VRBAS Media

Autor: INFO

  • Svečano otvoren most u banjalučkom naselju Česma

    Svečano otvoren most u banjalučkom naselju Česma

    Na radost građana Banjaluke i svih koji gravitiraju ovom dijelu grada, danas je svečano otvoren most u naselju Česma.

    Most su zajedno sa brojnim građanima otvorili v.d. direktora “Puteva RS” Miroslav Janković, premijer Republike Srpske Savo Minić, te predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Most srušen 2014. godine

    Podsjećamo, most u Česmi srušen je tokom poplava 2014. godine, a nakon 12 godina građani su konačno dočekali njegovu obnovu.

    Gradnja počela 2022.

    Gradnja novog mosta počela je u novembru 2022. godine, a prvobitno je najavljeno da će radovi trajati tri godine. Ipak, rok je produžen za dodatna tri mjeseca.

    Projekat su prvobitno zajedno započeli Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske i Putevi Republike Srpske, da bi Vlada Republike Srpske kasnije preuzela završetak radova.

    Vrijednost projekta oko sedam miliona KM

    Vrijednost projekta iznosi oko sedam miliona KM. Novi most u Česmi izgrađen je kao armirano-betonska konstrukcija, temeljen na šipovima, ukupne dužine 172,7 metara i širine 16 metara.

    Značaj most u Česmi

    Most ima dvije saobraćajne trake, dvije pješačke staze i dvije biciklističke staze, čime je značajno unaprijeđena saobraćajna povezanost i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

    Otvaranjem ovog mosta riješen je dugogodišnji problem stanovnika Česme i okolnih naselja, a Banjaluka je dobila još jednu važnu saobraćajnu vezu.

    Konačno dočekali most

    Građani koji žive  u Česmi došli su na otvaranje ovog mosta, a kako su kazali konačno su nakon 12 godina dočekali da most bude izgrađen.

    “Konačno smo dočekali novi most, prethodni most srušen je u tim kobnom poplavama. Novim mostom koji se danas otvara smanjujemo putovanje do grada, pojedini građani imali su skoro duplo vise putovati do grada”, kazali su oni.

    Stanivuković: Djelo vrijedno pažnje

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da mu je zadovoljstvo što danas prisustvuje otvaranju mosta, ističući da je iza njih ostavljeno djelo vrijedno pažnje i značajno za budućnost ovog kraja.

    “Više od pola vijeka postojala je ideja da se na ovom mjestu izgradi most. U ime Grada želim da kažem da smo uradili koliko smo mogli i pokrenuli sve inicijative kako bi ovaj projekat bio realizovan. Volio bih da ovakvih projekata bude što više i da svako uradi onoliko koliko može. Ovaj most danas predajemo narodu koji ovdje živi”, rekao je Stanivuković.

    Vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske” Miroslav Janković rekao je da je most završen u roku od tri godine, podsjećajući da je prema sporazumu potpisanom sa Gradom izgradnja mosta bila u nadležnosti “Puteva Republike Srpske”, dok su pristupni putevi bili obaveza Grada. Kako pristupne saobraćajnice nisu bile završene na vrijeme, Vlada Republike Srpske je, kako je naveo, preuzela i taj dio posla.

    “Dobili smo novi most koji je zaista impozantan. Saobraćajnice nisu u nadležnosti ‘Puteva Republike Srpske’, već gradske administracije, ali smo zbog svih građana preuzeli obavezu da se radovi završe i most stavi u funkciju”, rekao je Janković.

    Rokovi probijeni

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović istakao je da su rokovi bili probijeni, zbog čega je i resorno ministarstvo moralo da se uključi.

    “Imali smo saradnju sa gradskom administracijom i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos da ovaj projekat bude završen“, rekao je Stevanović.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da je izgradnja mosta rezultat dogovora i ispunjenog obećanja.

    “Ovo smo dogovorili, obećali i na kraju završili. Najvažnije je da građani danas dobijaju most koji su dugo čekali”, kazao je Minić.

    Dodik: Najzaslužniji građani

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da su najzaslužniji građani koji su godinama čekali izgradnju mosta.

    “Republika Srpska nije uvijek bila u mogućnosti da sve projekte realizuje u isto vrijeme, ali smo ovaj most završili i on će biti od velike koristi za sve građane. Planirano je da ova saobraćajnica doprinese boljem povezivanju i rasterećenju saobraćaja prema Čelincu. Svi su doprinijeli koliko su mogli i nema potrebe za bilo kakvim razdvajanjima”, rekao je Dodik.

  • Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Osnovica za borački dodatak u Republici Srpskoj, a koji je trenutno 4 KM, biće povećana na 4,5 KM, a svako naredno povećanje više neće zavisiti od odluke Vlade Republike Srpske, već od prosječne neto plate u Srpskoj u prethodnoj godini.

    Ovo je jedna od ključnih izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i poginulih boraca u Odbrambeno otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj, a koje je, u formi prijedloga, usvojila Vlada RS na sjednici održanoj u četvrtak, 9. aprila 2026. u Banjaluci.

    Zakon će po hitnom postupku biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, a njegovo usvajanje donijeće, prema riječima Radana Ostojića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, brojna poboljšanja za boračke kategorije.

    Sporan član 16. aktuelnog zakona

    Vlada RS je u izmjene i dopune zakona krenula zbog odluke Ustavnog suda BiH od prije dvije godine, a koji je neustavnim proglasio član 16. aktuelnog Zakona o pravima boraca.

    Za Ustavni sud je bilo sporno to što je prilikom definisanja osnovice došlo do miješanja između izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno da izvršna vlast ne može biti ta koja će regulisati osnovice za borce svake godine, već da se to pitanje mora urediti direktno zakonom.

    “Cilj je da kroz regulisanje člana 16. definišemo da osnovica ne zavisi ni od pojedinca niti od nekog inokosnog organa, nego isključivo od zakona”, poručio je Ostojić.

    Šta se definiše izmjenama člana 16?

    Član 16. Zakona o pravima boraca i u izmjenama i dopunama zakona ostaje ključni za definisanje osnovice za borački dodatak i druge naknade, ali za razliku od ranije, sada precizno definiše kako će se osnovice određivati novčano i to u stavu 1. i 2. ovog člana.

    “Osnovica za obračun primanja, izuzev boračkog dodatka i posebne novčane naknade, utvrđuje se u procentu od 72 odsto od prosječne neto plate. Ovo se odnosi na lične i porodične invalidnine. Na kraju godine će se vidjeti kolika je bila prosječna neto plata u toku kalendarske godine i 72 odsto od te prosječne zarade biće osnovica u nominalnom iznosu. Ta osnovica je sada 1.100 KM”, rekao je Ostojić te nastavio:

    “Što se tiče boračkog dodatka, osnovica za obračun i posebna novčana naknada utvrđuje se u procentu od 0,295 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, prema saopštenju Zavoda za statistiku RS. To će sada biti 4,5 KM. Kad budemo imali kraj godine, vidjećemo po podacima Zavoda kolika je neto plata, obračunaće se i nadam se da će od naredne godine to biti 5 KM za borački dodatak.”

    Šta još predviđa novi zakon?

    Uz navedeno, zakonom se pojavljuje rješenje za bivše pripadnike Vojske RSK na teritoriji Republike Srpske, a oni bi trebalo da budu uvedeni u registar i imaće prava na primanja.

    “Njihovo učešće u ratu dosad je bilo regulisano zakonom i priznavano je do 19. maja 1992. Sad se stiču uslovi da i onima koji su bili učesnici rata poslije tog datuma, da li na prostoru RSK ili Republike Srpske, taj period bude priznat kao učešće u ratu. Imamo sporno samo što ne postoje vojnoevidenciona dokumenta za te pripadnike i to pitanje ćemo morati da riješimo kroz podzakonski akt, ali oni moraju biti uključeni u to”, pojasnio je Ostojić.

    Nova rješenja su i da će za djecu čija su oba roditelja (i otac i majka) poginula u toku OO rata biti uvedeno godišnje primanje u visini dvije osnovice.

    Pored toga, borci sa 65 i više godina koji su nesposobni za rad i koji ne mogu da ostvare prava na penziju, niti bilo kakva druga, te koji imaju samo primanje u vidu boračkog dodatka, imaće još jedno primanje u visini boračkog dodatka.

    Nadalje, ratni zarobljenici imaće takođe dodatno primanje u visini osnovice kojom se obračunava borački dodatak za onaj period koji su proveli u ratnom zarobljeništvu.

    “Učešće u ratu u zoni borbenih dejstava računalo se od Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. 21. novembra 1995. Za one koji su ostali u zarobljeništvu i poslije tog datuma, sav taj period biće priznat kao učešće u ratu u zoni borbenih dejstava”, pojasnio je ministar.

    Revizija i dalje problem

    A ono što je vrlo važno istaći jeste to da novi zakon još ne rješava pitanje revizije statusa boraca o kojem je bilo mnogo riječi u prethodnom periodu.

    Ostojić ističe da je za to neophodno učešće svih boračkih predstavnika.

    “Tu ima toliko anomalija, otvorio se proces da ljudi sa dva svjedoka dokazuju učešće u ratu i za mjesec dana. Neki dan sam vidio slučaj da čovjek dokazuje i tri dana. Šta će ti tri dana, kaže imam 27 i ta tri i imam jedan mjesec. To je takav apsurd i nemam mogućnosti da ih ovdje izlažem pojedinačno, jer tu ima zaštita ličnih podataka”, naveo je ministar.

  • Stanić: Drago nam je zbog mosta u Česmi jer je Ujedinjena Srpska inicirala prvi novac za početak njegove gradnje

    Stanić: Drago nam je zbog mosta u Česmi jer je Ujedinjena Srpska inicirala prvi novac za početak njegove gradnje

    Veoma smo srećni zbog današnjeg otvaranja novog mosta u banjalučkom naselju Česma, jer smo upravo mi inicirali da se u budžetu Grada Banjaluka prije pet godina obezbijedi prvih 400.000 KM za pripremne radove.
    To je za Vrbasmediju izjavio Neven Stanić, šef odborničke grupe Ujedinjene Srpske u banjalučkoj Skupštini, koji je s iste pozicije 2021. godine snažno zagovarao gradnju jednog od najznačajnijih mostova u Banjaluci.

    Tada je usvojen amandman US da se, zajedno sa početkom gradnje mosta u Docu, obezbijedi 400.000 KM za početak gradnje mosta u Česmi. Taj most danas će biti pušten u saobraćaj, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske.
    „Kao odbornici, nismo dobili pozivnice za današnji događaj, ali to ne umanjuje naš ponos jer smo svoj dio posla uradili“, kaže Stanić.
    Video snimci od prije pet godina su dokaz da je US inicirala projekat koji će od danas biti na korist Banjalučanima. U snimku od 22. marta 2021. godine Stanić, na poziv sugrađana, apeluje da se ovaj most uvrsti u budžet.

    Sljedeći snimak je nastao 14. aprila 2021.
    „Danas smo ponovo ovdje u naselju Česma i sa ponosom možemo reći da je US uspjela da u budžet uvrsti sredstva za izgradnju mosta. Dakle, nakon našeg zalaganja uspjeli smo da uvrstimo sredstva u budžet i ove 2021. godine očekujemo početak izgradnje mosta u Česmi“, rekao je tada Stanić kao šef Kluba US.

  • Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Dvosedmično primirje koje su Trump i Iran dogovorili u utorak navečer dovelo je do naglog pada cijena nafte, ali tržišta se u praksi još dugo neće oporaviti od ovog ekonomskog šoka.
    U srijedu je cijena sirove nafte pala između 13% i 15%, čime su cijene i Brenta i WTI-a dostigle oko 95 dolara po barelu. Međutim, to je i dalje više od nivoa zabilježenih prije početka sukoba, jer je Brent 27. februara zatvoren na 72,50 dolara po barelu, a WTI na 67 dolara. U poređenju s decembrom, prije početka sukoba, razlika je još veća: 60,90 odnosno 57,40 dolara.

    U najboljem slučaju, primirje će biti odskočna daska za mirovni sporazum do kraja mjeseca. Međutim, proizvodnja nafte, oštećena napadima na energetsku infrastrukturu i zasićenim skladišnim objektima, oporavljat će se mjesecima.

    Nadalje, tržišta će neko vrijeme primjenjivati ​​premiju rizika zbog neizvjesnosti oko budućih poremećaja u opskrbi. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), ova dva faktora će uzrokovati da cijene sirove nafte ostanu više do kraja 2027. godine.

    Štaviše, neki rafinirani proizvodi, poput lož ulja, neće se vratiti na cijene prije rata do 2028. godine. To je prema njihovoj posljednjoj mjesečnoj prognozi, koja je završila 6. aprila i pretpostavlja rat do kraja mjeseca s postepenim ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza – scenariju kojem se strane trenutno nadaju.

    Agencija procjenjuje da će se Brent sirova nafta vratiti na svoj predratni nivo (februar 2026.) u novembru 2027. godine, dok će WTI trebati mjesec dana duže. Uprkos tome, obje sirove nafte bi sljedeće godine završile skuplje za 8,7% odnosno 10,4% nego u decembru 2025. godine. Prognoza za američke rafinirane proizvode je paralelna – benzin će se vratiti na svoj predratni nivo u novembru 2027. godine, a dizel u decembru.

    Gorivo, ključno gorivo za pomorski transport, ne bi se vratilo na svoj predratni nivo u cijelom referentnom scenariju, već u 2028. godini. Prema EIA, to je zbog globalne nestašice sirove nafte i drugih rafiniranih proizvoda.

    Sirova nafta iz Perzijskog zaljeva je neophodna za proizvodnju teškog lož ulja, koje tokom procesa rafiniranja generira ostatke koji se koriste u mješavini lož ulja. Rafiniranje drugih vrsta sirove nafte, kao što je WTI, nema isti kapacitet za naknadnu proizvodnju lož ulja.

    Poput EIA-e, tržišta ukazuju na to da će, uprkos primirju, nepovjerenje i dalje postojati i da će se primijeniti dodatna naknada zbog straha od budućih poremećaja.

    Tranzit i dalje predstavlja visok rizik za osiguravatelje i brodovlasnike, koji će čekati da vide hoće li primirje biti održano prije nego što nastave s operacijama. Nadalje, nema jasnoće u vezi s uslovima koje Iran traži za dozvolu prolaza, uključujući plaćanje naknada, a Teheran je ponovo zatvorio tranzit tankera sredinom popodneva nakon još jednog izraelskog napada na Liban.

    Glavni utjecaj rata u Iranu na tržište nafte i dalje je koncentriran na cijene. EIA predviđa da će se proizvodnja sirove nafte i drugih proizvoda oporaviti na jesen, dostižući 107 miliona barela dnevno, u poređenju sa 98 miliona u martu i 96 miliona predviđenih za april.

    Za ostale proizvode, poput LNG-a, tenzije bi mogle ponovo porasti ljeti, što se poklapa s popunjavanjem skladišnih kapaciteta, jer će uništenje značajnog dijela proizvodnih kapaciteta Katara uticati na količinu dostupnog LNG-a.

    Prognoza ne opisuje detaljno putanje za sve zemlje proizvođače pogođene ugovorom (Irak, Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein), iako ukazuje da bi se obustava proizvodnje sirove nafte u tim zemljama smanjila za 7,5 miliona barela dnevno u martu i porasla na 9,1 milion u aprilu. Ako rat završi ovog mjeseca, obustava bi se smanjila na 6,7 ​​miliona barela u maju.

  • Plaža „Vrućica“ dobila kamere: Grad uvodi mjere protiv vandalizma

    Plaža „Vrućica“ dobila kamere: Grad uvodi mjere protiv vandalizma

    Plaža “Vrućica”, jedno je od omiljenih mjesta za odmor i bijeg od gradske vreve, dobila je novi vid zaštite. I to zato jer je ova plaža često na meti vandala.

    Naime, na plaži je postavljen video nadzor.

    –Cilj ove mjere nije kažnjavanje, već preventivno djelovanje, odnosno odvraćanje nesavjesnih pojedinaca od vandalskog ponašanja – navode iz Gradske uprave.Dodaju kako je plaža „Vrućica“ često na meti vandala koji je oštećuju i uništavaju postavljeni plažni mobilijar, čime se narušava izgled i funkcionalnost ovog prostora namijenjenog odmoru i rekreaciji.

    Podsjećamo, prije nekoliko dana namjerno su začepljeni odvodi na banjama na plaži „Vrućica“ pur pjenom.

  • SNSD dobio novog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    SNSD dobio novog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nakon što je Lukić Miodrag iz SNSD-a odbio mandat poslanika u Narodnoj skupštini, taj mandat je dodijelila Marini Maletić iz Teslića.

    Podsjećanja radi, ovo poslaničko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je Miodrag Mišić, podnio ostavku na mjesto poslanika iz razloga imenovanja na mjesto direktora Inspektorata Republike Srpske.

    Kasnije, njegov mandat je dodijeljen Daliboru Paniću iz SNSD-a koji je takođe odbio mandat jer se nalazi na funkciji generalnog sekretara Vlade Republike Srpske, a on je onda dodijeljen Lukiću.

    Na kraju, i Lukić je odustao od mandata i mjesto poslanika na kraju je dodijeljeno Marini Maletić.

  • Tramp Mlađi: Republika Srpska mora iskoristiti resurse koje ima

    Tramp Mlađi: Republika Srpska mora iskoristiti resurse koje ima

    Republika Srpska mora iskoristiti sve resurse koje ima, pogotovo energetski potencijal, koji se može razviti uz pomoć visokobrazovanih stručnjaka. Imate vrijedne i obrazovane ljude i standar koji može da se održi bez finasijskog kolapsa. Mislim da je to sjajna prilika za američke kompanije da dođu ovdje i iskoristite tu energiju u skladu s tim, rekao je Donald Tramp Mlađi u intervjuu Borisu Malagurskom.

    Postavljajući paralelu između njega i Igora Dodika, koji su sinovi dva državnika, Tramp kaže da ga je odrastanje uz oca, koji je važna politička ličnost, tjeralo da se uključi u ono u šta vjeruje njegova porodica i da Igor Dodik vjerovatno dijeli vrijednosti svoga oca.

    – Čini se da postoji jasna paralela, jer se zalažemo u ono u šta vjerujemo, a onda te počnu proganjati. Američku politiku odlično poznajem, ali kada su u pitanju manje regije u svijetu nisam dobro upućen, Ali, čini se da postoji mnogo sličnosti koje mogu da razumijem jer sam i sam kroz to prošao – kaže Donald Tramp Mlađi.

    Za USAID, organizaciju kojoj je predsjednik SAD Donald Tramp ukinuo finansiranje, a od koje je srpski narod decenijama unazad dobijao sredstva, Donald Tramp Mlađi kaže da je ova organizacija najveća prevara koja je učinjena Amerikancima, kada je u pitanju trošenje novca poreskih obveznika.

    – Oni su imali isključivo političke ciljeve, a sve pod izgovorom da čine dobro širom svijeta. Kada malo zagrebete ispod površine shvatite da su na taj način finansirali sebi bliske osobe i da se taj novac opet vraćao u SAD. Govorimo o milijardama dolara. To je slučaj i sa novcem za Ukrajinu gdje se veliki dio vraćao u kampanju DŽoa Bajdena. Ono što je moj otac uradio neprocjenjivo je za buduće generacije – ističe Tramp Mlađi.

    U svjetlu izbora u Mađarskoj koji se održavaju u nedjelju, Tramp Mlađi ističe da je to veliki događaj i da je Viktor Orban jedan od najistaknutijih zagovornika zapadnih vrijednosti.

    – Istočna Evropa je posljednje uporište odbrane Zapada. Zato moramo podržati one koji se zalažu za te vrijednosti – dodaje Tramp Mlađi.

    Na pitanje kako je “preživio” sve pritiske i optužbe da je ruski špijun i opstao na političkoj sceni, kaže da je vjerovatno u pitanju genetetika i takozvani “trampovski karakter”.

    – Sve te optužbe su potpuna besmislica, ja sam samo branio one vrijednosti za koje se moj otac bori. Da li je u pitanju genetika ili nešto drugo, u nama postoji borbeni duh. Naš stil nije da se povučemo, mi se borimo i uzvraćamo udarce. Srećom, imamo podršku velikog broja ljudi – dodaje on.

    Ističe da su Bog, domovina i porodica za porodicu Tramp veoma važni i da je tako oduvijek bilo.

    – To su vrijednosti koje su mi usađene od najranijeg djetinjstva. Mnogi za to nemaju snage, ali mi imamo sreće da možemo da ustrajemo i da idemo dalje. Ponekad mržnja i zloba s druge strane pojačavaju umjesto da uguše našu energiju – naglasio je Donald Tramp Mlađi.

  • Tramp predložio da SAD naplaćuju prolaz kroz Ormuski moreuz

    Tramp predložio da SAD naplaćuju prolaz kroz Ormuski moreuz

    Američki predsednik Donald Tramp izneo je ideju da Sjedinjene Američke Države zarađuju na brodovima koji budu prolazili kroz Ormuski moreuz tako što će naplaćivati dozvolu za prolazak, izjavila je portparolka Bele kuće Kerolajn Livit, dodajući da je to tema o kojoj će se razgovarati u narednim danima.

    “Trampov neposredni prioritet je otvaranje moreuza bez ikakvih ograničenja. Iran je uverio Sjedinjene Američke Države da je Ormuski moreuz otvoren, uprkos navodima medija da je Teheran ponovo zatvorio tu plovnu rutu”, izjavila je Livit u sredu na brifingu za medije u Beloj kući.

    Istakla je da su deblokada Ormuza i predaja iranskog obogaćenog uranijuma “na vrhu liste prioriteta Trampovog pregovaračkog tima”, kao i da je zvanični Teheran nagovestio da će predati svoj uranijum.

    Prema njenim rečima, predaja obogaćenog uranijuma za Trampa predstavlja crvenu liniju. Upitana kako to da Tramp može da polaže pravo na moralnu nadmoć nakon pretnji da će “uništiti iransku civilizaciju”, Livit je odgovorila da je Iran “otpadnički režim koji decenijama skandira smrt Americi”.

    “Predsednik apsolutno ima moralnu nadmoć, a tvrditi drugačije je iskreno uvredljivo”, rekla je ona.

    Navela je da je Iran uverio SAD da je Ormuski moreuz otvoren, uprkos navodima medija da je Teheran ponovo zatvorio taj plovni prolaz. “Ovo je slučaj kada je ono što govore javno drugačije od onoga što se dešava.

    Danas smo videli porast saobraćaja u moreuzu”, rekla je Livit. Kako je navela, plan od 10 tačaka koji su Iranci prvobitno predložili bio je “fundamentalno neozbiljan, neprihvatljiv i potpuno odbačen”, nakon čega je Iran ponudio “razumniji i potpuno drugačiji i sažet plan”.

    “Ideja da će predsednik Tramp jednostavno prihvatiti iransku listu želja kao sporazum je potpuno apsurdna”, rekla je Livit, dodavši da ono što Iran govori javno često je “veoma drugačije” od onoga na šta pristane u privatnim razgovorima.

    Ona je istakla da Trampove crvene linije po tom pitanju, odnosno okončanje obogaćivanja Uranijuma u Iranu, nisu promenjene.

    Potvrdila je da Liban nije deo sporazuma o prekidu vatre, kao i da je to bilo predočeno svim stranama.

  • Tramp poručio Ruteu – NATO nije bio tu kad nam je trebalo i neće ni biti

    Tramp poručio Ruteu – NATO nije bio tu kad nam je trebalo i neće ni biti

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izrazio je nezadovoljstvo odnosom sa NATO-om tokom privatnog sastanka sa generalnim sekretarom Alijanse Markom Ruteom.Tramp je na sastanku konstatovao da taj savez više neće priskočiti u pomoć SAD kada Vašingtonu to bude potrebno.

    – NATO nije bio tu kada nam je bio potreban, i neće biti tu ako nam ponovo bude potreban. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše upravljanog komada leda – napisao je Tramp na mreži Truth Social.

     

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute priznao je poslije sastanka sa američkim predsjednikom da je američki lider očigledno razočaran saveznicima u Alijansi.

    – Očigledno je razočaran – rekao je Rute američkim medijima.

    On je, međutim, naveo da je velika većina evropskih država uradila ono što je rekla da će uraditi u takvoj situaciji.

    Šef NATO se složio sa tim da neke članice Alijanse nisu položile test kod SAD, odbijajući da pomognu Vašingtonu u sukobu sa Iranom.

  • Od sutra vrijede nova pravila na granici sa EU

    Od sutra vrijede nova pravila na granici sa EU

    Države članice Evropske unije (EU) od petka, 10. aprila 2026. godine, počinju s potpunom primjenom sistema ulaska i izlaska – EES (Entry/Exit System), čime završava njegovo postupno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica šengenskog prostora, izvijestio je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske.

    Prema riječima hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, za građane Hrvatske i druge državljane EU nema promjena osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja.

    – Umjesto dosadašnjeg pečatiranja pasoša, svi će se podaci evidentirati digitalno, uključujući putne isprave i biometrijske podatke. Time se omogućuje precizno praćenje dopuštenog boravka, otežava korištenje krivotvorenih dokumenata te automatski otkriva prekoračenje boravka. Uz to, države članice prvi put će razmjenjivati podatke o prelascima granice u stvarnom vremenu, što dodatno jača sigurnost – poručio  je Božinović.

    Hrvatska je već aktivno uključena u sistem s oko 3,7 miliona evidentiranih putnika i približno 10 posto odbijenih ulazaka, što potvrđuje dosljednu provedbu šengenskih pravila.

    Iako se tokom ljetne sezone mogu očekivati gužve zbog uzimanja biometrijskih podataka, granični prelazi dodatno su opremljeni i organizovani kako bi se čekanja svela na minimum, poručio je Božinović

    EES je jedan od ključnih informacionih sistema Europske unije u području upravljanja granicama, kojim se modernizira i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u šengenski prostor na kratkotrajni boravak.

    Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra 2025. godine, što je državama članicama omogućilo adaptaciju tehničkih sistema i procedura te obuku službenika. Od 10. aprila 2026. godine sistem se primjenjuje u punom opsegu u svim državama članicama, objavio je hrvatski MUP.