Hidrometeorološki zavod objavio je narandžasto upozorenje zbog vrućina koje nam dolaze naredne sedmice.
Upozorenje je izdato zbog visoke dnevne temperature zraka, odnosno vrlo visoke vrijednosti UV indeksa.
Upozorenje vrijedi za veći dio naše zemlje, a odnosi se na period od ponedjeljka 21. juna do petka 25. juna, od 12 do 17 sati.
Očekivane maksimalne vrijednosti dnevnih temperatura zraka su između 34 i 39 stepeni Celzijusa.
Takozvani “pojačivač” ruske vakcine protiv koronavirusa Sputnik V, specijalno dizajniran za borbu protiv smrtonosnijeg Delta soja koronavirusa bit će uskoro dostupan, a pojačivač će biti ponuđen i drugim proizvođačima.
Ovo je potvrdila kompanija “Gamaleya” koja proizvodi pomenutu vakcinu, međutim, nisu otkriveni detalji o tome koji će proizvođači dobiti ove pojačane doze ni koliko će biti efikasni protiv Delta soja.
Delta soj (B.1.617.2), prvi put je otkriven u Indiji, a smatra se odgovornim za porast slučajeva infekcije i smrtnih slučajeva širom svijeta. Razorni drugi val pandemije u Indiji pripisan je ovom soju i stvorio je strah zbog trećeg vala. Proizvođači pokušavaju utvrditi efikasnost svojih vakcina protiv ove i drugih varijanti.
Još u novembru 2020. Gamaleya je ponudila da podijeli jedan od svoja dva ljudska adenovirusna vektora sa AstraZenecom kako bi povećao efikasnost te vakcine. Korištenje dva različita vektora za dvije doze vakcine rezultirat će većom efikasnošću od korištenja istog vektora za dvije doze.
Nadležni organi u Rusiji moraju da se usredsrede i preokrenu kompleksnu demografsku situaciju u Rusiji, poručio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom svog govora na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
“Demografska situacija je kompleksna. Jednom smo uspjeli da izađemo iz slične situacije i da riješimo teška pitanja. Ipak, zbog brojnih objektivnih razloga suočili smo se sa demografskom klopkom”, upozorio je Putin, prenosi TASS.
Šef ruske države je ukazao da se nadležni moraju fokusirati na razvoj ekonomije, regiona, socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i na jačanje tradicionalnih vrednosti kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi.
“Prosperitetna i jaka porodica sa djecom, to je budućnost Rusije”, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je tokom sastanaka koje je imao u Turskoj ponovo ukazao da u BiH nema saglasnosti za put u NATO.
Dodik je rekao da je to napomenuo i na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), na kome je pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.
“To je bio skup koji obuhvata sve zemlje Balkana i mislim da je konferencija bila uspješna. Tamo je bilo važno da budemo i da prenesemo neka naša iskustva. Rekao sam tamo da dvije važne stvari, iako su neki ovdje u BiH i Republici Srpskoj htjeli da od toga naprave slučaj. Rekao sam da BiH nema saglasnost za put u NATO”, rekao je Dodik novinarima.
Prema njegovim riječima, od svih zemalja na tom samitu, samo Srbija, BiH i Moldavija nisu u NATO, te nemaju namjeru za integracijama u taj vojni savez.
“Rekao sam na Samitu i da je BiH dugo pod protektoratom, što onemogućava evrointegracije”, rekao je Dodik i dodao da na tom planu zemlje kao što su Francuska i Holandija konkretnim potezima sprečavaju proširenje EU.
Dodik je ponovio da je sastanak sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom posvetio ekonomskim temama u Srpskoj i Federaciji BiH i podršci u kojoj bi turske banke integralno podržale putno povezivanje Beograda i Sarajeva.
“Mislim da se taj projekat odvija uspješno, te da ga je podržala Srbija, a Srpska sve radi da se on nesmetano sprovede”, rekao je Dodik.
On je naveo da su u borbi sa pandemijom virusa korona veliki gledali sebe, te da su male zemlje ostale nezaštićene.
“Moraće se globalno pokrenuti inicijativa da se znaju pravila za eventualno slične pojave u vezi sa pandemijom koja je nanijela ozbiljne probleme i zaustavila mnoge važne stvari”, istakao je Dodik.
On je rekao da djeluje da je svijet na kraju pandemije, ali da to niko ne može garantovati, jer i dalje postoje žarišta virusa u nekim zemljama.
“Moramo i dalje da se pazimo i ne mislimo da je sve gotovo, te održimo disciplinu”, rekao je Dodik.
“Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse”
Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je ta stranka zainteresovana za pregovore u vezi sa Izbornim zakonom BiH, ali ne i da podrži bilo kakvu reformu u tom pogledu.
“Nismo spremni da budemo dio bilo kakve farse koje se tu pravi”, rekao je Dodik.
On je dodao da je jako bitno pitanje da li ima političkog dogovora na tom planu, te da priča o problemu “Sejdić-Finci” traje jako dugo
Dodik je istakao da je važno pitanje na tom planu izbor članova Predsjedništva u FBiH.
“Logično je bilo da se tamo Bošnjaci i Hrvati dogovore kako će to riješiti i da se mi u Republici Srpskoj ne bavimo time. Nas interesuje Dom naroda Parlamenta FBiH u smjeru da se tamo biraju istinski predstavnici Srba i pomognu u životu svojih lokalnih zajednica”, rekao je Dodik.
On je ocijenio da nije optimista da će stvari u FBiH u vezi sa Izbornim zakonom biti riješene, uprkos određenim pokušajima stranaca.
“Kako god, Srpska nikad u vezi s tim neće pristati da ide u simboličke promjene vezane za neka tehnička pitanja. Ako nema cjelovite reforme izbornog zakonodavstva, onda ne vidim razloga da nekim popravkama ugrozimo čitav sistem”, naglasio je Dodik, koji je i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.
On je dodao da izborni sistem mora biti vlasništvo političkih faktora u BiH, a nikakvih stranaca.
“Imamo dovoljno pameti ovdje da doprinesemo izbornoj reformi i stvorimo uslove za fer izbore”, rekao je Dodik.
Gradski prevoz nije besplatan, nema novih škola, bolnica, ni mostova, poručio je u video poruci gradonačelniku Banjaluke, portparol SNSD Radovan Kovačević.
On se danas provozao gradski prevozom da, kako kaže, vidi da li je gradski prevoz besplatan kako je u predizbornoj kampanji obećao gradonačelnik Draško Stanivuković.
“I, naravno, nije”, kaže Kovačević, piše Srpskainfo.
U Srpskoj postoje tri vrste otrovnih zmija, među kojima je poskok najšire rasprostranjen, a riječ je o otrovnici koja je i najveća i najotrovnija.
Na drugom mjestu je šarka, čije su populacije registrovane uz rijeku Savu. Riječ je o otrovnici koja naseljava nizije i koja je veoma rijetka, čak i zaštićena vrsta u Srpskoj.
“Ima ih i na planinama, višim od 1.000 metara nadmorske visine. Registrovane su na Zelengori, Magliću, Klekovači, te u nizijama uz rijeku Savu, odnosno na Bardači, Gromiželju, Donjoj Dolini. Šarka je naša manja otrovnica, dostiže do 65 centimetara. Ugriz joj je manje opasan, ali su registrovani i smrtni slučajevi od njenog ugriza, tako da treba biti oprezan i sa njom”, kaže za Srpskainfo docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, Goran Šukalo.
Prema njegovim riječima, treća otrovnica je planinski šargan, koja je najrjeđa otrovna zmija kod nas.
“Novijim istraživanjima potvrđene su samo populacije na Zelengori i Čemernu. Prisutna je u područjima iznad 1.200 metara nadmorske visine, odnosno na visokoplaninskim livadama i pašnjacima sa poleglom klekom. Zanimljivo je da su na Zelengori zastupljene sve tri otrovnice na istom mjestu”, ističe Šukalo. Prema njegovim riječima, ova zmija dostiže dužinu do 50 centimetara, a najmanje je otrovna.
“Njen ugriz nije toliko opasan po čovjeka. Najčešće se poistovjećuje sa ubodom pčele ili ose. Primarno se hrani skakavcima, pa mu otrov nema neki poseban značaj, za razliku od šarke i poskoka koji se hrane toplokrvnim životinjama, pticama i sitnim sisarima, a čiji otrov ima jače dejstvo i djeluje na čovjeka”, upozorava Šukalo.
Dodaje da je, prema Uredbi o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama, ova vrsta strogo zaštićena u Srpskoj.
U prvi razred osnovnih škola u Srpskoj ove godine upisana su 173 učenika manje nego lani, a najmanje prvačića, odnosno njih troje, na jesen će u klupe sjesti u opštini Kalinovik.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školsku 2021/2022. godinu u aprilu i maju upisano je 8.949 učenika, odnosno 4.632 dječaka i 4.317 djevojčica. U školskoj 2020/2021, podsjećaju, ukupno su bila upisano 9.122 prvačića, a godinu ranije 9.293.
Dodali su da je najmanje učenika u prvi razred upisano u Kalinoviku, gdje će na jesen u školu krenuti tri prvačića. U prvi razred u Jezeru, Driniću i Trnovu, kako su naveli u ministarstvu, krenuće po sedam učenika.
Iako se grad na Vrbasu može pohvaliti najvećim brojem prvačića, pojedine škole, čak i one u užem centru grada, na jesen će imati manje đaka. Direktorica OŠ “Ivo Andrić” u Banjaluci Željka Opačić kaže da su ove godine u prvi razred ove ustanove upisana 94 đaka.
Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u bijeljinskoj regiji Predrag Račanović rekao je za “Glas” da se broj prvačića smanjuje iz godine u godinu, a ovaj problem najviše je izražen u ruralnim sredinama, jer se stanovništvo seli u grad ili u inostranstvo.
Prema riječima predsjednika Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije Zdravka Budimira, na ovom području nema škola koje nisu upisale bar nekoliko prvačića.
Direktorica OŠ “Vuk Karadžić” u Jezeru Milanka Vasiljević kaže da ove godine imaju tri prvačića manje nego lani.
Uslovi
Načelnica Jezera Snežana Ružičić smatra da opštine poput ove treba maksimalno da jačaju ruralne krajeve i stvaraju što kvalitetnije uslove života kako bi i škole bile punije.
Panoramski mini bus od ponedjeljka, 21. juna prevoziće zainteresovane i radnim danima do Banj brda.
Bus je od aprila vozio u dane vikenda, a s obzirom na ljetni period i iskazan interes sugrađana, voziće i radnim danima na ovo omiljeno izletište Banjalučana, saopšteno je iz Gradske uprave.
Podsjećamo da je trasa vožnje od Fabrike obuće “Bema“ (okretište autobuske linije br.13) do spomenika na Banj brdu. Cijena karte iznosi 1 KM u jednom smjeru, a za djecu do 5 godina vožnja je besplatna.
U skupštinsku proceduru upućen je Prijedlog preporuke za uvođenje jedinstvenog upravnog mjesta u Gradskoj upravi, odnosno da ljudi sve stvari koje su u nadležnosti grada mogu dobiti na jednom mjestu.
Ovaj prijedlog uputio je Milko Grmuša, odbornik PDP-a u Skupštini grada, koji za “Nezavisne” kaže da se ovako nešto već implementira u nekim lokalnim zajednicama u Srbiji.
“Suština jedinstvenog upravnog mjesta je da ono bude kontakt tačka, te da jednim dolaskom građanin na jednom šalteru dobije sve relevantne informacije, podnese zahtjev, a na istom tom mjestu dobije rješenje kojim se odlučuje o ostvarivanju njegovih prava. Jedinstveno upravno mjesto građanima bi smanjilo gubitak vremena, te bi eliminisalo nepotrebne troškove jer bi se na jednom mjestu dobile sve potrebne informacije radi realizacije prava i zaštite svojih pravnih interesa”, objašnjava Grmuša.
Prema njegovim riječima, za sprovođenje ove preporuke nisu potrebna nikakva sredstva iz budžeta grada.
“Ukoliko bude usvojen prijedlog, morali bi biti optimizovani radni proces i baze podataka, ali bi to donijelo višestruke benefite za čitav sistem koji bi radio brže i efikasnije. Nadam se da će sve kolege odbornici, kao i Gradska uprava, prihvatiti ovaj prijedlog, jer ne bih volio da se ovako nešto potrebno za građane ispolitizuje”, navodi Grmuša.
Marinko Umičević, odbornik SNSD-a u Skupštini grada, kazao je da se nada da jedinstveno upravno mjesto neće ostati samo na prijedlogu, nego da će biti usvojeno kako bi se konkretno olakšalo vađenje potrebnih dokumenata, kako za građane, tako i za investitore.
“Ovo je meni već četvrti mandat i ranije je bilo ovakvih prijedloga, ali nikad konkretno ništa nije urađeno po tom pitanju. Podržavam ne samo prijedlog, nego i rješenje, kako bi i građani, ali i poslovni ljudi lakše došli do potrebnih dokumenata”, rekao je Umičević.
Saša Lazić, odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove”, istakao je da je prijedlog odličan, te da bi se njegovom realizacijom uštedjeli vrijeme i novac građana, kao i unaprijedili mnogi procesi i poslovi.
“Jedino mi je malo nejasno zašto to još i ranije nije pokrenuto, kao racionalno, konkretno i kvalitetno rješenje, te da li je ono ostvarivo u smislu izvodljivosti i mogućnosti njegove realizacije”, dodao je Lazić.
Saša Kondić, šef Kluba poslanika SPS u Skupštini grada, naveo je da je ovakav prijedlog prijeko potreban i odličan za sve građane.
“Sumnjam da će se ovako nešto u praksi realizovati. Prije nekoliko godina bila je ista priča za građevinske dozvole, pa nije zaživjela. Procedure su spore, obimna je dokumentacija, te skupe takse. Kada se na to doda utrošak vremena, dolazimo do toga da na pomen bilo kakvih dokumenata ljudima bude muka”, zaključio je Kondić.
Građani BiH su se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), ove godine rjeđe odlučivali za kupovinu putem interneta te su u prvih pet mjeseci ove godine naručene 1.773 pošiljke manje u odnosu na isti period 2020. godine.
Period pandemije i lokdauna natjerao je građane da, zbog nemogućnosti izlaska iz kuće i kupovine u prodavnicama, šoping presele u virtuelni prostor, a s ublažavanjem mjera i otvaranjem trgovina sve manji broj građana odlučuje da robu nabavlja putem interneta.
Prema podacima UIO BiH, građani su u prvih pet mjeseci prošle godine naručili robu u težini od 13.610 kilograma, za šta su morali izdvojiti 2.685.217 KM.
“Od 1. januara do 31. maja 2020. godine u BiH je pristiglo 2.368 pošiljki naručenih putem interneta”, naveli su u UIO BiH za “Nezavisne novine”.
Dodali su da su ove godine u istom periodu putem interneta kupljena 6.662 kilograma proizvoda u vrijednosti od 1.232.117.
“Građani su u prvih pet mjeseci ove godine naručili 595 pošiljki”, kazali su u UIO BiH.
Kako su naglasili u UIO BiH, ove brojke ne predstavljaju ukupnu vrijednost svih internet narudžbi bh. građana jer se ne uzimaju u obzir pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
“Takođe, ovo nisu podaci ni o narudžbama naših građana putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH”, istakli su u UIO BIH.
Najveći broj pošiljki i ove, a i prošle godine stigao je u poštu u Sarajevu, te su Sarajlije u prvih pet mjeseci prošle godine naručile 1.586 paketa, a ove godine tek 297.
“Za 7.452 kilograma robe naručene prošle godine građani Sarajeva su izdvojili 1.554.611 KM, a ove godine je u Sarajevo stigao 3.731 kilogram proizvoda kupljenih putem interneta u vrijednosti od 644.952 KM”, stoji u podacima UIO BiH.
S druge strane, u poštu u Mostaru ove godine su stigla 1.592 paketa, što je za 2.954 manje u odnosu na isti period prošle godine, dok su Banjalučani prošle godine virtuelnim putem poručili 1.611 paketa, a ove godine 1.338.
U Mostaru je ove godine na onlajn šoping utrošeno 300.664 KM, a u istom periodu lani 847.878 KM. S druge strane, stanovnici grada na Vrbasu su ove godine na proizvode naručene putem interneta potrošili 286.501 KM, a prošle godine 282.727 KM.
Kako su naveli u UIO BiH, građani najčešće naručuju odjeću, obuću, ali i kozmetičke proizvode.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzlanskog kantona, navela je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je sigurno da su građani BiH u periodu pandemije, posebno lokdauna, češće kupovali preko interneta.
“To da je u prvih pet mjeseci ove godine bilo manje prodaje putem interneta u odnosu na raniji period je vjerovatno tačno. Sjećamo se perioda od marta do jula prošle godine kada su na snazi bile stroge mjere – tada su posebno starije osobe odlučivale da kupuju putem interneta”, navela je Bulićeva.
Dodala je da otkad je epidemiološka situacija nešto bolja nema ni mjera ograničenja kretanja, pa građani mogu da idu u kupovinu u realnom svijetu.
“Prošla godina nas je sve zatekla, bile su strože mjere, policijski sat, tako da je svijet bio prinuđen da kupovinu obavlja putem interneta”, kazala je Bulićeva.
Siniša R. iz Banjaluke je rekao da je prošle godine naručivao stvari iz Kine, najviše zbog pandemije virusa korona i zatvaranja mnogih prodavnica u njegovom gradu.
“Ove godine su mjere popustile i sve je otvoreno, tako da nisam ništa naručivao preko interneta. Nekako više volim da stvari probam prije nego što ih kupim, ali prošle godine je bila specifična situacija pa sam bio primoran da naručujem preko interneta”, naveo je ovaj Banjalučanin.