VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Svi u UN bi morali znati da BiH nema dan državnosti

    Dodik: Svi u UN bi morali znati da BiH nema dan državnosti

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da bi svi u UN morali znati da BiH nema dan državnosti, kao i da Generalni sekretarijat UN obilježavanjem događaja u Srebrenici direktno sprovodi dezintegraciju BiH.

     

    Dodik je naveo da će sjedište UN ponovo biti poprište manipulacije, imaginacije i bošnjačko-muslimanske zabave jer će biti obilježen nepostojeći praznik, relikt komunističke prošlosti i bošnjačko-muslimanska iluzija da točak istorije mogu vratiti unazad.

    – BiH nema dan državnosti i to bi svi u UN morali znati. Takav praznik ne postoji, jer ne postoji zakon kojim je on ustanovljen. Postoji samo manipulacija, koja je u svom ishodištu tragikomična, jer bošnjaci muslimani istovremeno slave dan ulaska i dan izlaska iz SFRЈ. To je kao da slavite godišnjicu braka i godišnjicu razvoda –  napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je naglasio da, istovremeno obilježavanje Srebrenice, za čiju rezoluciju je glasalo samo 86 od 196 zemalja govori da je to bošnjačka – muslimanska ujdurma, a ne volja BiH i većine svijeta.

    – Generalni sekretarijat UN na taj način direktno sprovodi dezintegraciju BiH i urušava institucije koje bi trebalo da manifestuju stav sva tri konstitutivna naroda – poručio je Dodik.

  • Kremlj: Korupcija u Ukrajini, krađa novca iz EU i SAD, dinamika na frontu – glavobolja za Kijev

    Kremlj: Korupcija u Ukrajini, krađa novca iz EU i SAD, dinamika na frontu – glavobolja za Kijev

    Veliki dio sredstava, koje je administracija bivšeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena uputila Ukrajini je pronevjeren, a dinamika na frontu, unutrašnja previranja i svijest Evrope o nepoštenju kijevskog režima izazivaju glavobolju kod ukrajinskih vlasti, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za ruske medije.

    – Korupcionaški skandal koji je izbio u Ukrajini nikako se ne može smatrati unutrašnjim pitanjem zemlje, jer su ukradena spoljna sredstva poreskih obveznika iz Evrope i Sjedinjenih Država – ocijenio je portparol.

    Stoga je vjerovatno njihov posao – mislim i na Amerikance i na Evropljane – da razmišljaju o svom novcu, ili, preciznije, teoretski, trebalo bi da razmišljaju o svojim poreskim obveznicima, o svojim građanima, zaključio je portparol ruskog predsjednika.

    Korupcijski skandal u Ukrajini

    Podsjetimo, Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) objavili su 10. novembra o velikoj operaciji pod nazivom “Midas” za otkrivanje velike korupcijske šeme u energetskom sektoru.

    Pretresi su izvršeni u kućama biznismena Mindiča, poznatog kao “novčanik” Zelenskog, bivšeg ministra energetike i sadašnjeg ministra pravde Germana Galuščenka, kao i u kompaniji “Energoatom”.

    Kasnije su objavljeni snimci razgovora vezanih za slučaj, ali imena umiješanih nisu objavljena. U tom kontekstu, poslanici Vrhovne rade pozvali su Andreja Јermaka, šefa kabineta Zelenskog, da podnese ostavku.

    Ključne ličnosti u korupcijskom skandalu optužene su za pranje novca. Prema preliminarnim procjenama, preko ove šeme oprano je oko 100 miliona dolara.

    Nakon toga, ukrajinska premijerka Јulija Sviridenko izjavila je da se planira revizija svih državnih kompanija, a posebno energetskih.

  • Minić: Šaroviću neka je na čast izjava o OHR-u

    Minić: Šaroviću neka je na čast izjava o OHR-u

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je pitanje da li u Srpskoj, osim bivšeg predsjednika SDS-a Mirka Šarovića, postoji ijedan Srbin koji podržava OHR.

    Minić je ocijenio da Šarovićeva izjava da je BiH potreban OHR predstavlja dodvoravanje i poručio da mu služi na čast.

    On je upitao da li postoji ijedan Srbin u Republici Srpskoj, osim Šarovića, koji je za OHR, ako je, iole, patriota.

    – Izađite na ulicu i pitajte građane da li nam treba OHR, nakon svega što nam je radio. Neka mu ta izjava služi na čast – rekao je Minić.

  • Cvijanović: Šarović brani strane kolonizatore u BiH, opravdava Šmita i njegove diktatorske postupke

    Cvijanović: Šarović brani strane kolonizatore u BiH, opravdava Šmita i njegove diktatorske postupke

    Šarović brani strane kolonizatore u BiH, opravdava Šmita i njegove diktatorske postupke. Pokušava da spasi neizabranog stranca koji je pogazio institucije i Republike Srpske i BiH,napisala je srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, na Iksu.

     Istog onog koji je ilegalno suspendovao ustav, nametao zakone, urušio demokratiju i mogućnost domaćeg dogovora. I sada mu Šarović poručuje da tako treba i da nastavi. Šmit je brutalno nasrnuo na volju naroda Republike Srpske, a Šarović ga brani samo zato što mu se ta volja ne sviđa – navela je Cvijanović.

    Kako je napisala, Šarović govori ono što kompletna opozicija iz Republike Srpske misli.

    – I drugi opozicionari sastajali su se sa Šmitom, u trenutku dok se on obračunavao sa institucijama Republike Srpske. Bruka i sramota. Zato su se glasači u Republici Srpskoj obračunali sa njima i njihovom politikom – napisala je Cvijanović.

  • Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Rast BDP-a po stopi od 3,1 odsto

    Bruto domaći proizvod /BDP/ Republike Srpske u prošloj godini, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 17,2 milijarde KM i imao je stopu realnog rasta od 3,1 odsto u odnosu na 2023. godinu, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    BDP po glavi stanovnika u prošloj godini iznosio je 15.494 KM.

    Bruto dodata vrijednost u prošloj godini iznosila je oko 14,06 milijardi KM, dok je vrijednost na proizvode umanjena za subvencije na proizvode bila 3,14 milijardi KM.

    Iz Zavoda su naveli da je BDP Republike Srpske u prošloj godini, izražen u dolarima, iznosio 9,5 milijardi dolara, dok je njegova vrijednost po glavi stanovnika bila 8.572 dolara.

  • Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Vidović: Ukoliko dođe do poskupljenja struje, biće neznatno

    Ukoliko bi došlo do poskupljenje struje, to bi bilo neznatno, kazala je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i dodala da “Elektroprivreda Republike Srpske” nije podnijela Vladi Srpske zahtjev za poskupljenje struje.

    “Prije nekoliko dana bio je tematski sastanak u Vladi Srpske sa predstavnicima “Elektroprivrede” na kome se vidjelo da ima značajnih probleme u energetskom sektoru”, rekla je Vidovićeva.

    Podsjećamo, preduzeće”Elektroprivreda Republike Srpske” traži od Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske povećanje cijene struje za 20 odsto.

    “Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM/kWh na 0,0922 KM/kWh i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM/mjesec na 3,25 KM/mjesec. U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje 0-500 kWh smanji na 0-350 kWh, a opseg potrošnje 501- 1500 kWh na 351-1000 kWh”, navodi se u saopštenju.

  • Dodik: Šarović potvrdio ono što odavno znamo – postoji otvorena koalicija Šmit-Sarajevo-opozicija iz Srpske

    Dodik: Šarović potvrdio ono što odavno znamo – postoji otvorena koalicija Šmit-Sarajevo-opozicija iz Srpske

    Mirko Šarović je danas samo potvrdio ono što odavno znamo – postoji otvorena koalicija Šmit – Sarajevo – opozicija iz Republike Srpske, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – I to je njihova politika – da Republika Srpska ima kolonijalnog upravnika, da se odluke donose mimo izabranih predstavnika i da se glas srpskog naroda može poništiti jednim potezom pera – rekao je Dodik na Iksu.

    Naveo je da je nevjerovatno da to izgovori čovjek koji nosi člansku kartu SDS i bio je njen predsjednik – stranke koja je stvarala Republiku Srpsku.

    – Isto tako je nevjerovatno da neko iz Srpske podržava postojanje kolonijalnog upravnika koji je tu samo da bi brutalno gazio demokratsku volju našeg naroda. I zato ćemo pobijediti. Srpska nikada neće biti ničija kolonija. Pobijediće Srpska – zaključio je Dodik.

  • Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Đokić: Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Srpske

    Problemi sa NIS-om ne utiču na tržište Republike Srpske, rekao je ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

    – To ne može negativno uticati na snabdijevanje tržišta Republike Srpske. Zašto? Zato što se Republika Srpska već duže vrijeme snabdijeva i iz drugih pravaca. Dakle, postoji veliki broj trgovaca ili grosista u Republici Srpskoj i u BiH, koji obezbjeđuju dovoljne količine i iz drugih pravaca, ne samo iz pravca Srbije – navodi Đokić.

    Kaže da ono što za nas može da bude nepovoljno, jeste Nestra grupacija koja je u najvećem dijelu osnovljena na NIS.

    – To može da uzrakuje pad prometa u lancu benznskih pumpi, koje su vlasništvu Nestro. Ostalo, mislim da neće imati nekog odraza ukoliko eventualno dođe do zaustavljena proizvodnja ili bitnog smanjenja – kaže Đokić.

  • Šarović o OHR: Treba nam međunarodni uticaj

    Šarović o OHR: Treba nam međunarodni uticaj

    Sa ovakvim političarima treba nam međunarodni uticaj, rekao je Mirko Šarović, gostujući na BHT odgovarajući na pitanje da li nam je potreban OHR.

    – Јa mislim, moj stav je da, OHR, u ovakvoj zemlji, sa ovakvim političarima kakvi jesmo, koji nisu uspjeli da odgovornost za zemlju preuzmu u svoje ruke ni prije 10-15-20 godina, vjerovatno taj međunarodni uticaj treba, ovakvim nama kakvi smo, treba – rekao je bivši predsjednik SDS-a.

  • Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Smanjen prognozirani ekonomski rast EU u 2026. godini

    Evropska komisija smanjila je prognozirani ekonomski rast u EU u 2026. godini, usljed rizika povezanih sa američkim carinama i geopolitičkim tenzijama, piše “Raša tudej”.

    U izvještaju Komisije navodi se da se očekuje ekonomski rast u evrozoni za 1,2 odsto, u odnosu na raije prognoziranih 1,4 odsto.

    Osim toga, prognozirani procenat rasta u cjelokupnoj EU smanjen je sa 1,5 na 1,4 odsto.

    Iz Komisije su upozorili da bi bilo kakva eskalacija geopolitičkih tenzija mogla dodatno da utiče na lance snabdijevanja, te da prirodne katastrofe povezane sa klimatskim promjenama i dalje predstavljaju rizik za ekonomski rast.