Autor: INFO

  • Pokrenut postupak za oduzimanje američkog državljanstva Kemalu Mrndžiću

    Pokrenut postupak za oduzimanje američkog državljanstva Kemalu Mrndžiću

    Ministarstvo pravde SAD pokrenulo je postupak protiv Kemala Mrndžića iz BiH, osuđenom za ratne zločine nad srpskim zatvorenicima u logoru Čelebići, s ciljem oduzimanja američkog državljanstva.

    U saopštenju Ministarstva se navodi da Mrndžić tokom procesa imigracije u SAD nije otkrio da je služio kao čuvar u ozloglašenom logoru Čelebići, gdje su počinjeni zločini.

    – On nije otkrio imigracionim vlastima prirodu i vrijeme svoje vojne službe niti da je maltretirao srpske zatvorenike kao zatvorski čuvar – saopštilo je Ministarstvo pravde.

    Zvaničnik Ministarstva pravde Bret Šumate rekao je da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa neće dozvoliti ljudima koji progone druge da koriste beneficije izbjeglice u SAD.

    Pomoćnik državnog tužioca dodao je da sudski slučaj pokazuje značaj koje vlasti SAD pridaju integritetu svog procesa naturalizacije.

    Haški tribunal utvrdio je ranije da su ljudi zatvoreni u logoru tokom rata u BiH ubijani, mučeni, seksualno zlostavljani, pretučeni i podvrgnuti okrutnom i neljudskom postupanju.

    Kemal Mrndžić osuđen je u Bostonu u Sjedinjenim Američkim Državama za prikrivanje učešća u progonu srpskih zarobljenika u logoru Čelebići kod Konjica, kao i za lažne tvrdnje kako bi postao državljanin SAD.

    Vršilac dužnosti američkog tužioca DŽošua Levi rekao je tada da je srceparajuće svjedočenje preživjelih iz Čelebića podsjetilo da ih fizički i psihički bol koje su im nanijeli Kemal Mrndžić i njegove kolege stražari u tom zloglasnom logoru i dalje progone, 30 godina kasnije.

    Levi je naveo da je Mrndžić decenijama prikrivao svoje zločine, ali je ozbiljno potcijenio hrabrost žrtava i posvećenost organa za provođenje zakona da pronađu i procesuiraju one koji su učestvovali u ratnom progonu.

    Prema Kancelariji državnog tužioca, Mrndžić je bio nadzornik stražara u logoru Čelebići.

    Pet preživjelih logoraša, kako se navodi, svjedočilo je i ispričalo o užasnim uslovima u logoru 1992. godine, kada je Mrndžić tamo bio nadzornik. Dodaje se da su preživjeli svjedočili o svom zatočenju u tunelu bez svjetla, bez vazduha, mjesecima zaredom, o skorom gušenju nakon što su satima bili zatvoreni u šahtovima, te o svakodnevnim i noćnim premlaćivanjima koje su stražari u logoru vršili – bejzbol palicama, drvenim motikama i kundacima pušaka.

    Preživjeli su svjedočili o ubistvima, paljenju jezika jednom zatočeniku zagrijanom oštricom noža, omotavanju drugog zatočenika dugim fitiljem, a zatim paljenju vatre, seksualnom zlostavljanju i drugim mučnim radnjama počinjenim tokom višemjesečnog perioda.

    Јedan preživjeli ispričao je o premlaćivanju do smrti 70-godišnjeg zatočenika, kojem su stražari zakačili vojnu značku na čelo još dok je umirao, navedeno je u saopštenju.

    Takođe su svjedočili o izgladnjivanju i uskraćivanju najosnovnijih potreba, uključujući spavanje na betonskom podu mjesecima zaredom, dok su ih hranili samo kriškom hljeba dnevno.

    Mrndžić je, kako je navedeno, naknadno smislio plan da napusti BiH tako što će preći preko granice u Hrvatsku i prijaviti se kao izbjeglica u SAD koristeći izmišljenu priču.

    On je primljen u SAD kao izbjeglica 1999. i postao je njihov državljanin 2009. godine. U svom zahtjevu za izbjeglištvo i intervjuu, lažno je tvrdio da je pobjegao iz svog doma nakon što su ga srpske snage zarobile, ispitivale i zlostavljale, te da se nije mogao vratiti kući zbog straha od budućeg progona.

    Kako je vlada tvrdila na suđenju, Mrndžić je iskoristio vlastito iskustvo kao progonitelja da iznese lažnu priču da je bio proganjan.

    Mrndžić je u januaru 2025. godine u SAD osuđen na više od pet godina zatvora.

    Za zločine počinjene u logoru Čelebići, Tribunal u Hagu osudio je Esada Landžu, jednog od čuvara u logoru, na 15 godina zatvora, zamjenika upravnika a kasnije i upravnika logora Hazima Delića na 18 godina zatvora, te upravnika logora Zdravka Mucića na devet godina zatvora.

    Za zločine u logoru Čelebići, Sud BiH je osudio Esu Macića na 13 godina zatvora.

  • Vujičić: Zakone o Sudu i VSTS-u diktirao Šmit, zato su neprihvatljivi

    Vujičić: Zakone o Sudu i VSTS-u diktirao Šmit, zato su neprihvatljivi

    Kristijan Šmit je autor Zakona o Sudu i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, o kojima bi u ponedjeljak trebalo da raspravlja Predstavnički dom Parlametarne skupštine BiH, i zato neće dobiti podršku SNSD-a, izjavio je poslanik SNSD-a u ovom domu Miroslav Vujičić.Vujičić je istakao da ova dva zakonska prijedloga “sarajevska i srpska trojka” guraju pod izgovorom da se oni bore za evropski put.

    – Verzije ta dva zakona koje će biti na dnevnom redu za nas nisu prihvatljive jer je autor, prema našim informacijama, Šmit – rekao je Vujičić.

    Prema njegovim riječima, neprihvatljivi su sjedište apelacionog odjeljenja, kao i načini imenovanja sudija, izostavljanje mogućnosti uticaja institucija iz Republike Srpske na određene procese koje su u ovim zakonskim rješenjima predvidjele “sarajevska i srpska trojka”

    Ponovio je da nije prihvatljivo ništa što se gura pod temom evropskog puta, a nije usaglašeno u Savjetu ministara, gdje su i predstavnici iz Republike Srpske.

    Vujičić je naglasio da će tako biti kada je u pitanju bilo kakva priča da se na silu gura famozni evropski put bez da Republika Srpska bude vidljiva i ima uticaj na odlučivanja u bilo kojoj instituciji.

    – Ako želimo da BiH opstane i napreduje mora postojati visok nivo pregovora i konsenzusa, a ne diktiranje zakonskih rješenja od strane Kristijana Šmita koji je najodgovorniji za izazivanje svih kriza u BiH u posljednje tri godine – rekao je Vujičić.

    Podsjetio je da u Domu naroda Parlamentarne skupštine imaju dva zakonska prijedloga koja bi podržali jer su usaglašeni sa svim elementima koji odgovaraju Republici Srpskoj za razliku od Šmitovih koji nemaju veze sa realnošću.

    Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazana je u ponedjeljak, 22. decembra, a na dnevnom redu je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom tužilačkom savjetu BiH.

    Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazao je sjednicu za utorak, 23. decembra, na kojoj bi trebalo da razmatra Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

    Ova dva prijedloga zakona različitog su teksta u odnosu na prijedloge koje će dan ranije razmatrati Predstavnički dom.

  • Dodik: Dok imamo snagu da brinemo jedni o drugima – imamo razloga za vjeru i ponos

    Dodik: Dok imamo snagu da brinemo jedni o drugima – imamo razloga za vjeru i ponos

    Bila je ovo dobra nedjelja za Republiku Srpsku – naveo je lider SNSD Milorad Dodik.
    Milorad DodikFoto: predsjednikrs.rs/Dona Katušić

    – Srđan Јolić, učenik Elektrotehničke škole u Banjaluci, osvojio je drugo mjesto na takmičenju u Rusiji u konkurenciji 287 učesnika. Mladi plivač Vanja Kvočka bio je prvi u trci na 200 metara na Otvorenom prvenstvu Holandije – istakao je Dodik.

     

    Dodaje i da je u Srpskoj rođeno 120 beba.

    – Otvorene su nove prostorije vrtića u Mrkonjić Gradu.  Isplaćena su socijalna davanja i naknade korisnicima iz oblasti boračko-invalidske zaštite. Usvojen je budžet za narednu godinu, koji će omogućiti značajno poboljšanje materijalnog statusa boračke populacije i povećanje plata u prosvjeti i državnoj upravi – ukazao je Dodik.

    On je istakao da “sve to zajedno govori jednu stvar: Republika Srpska živi, raste i ima budućnost”.

    – Dok imamo ovakvu djecu i ovakve ljude i snagu da brinemo jedni o drugima – imamo razloga za vjeru i ponos – zaključio je Dodik.

  • Digitalni sistem EU za kontrolu granica izaziva višesatna zadržavanja na pasoškoj kontroli

    Digitalni sistem EU za kontrolu granica izaziva višesatna zadržavanja na pasoškoj kontroli

    Digitalni sistem Evropske unije za kontrolu granica izaziva višesatna zadržavanja na pasoškoj kontroli, jer se službe suočavaju sa povećanjem od 70 odsto vremena potrebnog za sprovođenje graničnih provjera, saopštio je Međunarodni savjet aerodroma sa sjedištem u Briselu.

    ACI je pozvao na hitnu reviziju sistema ulaska i izlaska, čija je primena u Evropi započela u oktobru, prenosi Independent.

    Tokom šestomjesečnog perioda uvođenja sistema, državljani trećih zemalja i dalje prolaze pasošku kontrolu i dobijaju pečate, ali EES dodatno zahtijeva uzimanje otisaka prstiju i snimanje biometrijskih podataka lica, navodi list.

    Na mnogim aerodromima u tu svrhu postavljeni su samouslužni aparati.

    Trenutno je samo svaki 10. putnik obavezan da prođe digitalnu registraciju, ali će se taj udio od 9. januara 2026. povećati na 35 odsto, dodaje Independent.

    Generalni direktor ACI Evropa Olivije Јankovec upozorio je da putnici već sada trpe značajne neprijatnosti, dok je rad aerodroma otežan i pri sadašnjem pragu od 10 odsto.

    On je naveo da će, ukoliko se operativni problemi ne reše u narednim nedeljama, povećanje praga registracije na 35 odsto neminovno dovesti do znatno većih gužvi i sistemskih poremećaja u radu aerodroma i avio-kompanija, uz mogući rizik po bezbjednost.

    – EES ne smije da znači haos za putnike i nered na našim aerodromima – poručio je Јankovec.

    ACI navodi da su najteže pogođeni aerodromi u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Islandu, Italiji, Portugalu i Španiji.

    Organizacija traži ublažavanje dinamike uvođenja sistema, koje bi trebalo da bude završeno do 9. aprila 2026. godine i ukazuje na niz problema, uključujući česte zastoje u radu sistema, tehničke poteškoće sa kioscima, nepostojanje efikasne aplikacije za prethodnu registraciju, kao i nedovoljan broj graničnih policajaca zbog nedostatka osoblja.

    Portparol Evropske komisije odbacio je ove tvrdnje, navodeći da je sistem EES uspješno pokrenut 12. oktobra 2025. i da od tada funkcioniše uglavnom bez problema.

    Prema njegovim riječima, već je registrovano više od 50 odsto dolazaka, vrijeme obrade se smanjuje kako službenici stiču iskustvo, a značajne gužve povezane sa EES-om nisu zabilježene, osim u pojedinačnim slučajevima.

    EK je istakla da države članice imaju mogućnost djelimične ili potpune suspenzije sistema u izuzetnim okolnostima, da bi se ublažile gužve tokom perioda pojačanog saobraćaja.

  • Američke vlasti objavile hiljade dokumenata o DŽefriju Epstinu

    Američke vlasti objavile hiljade dokumenata o DŽefriju Epstinu

    Ministarstvo pravde SAD otkrilo je hiljade dokumenata iz dosijea DŽefrija Epštajna, prve koji su izašli na vidjelo u skladu sa novim zakonom koji je potpisao predsjednik Donald Tramp, a kojim se nalaže njihovo objavljivanje.

    Predsjednik SAD Donald Tramp 20. novembra potpisao je zakon kojim se nalaže američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku DŽefriju Epstinu.

    Dokumenti o Epstinu objavljeni su na veb-stranici američkog Ministarstva pravde.

    Ranije danas, zamjenik državnog tužioca Tod Blanš rekao je da će objavljivanje obuhvatiti “nekoliko stotina hiljada” dosijea i da će još njih biti otkriveno u narednim nedkeljama.

    Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea zahtijevao je od američkog Ministarstva pravde SAD da objavi sve dosijee koje posjeduje do 19. decembra, sa malim izuzecima za lične podatke preživelih i druge kategorije informacija.

    Demokrate su rekle da ispituju pravne opcije kako bi primorale ministarstvo da objavi kompletne dosijee.

    Odbor za nadzor Kongresa SAD, koji je samostalno istraživao slučaj Epstina, već je objavio hiljade dokumenata iz Ministarstva pravde i milijarderovog nasljedstva, navodi En-Bi-Si.

  • Putin o pokušaju EU da oduzme rusku imovinu

    Putin o pokušaju EU da oduzme rusku imovinu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da EU “ne uspijeva sprovesti” eksproprijaciju zamrznute ruske imovine.Komentirišući rasprave o oduzimanju zamrznute ruske imovine u EU na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi u petak, Putin je rekao da taj napor posustaje zbog teških posljedica s kojima bi se suočili sami počinitelji, tvrdeći da je “krađa” neprikladna definicija za ono što EU pokušava učiniti.

    “Krađa je tajno prisvajanje, dok oni to pokušavaju učiniti otvoreno. To je pljačka”, izjavio je.

    Putin je upozorio da su takve akcije pune “strašnih posljedica za pljačkaše”, dodajući: “To nije samo udarac imidžu, već i potkopava globalno povjerenje.”

    Potrebno je samo napraviti prvi korak, a zatim se to može proširiti na druge države pod raznim izgovorima, rekao je gospodin Vladimir.

    Kao primjer, naveo je pravne okvire u nekim muslimanskim zemljama, gdje se donose strogi zakoni za zaštitu tradicionalnih vrijednosti, napominjući da EU može imati nekih problema s njima.

    “Samo morate početi to raditi, a onda to možete učiniti pod raznim izgovorima. Na primjer, nekome se možda neće svidjeti zakoni u nekim muslimanskim zemljama, koje imaju stroge zakone za zaštitu svojih tradicionalnih vrijednosti”, primijetio je gospodin Putin.

    Rusija će, sa svoje strane, nastaviti braniti svoje interese prvenstveno na sudovima i pronaći će jurisdikciju koja će biti nezavisna, rekao je predsjednik Rusije.

    Ruski izaslanik poziva njemačku kancelarku i šeficu EU na ostavku

    Ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitriev, u međuvremenu, pozvao je predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen i njemačkog kancelara Fridriha Merca na ostavku nakon što nisu uspjeli osigurati eksproprijaciju ruske imovine.

    “Ursula i Merz trebaju dati ostavku ako žele dokazati ‘uvjerenje, jedinstvo i odlučnost’ koje su obećale, nakon što nisu uspjeli postići nezakonito oduzimanje ruskih rezervi od strane EU”, napisao je Dmitriev na Twitteru, prenosi “TRT”.

  • Brnabićeva reagovala na Putinove riječi o NIS-u: Vučić detaljno proučio sve ugovore

    Brnabićeva reagovala na Putinove riječi o NIS-u: Vučić detaljno proučio sve ugovore

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je danas,19.decembra, da je predsjednik Aleksandar Vučić dobro upoznat sa svim dokumentima koji se odnose na Naftnu industriju Srbije kao i da vjeruje da će se on obratiti javnosti povodom izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina o međuvladinom sporazumu.

    Brnabić je na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o međuvladinom sporazumu Srbije i Rusije koji je spomenuo predsjednik Rusije Vladimir Putin u današnjem obraćanju, rekla da neće da se miješa u stvari o kojima ne zna dovoljno, ali da vjeruje da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobro i detaljno proučio sve sporazume, ugovore i dokumente koji su vezani za Naftnu industriju Srbije (NIS).

    “Ono što znam je da je predsednik Aleksandar Vučić, i ja mislim da u to niko ne sumnja u Srbiji, i dobro i detaljno proučio sve sporazume, sve ugovore, sve dokumente koji imaju veze sa ovim od kojih nijedan ne može da se primeni na ovu trenutnu situaciju. Znam da je predočio te stvari Putinu  u Moskvi i u Pekingu. Verujem da će se, s obzirom koliko je važna tema, u narednim danima predsednik Vučić obratiti i odgovoriti na ovo”, navela je Brnabić.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je ranije danas da zna šta se događa sa kompanijom NIS i da se nada da će se naći zajedničko rješenje.

    “Imamo međudržavni sporazum i polazimo od toga da će prijateljsko srpsko rukovodstvo to imati u vidu. Imamo predstavu u kom pravcu želimo da zajedno idemo dalje. Radimo na tome i nadam se da ćemo naći potrebno rješenje”, rekao je ruski predsjednik, prenio je Sputnjik.

    Kako je pojasnio, to se odnosi i na rusku kompaniju Gaspromnjeft koja je vlasnik NIS-a.

    “NIS je kompanija u koju je Gaspromnjeft uložio značajnu sumu novca, preko tri milijarde dolara do sada i transformisao je u moderno, visoko efikasno i operativno preduzeće. Ona je glavni poreski obaveznik u budžetu Srbije”, rekao je Putin, prenosi Tanjug.

  • Kalas: Nesuglasice u EU ‘usluga’ Putinu

    Kalas: Nesuglasice u EU ‘usluga’ Putinu

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas nazvala je nesuglasice u EU po pitanju zamrznute ruske imovine “uslugom” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    “Putin očekuje da nećemo ništa preduzeti. Ne možemo dozvoliti da mu činimo takvu uslugu”, napisala je Kalasova na “Iksu”.

    Ona je ponovo pozvala Evropu da “obrati pažnju na pitanje korišćenja zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine”.

    Članice EU postigle su dogovor da daju Ukrajini kredit od 90 milijardi evra u naredne dvije godine, ali u tome ne učestvuju Mađarska, Slovačka i Češka.

    Lideri EU nisu uspjeli da se usaglase o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava.

    Belgijski premijer Bart de Vever rekao je da su sve članice nakon samita i diskusija shvatile da konfiskacija ruskih sredstava nosi finansijske i pravne rizike kojima je teško upravljati.

    U međuvremenu, Centralna banka Rusije podnijela je tužbu protiv evropskog depozitara “Juroklir” za sumu od oko 193 milijarde evra zbog pokušaja EU da ukrade zamrznutu rusku imovinu.

    Nakon pokretanja Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 blokirale su približno polovinu ruskih deviznih rezervi.

    Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod “Juroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring i obračune, sa sjedištem u Belgiji.

    Iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova saopšteno je da ideja EU da Rusija isplati reparaciju Ukrajini nema veze sa realnošću, jer se Brisel već odavno bavi krađom ruske imovine, prenosi Srna.

  • Milanović: Uvođenje obaveznog vojnog roka je dobar put

    Milanović: Uvođenje obaveznog vojnog roka je dobar put

    Predsjednik Hrvatske i vrhovni komandant Oružanih snaga te zemlje Zoran Milanović izjavio je danas da je uvođenje obaveznog vojnog roka “dobar put”, koji je potvrdio i Hrvatski sabor.

    Milanović, prenosi Hina, smatra da uvođenje vojnog roka neće omogućiti odgovarajuću popunu, jer će i dalje nedostajati ljudi u Oružanim snagama.

    Kako je rekao, trenutno nedostaje oko 4.000 oficira, podoficira i vojnika, što je više od 20 odsto.

    “Oprema vrijedi sa ljudima koje sada imamo, ali bez one šire grupacije, bez hiljada i hiljada vojnika, pješaka prije svega, vojska ne postoji. Kako ćemo privući generaciju mlađih muškaraca, kako ćemo ih nagovoriti da se uključe u jedan tako strogo rigidan hijerarhijski sistem kakav je vojska? Vojska je pokornost, poslušnost, lojalnost, vjernost, žrtva, to je vojska”, rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, u međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali i ne zanositi se fantazijama strateških saveznika koji istu tu robu prodaju susjedima koji nisu u NATO “i to moderniju, i ko zna šta još”.

    “Hrvatsku to neće koštati sigurnosti ni glave. To nije strateška prijetnja koja bi nas mogla koštati kao ‘91. ni u najgorem scenariju, koji se, vjerujem, nikada neće dogoditi, jer ništa ne ukazuje na to, jer i odnosi nisu isti kao ‘91. godine”, rekao je predsjednik Hrvatske.

    Kako je ocijenio, države gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj.

    “Teško mi je da povučem paralelu, ali – šta je NATO bez SAD? Postoji i ne postoji. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba sa Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće. Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti”, rekao je Milanović, prenosi “b92”.

  • Stanivuković kritikuje SDS zbog objave kandidature bez dogovora

    Stanivuković kritikuje SDS zbog objave kandidature bez dogovora

    Prijedlog SDS-a da njihov kandidat Branko Blanuša učestvuje na narednim opštim izborima izazvao je reakcije u opozicionim redovima. Draško Stanivuković iz Pokreta „Sigurna Srpska“ ističe da ga je odluka iznenadila jer nije prethodno dogovorena sa ostalim opozicionim partijama.

    „Ako je to usud koji moramo podnijeti, podnijećemo. Za mene to nije odgovorno prema ljudima. Probalo se sa toliko imena i nijedna taktika nije bila pobjednička. Ako nas niko ne pita, beznačajni, možemo donijeti neku odluku, a vidjećemo kog tipa, možda baš da podržimo. Ali nametnuti nije kolegijalno“, rekao je Stanivuković.

    SDS navodi da je odluka motivisana rezultatima koje je Blanuša ostvario na ranijim izborima i da smatraju da nema dileme o njegovoj kandidaturi. Za druge funkcije u opozicionim redovima moguće su dodatne konsultacije i dogovori.

    Za sada se lideri Narodnog fronta i Liste za pravdu i red nisu zvanično izjasnili, ali pojedini članovi već su izrazili podršku kandidaturi Blanuše. Ranije izjave Nebojše Vukanovića sugerišu da će i on imati svoje zahtjeve u vezi sa narednim izborima.

    Opozicija u Republici Srpskoj i dalje pokazuje razlike u stavovima i načinu dogovaranja, posebno u kontekstu podjele funkcija i kandidatura, što potvrđuje raniji primjer lokalnih izbora u Banjaluci kada su različiti opozicioni kandidati učestvovali u istoj trci.