Autor: INFO

  • Brnabić: Nema nacionalizacije NIS-a, ako treba, i preplatićemo ga

    Brnabić: Nema nacionalizacije NIS-a, ako treba, i preplatićemo ga

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da na današnjoj sjednici Vlade Srbije nije donijeta konačna odluka o tome kakva će biti sudbina NIS, jer se čekaju postupci treće strane, ali da sasvim sigurno neće biti nacionalizacije NIS-a, već će ga Srbija, ako treba, i preplatiti.

    – Ali je potpuno jasno, ja mislim poslije današnje sjednice vlade, kristalno jasno svim građanima Republike Srbije da mi imamo plan kako da zaštitimo sve građane, našu zemlju i naše nacionalne interese. Dakle, problem će biti riješen – izjavila je Brnabić za TV Pink.

    Ona je istakla da je jako dobro što je danas održana vanredna sednica Vlade, ali potpuno otvorena za javnost i medije, kao i da je dobro što je predskednik Vlade Đuro Macut na skednicu pozvao i predskednika Aleksandra Vučića i direktore svih javnih preduzeća, jer, kako je rekla, to se tiče čitave zemlje, a građani su mogli da čuju koji su sve izazovi sa kojima se Srbija suočava i šta oni nose sa sobom i koji su planovi i principi kojih će se držati.

    – Ono što je meni važno je da se mi držimo onih principa koje je postavio i predsjednik Vučić od kada je počela ova kriza, dakle bukvalno od prvog dana ove krize, a to je da mi ne živimo u Srbiji u komunizmu. Da nećemo pribjegavati komunističkim metodama, da neće samim tim biti nikakvih nacionalizacija, da ćemo tretirati privatnu svojinu kao svetinju. Neće biti nikakvih konfiskacija, nikakvih oduzimanja imovine. Ako bude potrebno, preplatićemo NIS, ali ćemo platiti, nećemo oduzimati – rekla je Brnabić.

    Dodala je da ne može da kaže sa kime Rusi pregovaraju.

  • Direktni voz Sarajevo – Zagreb mogao bi ići preko Banjaluke?

    Direktni voz Sarajevo – Zagreb mogao bi ići preko Banjaluke?

    Šinama od Sarajeva do Zagreba, ukoliko dođe do dogovora, mogli bi krenuti vozovi koji bi spojili BiH i Hrvatsku, ali i Banjaluku sa ova dva grada, ako se ponovi identična linija koja je na ovoj relaciji vozila prije 10 godina.

     

    Linija krajem 2026. godine i to vikendom

    O ideji ponovnog uspostavljanja ove linije, koja je ukinuta u decembru 2016. godine, nedavno je govorio i Edin Forto, ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara BiH, koji je naveo da je ova direktna linija u pripremi.

    Kako je naveo, cilj je da vozovi između Sarajeva i Zagreba krenu krajem 2026. godine, vikendom, a sve u saradnji sa “HŽ Putnički prijevoz”.

    Stav “HŽ Putnički prijevoz”

    Da bismo čuli stavove “Željeznica Republike Srpske”, “Željeznica Federacije BiH i “HŽ Putnički prijevoz”, kontaktirali smo ih, međutim odgovor nismo dobili od “Željeznica FBiH”.

    Na naša pitanja iz Zagreba odgovaraju i potvrđuju da predstavnici resornih ministarstava obje zemlje, kao i željeznički prevoznici, razgovaraju o ponovnoj uspostavi saobraćaja na ovoj liniji u voznom redu 2026/2027.

    “‘HŽ Putnički prijevoz’ zainteresovan je za ponovno uvođenje vozova na relaciji Zagreb – Sarajevo – Zagreb”, odgovorili su oni za “Nezavisne novine”.

    Stav “Željeznica Republike Srpske”

    I iz “Željeznica Republike Srpske” ističu da podržavaju i da su apsolutno posvećeni entitetskom, regionalnom i međunarodnom povezivanju u željezničkom prevozu putnika.

    Oni dodaju da je potrebno da budu ispunjeni svi tehničko-tehnološki i ekonomski preduslovi za konačnu realizaciju uspostavljanja ove linije.

    “Odlukom Ministarstva komunikacija i prometa BiH, tokom juna formirana je Komisija ispred BiH kao zajedničko operativno tijelo BiH i Republike Hrvatske za pripremu elaborata o mogućnostima realizacije i uspostavljanja međunarodnog željezničkog prevoza”, navode oni za “Nezavisne novine” ne otkrivajući mnogo detalja.

    Iz ŽRS dodaju da kontinuirano, već duži period, obavljaju razgovore sa entitetskim i regionalnim željezničkim operaterima, o potrebama i mogućnostima uspostavljanja međuentitetskih i međunarodnih putničkih linija.

    “Aktivnosti i razgovori na ovu temu su konstantni, imajući u vidu neophodnost da željeznički saobraćaj kao najpouzdaniji, najpovoljniji i ekološki najprihvatljiviji vid transporta koji je na usluzi privredi i građanima, u budućem periodu bude obnovljen, što zahtijeva značajna kapitalna ulaganja, kako bi željeznice obnovile svoje kapacitete i na adekvatan način postale ravnopravan konkurent na regionalnoj i evropskoj željezničkoj mreži”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

    Moguća trasa voza preko Republike Srpske

    O uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb u julu ove godine govorio je i Mirza Hadžibegić, direktor “Željeznica FBiH”, ističući tada da se intenzivno radi na uspostavljanju pomenute linije preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.

    “Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

  • Ninković o Stanivukoviću: Sva njegova politika na kraju ide po džepu građana Banjaluke

    Ninković o Stanivukoviću: Sva njegova politika na kraju ide po džepu građana Banjaluke

    Sva politika gradonačelnika Draška Stanivukovića na kraju ide po džepu građana Banjaluke, rekao je predsjednik skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković za RTRS.

    – Ispaštaće najviše građani Banjaluke, jer zbog 2.000-3.000 besplatnih priključaka na vodovodnu mrežu doveo je u pitanje snabdijevanje ispravnom i pitkom vodom 200.000 Banjalučana. U ozbiljnom smo problemu kada je u pitanju preduzeće Vodovod. Sva politika koju vodi gradonačelnik i njegovi ljudi idu po džepu građana, da li poskupljenjem komunalija ili kreditnim zaduženjem, sasvim svejedno – kaže Ninković.

    Gotovo identična situacija je i sa gradnjom mosta u Česmi.

    – Vlada finansira izgradnju mosta u Česmi u iznosu nešto više od šest miliona KM, a grad treba da riješi pristupne puteve. To nisu kilometri, to je 200-300 metara. Problem su imovinski odnosi, i to treba da riješi Grad. Dva miliona koja su bila namjenjena za pristupne puteve su nažalost već potrošena, a gotovo ništa nije urađeno. Kao i ovaj most, tako mnogi projekti nisu završeni, jer novac se troši ne namjenski – dodao je Ninković.

    On ističe da je brojnim megalomanskim najavama gradonačelnik ušao u novu kampanju.

    – Stanivuković priča o tramvaju, a nije uspio završiti pristupne puteve za most u Česmi, priča o panoramskom točku, a mnogi građani nemaju redovno snabdijevanje vode. Sve je to predizborna priča gradonačelnika, koji takve stvari priča i kada nije kampanja, a pogotovo sada. Tu treba ubrojati i pet vrtića koja se finansiraju iz kabineta predsjednika Republike Srpske. Kako da gradite vrtiće kada Grad nije uradio ništa, kada su u pitanju dozvole, komunalije, i sve što ide uz to da bi se krenulo u projekat. Pa ne očekujete valjda da predsjednik rješava priključak struje na vrtiću – zaljkučio je Ninković.

     

  • Objavljena lista najpopularnijih i najrjeđih imena beba u Banjaluci

    Objavljena lista najpopularnijih i najrjeđih imena beba u Banjaluci

    Grad na Vrbasu u periodu od januara do septembra ove godine postao je bogatiji za 2.508 beba, a među njima su i Golub i Sirena, čija su se imena našla na listi najrjeđih.

    To pokazuju podaci Odjeljenja za opštu upravu Gradske uprave Banjaluka za tri tromjesečja ove godine, a za “Nezavisne novine” su otkrili koja imena roditelji daju najčešće, a koja su najrjeđa.

    “Najčešća imena koja su roditelji davali muškoj djeci su Luka, Nikša, Lazar, Dušan, Pavle, Mihajlo i Aleksa”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

    Kada je riječ o djevojčicama, najčešća imena koja su roditelji davali ženskoj djeci su Dunja, Sofija, Marija, Milica, Una, Nađa i Anastasija.

    Najrjeđa imena u 2025. godini

    S druge strane, bilo je i roditelja koji su za svoju djecu birali rijetka i ne tako uobičajena imena.

    “Najrjeđa imena koja su roditelji davali svojoj djeci su Mardarije, Golub, Sirena, Fedor, Daris, Nektarije, Inara…”, istakli su oni za “Nezavisne novine“.

    Kako objašnjavaju, prilikom davanja imena djeci poštuje se Zakon o ličnom imenu te nije dozvoljeno davati pogrdna imena djeci.

    Najčešća i najrjeđa imena u 2024. godini

    Poredeći sa podacima iz 2024. godine, može se vidjeti da su imena poput Dunja, Una i Dušan bila aktuelna i prošle godine.

    Lani su u matičnu knjigu rođenih bile upisane i Atanasija, Atenea, Colombiana, Ikonija, Inja, Ilina, Zone, čija su imena bila na listi rijetkih.

    Drago Brane, Erik, Isidor i Časlav bila su lani rijetko davana muška imena.

    Slovo zakona

    Inače, davanje imena regulisano je ranije pomenutim zakonom, a u njemu se navodi da ime djeteta roditelji određuju sporazumno.

    “Lično ime djeteta može se odrediti i putem punomoćnika, uz punomoć sačinjenu u pisanoj formi. Dijete može dobiti prezime jednog ili oba roditelja”, navodi se u zakonu.

    Kada je riječ o promjeni imena, ime i prezime ili samo jedno od toga punoljetna osoba može promijeniti na lični zahtjev, dok se ime ili prezime maloljetne osobe može promijeniti na zahtjev roditelja.

    Novčana podrška majkama prilikom rođenja djeteta

    U cilju podsticaja rađanja i stvaranja porodične atmosfere, Gradska uprava Banjaluka daje novčanu pomoć prilikom rođenja djeteta.

    Tako se za prvorođeno i drugorođeno dijete dobija pomoć u novčanom iznosu od 500 KM, za trećerođeno dijete u novčanom iznosu od 700 KM, a za četvrtorođeno i svako naredno dijete u iznosu od 2.000 KM.

    “Novčana sredstva uplaćuju se najviše u dva dijela: prvi dio u iznosu od 500 KM, a drugi dio povodom prvog rođendana djeteta”, stoji na sajtu gdje je navedeno i šta je potrebno od dokumentacije.

    Najčešća imena u 2025. godini

  • Tramp uveo carine od 500 odsto, na udaru zemlje koje trguju sa Rusijom

    Tramp uveo carine od 500 odsto, na udaru zemlje koje trguju sa Rusijom

    Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da će svaka zemlja koja trguje sa Rusijom biti “vrlo strogo sankcionisana”, dok njegova administracija i republikanski zakonodavci nastavljaju da sprovode oštre mere usmerene protiv Moskve.

    Odgovarajući na pitanja novinara u nedelju o tome da li je vreme da Kongres usvoji mere usmerene na vršenje pritiska na Rusiju i predsednika Vladimira Putina, Tramp je rekao: “Čujem da oni to rade, i to je u redu za mene. Oni usvajaju zakon… Republikanci uvode zakon… veoma stroge sankcije… za svaku zemlju koja posluje s Rusijom. Možda će tome dodati i Iran… ja sam to predložio”, rekao je.

    Printscreen

    “Dakle, svaka zemlja koja posluje s Rusijom biće vrlo strogo sankcionisana. Možda ćemo u tu formulu dodati Iran”, ponovio je Tramp.

    Trampova administracija uvela je carine od 50 odsto Indiji, među najvišim u svetu, uključujući i 25 odsto carina na njene kupovine ruske energije.

    Predlog zakona koji je predstavio senator Lindzi Grejem predviđa carinu od 500 odsto na sekundarnu kupovinu i preprodaju ruske nafte. Predlog ima skoro jednoglasnu podršku u Senatskom komitetu za spoljne odnose.

    Grejem i senator Ričard Blumental zajednički su predstavili Zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine, koji nastoji da uvede sekundarne carine i sankcije “zemljama koje nastavljaju da finansiraju Putinov varvarski rat u Ukrajini”.

    Predloženi zakon ima 85 kosponzora u Senatu.

    “Predsednik Tramp i njegov tim napravili su snažan potez, primenjujući novi pristup okončanju ovog krvoprolića između Rusije i Ukrajine… Međutim, ključni udarac koji bi doveo do kraja ovog rata biće carine protiv zemalja poput Kine, Indije i Brazila, koje podržavaju Putinovu ratnu mašinu kupovinom jeftine ruske nafte i gasa”, naveli su Grejem i Blumental u zajedničkom saopštenju u julu.

    Najavljene sankcije će, kako i druge zemlje, tako pogoditi i Srbiju, te će posledice biti dalekosežne, nakon američkog odbijanja predloga o NIS-u

  • Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dosijea

    Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dosijea

    Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavu spisa Džefrija Epstina, što predstavlja zaokret u odnosu na njegov raniji stav.

    – Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi da glasaju za objavu Epstinovih spisa jer nemamo šta da skrivamo – napisao je Tramp sinoć na Truth Social-u. Velika promena Trampovog stava dolazi nakon što je više republikanaca signaliziralo da su spremni da prekrše stranačku disciplinu i glasaju za objavu dokumenata.

    Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o prijedlogu zakona kojim bi se Ministarstvo pravde prisililo da javno objavi spise. Zagovornici prijedloga poručuju da imaju dovoljno glasova za prolazak kroz Predstavnički dom, ali i dalje je nejasno da li će zakon proći u Senatu.

    Dva doma Kongresa
    Ako prođe oba doma Kongresa, Tramp bi takođe morao da odobri objavu spisa. Zakon podržavaju i demokrate i dio republikanaca. Republikanski poslanik Tomas Mesi, jedan od supokrovitelja prijedloga, rekao je u razgovoru za ABC News da bi čak 100 republikanaca moglo da glasa za.

    Prijedlog, nazvan Zakon o transparentnosti Epstinovih spisa, ima za cilj da natjera Ministarstvo pravde da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikaciju i istražne materijale povezane sa Epstinom.

    Tramp se oglasio ubrzo nakon što je sletio u bazu Joint Base Andrews po povratku sa vikenda provedenog na Floridi.

    – Ministarstvo pravde već je predalo desetine hiljada stranica javnosti o „Epstinu“, proučava razne operativce demokrata (Bil Klinton, Rid Hofman, Leri Samers itd.) i njihov odnos sa Epstinom, a Odbor za nadzor Predstavničkog doma može da dobije sve što mu zakonom pripada, BAŠ ME BRIGA! – napisao je Tramp, dodajući da želi da se republikanci

    Trampovo pominjanje Klintona uslijedilo je nakon što je američko Ministarstvo pravde potvrdilo da će istražiti veze pedofilskog finansijera Epstina sa velikim bankama i nekolicinom istaknutih demokrata, uključujući bivšeg predsednika Bila Klintona.

    Tramp je istakao da će zatražiti od državnog tužioca Pam Bondi i FBI-ja da istraže Epstinov „angažman i odnos“ sa Klintonom i drugima. Klinton je odlučno negirao da je imao bilo kakvo saznanje o Epstinovim zločinima.

    Portparol JPMorgan Chase-a rekao je da kompanija žali zbog „svake povezanosti“ koju je imala sa Epstinom te dodao da mu „nisu pomagali u počinjenju njegovih gnusnih djela“.

  • Šta se krije iza ponovo oživljene priče o trećem entitetu?

    Šta se krije iza ponovo oživljene priče o trećem entitetu?

    Iako priča o trećem entitetu, odnosno entitetu u kojem bi većinu činili Hrvati, nikada nije u potpunosti nestala iz političkog života, proteklih nekoliko sedmica ponovo su intenzivirane izjave predstavnika hrvatskog naroda na ovu temu.

    Dok neki otvoreno govore o tome da je potreban treći entitet, drugi ga spominju u kontekstu rješavanja pitanja političkog predstavljanja hrvatskog naroda, nekad direktno kao način administrativnog reorganizovanja BiH, a nekad indirektno kroz pitanja izmjene Izbornog zakona BiH.

    Iz dokumenata koje je prije dvadesetak godina deklasifikovala američka CIA, a koji se odnose na ratni period u BiH i prve poslijeratne godine, i tada se otvoreno govorilo o tome treba li Hrvatima u BiH dati vlastiti entitet. Prije nekoliko godina nam je jedan od predstavnika Hrvata u Dejtonu u nezvaničnom razgovoru ispričao da su Amerikanci, navodno, 1994. godine Hrvatima obećali da će, ako odustanu od trećeg entiteta, podržati kantonizaciju cijele BiH, a da je FBiH u stvari trebalo da uključi i RS, koja bi takođe bila podijeljena u nekoliko kantona. Prema njegovim riječima, Hrvati su bili šokirani kada su vidjeli prve dejtonske mape u kojima je RS i dalje opstala, a FBiH obuhvatala samo bošnjačko-hrvatsku federaciju.

    Amerikanci, kroz deklasifikovane dokumente, cijelu situaciju vide malo drugačije. Prema zapisima sastanaka koje su deklasifikovali, proizlazi da su se Haris Silajdžić, tadašnji ministar spoljnih poslova ratne BiH, i Muhamed Šaćirbej, ambasador u Njujorku, uoči stvaranja Federacije, američkim zvaničnicima požalili da nisu dobili onaj nivo podrške koji im je obećan, a da su Voren Kristofer, američki državni sekretar, i drugi zvaničnici kao “kompenzaciju” ponudili da će pritisnuti Franju Tuđmana, predsjednika Hrvatske, da zaustavi rat HVO-a protiv Armije BiH, dozvoli prolaz oružja za Armiju BiH preko teritorije Hrvatske i pomogne stvaranje hrvatsko-bošnjačkog saveza protiv Vojske RS. Prema depešama iz perioda uoči “Oluje”, iako to nigdje nije bilo eksplicitno pomenuto, u više navrata se moglo naslutiti da je Tuđman bio spreman da pritisne bh. Hrvate da se udruže s Bošnjacima u Federaciju ako bi mogao dobiti zeleno svjetlo za “Oluju”.

    Iz ove interpretacije bi proizlazilo da su bh. Hrvati “žrtvovani” kako bi Hrvatska mogla poraziti RSK kroz “Bljesak” i “Oluju”.

    Što se tiče realnosti na terenu, niko ne vidi da je u ovom trenutku moguće stvaranje trećeg entiteta, uključujući i Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, koji je rekao da su “želje jedno”, a realnost na terenu drugačija.

    S tim stavom se slaže i Milan Sitarski, član Stručnog tima iz Instituta za istraživanje IDPI iz Mostara, ali smatra da je ideja o trećem entitetu sasvim legitimna, kao što kod Bošnjaka postoje ideje o unitarizaciji BiH. On smatra da bi kreiranje trećeg entiteta moglo relaksirati odnose u BiH, jer smatra da sadašnja situacija pokazuje potpunu blokadu na relaciji Banjaluka – Sarajevo.

    “Uvođenje trećeg entiteta možda bi dovelo do neke vrste ravnoteže. Naravno, treba biti realan i shvatiti da do bilo kakvog preustroja države ne može doći bez punog konsenzusa sve tri strane, a ne izgleda mi realno da bi bošnjačka strana mogla da pristane na takvu vrstu kompromisa. Međutim, mislim da oni sami rade u korist svoje štete, jer ukoliko zaista jesu privrženi državi Bosni i Hercegovini, onda mislim da takvo jedno rješenje kao što je pojava stabilizirajućeg trećeg entiteta ne bi trebalo da im bude nikakav razlog za strah”, kaže on za “Nezavisne”.

    Sead Numanović, urednik portala Politički.ba i dugogodišnji sarajevski novinar, smatra da ideja o trećem entitetu nije realna, ali da više nije toliko siguran kao ranije.

    “Da ste me prije godinu dana pitali koliko je realno da Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju treći entitet, rekao bih da je to nemoguća misija. Sada više nisam siguran. A nisam siguran, jer se svijet mijenja nevjerovatnom brzinom. Ono što prije nekoliko godina nije bilo ni zamislivo, sada je već čak i normalnost”, kaže on za “Nezavisne”.

    Numanović smatra da bi formiranje hrvatskog entiteta uz srpski, koji već postoji, dovelo do pitanja šta će se desiti s ostatkom BiH, i naglašava da Evropa nikad ne bi pristala da se formira “muslimanski entitet”.

    “Treći entitet se često reaktivira kako bi se ojačale pozicije HDZ BiH i Dragana Čovića, ali je on neprovodiv. Isto kao i ‘nezavisna RS'”, smatra Numanović.

  • Zašto BiH ostaje bez odbrane

    Zašto BiH ostaje bez odbrane

    Nakon što se unipolarni svijet pod vođstvom SAD počeo rastakati, Bosna i Hercegovina bi mogla biti među zemljama koje će najviše osjetiti posljedice.

    Dejtonskim sporazumom implicitno je postavljen koncept da BiH neće imati jaku vojsku, jer je to najbolja garancija za dugotrajni mir – ako narodi u BiH nemaju puno oružja nadohvat ruke, veća je šansa da neće doći do ponovnog izbijanja neprijateljstava.

    Ova strategija počivala je na pretpostavci da će svijet ići ka deeskalaciji, a ne ponovnom naoružavanju.

    To je važno iz razloga što relativno slabo naoružana i opremljena BiH s malom vojskom može biti bezbjedna samo ako su Srbija i Hrvatska, dva njena jaka susjeda koja imaju interese u BiH, u dobrim međusobnim odnosima i na putu ka zajedničkoj budućnosti u EU.

    Kada se početkom rata u Ukrajini praktično raspao unipolarni svijet i kada su zemlje širom svijeta krenule da se naoružavaju, počele su se naoružavati i Srbija i Hrvatska, što se sve direktno odražava i na BiH, gdje je unutrašnja stabilnost direktno ovisna od odnosa Zagreba i Beograda.

    Osim toga, vojna doktrina koju je usvojila BiH praktično se raspala razvojem nove vojne tehnologije podstaknute ratom u Ukrajini, gdje su upotreba dronova i uvezivanje vojnih sistema putem interneta vojne strategije praktično redefinisale iz temelja.

    NATO je pokrenuo novi koncept u koji uključuje odbranu od dronova nakon što su se ovih sedmica u Evropi svakodnevno počeli pojavljivati dronovi iznad kritičnih vojnih instalacija, za koje EU i NATO optužuju Rusiju.

    Opasnost od ovih dronova ne mora doći samo od Rusije, njih mogu koristiti i druge zemlje, pa i kriminalne grupe, koje mogu napasti kritična postrojenja, poput vodozahvata, elektroenergetskih objekata, mostova i druge kritične infrastrukture. Sve zemlje u Evropi pripremaju se za nove prijetnje koje dronovi predstavljaju, a jedino je BiH, čija je vojna struktura određena Dejtonom sa stranim vojnim protektoratom, ovisna od drugih faktora na koje ne može da utiče.

    Đuro Kozar, vojni analitičar iz Sarajeva, ističe za “Nezavisne” da je problem BiH što ona nema dovoljno resursa za odbranu ni u pogledu tradicionalnih vojnih sredstava, a kamoli u pogledu novih prijetnji poput prijetnje dronova, sajber napada ili hibridnih aktivnosti koji se sada dešavaju u Evropi.

    Prema njegovim riječima, suština problema je što u Republici Srpskoj ne žele da izdvajaju za Oružane snage BiH, jer žele da BiH bude demilitarizovana, a u Federaciji i bošnjačka i hrvatska politička komponenta, u principu, žele njihovo jačanje.

    Kozar podsjeća da je vojni dio Dejtonskog sporazuma postavio okvir za bezbjednosnu arhitekturu u regionu, a da je taj okvir postao neadekvatan onog trenutka kad je Hrvatska ušla u NATO, a Srbija odlučila da ostane neutralna.

    “Dejton nije zabranio BiH da se ona naoružava, ona na to ima pravo, ali je problem što zemlja nema velikih mogućnosti da se njene OS modernizuju i da one imaju sve što im je potrebno za odbranu”, smatra Kozar.

    Prema njegovim riječima, i ono što je BiH dobila potiče uglavnom iz donacija SAD i drugih prijateljskih zemalja, uglavnom članica NATO-a, a ne zato što je sama BiH ulagala u svoju bezbjednost.

    BiH bi svoje bezbjednosne probleme mogla riješiti učlanjivanjem u NATO, ali u Republici Srpskoj postoji snažan otpor zbog ne tako davne prošlosti i sjećanja koja su još relativno svježa.

    Zato će, po svemu sudeći, BiH i dalje ostati u vakuumu, barem dok ne dođe do neke vrste unutrašnjeg konsenzusa u pogledu bezbjednosne strategije.

    Ranijih godina pisali smo da BiH nema svoju avijaciju, pa kada bi se iznad zemlje pojavio neidentifikovani avion, BiH ne bi imala čime da ga isprati iz svog vazdušnog prostora.

    Sada bi se moglo desiti da iznad bh. kritične infrastrukture, poput aerodroma, “šetaju” neidentifikovani drononovi, koje bi bh. protivvazdušna odbrana mogla nemoćno gledati kroz dvogled.

  • Albanci ispalili 15 hitaca na pripadnike Vojske Srbije, pa pobjegli u pravcu KiM

    Albanci ispalili 15 hitaca na pripadnike Vojske Srbije, pa pobjegli u pravcu KiM

    Grupa Albanaca danas je pucala na pripadnike Vojske Srbije u blizini administrativne linije, a kako Blic saznaje ispaljeno je 15 hitaca, nakon čega je grupa pobjegla u pravcu AP KiM.Urejonu baze Vojske Srbije “Debela glava”, u ataru sela Zarbince, opština Bujanovac, maskirana grupa Albanaca napala je pripadnike Vojske Srbije danas oko 15:00 časova, prenosi Blic.

    Naoružana grupa Albanaca u podnožju brda Šop ispalila je 15 hitaca u pravcu pripadnika Vojske Srbije i tom prilikom je pogođen pas koji se nalazio u neposrednoj blizini patrole.

    Naoružana grupa sa šest džipova pobjegla je pravcu Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.

  • Cvijanović: Vrijeme je da prestane međunarodna supervizija u BiH

    Cvijanović: Vrijeme je da prestane međunarodna supervizija u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je tokom sastanka sa njemačkim ministrom inostranih poslova Јohanom Vadefulom da je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, naglasivši da zemlja ne može napredovati ka Evropskoj uniji kao strani protektorat.

    Tokom razgovora u Sarajevu, Cvijanovićeva je istakla opredijeljenost BiH evropskom putu, ali i potrebu da domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici preuzmu punu odgovornost za procese na svim nivoima vlasti. Ukazala je i na važnost izbalansiranog odnosa međunarodnih aktera prema svim konstitutivnim narodima, uz puno uvažavanje decentralizovane ustavne strukture zemlje.

    Prema njenim riječima, teme razgovora odnosile su se na aktuelnu političku situaciju u Republici Srpskoj i BiH, kao i na izazove u procesu evropskih integracija.

    Njemački šef diplomatije Јohan Vadeful posjetom Sarajevu započeo je svoju turneju po zemljama Zapadnog Balkana. Prije sastanka u Predsjedništvu BiH, u zgradi OHR-a susreo se sa Kristijanom Šmitom, a obraćanje je bilo ograničeno na kratak istup pred snimateljima i fotografima, bez prisustva novinara. U unaprijed pripremljenoj izjavi Vadeful je naglasio da zemlje regiona imaju evropsku perspektivu, dok za BiH napredak zavisi od ispunjavanja uslova definisanih u oktobru 2022. godine, prije svega u oblasti vladavine prava i jačanja demokratije.

    Cvijanovićeva je danas primila i ambasadora Saudijske Arabije u BiH Osamu bin Dakila al Ahmadija u oproštajnu posjetu. Tom prilikom konstatovano je da je saradnja sa svim nivoima vlasti u BiH bila veoma dobra, uz očekivanje da će ostati jednako uspješna i u budućnosti. Cvijanovićeva je zahvalila Saudijskoj Arabiji na finansiranju projekata u Republici Srpskoj, uključujući izgradnju naučno-tehnološkog parka u Banjaluci i proširenje kapaciteta Studentskog doma u Foči, te ambasadoru poželjela uspjeh u narednom radu.