluku Ministarstvu civilnih poslova o postupku načina provjere diploma, nakon čega je Marinković Lepićeva očekivala da će se konačno krenuti u postupak sa ovom inicijativom.


    – Međutim, nije se ništa dešavalo, pa sam postavila usmeno pitanje (iako je prije toga bilo još dosta mojih urgencija). Poslije više od godinu dana predsedavajući Savjeta ministara, odgovarajući mi u martu ove godine, kaže kako najvjerovatnije od toga neće biti ništa, zbog toga što Agencija za zaštitu ličnih podataka ima drugačije mišljenje, da se radi o zaštiti ličnih podataka – kaže Marinković Lepićeva.

    Navodi da je tada ukazala da je Ombudsman za ljudska prava dao mišljenje da se u ovom slučaju ne može pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka, zato što je javni interes značajniji, odnosno viši u odnosu na privatni.

    – U javnom interesu je da se sazna da li zaspoleni u državnim institucijama imaju validne diplome. Nekome to očigledno ne odgovara, jer se na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Savjeta ministara BiH, koja je održana 25. maja, našao prijedlog odluke o provjeri diploma i taj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Predsjednik odbora je Josip Grubeša, koji je tada zatražio još neka pojašnjenja od ministarke Gudeljević. Tada su kao problem naveli pitanje diploma stečenih van BiH. Ovdje je očigledno da se ide na taktiku iscrpljivanja – jasna je Mirjana Marinković Lepić.

    Javna isprava
    Ona je kao obrazloženje navela i to da je u više navrata ukazivala da se ne radi o ličnim podacima.

    – Jer diploma je javna isprava i na naprednijim veb stranicama fakulteta možete naći te podatke. Ovdje se samo radi o imenu, prezimenu i broju diplome – objašnjava Marinković Lepićeva.

    Nadležnima je predložila da se ugledaju na Federaciju BiH, koja je istražila i objelodanila diplome zaposlenih.

    – Pošto je više nego očigledno da se ovdje radi o opstrukciji, štite se oni koji nemaju validne diplome ili se štite školske institucije, odnosno njihovi vlasnici, rukovodioci, koji izdaju ili su izdali takve diplome. Naime, svjedočimo da su određene institucije odavno poznate po kupovini diploma – kazala je Marinković Lepićeva.

    Tvrdnju da se radi o opstrukcijama odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, na posljednoj posebnoj sjednici oba Doma Parlamenta BiH.

    Nadležnost
    Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić zašto još nije počela provjera validnosti diploma u institucijama BiH, s obzirom da je Predstavnički dom inicijativu o tome usvojio prije više od godinu dana, Tegeltija je rekao da ova inicijativa, iako je prošla u parlamentu, nije u skladu s nadležnostima Savjeta ministara.

    On je ukazao da je ova inicijativa pokrenuta u vrijeme kada su institucije BiH bile suočene s pandemijom kovid-19.

    – Mi u Savjetu ministara nemamo ništa protiv da se provjeri svačija diploma, ali pokrenuta procedura nije usklađena s propisima i našim nadležnostima. Zato ta odluka još nije ni razmatrana niti donesena – rekao je Tegeltija.


    Sve i da odluka bude donesena, teško bi bila provodiva. Smatra to direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić, koja kaže za Srpskainfo da postoji više strana takve vrste inicijative. Dodaje da svakako treba da postoje provjere diploma, ali se to treba raditi u procesu samog zapošljavanja i imenovanja.

    – Bile su različite inicijative u vezi provjere diploma, i to u odnosu na to ko bi bio nadležan da ih provjerava. Ovo je osjetljivo pitanje, zato što ne može svako biti nadležan da provjerava diplome, a pitanje je i načina na koji bi se to radilo – kaže Korajlićeva.

    Procedura
    Ono što bi bila neka normalna praksa, smatra ona, jeste da se diplome provjeravaju u procesu samog imenovanja i zapošljavanja, posebno kada pričamo o funkcijama gdje su neophodne određene provjere.

    – To je dio koji se tiče imenovanih lica, a u drugom dijelu, koji se odnosi na državne službenike, trebalo bi da se u procesu samog zapošljavanja i provođenja konkursa rade te provjere, a ne sada, naknadno, da formiramo komisije. Pitanje je da li bi bile kompetentne da rade takvu vrstu provjera – upozorava Korajlićeva.


    Ona ističe da je teško naknadno ispitivati diplome već imenovanih zaposlenih, ali da je, s druge strane, neophodno vidjeti ko bi bio kompetentan da obavlja takvu vrstu provjera.

    – Bila bi upitna bilo kakva vrsta komisije, koja bi bila na ko zna koji način sastavljena, i to bi bilo upitno i u smislu kvalifikacija, i u smislu nadležnosti. To mora biti služba koja bi se uvezala sa svim institucijama da izvrši takvu jednu provjeru- zaključila je Korajlićeva.

  • Tegeltija razgovarao sa Kurcom: Austrija jedan od najvećih investitora u BiH

    Tegeltija razgovarao sa Kurcom: Austrija jedan od najvećih investitora u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beču da je Austrija jedna od rijetkih zemlja sa kojima BiH ostvaruje suficit, koji se svake godine povećava.

    Nakon bilateralnog sastanka sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom, Tegeltija je izjavio novinarima da BiH i Austrija imaju dobre međusobne odnose bez otvorenih pitanja i da je ekonomska saradnja na dobrom nivou, ali da se može još unaprijediti.

    Tegeltija je rekao da je na sastanku bilo riječi i o borbi protiv virusa korona, istakavši da će BiH i zemlje zapadnog Balkana u avgustu dobiti značajnu količinu vakcina od Austrije po sistemu kupovine, što će omogućiti da se građanima ponudi dovoljno vakcina prije jeseni.

    “Mi ćemo nastaviti dogovarati nabavku vakcina i sa drugim zemljama, ali ova količina od oko 300.000 iz Austrije biće nam veliki podstrek”, naglasio je Tegeltija.

    On je dodao da je sa austrijskim kancelarom razmiijenio mišljenje i o migrantskoj krizi, ističući da BiH trpi prevelik pritisak migracija s obzirom na broj stanovnika i na površinu.

    Prema njegovim riječima, nije dobar pokušaj da se migranti zaustave na granici između BiH i Hrvatske, a da im se sa druge strane omogući nesmetano kretanje od ulaska u EU i neke njene zemlje pa sve do BiH.

    “Zbog toga mi tražimo da se pomjeri granica odbrane od migranata. BiH je spremna biti dio priče, odnosno da se pokušaju zaustaviti migranti na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom”, rekao je on i dodao da će za to biti potrebna tehnička podrška EU kakvu pruža i nekim drugim zemljama zapadnog Balkana, poput Makedonije i Albanije.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je naglasio da je razgovarano i o proširenju EU i da je Austrija prijatelj svim zemaljama zapadnog Balkana, posebno BiH u nastojanju da napravi prvi sljedeći potreban korak u procesu pridruživanja EU.

    On je naglasio da je austrijski kancelar obećao da će biti ambasador BiH i da će pokušati da sve one zemlje koje imaju skepsu prema proširenju EU ubijedi da nema Evrope bez svih zemalja zapadnog Balkana u Uniji.

  • Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Milomir Savčić rekao je danas da ne postoji Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a, a koja je predala tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako navode, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a na Jahorini 21. maja.

    “To je potpuno ilegalna grupa, jer je nije formirao nijedan zvanični organ BORS-a”, rekao je Savčić Srni.
    On je naveo da ga “ipak, raduje što je ta ‘grupa’ podnijela tužbu”.
    “Oni tuže Skupštinu BORS-a, a na njoj je učestvovalo više od 80 ljudi. A dobro se zna koliko je na Skupštini njih bilo za, a koliko protiv. Ovdje je riječ o nečemu što nigdje nema uporište, ni u istini, niti u pravu”, naglasio je Savčić. On je rekao da podnosioci tužbe nisu htjeli, iako je to bilo predloženo na Skupštini BORS-a, da se razmatra situacija u toj organizaciji.
    “Htjeli su da se razmatra samo pitanje povjerenja predsjedniku i njegova odgovornost. A gdje je njihova odgovornost? Nije ovdje niko potpuno nevin, ali sam upravo zato to stavio na dnevni red, da pričamo o svemu”, rekao je Savčić.
    Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a predala je tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako su naveli, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a održanoj na Jahorini 21. maja.
    Jedan broj delegata napustio je sjednicu Skupštine BORS-a održane na Jahorini nezadovoljni što u dnevni red nije uvršten prijedlog za opoziv predsjednika BORS-a Milomira Savčića.

  • Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću koje se odnosi na implementaciju Političkog sporazuma o principima izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

    Izetbegović je u pismu ocijenio da je pregovarački format koji obuhvata samo predstavnike SDA i HDZ-a BiH iscrpio svoje mogućnosti, te da je SDA spremna nastaviti pregovore, ali isključivo u formatu koji bi okupio predstavnike svih parlamentarnih stranaka, te domaće i strane pravne eksperte u savjetodavnom kapacitetu.

    Predsjednik SDA takođe podsjeća da je u Parlamentarnoj skupštini BiH već formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da bi se pregovorima na najvišem političkom nivou, kojim bi se definisala ključna politička rješenja, trebao poduprijeti rad Interresorne radne grupe.

    – Izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, o čemu smo se usaglasili, pitanje je od vitalnog interesa za svakog građanina BiH. Stoga smatram da kompletan proces mora biti vođen na transparentan način, svaki prijedlog pažljivo analiziran, a svako rješenje usaglašeno sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uz pomoć predstavnika CIK-a, pravnih eksperata i nevladinog sektora – navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Potrebu širenja formata Izetbegović je obrazložio i neophodnošću postojanja dvotrećinske podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH za bilo koje rješenje koje se odnosi na izmjene Ustava BiH. Također upozorava da je, uz ekspertnu, savjetodavnu i posmatračku ulogu, neophodna i snažna politička medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU). Bez ove medijacije, upozorava predsjednik SDA, pregovori će se neminovno pretvoriti u tribinu za predizbornu kampanju stranaka.

    – Kao što sam isticao i ranije, kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH potrebno je sačuvati i unaprijediti osjetljivi balans građanskog i etničkog na kojem je baziran Ustav BiH. Rješenje mora biti takvo da se svim građanima, u svakom dijelu BiH, omogući pasivno i aktivno glasačko pravo, odnosno da se otkloni svaka vrsta diskriminacije. To je evropski standard na kojem snažno i uporno insistira EU, zahtijevajući implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uz upozorenje da je neprihvatljivo bilo koje rješenje koje dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji – navodi se u pismu.

    Izetbegović ističe da tvrdnja HDZ-a o izbornoj diskriminaciji birača hrvatske nacionalnosti mora biti razmotrena u istom paketu sa tvrdnjom SDA da postoji očigledna diskriminacija nad višestruko brojnijom grupom parlamentaraca biranih uglavnom od birača probosanske i ljevičarske orjentacije.

    Podsjeća da Dom naroda FBiH ima nadležnost da odlučuje o svim pitanjima, a ne samo o vitalnom nacionalnom interesu, te da se time Dom naroda stavlja u jaču poziciju u odnosu na Predstavnički dom, čiji se zastupnici biraju direktno i koji predstavlja neposrednu volju birača. U prilog dopisu je Izetbegović dostavio i osvrt SDA na HDZ-ov prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, sa detaljnim obrazloženjem zbog čega su dijelovi tog prijedloga neprihvatljivi, te SDA-ov prijedlog za implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara.

    Prema tom prijedlogu, presude Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu “Sejdić-Finci”, riješile bi se brisanjem etničkih prefiksa za članove Predsjedništva BiH, na način da se iz Federacije BiH biraju dva, a iz entiteta RS jedan član Predsjedništva BiH, a predviđene su mogućnosti indirektnog ili direktnog izbora.

    Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, predviđena je mogućnost izbora pripadnicima sva tri konstitutivna naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište, te mogućnost izbora pripadnika Ostalih.

    Broj delegata u klubovima naroda bi se sa postojećih pet povećao na šest, a bio bi formiran još jedan klub sa tri delegata, u kojem bi bili birani pripadnici Ostalih. Iz Federacije bi se biralo pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srbina i dva delegata iz reda Ostalih, dok bi se iz Republike Srspke biralo četiri Srbina, te po jedan Bošnjak, Hrvat i jedan iz reda Ostalih.

    Ključni zahvat bi se odnosio na nadležnosti Doma naroda, prema kojem bi te nadležnosti bile reducirane isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa katalogom vitalnih nacionalnih interesa koji bi bio utvrđen Ustavom BiH. Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale, uvođenje kluba Ostalih ne bi bilo nužno.

    Reduciranje ovlasti predviđeno je i za Dom naroda Parlamenta FBiH, a taj Dom bi odlučivao po pitanjima iz kataloga vitalnih nacionalnih interesa utvrđenog Ustavom FBiH. Time bi se riješilo i pitanje postojeće asimetrije između nadležnosti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS. Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije bi mogućnost kandidovanja i izbora bila otvorena i za delegate iz Kluba Ostalih.

    U okviru cjelokupnog rješenja bi se, u skladu sa prijedlogom, trebale provesti i relevantne preporuke OSCE-a, ODIHR i Venecijanske komisije, koje se, pored eliminisanja bilo kakvog oblika diskriminacije, odnose i na jačanje integriteta izbornog procesa.

  • SDA nakon verbalnog napada na bošnjačkog odbornika u Bratuncu: Nadležni hitno moraju reagovati

    SDA nakon verbalnog napada na bošnjačkog odbornika u Bratuncu: Nadležni hitno moraju reagovati

    Općinski odbor Stranke demokratske akcije u Bratuncu danas je ustvrdio da je njihov član Skupštine općine verbalno napadnut od savjetnika načelnika te općine Srđana Rankića.

    Kako su naveli iz SDA, psovke i vrijeđanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi upućene predsjedniku Kluba SDA u Skupštini općine Bratunac Ćazimu Jusupoviću u toku zasjedanja pokazuju da je ugrožena bezbjednost bošnjačkih odbornika.

    “Velikosrpska nacionalistička politika koju zagovara i provodi aktuelni načelnik može imati pogubne posljedice po međunacionalne odnose u ovom gradu. Ako su odbornici izloženi ovakvim vrijeđanjima i pritiscima na zvaničnim sjednicama šta onda mogu očekivati građani Bošnjaci na ulici i svakodnevnom životu”, naveli su iz bratunačke SDA.

    Pozvali su agencije koje su zadužene za bezbjednost građana da se pozabave bezbjedonosnom situacijom u ovom gradu i da ispitaju incident koji se dogodio.

    “Ministarstvo unutrašnjih poslova RS ovo može smatrati zvaničnom prijavom protiv imenovanog za širenje vjerske i nacionalne mržnje te prijetnju i ometanje izabranog zvaničnika da obavlja svoj posao bez pritiska, vrijeđanja i prijetnji. Ukoliko ovaj incident ostane bez istrage, epiloga i sankcije možemo očekivati radikalnije prijetnje i pritiske”, dodali su.

    Iz SDA su pozvali sve ambasade, međunarodne i domaće humanitarne i druge organizacije da prekinu saradnju sa općinskom administracijom u Bratuncu u kojoj sjede ljudi koji još uvijek žive u 1995. godini. Također, zahvalili su se dijelu odbornika iz reda srpskog naroda koji su odmah reagovali Rankića upozorili na neprihvatljivo ponašanje i vrijeđanje.

  • Dodik: Da li EU uopšte želi proširenje?

    Dodik: Da li EU uopšte želi proširenje?

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.

  • Vulin: Tražiću zabranu ulaska u Srbiju za one koji su glasali za Rezoluciju

    Vulin: Tražiću zabranu ulaska u Srbiju za one koji su glasali za Rezoluciju

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin kaže da “oni koji su u crnogorskom parlamentu glasali za rezoluciju o Srebrenici ispisali su se iz Srba”.https://27c32bb4b702834205505b3829299949.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    “Krivokapić je poslednji put razočarao Srbe, posle ove bruke više ništa od njega ne može da nas razočara”, dodao je Vulin.

    “Predsednik Vučić nije čovek koji zabranjuje, ali tražiću od njega da se onima koji su glasali za rezoluciju zabrani ulaz u Srbiju, neka svoje porodice dobro raspoređene po Beogradu viđaju u Crnoj Gori”, jasan je bio ministar Vulin.

  • Dodik na Samitu u Antaliji: Iskustvo sa “Kovaksom” teško i mučno

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je tokom pandemije virusa korona, koja je zahvatila cijeli svijet, izostala očekivana solidarnost što su posebno osjetile manje i siromašne zemlje.

    “To je jedna od naučenih lekcija i činjenica koja nosi upečatljiv predznak ukupne krize uzrokovane pandemijom. U jednom trenutku male zemlje ostale su potpuno ostavljene i same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva i za borbu protiv virusa korona, a kasnije i za vakcine. Ostali smo negdje na začelju i mi u BiH”, rekao je Dodik na diplomatskom forumu u Antaliji, na panelu o temi “Kako možemo ojačati regionalnu solidarnost s obzirom na naučene lekcije”.

    Dodik je rekao da se BiH borila tako što se djelovalo zajednički u pogledu nabavke vakcina kod renomiranih proizvođača putem mehanizma “Kovaks”, međutim to je bilo teško i mučno iskustvo.

    “Naučili smo da to nije bilo uspješno i da smo ostali na margini do danas, bez obzira na činjenicu što smo cjelokupan iznos sredstva za kupovinu vakcina uplatili još prošle godine. Sredstva su uplaćena, ali još nismo dobili sve vakcine. To je jedno izuzetno teško iskustvo imajući u vidu da nam je bilo onemogućeno da nabavljamo vakcine na nekim drugim destinacijama. Sve to unijelo je određene traume i bojazan i opravdano smo se pitali kuda svijet ide i na koga možemo da računamo”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, BiH je naučila da je apsolutno neophodno da se okrene drugim mogućim proizvođačima medicinske opreme i vakcine i da se ne oslanja samo na jednu stranu svijeta.

    “Moramo da posmatramo svakoga ko može u tom trenutku da nam pomogne. Radujem se što sam danas na ovom skupu čuo da je Turska zemlja koja će vrlo brzo imate svoje vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnost. Očigledno je da mnoge zemlje svijeta, među kojima je i BiH, neće biti u prilici da proizvode vakcine i ako u nekim budućim pandemijama ponovo izostane solidarnost kao što je izostala u ovoj sada, mi smo zaista ostavljeni sami sebi i svaka iluzija o pomoći slabijim i manjima koja je značajno urušena vrlo lako može biti potpuno urušena”, ukazao je Dodik.

    Da li EU uopšte želi proširenje?

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.