Autor: INFO

Ruke Donalda Trampa ponovno su u središtu pažnje nakon što je 79-godišnji američki predsjednik snimljen s velikom modricom tokom boravka u Švajcarskoj, piše LADbible.

Tramp je otputovao u Davos na Svjetski ekonomski forum, gdje je održao govor o svojim planovima za akviziciju Grenlanda, iako je tu zemlju više puta zamijenio s drugom.

Takođe je optužen za izazivanje “uvrede” zbog primjedbe o ishodu Drugog svjetskog rata. Osim toga, s glavnim tajnikom NATO Markom Ruteom uspostavio je “okvir budućeg sporazuma” za Grenland, a u četvrtak, 22. januara, organizirao je i događaj povodom pokretanja svog “Odbora za mir”.

Objašnjenje iz Bijele kuće

Uprkos brojnim događanjima, mnogi su primijetili modricu na jednoj od Trampovih ruku. Ovo nije prvi put da su viđene lezije na predsjednikovoj koži. O pojavi misterioznih tragova na njegovim rukama opširno se izvještavalo prošle godine.

Dodatnu je pažnju privukao kada ih je pokušao prikriti velikom količinom šminke koja nije odgovarala njegovoj boji kože. Bijela kuća je ranije sugerisala da su tragovi na njegovim rukama posljedica energičnih rukovanja.

U četvrtak je na nadlanici Trampove lijeve ruke uočena ljubičasta modrica. Nakon što su novinari izrazili zabrinutost, njegova je administracija ponudila objašnjenje.

Prema Sari Kuk, producentici CBS Newsa, glasnogovornica Kerolajn Livit rekla joj je da je modrica rezultat manje nezgode. U objavi na platformi “X”, Kuk je pojasnila da joj je Livit rekla: “Na današnjem događaju Odbora za mir u Davosu, predsjednik Tramp je udario rukom o ugao stola za potpisivanje, što je uzrokovalo modricu.”

Kuk je takođe napomenula da je jedan zvaničnik Bijele kuće ukazao na Trampovu upotrebu aspirina, za koji je sam predsjednik ranije rekao da ga čini sklonijim modricama.

Upotreba aspirina i šminke

Nedavno je Tramp za The Wall Street Journal izjavio da svaki dan pije aspirin. Osvrnuo se i na fotografije svojih ruku s modricama i loše nanesenom šminkom, objasnivši da sada sa sobom nosi pribor za prikrivanje modrica u slučaju da “udari” ruke.

“Imam šminku koja je, znate, laka za nanošenje, traje oko 10 sekundi”, rekao je Tramp, prenosi Index.hr.

Ukrajinski, američki i ruski zvaničnici održaće sigurnosne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak, saopštio je Kremlj, nakon sastanka vodećih američkih pregovarača s predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi o planu koji su izradile SAD za okončanje rata u Ukrajini.

Diplomatski napori za okončanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata ubrzali su se posljednjih mjeseci, iako se Moskva i Kijev i dalje ne slažu oko ključnog pitanja teritorija u poslijeratnom rješenju.

Američki pregovarači, predvođeni izaslanikom Stivom Vitkofom, razgovarali su s ruskim vođom u Moskvi do ranih jutarnjih sati u petak, prema saopštenju Kremlja.

Diplomatski savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima da su njihovi razgovori bili “korisni u svakom pogledu”.

Interes za rješavanje problema diplomatskim sredstvima
Vitkof i američki tim sljedeće lete u Abu Dabi, gdje se očekuje nastavak razgovora.

Ruska delegacija, na čelu s generalom Igorom Kostjukovim, direktorom ruske vojno-obavještajne agencije GRU, takođe će se uputiti tamo “u narednim satima”, prema Ušakovljevim riječima.

“Dogovoreno je da će se prvi sastanak trilateralne radne grupe o sigurnosnim pitanjima održati danas u Abu Dabiju”, dodao je Ušakov.

“Iskreno smo zainteresovani za rješavanje (sukoba) političkim i diplomatskim sredstvima“, rekao je, ali je dodao: “Dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti ostvarivati ​​svoje ciljeve… na bojnom polju.”

Vitkof je prethodno rekao da vjeruje da su se dvije strane “svodile na jedno pitanje”, bez daljeg objašnjenja.

Rusija želi Donbas
Video koji je objavio Kremlj prikazuje nasmijanog Putina kako se rukuje s Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Džaredom Kušnerom, i savjetnikom Bijele kuće Džošom Gruenbaumom.

Sastanak s visokim ulozima dogodio se samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je nacrt sporazuma “gotovo, gotovo spreman” i da su se on i Tramp dogovorili o pitanju poslijeratnih sigurnosnih garancija.

Takođe je rekao da su se UK i Francuska već obavezale na snage na terenu.

Rusija, koja okupira oko 20 odsto Ukrajine, zalaže se za potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donbasa kao dio sporazuma.

Ali, Kijev je upozorio da će ustupanje teritorija ohrabriti Moskvu i kaže da neće potpisati mirovni sporazum koji ne odvraća Rusiju od ponovnog napada.

Evropa “fragmentovana”
Potpuni detalji nadolazećih razgovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nisu objavljeni, a nije jasno hoće li se ruski i ukrajinski zvaničnici sastati licem u lice.

Zelenski je rekao da će ovi razgovori trajati dva dana.

Tramp je u srijedu ponovio svoje često izričito uvjerenje da su Putin i Zelenski blizu dogovora.

“Vjerujem da su sada u tački u kojoj se mogu ujediniti i postići dogovor. A ako to ne učine, glupi su – to vrijedi za obojicu”, rekao je nakon govora u Davosu.

Zelenski je u svom govoru u Davosu žestoko kritikovao nedostatak “političke volje” EU-a u suprotstavljanju Putinu.

“Umjesto da postane istinski globalna sila, Evropa ostaje prekrasan, ali fragmentovan kaleidoskop malih i srednjih sila”, rekao je.

Da li Evropa može vjerovati Vašingtonu?
Trampove dramatične promjene u vanjskoj politici, uključujući nedavni pokušaj preuzimanja Grenlanda – autonomne danske teritorije – izazvale su zabrinutost u Evropi o tome može li se Vašingtonu vjerovati kao pouzdanom sigurnosnom partneru.

U svom govoru, Zelenski je kritikovao Evropu zbog polaganja nade u Sjedinjene Države da će ih braniti u slučaju agresije.

“Evropa izgleda izgubljeno pokušavajući uvjeriti američkog predsjednika da se promijeni”, rekao je Zelenski.

Ruski napadi ove sedmice ostavili su veći dio Kijeva bez struje, a stanovnici 4000 zgrada bez grijanja na temperaturama ispod nule.

Rusija, koja je pokrenula specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022., tvrdi da su njeni napadi usmjereni na energetsku infrastrukturu koja pokreće ukrajinski “vojno-industrijski kompleks”.

Kijev tvrdi da su napadi ratni zločin osmišljen kako bi se iscrpilo ​​njegovo civilno stanovništvo do pokornosti, prenosi “France24”.

Evropske vlade sve otvorenije priznaju da se njihov odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama duboko promijenio. Prema navodima devet diplomata Evropske unije, danas u gotovo svim državama članicama prevladava uvjerenje da Vašington više ne djeluje kao pouzdan partner, već kao izvor političke i bezbjednosne nestabilnosti.

Sagovornici dolaze iz zemalja sa različitim istorijskim odnosima prema SAD, ali ističu da je razočaranje najizraženije upravo tamo gdje su veze sa Amerikom decenijama bile najčvršće. Strah i nepovjerenje dodatno su pojačani, pa je EU održala vanredni samit i pored Trampove odluke da, barem privremeno, odustane od uvođenja carina evropskim državama.

Posebnu zabrinutost izazvali su raniji istupi američkog predsjednika o Grenlandu. Njegov zahtjev za „neposredne pregovore“ o kupovini ostrva, iznesen u Davosu, mnogi evropski lideri vide kao prekretnicu nakon koje više nije moguće zadržati dosadašnji nivo tolerancije.

Tokom prve godine Trampovog drugog mandata, evropske prijestonice su, kako navode diplomate, gajile nadu da se najcrnji scenariji neće ostvariti. Međutim, sve je više uvjerenja da je vrijeme pasivnog čekanja završeno.

Bivši generalni sekretar NATO-a i nekadašnji premijer Danske Anders Fog Rasmusen izjavio je za BBC da je period suzdržanosti istekao i da Evropa mora zauzeti čvršći stav prema američkom predsjedniku. Prema njegovim riječima, popuštanje više nije održiva strategija.

Više evropskih zvaničnika, koji su za „Politiko“ govorili pod uslovom anonimnosti, priznalo je da osjećaju ličnu izdaju. Mnogi od njih su dio karijere gradili u SAD ili su bili zagovornici jačanja transatlantskog partnerstva.

– Naš američki san je završen. Donald Tramp ga je sahranio – rekao je jedan diplomata iz zemlje koja se godinama smatrala jednim od najodanijih saveznika Vašingtona.

Ovakav zaokret, saglasni su sagovornici, uskoro će se jasno vidjeti i na zvaničnim sastancima EU, ali i u javnim nastupima evropskih lidera. Francuski predsjednik Emanuel Makron već je u Davosu poručio da Evropa raspolaže snažnim instrumentima i da ih mora koristiti kada se suoči s nepoštovanjem i kršenjem dogovorenih pravila.

Trampov nastup u Davosu, tokom kojeg je Grenland nazvao „američkom teritorijom“, dodatno je pogoršao atmosferu. Iako je odbacio mogućnost vojne sile, evropske vlade takve poruke nisu shvatile kao smirivanje tenzija, već kao potvrdu njegovih ambicija.

Privremeno povlačenje prijetnje tarifama za osam evropskih zemalja, koje je Tramp ranije označio kao prepreku u vezi sa Grenlandom, došlo je, prema riječima diplomata, prekasno da bi se povjerenje obnovilo.

Njemački vicekancelar Lars Klingbajl izjavio je za ZDF da će se tek vidjeti kakav će biti ishod razgovora između generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i američkog predsjednika, ali je naglasio da Evropa ne smije sebi dozvoliti opuštanje.

– Bez obzira na eventualni dogovor, jasno je da više ne možemo da sjedimo skrštenih ruku – poručio je Klingbajl.

Jedan evropski diplomata ocijenio je da je trenutak kada su zaprijećene carine označio stvarni lom u odnosima, dok drugi upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Davosu je poručila da se globalne okolnosti nepovratno mijenjaju i da se Evropa mora prilagoditi novoj realnosti.

Uoči Trampove odluke o carinama, unutar EU se razmatralo aktiviranje najjačeg trgovinskog mehanizma – Instrumenta protiv prinude (ACI), poznatog kao „velika bazuka“. Taj mehanizam usvojen je 2023. godine prvenstveno kao odgovor na pritiske iz Kine, a sama pomisao da bi mogao biti upotrijebljen protiv SAD ranije je bila nezamisliva.

– Svjedočimo dubokom raspadu postojećeg svjetskog poretka – izjavio je visoki zvaničnik iz zemlje koja se tradicionalno smatrala ključnim američkim saveznikom u Evropi.

Preispitivanje odnosa sa SAD počelo je još početkom decembra, kada je Trampova administracija objavila Strategiju nacionalne bezbjednosti u kojoj je najavila podršku „patriotskim evropskim strankama“, što je u Briselu shvaćeno kao direktan udar na Uniju.

Dodatne tenzije izazvale su izjave o aneksiji Grenlanda, imenovanje američkog ambasadora na Islandu kao „guvernera 52. države“, kao i pismo norveškom premijeru u kojem je Tramp naveo da više ne osjeća obavezu da se isključivo zalaže za mir jer mu nije dodijeljena Nobelova nagrada.

Pojedine diplomate povlače paralele sa periodom uoči Drugog svjetskog rata, tvrdeći da je politika popuštanja iscrpljena.

– Mislim da smo prešli tačku Minhena – rekao je jedan od njih, aludirajući na sporazum iz 1938. godine.

Posebno težak udar pretrpjela je Danska, nakon što je Tramp tu zemlju javno nazvao „nezahvalnom“. U Kopenhagenu takve izjave doživljavaju kao šok, s obzirom na dugogodišnju vojnu i političku podršku SAD, uključujući angažman danskih vojnika u najrizičnijim misijama u Avganistanu.

– Generacije Danaca su studirale i radile u Americi. Ovo se doživljava kao otvorena izdaja – rekao je jedan danski zvaničnik.