VRBAS Media

Autor: INFO

  • Blumberg: Tramp uveo sanckije Rusiji nakon procjene Marka Rubija o pregovorima

    Blumberg: Tramp uveo sanckije Rusiji nakon procjene Marka Rubija o pregovorima

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je prve direktne sankcije Moskvi poslije mjeseci odlaganja, dok je procjena državnog sekretara SAD Marka Rubija bila ključna za obrt u američkoj politici prema Moskvi, navodi Blumberg pozivajući se na izvore.

    Prema navodima američkih i evropskih zvaničnika za Blumberg, odluka je donijeta nakon procjene američkog državnog sekretara Marka Rubija da Rusija nije pokazala spremnost na promjenu stava u vezi sa ratom u Ukrajini.

    Rubio je, nakon razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, otkazao planirani susret, jer je, kako je ocijenio, Moskva nastavila da odugovlači razgovore o prekidu vatre.

    Rubijev uticaj u donošenju odluke o sankcijama ukazuje na njegovu sve značajniju ulogu u spoljnoj politici SAD, ističu zvaničnici upoznati sa situacijom.

    Iako su pojedini zvaničnici isticali značajan uticaj koji Rubio posjeduje, portparolka Bijele kuće Ana Keli naglasila je da Tramp vodi spoljnu politiku, a tim za nacionalnu bezbjednost, uključujući Rubija i specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, djeluje kao jedinstvena cjelina.

    Pored uvođenja sankcija Rusiji, Tramp je nastavio diplomatske kontakte, dogovorio susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ostavio mogućnost budućih pregovora s Moskvom.

    Rubio je istakao da SAD ostaju otvorene za angažman “ako postoji prilika za postizanje mira”

    Sankcije su obuhvatile najveće ruske naftne kompanije, uključujući Rosnjeft i Lukoil, dok je Tramp istakao da su dosadašnji razgovori s Putinom često završavali bez rezultata.

  • Vraćaju li se stranke iz Federacije BiH u partnerstvo sa SNSD-om na nivou BiH?

    Vraćaju li se stranke iz Federacije BiH u partnerstvo sa SNSD-om na nivou BiH?

    Vraćaju li se stranke iz Federacije BiH u partnerstvo sa SNSD-om na nivou BiH? Sudeći prema pisanju federalnim medija, ovaj scenario nije nemoguć.

    Naime, nakon ukidanja američkih sankcija za četiri osobe iz Republike Srpske, imenovanja Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske do izbora novog predsjednika, ali i ranije najave predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto da će upravo Trišić Babić biti njen prijedlog za pregovarača sa EU, federalni mediji otvaraju pitanje hoće li stranke “Trojke” kao i sve druge partije iz FBiH, održati stav da sa SNSD-om i liderom partije Miloradom Dodikom nema razgovora.

    Kliks navodi da bi ih to “efektivno isključilo kao relevantnog partnera pred jedinim faktorom koji je istinski pokazao da ima moć u BiH, a to su Sjedinjene Američke Države”.

    – Već sljedeće godine su izbori, a SNSD je u ovakvim okolnostima ponovo najbliži izbornoj pobjedi. Ako se stranke iz FBiH odluče za principe iznad pragmatizma, pogodovaće SNSD-u (i HDZ-u). Ovim strankama, koje će u svojim jedinicama od interesa (Republika Srpska i pojedini kantoni) ponovo formirati vlade i održavati moć, odgovara blokada na nivou BiH, do koje će doći ako nijedna stranka iz Sarajeva ne bude željela da prihvati SNSD, sa ili bez Dodika, kao sagovornika – piše ovaj portal u analizi.

  • Noćas počinje zimsko računanje vremena

    Noćas počinje zimsko računanje vremena

    Ljetnje računanje vremena u 2025. godini završava se u nedjelju, 26. oktobra u 3 sata, tako što se vrijeme u 3 sata računa kao 2 sata.
    Na osnovu Zakona o računanju vremena, kazaljke na satu se pomeraju jedan sat unazad.

    Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.

  • Šta je sa javnim nabavkama za prijevremene izbore?

    Šta je sa javnim nabavkama za prijevremene izbore?

    Iz Centralne izborne komisije BiH nema informacija dokle su stigle tehničke pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Srpske, raspisane za 23. novembar.

    Na portalu Agencije za javne nabavke BiH nema podataka da je CIK raspisala poziv za javne nabavke.

    S obzirom na rokove i mogućnost žalbi, CIK smo pitali – jesu li sprovedene javne nabavke za usluge transporta izbornog materijala, poštanske dostave, usluge štampanja i pakovanja izbornog materijala, konačnih biračkih spiskova, koverata, oznaka za biračka mjesta, obrazaca i zakup opreme.

    Konkretan odgovor nismo dobili, osim da su pitanja proslijeđena Službi za javne nabavke.

    Plan nabavki CIK je usvojila još 22. septembra.

  • Naplata parkinga na sedam novih lokacija

    Naplata parkinga na sedam novih lokacija

    Grad Banjaluka po završetku priprema uvešće naplatu parkinga na 7 novih lokacija, a građani će plaćati parking na dodatnih 337 parking mjesta.

    Planirano je uvođenje naplate na 7 lokacija, i to:

     

     

    1. Ulica Dr Mladena Stojanovića kod hotela “Cezar”,

    2. Ulica Olimpijskih pobjednika “TC Delta”,

    3. Bulevar vojvode Živojina Mišića iza hotela “Tanja”,

    4.Ulica Uroša Predića Borik,

    Dodali su da stanari koji imaju prijavljeno mjesto prebivališta na lokacijama na kojima će biti uvedena naplata imaju pravo na kupovinu ovlaštene stanarske karte koja košta 50 KM i izdaje se na period od godinu dana. Inače, stanovništvo u drugim stambenim naseljima u gradu na Vrbasu često se žali jer plaćaju 50 KM, ali bez obzira na to nemaju parking mjesto.

    Na Fejsbuk stranici „Borik Banjaluka“ objavljeno je kako stanari već godinama vode bitku za svako parking mjesto.

    “Naselje koje je nekad bilo uzorno planski izgrađeno, danas je pretvoreno u haos zbog neplanske gradnje i pretrpanosti. Umjesto da Grad ponudi rješenje izgradi nove parkinge i nove zelene površine– gradske službe šalju pauka i žele da naplaćuju parking! Ljudi koji nemaju gdje parkirati sada još treba da plate kaznu ili odvoz automobila. A parking se nije širio godinama, dok su raznorazni objekti rasli kao gljive poslije kiše”, objavljeno je na ovoj Fejsbuk stranici.

    Iz Gradske uprave naveli su da nemaju informaciju o negodovanju stanara ulica u kojima se uvodi naplata parkiranja.

    “Naprotiv, imali smo u ranijem periodu zahtjeve pojedinih ZEV-ova iz naselja Borik da se uvede naplata kako bi došlo do regulacije stacionarnog saobraćaja”, saopštili su iz Gradske uprave.

     

    5. Ulica Dositeja Obradovića,

    6. Ulica Majke Jugovića,

    7. Ulica Veljka Mlađenovića kod Olimpijskog bazena.

    “Na navedenim lokacijama potrebno je izvršiti određene radove, odnosno horizontalno i vertikalno obilježavanje parkirališta, a trenutno su postavljeni automati za naplatu parkinga. Kada se ispune svi potrebni uslovi počeće i naplata parkinga”, naveli su iz Gradske uprave.

  • “Aquana”: Nastavlja se projekat besplatne škole plivanja

    “Aquana”: Nastavlja se projekat besplatne škole plivanja

    Javno preduzeće “Aquana” nastavlja realizaciju projekta besplatne škole plivanja za učenike drugih razreda osnovnih škola u Banjaluci.

    Nakon ponovnog otvaranja Gradskog olimpijskog bazena, ponovo je pokrenuta besplatna obuka neplivača, koja se tradicionalno organizuje uz podršku grada Banjaluke.

    “Sa ponosom obavještavamo da je ‘Aquana’, nakon ponovnog otvaranja Gradskog olimpijskog bazena, nastavilo sa realizacijom projekta besplatne obuke neplivača za učenike drugih razreda osnovnih škola u Banjaluci. Besplatna obuka je, kao i svake godine, pod pokroviteljstvom Grada Banjaluka. Zajedno stvaramo sigurnije i srećnije djetinjstvo kroz plivanje”, poručili su iz “Aquane”

  • SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije i članovima njegove porodice

    SAD uvele sankcije predsjedniku Kolumbije i članovima njegove porodice

    Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je danas sankcije predsjedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.

    Američka administracija tvrdi da Petro ima veze s trgovinom narkoticima, prenosi Blumberg.

    Tramp je predsjednika Kolumbije označio kao “ilegalnog lidera tržišta narkotika”, optužujući ga da dopušta da trgovina drogom cvjeta tokom njegove vladavine, i zapretio uvođenjem sankcija kolumbijskom izvozu, prnosi Tanjug.

    Odluka dolazi nakon Trampove odluke u septembru da ukloni Kolumbiju kao partnera u borbi protiv narkotika, svrstavajući dugogodišnjeg američkog saveznika u istu kategoriju sa Venecuelom, Bolivijom, Avganistanom i Mjanmarom, piše Blumberg.

  • Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže

    Rast BDP-a smanjen, inflacija se diže

    Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini korigovana je naniže, dok je inflacija revidirana naviše u odnosu na prethodne podatke, stoji u objavi Centralne banke BiH.

    U ovim podacima piše da je projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u 2025. godini korigovana naniže, do nivoa od 2,0%, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odrazila na ličnu potrošnju, investicije, uvoz i izvoz.

    “Djelimično ove komponente nacionalnih računa su i pod uticajem baznog efekta iz 2024. godine. I dalje najznačajniji doprinos ekonomskom rastu u kratkom roku očekuje se od lične potrošnje, kao najvećeg makroekonomskog agregata. Do kraja projekcijskog horizonta, trenutno, očekujemo postepeno intenziviranje ekonomske aktivnosti i postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. Zbog nedostatka službenih podataka o BDP-u prema rashodnom obračunu za drugi kvartal tekuće godine, korištena je posljednja brza procjena rasta realnog BDP-a za drugi kvartal (1,9%). U toku je detaljna revizija zvaničnih statističkih podataka o BDP-u prema potrošnom pristupu, te su revizije projekcija u proljetnom krugu 2026. godine moguće i po ovom osnovu”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Inflatorni pritisci ojačali
    Dodali su da su se domaći inflatorni pritisci znatno pojačali od početka godine.

    “U 2025. godini projiciramo inflaciju od 4,1%, što je revidirano naviše za 0,6 procentnih poena u odnosu na proljetni krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija, i konzistentna je s posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. U projekcijskom horizontu se očekuje postepeno slabljenje domaćih inflatornih pritisaka. Procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene su izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti vezanih za ekonomsku aktivnost u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, političke prilike na globalnom i lokalnom nivou, ali i moguće značajne efekte promjena na domaćem tržištu rada na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda i usluga”, objasnili su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da podaci pokazuju da još imamo značajnu inflaciju, te da ne treba isključiti uticaj domaćih faktora, te nekih loših ekonomskih politika.

    “Vidimo da se projicira niža stopa ekonomskog rasta, to znači usporavanje ekonomske aktivnosti. BiH će ipak imati određenu stopu ekonomskog rasta, ali projekcije su pale, što znači da ima pesimizma u predviđanjima Centralne banke BiH. Krivac je niz faktora, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Ugrožavaju se globalni lanci snabdijevanja, te slabljenje njemačke ekonomije”, naveo je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, idealno bi bilo da imamo faktor ekonomske diplomatije, odnosno da se otvaraju nova tržišta za bh. kompanije.

    “Već dugi niz godina stagniramo u tražnji novih tržišta. Sa druge strane, i EU traži nova tržišta na područjima Afrike i Južne Amerike. Ključno je da tražimo nova tržišta za naše kompanije. Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, potrebno je rasteretiti privredu, naročito kada govorimo o doprinosima na radnika i unapređenju konkurencije”, istakao je Čavalić.

  • Vodovod uveo stroge kontrole: Dvije firme uhvaćene u ilegalnom odlaganju fekalnog otpada

    Vodovod uveo stroge kontrole: Dvije firme uhvaćene u ilegalnom odlaganju fekalnog otpada

    Preduzeće „Vodovod“ Banjaluka uvelo je strože mjere kontrole odlaganja fekalnog otpada i odredilo 12 tačno definisanih lokacija za istakanje, a već početkom mjeseca zabilježeni su prvi prekršaji – dvije firme zatečene su kako otpad odlažu na nedozvoljenim mjestima.

    Podsjećamo, nakon žalbi građana iz jula na izlijevanje fekalija u Lazarevu, kod Lendrinog mlina, gdje se otpad ispuštao u šaht pored Vrbasa, reagovala je i republička Vodna inspekcija.

    Vršilac dužnosti direktora za ekonomski razvoj, strateško planiranje i analizu u banjalučkom „Vodovodu“, Čedo Ševarika, izjavio je da je preduzeće preduzelo čitav niz koraka kako bi se situacija uredila.

    – Skoro 2 i po mjeseca smo radili na toj problematici koja je zaista goruća za naš grad jer, kao što znate, mi ne imamo urađen kolektor i prečistač – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, preduzeća koja se bave odlaganjem fekalnog otpada i ranije su imala ugovore sa „Vodovodom“, ali kontrola njihovog rada nije bila dovoljno efikasna.
    – Ukoliko to bude adekvatno nadam se da će se u nekom skorijem vremenu i doći na inicijativu da se bar razmišlja o izgradnji prečistača i kolektora za Banjaluku, a dok se to ne desi primorani smo da se potrudimo da rasteretimo lokacije, ali i da preduzeća koja se bave ovom vrstom posla imaju pokriven čitav grad – istakao je Ševarika, napominjući da su pri izboru lokacija nastojali da budu što udaljenije od naselja.

    Kako piše Srpska info, u ranijem periodu sav fekalni otpad se uglavnom odlagao na samo jednu ili dvije tačke, dok sada postoje 12 jasno određenih mjesta za istakanje.

    U okviru novih mjera, „Vodovod“ je revidirao sve stare ugovore sa preduzećima koja vrše odlaganje fekalnog otpada, a otkriveno je da su pojedini ugovori potpisani još 2010. godine.
    – Napravljena je nova forma ugovora, sa ciljem da se zaštiti finansijski interes Vodovoda, da se izvrši maksimalna kontrola i ostvari prihod na koji do sada nismo imali značajniji uticaj – rekao je Ševarika.

    Ugovorima su precizno utvrđene lokacije i način odlaganja otpada.
    – Nažalost, mi na teritoriji grada imamo ogroman broj šahtova i mogućnost da ta pravna lica mogu da krše ugovor u odnosu na ponuđene lokacije, ali smo išli po principu da sve te lokacije budu vidno obilježene s zelenom bojom na samim šahtovima – objasnio je on.

    Od 1. oktobra sva preduzeća koja obavljaju ovaj posao obavezna su da vode dnevne naloge, u koje unose tačne podatke o lokaciji, količini, vozilu i vremenu istakanja otpada.

    Ševarika je uputio apel građanima da prijave „Vodovodu“ svaki slučaj kada primijete da se otpad odlaže na mjestima koja nisu obilježena zelenom bojom.

    Kontrole će pojačano sprovoditi gradska Vodna inspekcija i komunalna policija, koje su zadužene za kažnjavanje prekršilaca. Predviđene novčane kazne kreću se od 1.000 do 10.000 KM.

    – Ako neko prekrši ugovor biće kažnjen, a u slučaju drugog prekršaja raskinućemo ugovor tako da neće imati mogućnost za obavljanje djelatnosti – rekao je Ševarika.

    On je pojasnio i da će se, pored novčane kazne, prekršioci dodatno finansijski opteretiti.
    – Vodovod će ga zadužiti za 5 odlaganja dnevno, što je 100 do 150 KM bez PDV-a, obzirom da odlaganje do 2 kubika fekalnog otpada košta 20 KM po vozilu PDV, a preko 3 kubika 30 KM bez PDV-a – dodao je on.

  • EU sprema nove kazne za velike platforme

    EU sprema nove kazne za velike platforme

    EU se ponovo priprema da kazni “TikTok” i “Metu”, kompaniju u čijem je vlasništvu i “Facebook”, jer krše obaveze iz Zakona o digitalnim uslugama, kojim Brisel želi da poveća kvalitet informacija koje se pružaju na internetu, kao i da smanji opasnost od lažnih vijesti i štetnih manipulacija.

    Kako bi EU bila sigurna da velike platforme poštuju svoje obaveze, traži se od platformi da omoguće pristup nezavisnim istraživačima algoritmima kako bi se utvrdilo kako one ispunjavaju obaveze koje proizlaze iz zakona.

    Osim toga, kako je saopšteno, “Facebook” i “Instagram” otežavaju korisnicima prijavu štetnih sadržaja koji krše obaveze iz zakona.

    U Evropskoj komisiji ne tvrde da ove platforme sprečavaju korištenje ovih alata, već da su uvele komplikovane mehanizme koji otežavaju istraživačima pristup podacima, a korisnicima prijavljivanje neprimjerenih sadržaja.

    “Facebook”, “Instagram” i “TikTok” sada imaju mogućnost da pregledaju dokumente u istražnim spisima i pismeno odgovore na preliminarne nalaze Komisije. Platforme mogu preduzeti mjere za otklanjanje povreda.

    Ako na kraju ovog postupka navodi Komisije budu potvrđeni, moguće su novčane kazne u visini od šest odsto ukupnog godišnjeg globalnog prometa konkretne platforme.

    Cilj EU je da ovim mjerama omogući bolje pozicioniranje kredibilnih medija, na primjer kada su pretraživačke platforme poput Googlea u pitanju.

    Kako su “Nezavisne” pisale u avgustu prošle godine, “Google” je, u skladu s obavezama iz ovog zakona, prošlog ljeta počeo derogirati sajtove za koje je utvrđeno da objavljuju lažne vijesti, a postepeno se krenulo i u ohrabrivanje sajtova da ne koriste botove za kreiranje sadržaja, već istraživačke autorske tekstove koji su potkrijepljeni činjenicama

    U “Googleu” su tada saopštili da je najbolja zaštita protiv štetnih sadržaja izgradnja sistema pretraživanja koji će kvalitetne informacije stavljati na vrh rezultata pretraživanja, a derogirati one koji proizvode nekvalitetan sadržaj.

    “Google” je, kako smo pisali, u aprilu prošle godine objavio vodič za novinare nudeći četiri načina na koje medijski radnici mogu provjeriti informacije koje se nalaze na njihovoj platformi.

    Ističu da su proširili kapacitete svojih digitalnih alata “informacije o ovoj stranici” i “informacije o ovoj fotografiji” i dodali 40 novih jezika na kojima će ovi alati biti dostupni korisnicima.

    Oni omogućavaju novinarima, ali i drugim korisnicima, da saznaju o kakvoj internet stranici je riječ, da li je u pitanju kredibilni izvor, a jedan od novih alata omogućava provjeru da li je fotografija manipulisana alatima vještačke inteligencije.

    Osim toga, “Google” je otvorio stranicu za provjeru sadržaja, na kojoj korisnici mogu naći posljednje informacije o provjerenim sadržajima i pronađenim lažnim vijestima i misinformacijama koje se nalaze na njegovom pretraživaču.

    Za dublje provjere “Google” je stavio na raspolaganje Google Explorer, alat dizajniran prvenstveno za novinare, gdje mogu dobiti više informacija i bolji kontekst članaka objavljenih na internetu, a koji su registrovani u “Googleovom” pretraživaču.

    Kada je riječ o fotografijama, “Google” nudi opcije da se provjeri istorija fotografije, kako ih tretiraju kredibilni izvori, a na raspolaganju je i metadata, odnosno informacije o fotografiji koje se ne objavljuju direktno uz nju, ali se mogu naknadno pozvati.