VRBAS Media

Autor: INFO

  • BiH nadomak sive liste FATF-a

    BiH nadomak sive liste FATF-a

    Iako je BiH praktično pred stavljanjem na sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) malo je učinjeno da se ovaj razvoj događaja spriječi. FATF je uticajna međunarodna organizacija čije procjene, mišljenja i preporuke imaju značajan uticaj na to kako finansijske institucije, vlade i međunarodne organizacije ocjenjuju finansijski sistem zemlje.

    Izvještaj spreman

    Komitet eksperata Savjeta Evrope za procjenu mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), tijelo u okviru FATF-a čije će odluke imati najveći uticaj na to da li će BiH biti vraćena na sivu listu, praktično je već pripremilo izvještaj na osnovu kojeg će odluka biti donesena, a BiH i dalje nije ispunila ključne preporuke kako se to ne bi desilo.

    Neke od najvažnijih obaveza BiH su usvajanje zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, kao i zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Potrebno je i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica.

    Po svemu sudeći, očigledno postoje centri moći u BiH kojima ne odgovara da se uvede stroža kontrola toka novca iz i u BiH, a cijenu će platiti svi dijelovi BiH.

    FATF i MONEYVAL bez komentara

    Ni u FATF-u ni u MONEYVAL-u nisu htjeli govoriti o posljedicama koje bi BiH mogla imati ako bude vraćena na listu.

    “S obzirom na to da procjene BiH sprovodi MONEYVAL, jedno od devet regionalnih tijela u FATF-ovom sistemu čiji je BiH član, za dodatne informacije potrebno se obratiti direktno MONEYVAL-u. Radi informacije, posljednja uzajamna evaluacija BiH od strane MONEYVAL-a sprovedena je 2024. Izvještaj sadrži ocjenu usklađenosti zemlje sa FATF standardima, kao i preporučene mjere za dalje unapređenje. Sljedeća uzajamna evaluacija BiH planirana je za 2031. godinu”, rekli su nam oni.

    U odgovoru na pitanje koje smo poslali MONEYVAL-u, u Savjetu Evrope su nam pojasnili da treba da se obratimo FATF-u.

    “Što se tiče MONEYVAL-a, BiH se trenutno nalazi u postupku pojačanog praćenja, te će u decembru 2026. godine izvijestiti MONEYVAL, ali isključivo o tehničkoj usklađenosti. Pitanja koja se odnose na FATF procedure, period posmatranja i FATF izvještaj o tim pitanjima spadaju u nadležnost FATF-a, te se sve informacije u tom kontekstu mogu objaviti isključivo s njihove strane”, rekli su nam oni juče.

    Posljedice ozbiljne

    Iako ni od FATF-a ni od MONEYVAL-a, odnosno Savjeta Evrope, nismo dobili odgovore koje su konkretno posljedice, one se mogu podijeliti u nekoliko oblasti… Prva će se odnositi na finansijske posljedice, jer će internacionalne banke na BiH gledati kao na zemlju višeg rizika, što će imati posljedice po cijenu novca, odnosno visinu kamatnih stopa i bankarskih transakcija. Na primjer, firma u BiH će transakcije u inostranstvu morati plaćati više, a vrijeme trajanja će biti duže.

    Takođe, BiH će teže ući u evropski digitalni sistem plaćanja, što će ostaviti posljedice i na obične građane.

    Naredna posljedica će se odnositi na strane investicije, jer će se investitori teže odlučivati da investiraju u BiH. Kada je zemlja smatrana područjem višeg rizika, manja je šansa da će u zemlju doći “obični” investitori, a veća je šansa da će se zainteresovati spekulanti i investitori visokog rizika koji će za svoje poslovanje tražiti veće zarade.

    Kao što je i iz Delegacije EU nedavno upozoreno, bh. evropski put bi takođe mogao biti ugrožen, a zemlja bi mogla dodatno kasniti u odnosu na ostatak regiona. I javni sektor BiH će biti podvrgnut većoj pažnji međunarodnih partnera, što će dodatno ugroziti njihovu konkurentnost. Takođe, crna lista neminovno znači i veću birokratiju, što će uticati i na obične građane.

  • Vodovod i toplane na terenu: Privremeni prekidi u vodosnabdijevanju i grijanju

    Vodovod i toplane na terenu: Privremeni prekidi u vodosnabdijevanju i grijanju

    U više banjalučkih naselja danas se izvode radovi na vodovodnoj i toplovodnoj mreži, zbog čega će pojedini potrošači privremeno ostati bez vode i grijanja.

    Radovi na vodovodnoj mreži planirani su u ulicama Ilije Grbića na Paprikovcu, Njegoševoj na Petrićevcu i Šargovačkoj u Šargovcu, dok će u Ulici 1.300 kaplara na Kočićevom vijencu biti izvršeno izmještanje cjevovoda. Zbog obimnije intervencije, bez vode će od 9 do 18 časova biti Ulica Petra Mećave i okolne saobraćajnice.

    Ekipe „Vodovoda“ zadužene za lokalne sisteme rješavaće kvarove u Bronzanom Majdanu, dok je izvorište Banjica od ponoći bez napajanja električnom energijom. Tokom izvođenja radova mogući su privremeni prekidi u vodosnabdijevanju u dijelovima navedenih ulica i naselja.

    Istovremeno, dio grada suočen je i sa prekidom isporuke toplotne energije. Radijatori su od jutros hladni u dijelovima ulica Banović Strahinje i Braće Jugovića.

    Iz „Eko toplana“ saopšteno je da je do obustave došlo „zbog sanacije kvara na distributivnoj mreži“, te da je isporuka privremeno zaustavljena potrošačima u tim ulicama. Korisnike su zamolili za strpljenje i zahvalili na razumijevanju.

    Podsjećaju i da su sredinom januara, bez prethodne najave i saglasnosti, izmijenili režim isporuke toplotne energije, kada je temperatura u prostorijama smanjena na oko 20 stepeni, iako bi trebalo da iznosi 22. Kao razlog naveli su da sistem bez dodatnih sredstava ne može da funkcioniše.

  • Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Odlazak radnika iz Srpske gorući je problem sa kojim se suočavamo i kojim se država što prije mora pozabaviti.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Naglašava da ankete poslodavac pokazuju da se polovina problema na koje se ljudi žale odnosi na državu, a 50% na probleme ekonomske prirode.

    – Nezadovoljni su malim platama, ali i zdravstvom, školskom, malim penzijama, na čemu država mora da radi. A mi se trebamo boriti da nađemo novu tehnologiju gdje možemo da zaradimo veće plate – ističe Trivić.

    Na pitanje da li se neki od navedenih problema mogu riješiti u skorije vrijeme, Trivić naglašava da bi poslodavci rado to uradili, ali da nisu u prilici.

    – Možeš nekome reći, daću ti regres, ali ti ne mogu podići platu. Ne mogu dati i jedno i drugo, zato što nemam. Privreda je već digla plate više nego što produktivnost kaže. Zato imamo probleme, zato imamo gubitak radnih mjesta. Nije stvar moje dobre volje da dam platu, nego mogu li je zaraditi ili ne mogu – kaže Trivić i naglašava da je domaća prerađivačka industrija za 3 godine izgubila 8.000 radnih mjesta.

    – Znači, rast plata koji nije vezana za produktivnost, uništava neka preduzeća, što će dovesti do toga da ćemo imati radnika onoliko koliko treba – poručuje Trivić.

    Nakon nedavnog sastanka sa sindikalcima, novi ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić naglasio je da je svjestan koliko je oblast rada važna.

    – Da bi jednog dana svi bili penzioneri i da bi mogli da imaju život dostojan čovjeka, segment rada mora da bude unaprijeđen. Jer, bez radnika, bez njihovog doprinosa, prije svega u ekonomskom smislu, nema ni napretka. Svjesni smo da u ovoj oblasti ima mnogo problema koje treba otkloniti, ali smo svjesni i toga da za kratko vrijeme ne možemo da uradimo ono što ne možemo da uradimo – naglašava Ostojić.

  • U SIPA-u stiže desetine novih Sky predmeta

    U SIPA-u stiže desetine novih Sky predmeta

    Za pet godina u predmetima Sky u BiH zaplijenjene višemilionske nekretnine, 90 vozila od kojih su neka vrijedna po 200.000 eura, blokirano šest miliona u kriptovalutama, oduzeta dva sata vrijedna 650.000 evra…

    Oni koji znaju da su se, vjerujući u neprobojnost kriptovane aplikacije, upuštali u kriminalne dogovore, a do sada nisu obuhvaćeni istragama, sigurno s nelagodom i strepnjom prate razvoj događaja i čekaju hoće li se i njihovo ime pojaviti u tom nizu.

    Oduzeta ili blokirana višemilionska imovina

    Prema podacima Tužilaštva BiH ažuriranim u zadnjem tromjesečju prošle godine, u periodu od 2021. do polovine 2025. godine tim tužilaca zaduženih za Sky predmete, u saradnji s policijskim i bezbjednosnim  agencijama u BiH, proveo je oko 32 operacije. Rezultat tih akcija je hapšenje ili pritvor više od 174 osumnjičene osobe širom zemlje.

    U ovim predmetima izrečene su zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 29 godina i 10 mjeseci, dok su sporedne novčane kazne dostigle iznos od oko 54.000 KM. Istovremeno je zaplijenjena nezakonito stečena imovina procijenjena na oko 63.000 KM.

    U okviru Sky predmeta oduzeto je čak 1.670 kilograma opojne droge marihuane. Zaplijenjeno je više od 90 vozila, pri čemu je vrijednost nekih procijenjena na više od 200.000 evra, kao i pet skupih ručnih satova vrijednosti oko 100.000 KM, te dva sata čija je vrijednost procijenjena na 615.000 evra.

    Zamrznuta je imovina koja obuhvata više od 37 objekata, stanove, kuće, poslovne prostore, zemljišta i garaže, ukupne višemilionske vrijednosti.

    Zaplijenjena je gotovina, a blokirani su i računi u kriptovalutama u vrijednosti od oko šest miliona KM.

    Posebno zabrinjavaju  podaci Tužilaštva BiH iz posljednjeg tromjesečja prošle godine, prema kojima je od ukupno 30 zaposlenih u policiji i agencijama za provođenje zakona obuhvaćenih istragama, njih devet i optuženo.

    Među optuženima se nalaze i advokati, kao i jedan bivši savjetnik u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

    Dalji podaci Tužilaštva pokazuju da se među osumnjičenima nalaze i aktivni policijski službenici, uključujući visoke zvaničnike iz različitih agencija za provođenje zakona, ali i sudija, advokat, te jedan novinar.

    Pravni prelom, u pogledu rasprava o tome jesu li dokazi iz Sky aplikacija validni,  desio se u decembru prošle godine, kada je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbu Radovana Damjanovića i u cijelosti potvrdilo prvostepenu presudu iz jula te godine. Tom presudom Damjanović je osuđen na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela organizovani kriminal u vezi s neovlaštenim prometom opojnim drogama.

    Na taj način donesena je prva pravosnažna presuda u kojoj je Sud BiH, odlučujući o meritumu, potvrdio zakonitost i prihvatljivost dokaza pribavljenih putem Sky ECC aplikacije.

    U zemlji u kojoj se veliki broj krivičnih djela direktno veže za dokaze iz Sky komunikacije, ova presuda, bez prava na dalju žalbu, praktično ruši svaku argumentaciju onih koji su pokušavali izbjeći odgovornost za krivična djela dogovarana putem skrivene aplikacije, kao i njihovih advokata, koji su godinama osporavali zakonitost ovako pribavljenih dokaza.

  • Bijela kuća: Vitkof i Kušner će učestvovati na trilaterali sa Rusijom i Ukrajinom

    Bijela kuća: Vitkof i Kušner će učestvovati na trilaterali sa Rusijom i Ukrajinom

    Američki izaslanici Stiv Vitkof i DŽared Kušner učestvovaće na trilateralnim pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom u Abu Dabiju, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Prema njenim riječima, delegacije SAD, Ukrajine i Rusije “do sada nisu bile u stanju da sjednu za pregovarački sto i pokrenu se ka miru”.

    Ona je ocijenila da je izaslanik Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, “učinio nemoguće mogućim” kad je riječ o postizanju mira na Bliskom istoku i da se zato očekuje da slično bude učinjeno i u slučaju rata u Ukrajini, prenosi Foks njuz.

    Ona je trilateralne sastanke iz januara ove godine nazvala ‘istorijskim’.

    Na razgovorima u januaru američku delegaciju činili su izaslanici Vitkof, Kušner i DŽoš Gruenbaum, kao i vojni sekretar Den Driskol i general Aleksus Grinkevič.

    Ukrajinu su predstavljali šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Kirilo Budanov, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Rustem Umerov i načelnik vojnog štaba, general Andrij Hnatov, zajedno sa savjetnicima Sergijem Kislicom i Davidom Arahamijom.

    Ruski tim je predvodio šef ruske vojne obaveštajne službe Igor Kostjukov.

  • Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Izjave više političkih lidera u proteklim danima, iako dolaze iz različitih političkih tabora i obrazlažu se različitim ciljevima, vode ka istoj temi – preispitivanju postojećeg dejtonskog ustavnog poretka. Takve poruke otvaraju pitanje koliko je realno pokretanje izmjena Dejtonskog sporazuma, ali i kakve bi posljedice takav proces mogao imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka u Beogradu, ocijenio je da je Dejtonski sporazum faktički urušen. Naveo je da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ističući da je, prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina oslabila zbog, kako tvrdi, ignorisanja prava Republike Srpske. Pravne institucije, dodao je, djeluju kao sredstvo političkog pritiska, zbog čega, kako smatra, Srpska mora da štiti sopstvene interese i stanovništvo.

    U sličnom periodu oglasio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je poručio da je došlo vrijeme za otvaranje pitanja Dejtonskog sporazuma. Najavio je razgovore u Briselu i Vašingtonu, s namjerom da obezbijedi podršku za ustavne i izborne promjene, uz poseban fokus na izmjene Izbornog zakona u skladu sa prijedlozima njegove stranke. Iako se te inicijative predstavljaju kao reformske, zajednička poruka je da sadašnji okvir više nije prihvatljiv.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorava da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i srpski narod u BiH. Kako navodi Srpska info, ona ističe da se malo govori o tome šta bi se dogodilo ako bi se Dejton u potpunosti otvorio. Prema njenim riječima, postoje pitanja koja treba rješavati, poput imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu i uloge OHR-a, ali bez dovođenja u pitanje samog sporazuma.

    Trivićeva ocjenjuje da Dejton nije savršen, ali da je obezbijedio institucionalni okvir i nivo samostalnosti Srpske. Smatra i da je neodgovorno olako otvarati temu njegovog ukidanja, te tvrdi da Dodik i Čović po tom pitanju djeluju usklađeno, na štetu interesa Republike Srpske.

    Pravnik Milko Grmuša podsjeća da se rasprave o izmjenama sporazuma vode još od njegovog potpisivanja, ali da do suštinskih promjena nikada nije došlo. Prema njegovom mišljenju, u uslovima globalnih i političkih nestabilnosti mnoge teme jesu otvorene, ali to ne znači da su promjene ostvarive. Naglašava da su sporazum potpisali i domaći akteri, iako pod snažnim pritiscima, te da se ta činjenica često zanemaruje.

    On smatra da bez saglasnosti političkih predstavnika sva tri naroda i šireg društvenog dogovora nije realno očekivati izmjene Ustava BiH. Upozorava da bi jednostrani potezi mogli dovesti do novih tenzija i dugotrajnih sukoba, ističući da je stabilnost moguća jedino kroz kompromis i međusobni dogovor.

    Sličan stav iznosi i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. On ocjenjuje da bi rušenje Dejtonskog okvira predstavljalo najnepovoljniji scenario za sve narode u BiH i regionu. Smatra da ideje o gašenju sporazuma nose bezbjednosne rizike i vode u neizvjesnost.

    Crnadak podsjeća da su, prema postojećem uređenju, ključne oblasti poput obrazovanja, zdravstva, policije, penzionog sistema i radnih prava u nadležnosti entiteta, dok se odluke na nivou BiH donose uz saglasnost predstavnika Republike Srpske. Dodaje da sporazum omogućava i posebne veze sa Srbijom, te da je prioritet jačanje institucija i poboljšanje životnog standarda, a ne otvaranje, kako navodi, rizičnih političkih avantura.

  • Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

     

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

     

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Kada je riječ o donacijama, najteži projekat je “obezbjeđenje i unapređenje operativnosti helikoptera” koji je težak čak 257,50 miliona maraka.

    – Iz donacija je planirana i nabavka oklopnih vozila teških 22,07 miliona, ali i municije i minsko-eksplozivnih sredstava od 17,78 miliona, dok je za nabavku helikoptera planirano 8,15 miliona maraka iz donatorskih sredstava – stoji u programu rada resora odbrane za 2026.

    Od donacija je planirana i nabavka nove terenske uniforme pripadnicima Oružanih snaga BiH, a za te namjene biće potrošeno, prema zacrtanom planu, 4,64 miliona maraka.

    Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin navodi da su već odavno poznati Helezovi apetiti o pitanju krojenja budžeta Ministarstva odbrane.

    – To nije ni realno ni racionalno i ne ide u korist BiH i svih njenih građana. Traži ogromnu svotu novca, kako on kaže, za jačanje odbrambene sposobnosti BiH, a ta zemlja se ni od koga ne može odbraniti ako bi je napao, niti bilo koga može napasti ukoliko bi iz glava u FBiH potekla takva ideja – kazao je “Glasu” Župljanin.

    Naglasio je i da se potrebno okrenuti racionalnijem pristupu, a to je da se Oružane snage BiH zadrže u okviru Ustava i zakona.

    – Sve što se investira i finansira u Oružane snage treba da bude upotrijebljeno u smislu da se obezbijedi logistika za onu misiju koja je i predviđena, a nikakvo pripremanje za rat ili ratnohuškačke prijetnje prema bilo kome u BiH i izvan nje – naveo je Župljanin.

    Dodao je da je to, s druge strane, teško očekivati od nekoga ko je po svojim stavovima poznat kao jedan od “većih jastrebova u BiH i ratnih huškača”.

    – Ali sve to što on radi ide ka ubrzanom nestanku BiH. Jer BiH kakvu Helez želi sasvim sigurno nije održava i niko je neće praviti takvu kakvom je on vidi. Zbog toga je pitanje šta će se sve događati i sa donacijama i koliko će ih uopšte biti, ali i redovnim sredstvima kad budžet bude usvojen i kada budu predviđena sredstva za rad tog resora – poručio je Župljanin.

    Kako je naglasio, “Ministarstvo odbrane je šuplje, te ima mnogo nezakrpljenih rupa”.

    – Ako se samo pogledaju oprema i sredstva za redovnu upotrebu, vidimo da to ne liči ni na šta i da je to bruka i sramota. Sve što Helez radi je sasvim sigurno u funkciji predizborne kampanje partije kojoj pripada, jer su ove godine i izbori. Jasno je da se resursi institucija koriste za sprovođenje kampanje političkih partija – naglasio je Župljanin i zaključio da Oružane snage mogu preživjeti samo ukoliko sve što rade bude rezultat međusobnog dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    ARMIJA ZAPOSLENIH

    U Ministarstvu odbrane BiH prema posljednjim dostupnim podacima, koji su navedeni i u planu rada za ovu godinu, ima 272 zaposlenih dok Oružane snage broje 8.519 pripadnika.

    – Ti podaci odnose se na brojno stanje na dan izrade prijedloga godišnjeg programa rada.  Budžetskim zahtjevom za 2026. godinu planirana je popuna u ljudstvu – stoji u programu rada.

  • Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram nalogu i poslao snažnu poruku.

    “Niti hoću, niti mogu, niti želim da se svetim. Jedino što mogu to je da sanjam još veće snove, da radim još više, da se borim još snažnije i da novim projektima pobeđujemo one koji mrze”, naveo je Vučić.
  • Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Projekat turističkih vaučera u Republici Srpskoj planiran je i u ovoj godini, a u budžetu RS planirano je ukupno dva miliona konvertibilnih maraka za ove namjene.

    U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske kažu da će razmotriti mogućnost unaprijeđenja ovog projekta i novih načina plasiranja tursitičkih vaučera.

    Tokom prošle godine je, kako podsjećaju, u dva navrata plasirano 9.330 vaučera za domaće turiste koji su ostavili turističku posjetu u Srpskoj. Nominalni iznos je 100 KM po vaučeru, a isplate pružaocima usluge smještaja se, kako tvrde u Ministarstvu trgovine, obavljaju kontinuirano i u skladu sa dostupnim budžetskim sredstvima.

    U projektu je tokom prošle godine učestvovao 61 objekat za smještaj i šest turističkih agencija, a kao i u prethodnim ciklusima, najviše ih je iskorišćeno u banjskim i velnes centrima u Republici Srpskoj, te turističkim centrima Banjoj Luci, Trebinju i Jahorini.

    “Kada je riječ o ostvarenom broju noćenja, statistički pokazatelji upućuju na to da je zahvaljujući upravo ovom projektu broj noćenja domaćih turista značajno povećan”, tvrde u Ministarstvu trgovine i turizma.

    Tako je u junu 2025. godine ostvareno ukupno 47.546 noćenja, te je došlo do povećanja noćenja od 22,7 odsto u odnosu na isti mjesec godinu prije. U septembru je ostvareno 39.926 noćenja i došlo je do povećanja od 14,7 odsto u odnosu na deveti mjesec 2024.

    Kako dodaju, povećanje noćenja u oktobru je iznosilo 22,4 odsto, a u novembru 23,3 odsto.

    “Ovi podaci govore da je projekat plasiranja turističkih vaučera uspješno realizovan, te da smo na ovaj način povećali broj dolazaka i noćenja domaćih turista, kao i domaću potrošnju što je i bio krajnji cilj projekta”, navode u Ministarstvu.

  • Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

    Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

    Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

    Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

    Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.