Autor: INFO

  • Orban: Putin me upozorio na moguće kontramjere

    Orban: Putin me upozorio na moguće kontramjere

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da ga je predsjednik Rusije Vladimir Putin obavijestio o namjeri Moskve da preduzme kontramjere protiv zapadnih zemalja u slučaju eksproprijacije zamrznutih ruskih sredstava.

    Orban je u intervjuu za “Јutjub” kanal “Patriota” naveo da je prilikom razmjene pisama sa Putinom prošle sedmice upitao ruskog predsjednika kako će Rusija reagovati ako se Brisel odluči za eksproprijaciju ruskih sredstava i da li će razvrstavati zemlje prema njihovom pristupu tom problemu.

    – Ruski predsjednik odgovorio je da će biti preduzete kontramjere – rekao je Orban.

    Mađarski premijer istakao je da je iz prepiske sa ruskim predsjednikom zaključio da će biti značajan stav Mađarske ukoliko se Moskva odluči za kontramjere.

    – Mađarske kompanije imaju ozbiljna sredstva u Rusiji. Јednostavno, u ekonomskom interesu Mađarske je da ne podrži to – naglasio je Orban, govoreći o planu Zapada o pljenidbi ruske imovine.

    On je objasnio da bi takav korak postao osnova za tužbe i da bi ugrozio povrjerenje u institucije koje deponuju stranu imovinu koja služi kao garancija za međunarodne komercijalne transakcije.

    – Ukoliko se oduzme imovina bilo kojoj zemlji, to je gotovo. Niko više nikada neće imati povjerenja u bilo koju evropsku finansijsku instituciju kada se radi o čuvanju rezervi – upozorio je Orban.

    Prema njegovim riječima, takvi postupci mogli bi da ugroze i pronalaženje rješenja za ukrajinsku krizu, jer bi izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Rusije, prenio je TASS.

    – Time ćemo i umanjiti šanse rusko-američkih mirovnih pregovora – napomenuo je Orban.

    On je potencijalno prebacivanje ruskih sredstava Ukrajini nazvao “u najmanju ruku krađom” i dodao da Mađarska to ne podržava.

    Lideri EU nisu uspjeli da se tokom jučerašnjeg samita dogovore u vezi sa upotrebom zamrznutih ruskih sredstava.

  • Kalinić: Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli do formiranja Skupštine

    Kalinić: Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli do formiranja Skupštine

    Sabornost, jedinstvo i osjećaj nacionalne odgovornosti doveli su do formiranja Skupštine, rekao je Dragan Kalinić, bivši predsjednik NSRS, gostujući u našem Јutarnjem programu, govoreći o 34. godine NSRS.

    – To doba, te 90-te godine su bile turbulentne, teške. Vlast su činile nacionalne stranke SDS, HDZ I SDA. Kada se 1991. godine u Skupštini BiH pojavila deklaraciju o nezavinosti BiH i njenom otcjepljenju iz Јugoslavije, to je značilo da i Srbi odlaze iz te Јugoslavije. Prijetila su nam vremena preglasavanja, da budemo manjina na svome, i zato je formirana Skupština srpskog naroda u BiH. Pokazali smo tada sabornost, jedinstvo, osjećaj nacionalne odgovornosti, ali istovremeno i hrabrost. Krenuli smo u to sve, i nismo zažalili, dobili smo demokratski stvorenu i slobodnu Republiku Srpsku 9. januara 1992. godine – istakao je Kalinić.

    Pre njegovim riječima izdražala je Republika Srpska mnoga iskušenja.

    – Pogotovo u ratnom sukobu, i sa sačuvanom Republikom ušli smo u Dejtonske pregovore. Gledajući iz današnje perspektive, bio je to ispravan potez. Složni odlučni, jer bilo je biti ili ne biti – naglasio je Kalinić.

    Osvrnuo se i na današnje stanje, i rad NSRS.

    – Danas gledamo podjele, borbu za lične interese, jednu vrstu ostrašćenosti. Pojavile su se razne opcije u NSRS, i onima koji je vode nije nimalo lako. Ipak, nisam pesismista u ovim događajima, koji su danas na sceni. Vjerujem da će brzo biti razriješen ovaj “bosanski Gordijev čvor”. Uvjeren sam da će krajnji ishod biti veoma pozitivan za Republiku Srpsku i naš narod. Biće neophodno da naše rukovodstvo uloži dosta napora i objasne narodu šta se to dešava. Zato su potrebne javne tribine. Ne smijemo zaboraviti sve naše poginule, puno je glava palo za slobodu Srpske – zaključio je Dragan Kalinić.

    U Banjaluci će danas biti održana svečana akademija povodom 34 godine od osnivanja Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Fico: Plan EU o korišćenju ruske imovine može da doživi fijasko

    Fico: Plan EU o korišćenju ruske imovine može da doživi fijasko

    Plan Evropske unije da iskoristi rusku imovinu za pomoć Ukrajini može da propadne, jer nosi sa sobom ozbiljne rizike, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Očekivanja od konfiskacije zamrznute ruske imovine su ogromna, ali na narednom Evropskom savjetu u decembru, kada bi trebalo da bude donijeta odluka, Unija se može suočiti sa stvarnošću i plan može da doživi fijasko – istakao je Fico u video-obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.

    Slovački premijer je predložio da se u zaključku samita Evropske unije u četvrtak mogućnost konfiskacije ne pominje i da Komisija predloži druge mogućnosti finansiranja Ukrajine za naredne dvije godine i dodao da je prijedlog bio usvojen.

    On je upozorio da predložena konfiskacija ruske imovine predstavlja ozbiljne rizike, među kojima su moguće odgovorne mjere Rusije, kršenje međunarodnog prava i pokretanje pravnih postupaka sa ruske strane.

    EU bez dogovora o ruskoj imovini

    Zemlje EU na samitu nisu uspele da usaglase predlog Evropske komisije o korišćenju ruske imovine za potrebe Kijeva, proizlazi iz pisanih zaključaka sastanka.

    – U tom kontekstu Evropski savet predlaže Evropskoj komisiji da što je moguće pre predstavi opcije finansijske podrške, zasnovane na proceni finansijskih potreba Ukrajine, i poziva Evropsku komisiju i Savjet da nastave rad kako bi Evropski savjet mogao da se vrati ovom pitanju na svom narednom zasjedanju – navodi se u dokumentu.

    Pritom se navodi da ruska imovina mora ostati zamrznuta u skladu sa zakonodavstvom EU sve do okončanja sukoba i isplate štete Ukrajini.

    Šef Evropskog savjeta Antonio Košta kasnije je izjavio da računa na donošenje odluke o korišćenju ruske imovine u decembru, a Evropskoj komisiji je naloženo da riješi “tehnička pitanja”. Sam čin konfiskacije sredstava on je ocenio kao “u skladu sa evropskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom”.

    S druge strane, predsednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je da će izraditi nove mogućnosti za korišćenje ruske imovine u korist Kijeva i predstaviti ih državama-članicama EU.

    Zamrznuta ruska sredstva

    Nakon početka Specijalne vojne operacije, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu deviznih rezervi Rusije: oko 300 milijardi evra. Više od 200 milijardi nalazi se u Evropskoj uniji, uglavnom na računima belgijske kompanije “Јuroklir”, jednog od najvećih svjetskih klirinških i obračunskih sistema.

    U Moskvi su više puta nazivali zamrzavanje ruskih sredstava u Evropi krađom, ističući da je EU usmjerena ne samo na sredstva privatnih lica, već i na državna sredstva.

    Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da će Moskva odgovoriti na konfiskaciju. Prema njegovim riječima, Rusija takođe ima mogućnost da ne vrati sredstva koja zapadne zemlje drže na njenoj teritoriji.

    Prema riječima portparola Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, sve mjere Evropske unije za konfiskaciju ruske imovine su pravno ništavne i izazvaće oštar odgovor Moskve.

  • U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

    U BiH prijavljena nestašica 157 lijekova, neki i trajno povučeni

     Na tržištu Bosne i Hercegovine ove godine prijavljena je nestašica 157 lijekova, nekih neće biti do kraja godine, a neki su trajno povučeni sa tržišta, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Kako navode, razlozi nestašice su kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

    Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tokom ove godine prijavljena je nestašica od 157 lijekova, od kojih više od 40 na bh. tržištu trajno.

    “Među njima su lijekovi za korigovanje povišenog krvnog pritiska, ovisnost o narkoticima, epilepsiju, astmu, vrtoglavicu, depresiju, bolesti jetre”, kazali su iz ove agencije.

    Dodaju da prekidi koji se događaju u snabdijevanju lijekovima mogu biti trajni i privremeni.

    “Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i neulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga”, ističu iz Agencije.

    Pojašnjavaju da kada su u pitanju privremeni prekidi oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

    Ističu da se uvidom u prijave nestašice ne može reći da se radi o jednoj grupi lijekova.

    “Na našem tržištu veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Stoga prekid u snabdijevanju od strane jednog proizvođača ne znači i nedostupnost određene terapije”, kazali su iz Agencije.

    U jednoj apoteci u Banjaluci ističu da nekih lijekova uopšte trenutno nema u nabavci.

    “Imamo zamjenske lijekove za one koji nedostaju, ali pacijenti, uglavnom oni stariji, na to ne pristaju. Oni traže onaj lijek koji im propisan, nijedan drugi. Onda obiđu sve apoteke, te kad se uvjere da nema rješenja tada se jave doktoru da uzmu zamjenu”, kazali su iz ove apoteke.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su ranije za “Nezavisne novine” da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.

    “Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je ranije Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.

    “Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo – onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.

  • EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    EU nije odobrila isplatu ruskog novca Ukrajini, nova rasprava u decembru

    Lideri Evropske unije (EU) sinoć su se dogovorili da pomognu u zadovoljavanju finansijskih potreba Ukrajine za naredne dvije godine, ali nisu odobrili isplatu 140 milijardi eura zamrznute ruske gotovine kako bi se pomoglo u finansiranju odbrane zemlje.

    Odluka o korištenju navedenog ruskog novca odgođena je za decembar nakon što je Belgija izrazila zabrinutost.

    Kontroverzni potez bio bi dodatak sankcijama koje je blok nametnuo Rusiji, a koje su usmjerene na prihode Kremlja od nafte.

    Sastanak u Briselu održan je uoči samita u Londonu, gdje će britanski premijer pozvati evropske lidere da povećaju isporuke raketa dugog dometa Kijevu.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovat će sastanku takozvane “koalicije voljnih”, zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom.

    Evropski ministri su u četvrtak u Briselu razgovarali o tome kako bi se milijarde eura zamrznutog ruskog novca mogle staviti na raspolaganje Ukrajini kao takozvani “kredit za reparacije”.

    Mnoge vlade EU su se nadale da će lideri podržati plan i zatražiti od Evropske komisije, izvršnog tijela EU, da u narednim sedmicama izradi formalni pravni prijedlog.

    Ali konačni tekst, usvojen nakon maratonskih pregovora, nije dao zeleno svjetlo za planove. Umjesto toga, od Komisije je zatraženo “opcije za finansijsku podršku na osnovu procjene finansijskih potreba Ukrajine”.

    Cilj je sada da lideri EU postignu dogovor u decembru.

  • Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene sirove nafte skočile su za više od pet posto zbog Trampovih sankcija Rusiji

    Cijene nafte skočile su u četvrtak za više od pet posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove sankcije dvjema ključnim kompanijama ruske naftne industrije u nastojanju da okonča rat u Ukrajini.
    Oglas

    Nagli rast cijena sirove nafte dogodio se nakon što je Donald Trump u srijedu najavio nove sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije Rosnjefta i Lukoila, rekavši da njegovi mirovni pregovori s predsjednikom Vladimirom Putinom “ne vode nikuda”.

    Ovom potezu pridružila se još jedna sankcija od Evropske unije kao dio pokušaja da se izvrši pritisak na Moskvu da okonča svoju troipogodišnju invaziju na Ukrajinu.

    “Ove nove sankcije će vjerovatno imati stvarni uticaj“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, analitičar u Global Risk Managementu.

    Prema industrijskim analitičarima, ove dvije kompanije čine nešto više od polovine ruske proizvodnje nafte, a obje proizvode i prirodni plin.

    Analitičari kompanije Capital Economics rekli su da bi ovaj potez “mogao biti dovoljno veliki šok da globalno tržište nafte sljedeće godine dovede u deficit”, iako su rekli da uticaj zavisi od efikasnosti mjera sprovođenja zakona.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da sankcije rizikuju ugrožavanje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini i da je na njih razvilo “snažan imunitet”.

    Trump se mjesecima opirao nametanju novih ograničenja protiv Moskve, ali mu je strpljenje čini se potpuno nestalo nakon što su propali planovi za novi samit s Putinom u Budimpešti.

    S druge strane, Trump tvrdi da je Indija pristala smanjiti kupovinu ruske nafte kao dio američkog trgovinskog sporazuma, što New Delhi nije potvrdio.

    “S obzirom na to da Rosnjeft i Lukoil zajedno proizvode oko četiri miliona barela dnevno, ako bi Indija smanjila svoju kupovinu, to bi ozbiljno otežalo Rusiji da finansira svoj rat“, rekao je analitičar Trade Nationa David Morrison.

  • Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    Bijela kuća: Sastanak između Trampa i Putina nije potpuno isključen

    – Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen, izjavila je sinoć (23. oktobar) portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    “Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da to jednog dana ponovo može da se dogodi, ali želimo da budemo sigurni da će iz tog sastanka proizaći opipljiv pozitivan rezultat”, rekla je ona na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Prema njenim riječima, Tramp nije video dovoljno akcije od strane Rusije ka postizanju mira, a želi da vidi akcije a ne samo riječi o okončanju rata.

    Livit je kazala da je Tramp sve više frustriran i da je na njemu da odluči da li će biti još sankcija protiv Rusije.

    Tramp je u srijedu rekao da je otkazao planirani sastanak sa Putinom zbog nedostatka napretka u diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini.

  • Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    Pravni haos oko Dodika: Sud i CIK prebacuju odgovornost

    U ovom trenutku gotovo niko sa sigurnošću ne može reći da li Milorad Dodik i dalje ima pravo da vodi SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali odluku nije poslao sudu u Banjaluci, koji jedini vodi registar političkih partija, već Centralnoj izbornoj komisiji – instituciji koja za takve postupke nije nadležna.

    U tom pravno-političkom labirintu, gdje se dokumenti prebacuju između Sarajeva i Banjaluke, a odgovornost gubi na putu, odgovor na jednostavno pitanje postaje gotovo nemoguć.

    Centralna izborna komisija je, međutim, sama preuzela ulogu Suda BiH, pa je odluku proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci. Već narednog dana, na prijedlog Suada Arnautovića, održana je sjednica CIK-a na kojoj je predloženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD-a – koji je potpisao upravo Milorad Dodik.

    Iako je prijedlog odbijen, ostaje otvoreno pitanje – zašto je sjednica uopšte održana ako je situacija već bila jasna? Dok institucije prebacuju odgovornost, Dodik se vraća svom starom političkom obrascu: zaoštrava retoriku i ponovo prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici nastupaju žestoko, brane ga i ponavljaju poruke koje su se čule i nakon gubitka funkcije predsjednika Republike Srpske. Ishod bi, sudeći po ranijem iskustvu, mogao biti sličan.

    Iako je presuda protiv Dodika pravosnažna od 1. avgusta, ni nakon gotovo tri mjeseca niko ne može pouzdano potvrditi da li on i dalje može biti na čelu partije.

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević za Srpskainfo tvrdi da je Dodik „trenutno marioneta u rukama stranaca“ i da će na sceni ostati onoliko dugo koliko mu oni to budu dozvolili.

    “Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao ‘svjež dašak vjetra na Balkanu’, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku” – smatra Pandurevićeva.

    Ona dodaje da će Dodik „prihvatati sve zahtjeve kako bi zaštitio krupni kapital stečen nelegalnim putem“.

    “SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo”, rekla je Pandurevićeva.

    Politikolog Velizar Antić takođe smatra da je Dodik „potpuno kapitulirao“.

    “Još uvijek nije sasvim jasno koja je konačna sudska odluka o tome da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD-a. Moguće je da i ova priča završi na Ustavnom sudu. Ipak, ako konačna odluka bude da ne može da vodi stranku, uvjeren sam da će je Dodik i poštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela, i kada kapitulirate na ovakav način, vi više niste ti koji postavljate uslove, već ispunjavate sve što se od vas traži”, poručuje Antić.

  • Konaković na mapi Amerike

    Konaković na mapi Amerike

    Niko ljepše ne priča o Elmedinu Konakoviću kao on sam o sebi. Niko i ne pretjera kao on sam, ali se niko i ne oklizne kao MVP.

    Od famoznog lobiranja u šali, preko sastanaka sa Rubiom, pa sve do velike međunarodne podrške za BiH koju je sam Dino Konaković stvorio, ministar spoljnih poslova je uspio samo završiti na tapetu saradnika bliskih Donaldu Trampu. I to skoro kao “islamista”.

    Bliska saradnica Donalda Trampa, Laura Lumer, javno je prozvala upravo Elmedina Konakovića koji se hvali dobrim odnosima sa novom američkom administracijom. Obilježila ga je kao “muslimana” koji pokazuje prezir prema hrišćanstvu.

    “Muslimani koji ciljaju Dodika otvoreno su pokazali prezir prema Izraelu, hrišćanstvu i Zapadu kroz izjave Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH i istaknutog bošnjačkog lidera”, napisala je Lumer u svojoj objavi i nastavila kritiku.

    “Konaković je agresivno nastojao smijeniti Dodika. Njegova mržnja prema Zapadu ogleda se u nizu oštrih izjava koje je dao u podršci islamskim pitanjima. Dana 27. aprila 2024. javno je osudio izraelskog ambasadora u Srbiji Jahela Vilana nazivajući ga “sramotom za čovječanstvo i diplomatiju. Dana 10. maja 2024. Konaković je najavio da BiH podržava rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se Palestina priznaje kao država kvalifikovana za punopravno članstvo u UN-u. Takođe je poručio Savjetu bezbjednosti da ponovo razmotri ovo pitanje, što je u direktnoj suprotnosti sa politikom predsjednika Trampa da ne priznaje palestinsku državu”, poručila je Lumer.

    Лаура Лумер о Елмедину Конаковићу

    “Konakovićeva žustra podrška palestinskim pitanjima, zajedno s njegovom neumornom kampanjom protiv Dodika, dodatno ističe duboko ukorijenjenu netrpeljivost prema Izraelu, Americi i zapadnim saveznicima”.

    Toliko je o lobi ministru rečeno u jednoj objavi, da svi monteri klima uređaja u Americi ne mogu skupiti novca da ga se opere. Slavodobitne najave skidanja Milorada Dodika sa vlasti, podršci Amerike i odlično obavljenom poslu u ministarstvu spoljnih poslova, za Konakovića dolaze na naplatu.

    Postoji i dobra opcija da bi Konaković mogao na crnu listu i to umjesto onih koje je preko Majkla Marfija tamo i stavio. Treba podsjetiti i na izvinjavanje Zukana Heleze upućeno Amerikancima nakon što se sastao sa iranskim zvaničnicima i najavio saradnju. Tada se medijima pronijela vijest da bi Helez mogao na “crnu listu”, pa se brže bolje izvinjavao.

    Na programu ispred nas, pitanje je kada će Konaković pred govornicu sa istom porukom.

    “Desiće se uskoro sastanci sa ljudima u Trampovoj administraciji, sa ljudima bliskim Trampu koji su donosioci odluka, koji sjede u Stejt departmentu”, početkom godine izjavio je Konaković. Netom prije, objašnjavao je kako on, kao ministar inostranih poslova, sklapa dogovore sa lobi firmama u SAD da se bore za BiH.

    Kraj je godine, a Dino kaže da se šalio sa lobiranjem, i to je njegova odbrana. Do kraja imamo još dva mjeseca i priliku da još jednom čujemo “i za to sam se šalio”.

  • Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Žalbe na Stanivukovićev izbor „Končara“

    Dva domaća preduzeća uložila su žalbe na odluku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, nakon što je posao rekonstrukcije javne rasvjete vrijedan 35,4 miliona maraka dodijeljen zagrebačkom „Končaru“. Time bi, kako se čini, višemilionski tender mogao ući u novu fazu.

    Prema informacijama koje je objavila Srpskainfo, očekuje se da će nakon što Kancelarija za žalbe BiH primi prigovore, konačno biti objavljeni tenderski dokumenti, do sada nedostupni čak i odbornicima Skupštine grada.

    Gradonačelnik Stanivuković, na prijedlog tenderske komisije, dodijelio je posao kompaniji „Končar“, iako je njihova ponuda bila ubjedljivo najskuplja i iako se Skupština grada izričito usprotivila toj odluci.

    Podsjetimo, „Končar“ je tražio 35,4 miliona KM, dok su dvije domaće firme nudile da posao završe za skoro dva i po puta manju cijenu.

    Jedan od podnosilaca žalbe je banjalučka kompanija „ABC Solutions“, čiji direktor Bojan Ćosić potvrđuje da su dokument podnijeli zbog sumnje u zakonitost sprovedene procedure.

    – “Končar” je ozbiljna, ugledna kompanija, njihovi bilansi pokazuju da im je godišnji prihod skoro jednak budžetu Republike Srpske. Oni su radili mnoge značajne poslove širom svijeta i u njihove kompetencije ne treba sumnjati – rekao je Ćosić za Srpskainfo.

    Dodao je da nije sporan kvalitet ponude, ali jeste visina iznosa.

    – Mi smo ponudili jednako kvalitetnu opremu uz cijenu od 14 miliona KM. Da smo dobili taj posao pod tim uslovima, ostvarili bismo više nego solidnu zaradu – istakao je Ćosić.

    Na pitanje o mogućem angažovanju podizvođača, Ćosić smatra da je riječ o poslu koji prevazilazi kapacitete jedne firme.

    – Tu će biti posla za sva preduzeća iz ove oblasti u banjalučkoj regiji i Unsko-sanskom kantonu, a možda i šire – izjavio je on.

    Ćosić nije želio da komentariše ocjene da bi „Končar“ trebalo da odustane od projekta koji prate brojne kontroverze.

    – Oni se, naravno, u svakom trenutku mogu povući, a da li će to i uraditi i sa kojom motivacijom, to treba pitati menadžment “Končara” – rekao je Ćosić.

    Kako navodi Srpskainfo, redakcija je kontaktirala kompaniju „Končar“ u Zagrebu, odakle su odgovorili da će dostaviti izjavu do kraja sedmice, jer je tim koji radi „na projektu Banjaluka“ trenutno angažovan na drugoj lokaciji izvan Hrvatske.

    O projektu se u samoj Banjaluci zna vrlo malo, osim da je njegova vrijednost s prvobitno procijenjenih 13,5 miliona maraka narasla na 35,4 miliona.

    Ni odbornici Skupštine grada nisu imali pristup dokumentima, zbog čega je vanredna sjednica o slučaju „javna rasvjeta“ prekinuta do dostavljanja traženih zapisnika i odluka.

    Prema riječima savjetnice gradonačelnika za ekonomska pitanja Valentine Aničić, „dva od tri tražena dokumenta“ ne mogu biti dostavljena jer su „još uvijek tajni, u skladu sa tenderskom procedurom“.

    Međutim, odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić tvrdi da problem nije samo u cijeni već i u samom postupku.

    – Da se ne lažemo, nije ovdje samo problem cijena posla, koja je najskuplja od Ljubljane do Prokuplja. Problem je i postupak. Nijedan dokument nije dostavljen, jer dokumenti ne postoje, iako su po zakonu obavezni – rekao je Mandić.

    Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić podsjeća da je upravo ona tražila sporne zapisnike i odluku o izboru najboljeg ponuđača.

    – Zapisnike nikad nismo dobili, iako smo morali, jer nismo treća strana, kako je gradonačelnik tvrdio. Onda smo saznali da Odluka o najboljem ponuđaču nije bila ni donesena, jer postupak nije završen, a gradonačelnik javno objavio ko je izvođač radova par mjeseci ranije – izjavila je Ješićeva za Srpskainfo.

    Kako kaže, ovakvo postupanje gradske administracije pokazuje da je tender bio unaprijed usmjeren.

    – Ako želite da nekome namjestite tender, onda to uradite na način na koji je uradila ova gradska administracija – zaključila je Ješićeva.