VRBAS Media

Autor: INFO

  • kako je Srpska poslovala sa ostatkom svijeta

    kako je Srpska poslovala sa ostatkom svijeta

    U periodu januar – decembar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 12,98 milijardi KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

    Kako se navodi u ovim podacima, od ovog iznosa se na izvoz odnosilo 5,35 milijardi KM, a na uvoz 7,62 milijarde KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – decembar 2025. godine iznosio je 2,27 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,2%”, piše u podacima Zavoda.

    Dodaje se da je izvoz u periodu januar – decembar 2025. godine povećan za 6,1% u odnosu na period januar – decembar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 3,9%.

    Kada se pogledaju podaci za 2024. godinu, vidi se da je u Republici Srpskoj više rastao izvoz nego uvoz.

    Tako je tokom 2024. godine izvoz iznosio 5,045 milijardi KM, što znači da je prošle godine izvoz bio veći za 309 miliona KM.

    Sa druge strane, uvoz je 2024. godine bio oko 7,33 milijarde KM, te je uvoz, prema ovim podacima, prošle godine bio veći za oko 289 miliona KM.

    Zemlje sa kojima se najviše posluje

    Kada su u pitanju zemlje sa kojima se najviše poslovalo, na prvom mjestu je Srbija, sa kojom je obim spoljnotrgovinske saradnje u prošloj godini iznosio 2,31 milijardu KM.

    Od ovog iznosa uvoz iz Srbije bio je 1,37 milijardi KM, dok smo izvezli u ovu zemlju robe za oko 935 miliona KM.

    Na drugom mjestu je Italija, sa kojom je spoljnotrgovinska razmjena u prošloj godini iznosila 1,59 milijardi KM.

    U ovu zemlju smo izvezli robe za 524 miliona KM, dok smo uvezli iz Italije proizvoda za 1,07 milijardi KM.

    Sa Hrvatskom je obim spoljnotrgovinske razmjene tokom 2024. godine iznosio 1,45 milijardi KM.

    Tamo smo plasirali robu za 942 miliona KM, dok smo uvezli za 513 miliona KM.

    Ohrabrujući podaci

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da podaci koje je objavio Zavod za statistiku RS jesu ohrabrujući i svakako bolji nego u prethodnim godinama.

    “Rast izvoza, sporiji rast uvoza i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom ukazuju na pozitivno kretanje i određeni stepen makroekonomske stabilnosti u Republici Srpskoj. Ti pokazatelji jesu signal da se krećemo u dobrom smjeru, iako uvijek postoji prostor da rezultati budu još bolji. U poređenju sa Federacijom BiH, gdje je privreda izraženije ciklična i osjetljivija na spoljne šokove, Republika Srpska pokazuje stabilniju strukturu i umjerenije oscilacije, što doprinosi predvidivijem makroekonomskom okruženju. Upravo ta stabilnost može biti osnova za dalji rast izvoza u narednom periodu”, objašnjava Stevanović.

    Šta očekivati?

    Prema njegovim riječima, za ovu godinu je realno očekivati nastavak rasta izvoza, prije svega zbog nešto većeg fiskalnog prostora u odnosu na prethodnu godinu i mogućnosti da se domaća privatna potrošnja pametnije pozicionira – ne samo kao potrošnja, već i kao alat za jačanje pregovaračke pozicije domaće privrede.

    “Važno je i to što Republika Srpska ima dobre i stabilne odnose sa ključnim partnerima sa kojima postoji najveća spoljnotrgovinska neravnoteža, prije svega sa Srbijom. Na pitanje da li treba ići u pravcu daljeg povećanja pokrivenosti uvoza izvozom – odgovor je svakako da. Međutim, taj proces ne može biti isključivo administrativan. Potreban je snažniji pritisak i jasnija artikulacija interesa izvoznika prema donosiocima odluka, kako bi se kreiralo okruženje u kojem izvoznici mogu biti konkurentniji, pouzdaniji i dugoročno snažniji nosioci rasta.

    Drugim riječima, podaci jesu dobri, bolji nego što su bili, ali ako želimo dugoročno održiv rast, moramo ih pretvoriti u sistemsku podršku izvozu i jačanju domaće proizvodnje”, naglasio je Stevanović.

  • Tramp: Masivna flota vojnih brodova SAD kreće se ka Iranu

    Tramp: Masivna flota vojnih brodova SAD kreće se ka Iranu

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se “masivna flota” vojnih brodova SAD kreće ka Iranu, ponavljajući pritom da se “nada da neće morati da upotrijebe silu”.

    Obraćajući se novinarima u avionu na povratku iz Davosa, Tramp je ponovo iznio tvrdnju da je Iran odustao od planova za pogubljenje 837 demonstranata kao odgovor na njegove prijetnje po tom pitanju, prenosi Tajms of Izrael.

     

     

    – Imamo ogromnu flotu koja se kreće u tom pravcu i možda nećemo morati da je koristimo – rekao je Tramp.

    On je dodao da “veoma pažljivo” prati dešavanja u Iranu.

     

     

     

  • Komunalna policija: Ovo su obaveze Banjalučana kada padne snijeg

    Komunalna policija: Ovo su obaveze Banjalučana kada padne snijeg

    Nedavni snijeg koji je zabijelio Banjaluku, sem što je, izgleda, iznenadio službe za održavanje snijega, iznenadio je i građane jer su ulazi ispred mnogih zgrada i poslovnih prostora danima bili neočišćeni.

    Snijeg u Banjaluci danima nije bio čišćen ispred zgrada i poslovnih objekata

    Komunalna policija izdavala upozorenja, bez kazni

    Zakon obavezuje vlasnike i etažne zajednice na čišćenje

    U Sarajevu su, za razliku od Banjaluke, izricane novčane kazne

    Banjalučani prošli uz upozorenja

    Upravo zbog toga iz Odjeljenja za komunalnu policiju Banjaluka za “Nezavisne novine” ističu da su tokom proteklih snježnih dana komunalni policajci, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, upozoravali osobe koje nisu postupale u skladu sa zakonom na njihovu obavezu.

    Šta kaže zakon?

    Kada je riječ o zakonu i pravilima, usvojene odluke kažu sljedeće:

    “U skladu s Odlukom o komunalnom redu, vlasnici i korisnici poslovnih prostora i objekata dužni su da uklanjaju snijeg i led sa javne površine uz objekat u širini od najmanje dva metra. Čišćenje snijega i leda ispred stambenih objekata dužne su da organizuju zajednice etažnih vlasnika, odnosno stanari tih zgrada”, kažu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, snijeg i led sa krovova poslovnih i stambenih zgrada i kuća dužne su da uklanjaju zajednice etažnih vlasnika, odnosno vlasnici i korisnici istih, ako predstavljaju opasnost za bezbjedno odvijanje saobraćaja pješaka i vozila.

    Šta je zabranjeno?

    “Prilikom uklanjanja snijega i leda zabranjeno je iznošenje i gomilanje snijega iz dvorišta, bašta i drugih slobodnih površina na ulice i trotoare, te bacanje snijega i leda na saobraćajnicu, kao i zatvaranje snijegom i ledom slivnika i šahtova, odlaganje snijega i leda u parkove i na zelene površine te sankanje i klizanje na javnim saobraćajnim površinama. Prilikom uklanjanja snijega i leda ne smiju se oštećivati površine sa kojih se led uklanja, objekti i nasadi na tim površinama, kao i komunalni objekti i uređaji”, navode iz Odjeljenja za komunalnu policiju.

    U Sarajevu pisane kazne

    Za razliku od Banjaluke, gdje su komunalni policajci samo upozoravali, u Sarajevu su ispisivane kazne.

    Tako su samo do 13. januara inspektori izdali 10 rješenja upozorenja, 15 rješenja o otklanjanju nedostataka, te 50 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 32.500 maraka.

  • Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe, svi će ih htjeti

    Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe, svi će ih htjeti

    Najbogatiji čovek Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija (VI) uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.

    “To znači da u jednom trenutku nećete moći ni da smislite šta da tražite od robota. Biće takvo obilje dobara i usluga”, rekao je Mask u razgovoru sa kopredsedavajućim Upravnog odbora SEF Larijem Finkom u okviru Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Na pitanje kako u takvom scenariju vidi svrhu ljudskog postojanja, Mask kaže da je nemoguće obilje za sve, ali da je on, uprkos tome, veoma optimističan.

    “Mislim da će svako na zemlji imati jednog humanoidog robota i želeti jednog. Ko ne bi želeo robota koji bi, pod pretpostavkom da je veoma bezbedan, pazio na vašu decu i brinuo se o vašem ljubimcu, ili vašim starim roditeljima”, dodao je on.

    Mask je naveo da je cilj kompanije SpejsEks da poveća verovatnoću da civilizacija ima sjajnu budućnost i ”da se život i svest prošire izvan Zemlje”.

    ”SpejsEks se bavi unapređenjem raketne tehnologije do tačke u kojoj možemo da proširimo život i svest izvan Zemlje – na Mesec, na Mars, a na kraju i na druge zvezdane sisteme. Mislim da uvek treba da posmatramo svest i život kakav poznajemo kao nešto krhko i delikatno, jer prema našem najboljem znanju ne znamo za postojanje života bilo gde drugde”, rekao je Mask.

    Kako je naveo, ljudi mu često postavljaju pitanje ”da li na zemlji postoje vanzemaljci” i da im uvek odgovori ”da je on jedan od njih”.

    ”Često me pitaju: da li među nama ima vanzemaljaca? A ja kažem – ja sam jedan od njih. Ne veruju mi”, dodao je on.

    Istakao je i da ”kada bi iko na svetu znao da li postoje vanzemaljci, to bi bio on”.

    ”Imamo 9.000 satelita gore i nijednom nismo morali da manevrišemo da bismo izbegli vanzemaljski svemirski brod”, ocenio je Mask.

    Mask je naveo da je važno da se život učini višeplanetarnim, kako bi, ako dođe do prirodne katastrofe ili katastrofe izazvane ljudskim delovanjem na Zemlji, svest nastavila da postoji.

    ”To je svrha SpejsEksa”, naveo je Mask.

    Govoreći o mogućnosti zaustavljanja starenja, Mask je naveo da će to biti moguće kada se otkrije uzrok starenja.

    “Sve ćelije u vašem telu, znate, uz neke male izuzetke, stare praktično istom brzinom. Nikada u životu nisam video nekoga sa starom levom rukom i mladom desnom rukom. Pa zašto je to tako? To znači da mora postojati neki sinhronizujući sat koji je usklađen kroz svih 35 biliona ćelija u vašem telu”, rekao je Mask.

    Kako kaže, smrt je na neki način korisna.

    “Postoji razlog zašto zapravo nemamo duži životni vek. Ako ljudi žive zauvek ili veoma dugo, mislim da postoji određeni rizik od stagancije društva, da se stvari nekako ukrute i ostanu zaključane na jednom mestu, a to bi moglo postati zagušujuće, jednostavno bi nedostajalo živosti”, rekao je on.

    Istakao je da je veoma verovatno da se pronađe način za produžetak životnog veka.

  • Tramp: Na sporazumu o Grenlandu se radi i biće odličan za SAD

    Tramp: Na sporazumu o Grenlandu se radi i biće odličan za SAD

    Na sporazumu o Grenlandu se radi i biće odličan za SAD, istakao je predsjednik SAD Donald Tramp u objavi na društvenoj mreži “Socijalna istina”.Odbor za mir je nešto što svijet nikada ranije nije vidio. Veoma posebno. Toliko dobrih stvari se dešava – istakao je Tramp.

     

  • Tramp: Imao sam u Davosu više razgovora o Ukrajini, Putin i Zelenski žele da postignu sporazum

    Tramp: Imao sam u Davosu više razgovora o Ukrajini, Putin i Zelenski žele da postignu sporazum

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je u Davosu održao nekoliko diskusija o ukrajinskom sukobu.

    – Imao sam nekoliko razgovora o Ukrajini – rekao je Tramp novinarima, odgovarajući na pitanje kako su prošli njegovi razgovori sa Vladimirom Zelenskim, sa kojim se sastao u četvrtak.

    Tramp je istakao da smatra da i ruski lider Vladimir Putin i Zelenski žele da postignu sporazum o Ukrajini.

    On je dodao da sve strane čine ustupke kako bi riješile sukob u Ukrajini.

    Komentarišući sastanak svojih predstavnika u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Tramp je rekao da će pratiti ishod pregovora.

    – Vidjećemo šta će se desiti – rekao je američki lider novinarima u avionu.

    O Savjetu mira

    Govoreći o Savjetu mira, Tramp je rekao da je veoma zanimljiv Putinov prijedlog da se milijardu dolara iz zamrznute ruske imovine usmjeri ovom Savjetu.

    Tramp je dodao da još nije odlučio da li će ostati na čelu Savjeta nakon što napusti funkciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    – Imam pravo to da uradim ako želim. Odlučiću, pa ćemo videjti šta će se desiti – rekao je Tramp.

  • Petković: Razgovori u Briselu bili teški, insistirao sam na hitnom formiranju ZSO

    Petković: Razgovori u Briselu bili teški, insistirao sam na hitnom formiranju ZSO

    Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je da su današnji razgovori u Briselu, u okviru dijaloga Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU, bili teški i istakao da je insistirao na hitnom formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO) i ukazao na težak položaja srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    – Imao sam i odvojen tet-a-tet sastanak sa (specijalnim izaslanikom EU za dijalog Peterom) Sorensenom, gdje smo razgovarali i o situaciji na Kosovu i Metohiji, gdje sam posebno insistirao na formiranju Zajednice srpskih opština, o tome da to mora hitno da se formira, da možemo što pre da počnemo da razgovaramo o Statutu – rekao je Petković.

    On je naveo da je govorio i o teškom položaju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, posebno usred novih pretnji i eskalatornih jednostranih poteza koji dolaze od strane Aljbina Kurtija i režima u Prištini.

    – Ukoliko Aljbin Kurti nastavi sa takvom antisrpskom politikom, politikom gaženja dijaloga i obesmišljavanja prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, bojim se da se ugrožava u potpunosti opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, ali i mir i bezbjednost na celom zapadnom Balkanu – ukazao je Petković.

    Istakao je da Beograd ostaje apsolutno posvećan kompromisnom i mirnom rješenju.

    – I tokom sastanka vanrednog Evropskog saveta mnoge države članice su se raspitivale šta se događa u dijalogu, tako da je dobro za Srbiju, dobro je za sam proces i za, na kraju krajeva, ideju pomirenja da idemo ovim putem i da smo uspeli večeras, zahvaljujući ogromnim naporima Beograda, našeg tima, Komisije za nestala lica Vlade Srbije da dođemo do ovog prvog sastanka Zajedničke komisije – rekao je Petković.

    Izrazio je nadu da će za desetak dana, možda malo više, biti nastavljeni sastanci na nivou drugih članova koji učestvuju u radu Zajedničke komisije, dodajući da se čeka poziv Sorensena.

  • Bocan Harčenko o prodaji ruskog udjela u NIS-u: Nijedan korak nije preduzet na štetu Srbije

    Bocan Harčenko o prodaji ruskog udjela u NIS-u: Nijedan korak nije preduzet na štetu Srbije

    Naftna industrija Srbije (NIS) je zajedničkim naporima ruske i srpske strane bila pretvorena u jednu od najefikasnijih i najnaprednijih energetskih kompanija ne samo na Balkanu, već i van regiona, izjavio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

    Ambasador je istakao da su tokom cjelokupnog pregovaračkog procesa u vezi sa NIS-om očuvani korektni odnosi i poverenje između Rusije i Srbije i da nijedan korak nije preduzet na štetu Srbije, niti je išta činjeno iza njenih leđa, prenosi RT Balkan.

    – Srbija je dala saglasnost da se pregovori vode i sa zainteresovanim učesnicima iz trećih zemalja. Ruska strana je bila otvorena za konkretne biznis ponude svih potencijalnih kupaca. Polazimo od toga da izrađeno rješenje u vezi sa NIS-om odgovara srpskim interesima – rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko.

    On je podsjetio da je još prethodna administracija SAD otvoreno deklarisala cilj potpunog istiskivanja Rusije iz NIS-a i, šire posmatrano, iz Srbije.

    – U takvim okolnostima, dostupno vrijeme je iskorišćeno kako bi se NIS u najvećoj mogućoj mjeri pripremio za funkcionisanje u uslovima sankcionog pritiska. Ovaj zadatak je uspješno realizovan. Preduzete su sve neophodne mjere radi osiguranja energetske bezbjednosti Srbije, a uz poštovanje zakonitih interesa kompanije “Gaspromnjeft – istakao je ruski ambasador.

    Bocan Harčenko je ukazao da spekulacije o navodnom mogućem prekidu isporuka ruskog gasa Srbiji nemaju nikakve veze sa stvarnošću.

    – Ruska strana doljedno posmatra Beograd kao stabilnog i pouzdanog partnera, strogo poštujući sve ranije postignute dogovore – poručio je ambasador Ruske Federacije u Beogradu.

    Iz kompanije “Gaspromnjeft” su inače potvrdili da su potpisali pismo o namjerama sa mađarskim MOL-om o prodaji udjela ruske kompanije u Naftnoj industriji Srbije.

    Mađarska kompanija MOL objavila je prethodno da je potpisala preliminarni ugovor sa “Gaspromnjeftom” o akviziciji njegovih 56,15 odsto udela u NIS-u. Za završetak transakcije potrebna su, između ostalog, odobrenja Kancelarije za kontrolu strane imovine SAD (OFAK) i Vlade Srbije. MOL je u saopštenju naveo da kompanije nameravaju da potpišu ugovor o kupovini do 31. marta.

  • Ginkel-Košarac: “Јužna interkonekcija” važan cilj spoljne politike SAD u BiH

    Ginkel-Košarac: “Јužna interkonekcija” važan cilj spoljne politike SAD u BiH

    Sjedinjene Države ostaju posvećene saradnji sa institucijama BiH na jačanju energetske i ekonomske bezbjednosti zemlje, rekao je otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH DŽon Ginkel nakon sastanka sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košaracem.

    Ginkel je rekao da SAD ostaju posvećene i stvaranju mogućnosti za američki izvoz i produbljivanje ekonomskih veza sa BiH, te da je na sastanku sa Košarcem razgovarano i o sprovođenju projekta “Јužne interkonekcije”.

    – Projekat gasovoda “Јužna interkonekcija” važan je cilj spoljne politike SAD u BiH – navela je američka Ambasada na svom Iks nalogu.

    Ginkel je istakao važnost početka pregovora sa Hrvatskom o sporazumu za uvoz američkog gasa preko LNG terminala na Krku, te da je to ključni korak za “Јužnu interkonekciju”.

  • Da li je opravdano poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda?

    Da li je opravdano poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda?

    Da li su opravdana nova poskupljenja hljeba i ostalih pekarskih proizvoda? Ovo pitanje postavljaju kako građani, tako i predstavnici udruženja potrošača, ističući da je u pitanju još jedan udar na kućne budžete.

    Dok mlinari i proizvođači tvrde da je do poskupljenja došlo zbog povećanja cijena svih ulaznih faktora, sindikat navodi da je u pitanju novi pokušaj stvaranja ekstraprofita.

    Stihijska poskupljenja, ističu građani, veoma brzo “pojedu” svaku dodatnu marku u njihovom novčaniku. A za hljeb, po svemu sudeći, uskoro će biti potrebna nova računica. Opravdanja, kažu, nema.

    – Nije opravdano. Svi će oni pokušati sada. Struja treba da poskupi, pa su oni već uračunali da je poskupjela. To je vrlo neozbiljno – kaže jedan od građana.

    Dok cijene brašna miruju, cijene proizvoda u raskoraku. Iz republičkog sindikata navode da je riječ o lovu u mutnom.

    – Mi smo gledali koliko je cijena kilograma brašna koju oni kupuju, trgovine koje im prodaju na veliko, pa koliko se može proizvesti od tog kilograma brašna, pa koliko koštaju ti proizvodi kada dođemo u prodavnicu da kupimo. Evidentno je da ono što jeste početna cijena brašna i krajnja cijena pod kojom su prodali proizvod od te kile brašna, njihova zarada je 8 puta veća i to pokazuje intencije ka ekstraprofitu – rekla je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Da je riječ o ekstraprofitu mišljenja su i u Udruženju za zaštitu potrošača.

    – Kada govorimo o cijenama na svjetskoj berzi, cijene pšenice i slično, onda cijena hljeba i u Republici Srpskoj i u Srbiji bi trebala biti približna, a ne da u Srbiji imamo skoro duplo jeftiniju cijenu u odnosu na hljeb u Srpskoj – naveo je Dragan Јošić, predsjednik Udurženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.

     

    Egzaktne podatke za prethodni period prikazao je i Zavod za statistiku.

    – Kada govorimo o kilogramu pšeničnog brašna, u decembru 2024. iznosio je 1,62, dok je u decembru 2025. godine iznosio 1,65. Pored toga, imamo cijene kilograma polubijelog hljeba koji je u decembru 2024. iznosio 3,86 dok je u decembru 2025. iznosio 3,92- kaže Ognjen Ignjić, stručni saradnik za međunarodne projekte i saradnju, Zavod za statistiku Republike Srpske.

    Ekonomisti jasni, riječ je o disproporciji. Najavljene cijene, ističu, nisu opravdane, ali ni proporcionalne sa kretanjima na svjetskom tržištu.

    – U godini u kojoj bilježimo pad cijena hrane na svjetskom tržištu, prije svega žitarica, kada dolazi do pada cijene nafte, negdje oko 20 posto u 2025. godini. I kada smo imali povećanje minimalne zarade koje nije iznad 10 posto, onda imamo povećanje cijena tih proizvoda koje apsolutno ne može biti opravdano rastom tih troškova, jer oni imaju maržu do 8 posto, tako da rast zarada može da dovede najviše do jednog procenta rasta ukupnih troškova – rekao je ekonomista Predrag Mlinarević.

    Podsjećaju da ne primaju svi zaposleni minimalnu platu, a sve i da je svaki zaposleni na minimalcu, procenat rasta, po prostoj računici ni tada ne bi mogao da pređe jedan odsto.