VRBAS Media

Autor: INFO

  • Koji je pravi razlog Trampove želje za Grenlandom?

    Koji je pravi razlog Trampove želje za Grenlandom?

    Rojters je još 10. aprila 2025. izvestio da su neki investitori iz Silicijumske doline i Trampovi saradnici razmatrali ideju da Grenland kao tehnološki “freedom city” s minimalnom regulacijom postane američki projekat.

    Devet meseci kasnije ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da SAD preuzme Grenland intenzivirala se u stvarnoj političkoj i geostrateškoj krizi. Tramp je više puta javno ponovio da Sjedinjene Države “moraju imati Grenland” radi nacionalne i globalne sigurnosti, tvrdeći da bi kontrola ostrva sprečila da ga zauzmu Rusija ili Kina te omogućila SAD stratešku prednost na Arktiku.

    Predsednik Sjedinjenih Država ne isključuje čak ni vojne opcije za sticanje kontrole, dok je Brisel najavio sigurnosne mere za arktički prostor i oštro odbacuje svaki pokušaj narušavanja suvereniteta Danske i Grenlanda. Zbog svega je izbio žestok politički sukob Trampa i Europe.

    U takvoj atmosferi, između strateških argumenata o odbrani i energetskim resursima te rastućih napetosti unutar NATO-a i EU, kao i činjenice da Rusija i Kina jasno odbacuju da imaju planove oko Grenlanda, nameće se pitanje jesu li motivi za američki pritisak na Grenland zaista prvenstveno sigurnosni i geopolitički, ili u igri leže i drugi, manje deklarisani interesi.

    U nastavku članka Indeks prenosi tekst Rojtersa iz aprila.

    “Vizija za Grenland”

    Dok Trampova administracija pojačava napore za preuzimanje Grenlanda od Danske, kupovinom ili vojnom silom, neki investitori iz Silicijumske doline predlažu da se na ostrvu uspostavi “grad slobode”, libertarijanska utopija uz minimalnu regulaciju poslovanja. Ovu informaciju otkrila su tri izvora upoznata s planovima, piše Rojters.

    Iako su razgovori u ranoj fazi, ideju je ozbiljno shvatio Ken Hoveri, Trampov odabranik za veleposlanika u Danskoj, čije se potvrđivanje u Kongresu očekuje u nadolazećim mesecima.

    Prema izvorima, Hoveri bi trebalo da vodi pregovore o akviziciji Grenlanda. Hoveri, čija uključenost u ovu ideju dosad nije bila poznata, suosnivač je kompanije rizičnog kapitala s tehnološkim milijarderom Peterom Tijelom, vodećim zagovornikom gradova s niskim nivoom regulacije. Takođe je dugogodišnji prijatelj Ilona Maska, glavnog Trampovog savetnika. Hoveri je odbio da komentariše, a Bela kuća nije odgovorila na upite.

    Vizija za Grenland, prema jednom od izvora, mogla bi da uključi centar za veštačku inteligenciju, autonomna vozila, svemirska lansiranja, mikronuklearne reaktore i brzu železnicu. Ove rasprave odražavaju dugogodišnji pokret u Silicijumskoj dolini za osnivanje gradova s niskom regulacijom širom sveta.

    Sam Tramp je u predizbornom videu 2023. obećao da će učiniti isto u SAD. Zagovornici koriste različite nazive za varijacije te ideje, uključujući startup ili povoljne gradove, sa zajedničkim ciljem podsticanja inovacija kroz opsežna regulatorna izuzeća.

    Razmatranje ovakvog poduhvata od strane administracije naglašava rastući uticaj tehnoloških magnata i Trampovu sve ekspanzionističkiju spoljnu politiku. Nakon kampanje na uglavnom izolacionističkoj platformi, Tramp je od svojih izbora u novembru predložio povratak Panamskog kanala, aneksiju Kanade i preuređenje ratom razorene Gaze nakon što je oduzeo obalno zemljište raseljenim Palestincima.

    Strateška važnost i politički pritisak

    Grenland, otprilike tri puta veći od Teksasa sa samo 57.000 stanovnika, strateški je važan za američku vojsku, koja tamo ima bazu, te sadrži značajna nalazišta minerala, uključujući retke element. Tramp nije isključio mogućnost zauzimanja Grenlanda vojnom silom ako Danska ne bude htela da ga proda.

    “Moramo imati Grenland”, rekao je Tramp krajem prošlog mjeseca, dok je njegov potpredsednik, Džej-di Vens, posećivao američku vojnu bazu na ostrvu.

    Vens je obišao Grenland sa suprugom Ušom, a poseta je izazvala prosteste Grenlanđana koji se, prema anketama, velikom većinom protive tome da postanu deo SAD. Ostrvo je u vlasništvu Danske, ali ima samoupravu.

    Novi grenlandski premijer, Jens-Frederik Nilsen, izjavio je da američka poseta signalizira “nedostatak poštovanja”. Obraćajući se vojnicima u američkoj bazi, Vens je optužio Dansku da nije uspela da zaštiti Grenland od “vrlo agresivnih upada Rusije, Kine i drugih nacija”, ne navodeći detalje o navodnoj agresiji.

    Vlada Danske odbila je da komentariše ideju o osnivanju grada od strane američkih tehnoloških investitora, a grenlandska vlada nije odgovorila na upit.

    “Nova Očita Sudbina”

    Pokret za gradove slobode odražava fascinaciju naseljavanjem novih američkih granica, ukorinjenu u nostalgiji za ekspanzijom nacije na zapad u 19. veku. Širenje na Grenland “može biti zora nove Očite Sudbine”, rekao je tehnološki investitor Šervin Piševar, referirajući na filozofiju iz 19. veka prema kojoj je Amerika izuzetna nacija s božanskom misijom osvajanja teritorija.

    Peter Tijel, libertarijanac i rani Trampov pristalica, napisao je 2009. da demokratiju više ne smatra kompatibilnom sa slobodom te se zalagao za beg od politike kolonizacijom svemira ili “seasteadingom” – izgradnjom zajednica u neregulisanim okeanima.

    Investitor rizičnog kapitala Mark Andresen, neformalni savetnik Maskovog Odseka za vladinu efikasnost (DOGE), deo je konzorcijuma koji želi da izgraditi grad izvan San Franciska. Džo Lonsdejl, također rizični kapitalista i neformalni savetnik DOGE-a, podržava gradove s niskom regulacijom. U izjavi za Rojters, Lonsdejl je pozdravio “širenje naše zemlje na Grenland”, ali nije komentirao planove za grad.

    Tijel i Andresen, vodeći zagovornici i finansijeri pokreta startap gradova, među onima su koji podržavaju ideju ispostave na Grenlandu, rekla su dva izvora. Rojters nije mogao utvrditi lobiraju li dvojica milijardera aktivno kod Trampove administracije za grad na Grenlandu. Andresen je odbio da komentariše, dok je Tijelov portparol Džeremija Hol rekao: “Peter nije uključen ni u kakve planove ili rasprave u vezi s Grenlandom.” Mask nije odgovorio na zahteve za komentar.

    Tijel je, zajedno s Andresenom i Piševarom, investirao u Pronomos Capital, firmu rizičnog kapitala koja je pokrenula šest projekata gradova globalno, prema osnivaču Patri Fridmanu, unuku ekonomista Miltona Fridmana. Pronomos je takođe investirao u Praxis, poduhvat za izgradnju grada koji je u oktobru objavio finansiranje od 525 miliona dolara. Među investitorima Praxisa su Lonsdejl, fond koji su pokrenuli izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman i njegova braća, te Piševar.

    Suosnivač Praxisa, Drajden Braun, rekao je za Rojters da su druge firme pristupile Praxisu u vezi s pomoći pri osnivanju grada na Grenlandu. Braun, koji je prošle godine posetio Grenland, zagovara izgradnju grada tamo delom i zato što bi njegovo surovo okruženje moglo poslužiti kao poligon za kolonizaciju Marsa, jedne od najvećih Maskovih ambicija. “Moramo izgraditi prototip Terminusa na Zemlji pre odlaska na Mars”, objavio je Braun na X-u u novembru, koristeći Maskov izraz za naselje na crvenom planetu. “Verujem da je Grenland to mesto, @elonmusk.”

  • Banjaluka dobija nova parking mjesta

    Banjaluka dobija nova parking mjesta

    Preuređenjem devastiranih garaža obezbijeđena su nova parking mjesta u Ulici Sime Matavulja u Banjaluci.

    Najavila je ovo Mirna Savić Banjac, gradska menadžerka, navodeći da su  uz nova parking mjesta, istovremeno povećali i bezbjednost i uređenost ovog naselja.

    “Ovaj prostor je bio zapušten, neuredan i samim tim nebezbjedan, na šta su nam ukazivali i stanari. Sa ovom, ali i drugim lokacijama u Ulici Sime Matavulja, kao i u naselju Starčevica, koje ćemo u narednom periodu takođe urediti, dobićemo oko 200 novih parking mjesta”, kazala je Savić Banjac,

    Ona je sa saradnicima obišla novouređen parking u Ulici Sime Matavulja, te lokacije koje će biti uređene i stavljene u funkciju parkiranja.

    Ovim pristupom, kako je istakla, grad pokazuje da ozbiljno i odgovorno rješava izazove sa parkiranjem, ali i da, prije svega – čuva gradsku imovinu.

    “Umjesto prodaje ovih garaža koje su gradske, postojeći prostori se uređuju i stavljaju u funkciju javnog interesa. Dakle, naš fokus je da sačuvamo gradsku imovinu, a konkretno obilježavanjem parking mjesta na ovim lokacijama ti prostori postaju i sigurniji i funkcionalniji za svakodnevnu upotrebu”, navela je Savić Banjac.

    Dodaju da paralelno s ovim aktivnostima, grad priprema i elaborat koji će definisati potrebe i potencijalne lokacije za izgradnju parking garaža, u cilju dugoročnog i planskog rješavanja izazova sa parkiranjem u Banjaluci.

  • EU traži stabilnost nakon što se Tramp povlači po pitanju Grenlanda

    EU traži stabilnost nakon što se Tramp povlači po pitanju Grenlanda

    Čelnici EU izrazili su olakšanje nakon što je američki predsjednik Donald Tramp povukao prijetnje silom aneksijom Grenlanda i nametanjem novih tarifa određenim državama članicama. Na hitnim razgovorima u Briselu u četvrtak, čelnici su takođe pozvali na budnost, jedinstvo i potrebu odbrane evropskih interesa.

    Napetosti između Sjedinjenih Država i Evropske unije smirile su se neposredno prije hitnog sastanka u četvrtak u Briselu kada je Tramp na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da će obustaviti carinske prijetnje i da neće koristiti silu za preuzimanje kontrole nad Grenlandom – poluautonomnom teritorijom Danske.

    Tramp je u četvrtak izjavio da je postignut dogovor s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom koji će SAD-u osigurati “potpuni pristup” arktičkom ostrvu.

    “Uspjeli smo jer smo bili čvrsti”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, misleći na Trampovo povlačenje oko Grenlanda.

    Ali prijetnje američkog predsjednika ozbiljno su poljuljale povjerenje Evrope u njenog partnera, rekli su zvaničnici i čelnici EU-a.

    “Transatlantski odnosi definitivno su pretrpjeli veliki udarac protekle sedmice”, rekla je šefica vanjske politike bloka Kaja Kalas po dolasku na sastanak.

    “Stvari se smiruju i to bismo trebali pozdraviti”, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron. “Ostajemo izuzetno budni i spremni upotrijebiti instrumente koji su nam na raspolaganju ako se ponovo nađemo na meti prijetnji”, rekao je novinarima, misleći na “bazuke” trgovinske sankcije koje je blok razmatrao.

    Cilj ostaje stabilnost
    Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta rekao je da čelnici vjeruju da je “vrlo važno očuvati i njegovati naše transatlantsko partnerstvo”, uprkos onome što je opisao kao period nepredvidljivosti.

    Kosta je takođe upozorio da će se EU “zauzeti za svoje interese i braniti sebe, svoje države članice, svoje građane i svoje kompanije od bilo kakvog oblika prisile”.

    Hitni samit, sazvan radi ponovne procjene odnosa EU-a i SAD-a, nije donio nikakve formalne odluke, ali Kosta je rekao da je neposredni prioritet sprovođenje trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a dogovorenog u julu 2025.

    Sjedinjene Države ostaju najveći trgovinski partner EU-a, a “cilj ostaje učinkovita stabilnost trgovinskih odnosa”, rekao je novinarima.

    Evropski zastupnici vjerovatno će nastaviti s radom na ratifikaciji trgovinskog sporazuma sada kada je Tramp povukao svoje prijetnje, rekla je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola.

    Veća podrška Grenlandu
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je da je Evropa “premalo uložila u Arktik i sigurnost Arktika”. Potvrdila je da Komisija želi udvostručiti finansijsku podršku Grenlandu u sljedećem proračunu budžeta EU-a od 2028. i da će uskoro predložiti sveobuhvatni paket ulaganja, bez davanja daljih detalja.

    Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je da je više nego spremna razgovarati o sigurnosnoj saradnji na Grenlandu sa SAD-om, sve dok se u potpunosti poštuje njihov suverenitet.

    Pozvala je na stalnu prisutnost NATO-a na Arktiku, uključujući i područje oko Grenlanda.

    Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da će zapadni saveznici pojačati svoju prisutnost u regiji, ne precizirajući kako, navodi “RFI”.

  • Slučaj “Trgovska gora”: EU traži prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu

    Slučaj “Trgovska gora”: EU traži prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu

    Države članice Evropske unije moraju da provedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu prema važećim konvencijama, navode iz Evropske komisije.

    Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. decembra prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, prema kojem je na toj lokaciji planirano skladištenje dijela otpada iz Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji i Hrvatskoj.

    BiH se protivi izgradnji Centra, tvrdeći da bi skladištenjem radioaktivnog otpada na samoj granici sa Hrvatskom bilo ugroženo oko 250.000 stanovnika nekoliko opština koje žive uz granicu i rijeku Unu, koja dijeli dvije države.

    Konvencija o zaštiti životne sredine

    Zvaničnik Evropske komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti navodi da “države članice moraju obezbjediti da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama”.

    U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou, navodi Radio Slobodna Evropa (RSE).

    Dodaju da su upoznati sa hrvatskom namjerom da gradi Centar za upravljanje radioaktivnim otpadom u staroj kasarni u Čerkezovcu, na brdu Trgovska gora, ali da sama Komisija nema ulogu u odobravanju projekata ovog tipa.

    Mora se obezbijediti “visok standard bezbjednosti”

    “Svaka država članica odgovorna je za sigurno upravljanje svojim radioaktivnim otpadom u skladu sa zakonodavstvom Euratoma”, navode iz Evropske komisije, kao i da se članice moraju pridržavati “visokih standarda sigurnosti, transparentnog upravljanja radioaktivnim otpadom i učešća u smislenim javnim konsultacijama”.

    Ubuduće, preporučuju da se proces odabira lokacije nastavi, “u skladu s postojećim regulatornim okvirom”.

    Hrvatska, koja zajedno sa Slovenijom upravlja nuklearnom elektranom Krško, ima međunarodnu obavezu da dio otpada preuzme najkasnije do 2028. godine.

    U Čerkezovcu će biti smješten i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, od medicinskih izvora do industrijskih materijala.

    Ekolozi ocjenjuju da je Hrvatska u ovom slučaju prekršila ovu međunarodnu konvenciju tijela Ujedinjenih nacija, koja garantuje ključna prava u pitanjima zaštite okoliša sa obje strane granice.

    Šta je zadatak ekspertskog tima

    Prije pet godina Savjet ministara Bosne i Hercegovine je donio Odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.

    Njihov zadatak je bio da urade sveobuhvatnu stručnu analizu stanja i uticaja mogućeg odlagališta na Trgovskoj gori, te da izrade prijedlog mjera zaštite stanovništva u 13 opština u BiH u slivu rijeke Une i zaštite životne sredine.

    RSE se u decembru prošle godine obratio Savjetu ministara sa pitanjem o tome šta je do sada Ekspertski tim preduzeo, na šta nije odgovoreno.

    Predsjednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, 12. decembra 2025. u Banjaluci je izjavio kako je odlagalište u Trgovskoj gori “bezopasno”, te da tome u prilog idu stručne procjene.

    Hrvatska Vlada je još 2018. godine usvojila nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, jer su to morali zbog obaveza prema EU i potpisanim međunarodnim sporazumima.

    Tim programom je Trgovska gora bila označena kao lokacija za skladištenje radioaktivnog otpada, te je odluka o njegovom usvajanju donesena uprkos protivljenju lokalnih zajednica, sa obje strane rijeke Une, navodi Radio Slobodna Evropa.

  • Tramp: A da mi aktiviramo Član 5?

    Tramp: A da mi aktiviramo Član 5?

    Američki predsednik Donald Tramp rekao je da bi NATO trebalo da bude “testiran” kao odgovor na ilegalnu imigraciju na južnoj granici SAD-a, kaoi da bi SAD mogle da se pozovu na Član 5, načelo kolektivne obrane saveza.

    “Možda je trebalo mi da testiramo NATO i pozovemo se na Član 5, pa da NATO dođe ovde i zaštiti našu južnu granicu od daljih invazija ilegalnih imigranata, tako bismo oslobodili mnoge agente granične patrole za druge zadatke”, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

    Njegovi komentari usledili su nakon kritika da NATO ne stoji u potpunosti iza SAD-a, nakon izjava zvaničnika EU na Svetskom ekonomskom forumuu Davosu u Švajcarskoj, koji su kritikovali pokušaj Vašingtona da kupi Grenland.

    “Problem s NATO-om je što bismo mi bili uz njih 100 odsto, ali nisam siguran da bi oni bili s nama”, rekao je Tramp u sredu za centralnom govornicom u Davosu.

    Potom mu je odgovorio generalni sekretar NATO Mark Rute, koji je američkom predsedniku u lice rekao da se vara, podsećajući ga na stradanja Evropsljana tokom američkog rata u Avganistanu.

    Ali, na tome se nije zaustavilo, jer je Tramp ponovo kritikovao američke saveznike u NATO-u, tvrdeći da su trupe iz savezničkih zemalja tokom 20-godišnjeg sukoba u Avganistanu “ostale malo po strani i malo van linija fronta”, ponovivši u intervjuu za Foks njuz da “nije siguran” da bi NATO branio SAD u slučaju napada.

  • Počele primopredaje u Vladi Republike Srpske

    Počele primopredaje u Vladi Republike Srpske

    U prostorijama Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske je danas, 23. januara, obavljena primopredaja dužnosti između bivšeg ministra trgovine i turizma Republike Srpske Denisa Šulića i novoizabranog ministra Neda Puhovca.

    Šulić je, kako je saopšteno iz Ministarstva, čestitao Puhovcu na izboru, poželio mu uspjeh u radu i upoznao ga sa prethodno realizovanim aktivnostima u resoru trgovine i turizma i postavljenim planovima i ciljevima za naredni period.

    “Šulić je istakao da su u proteklom periodu realizovane značajne aktivnosti usmjerene na uređenje sektora trgovine, turizma i ugostiteljstva, a poseban akcenat stavljen je na unapređenje pravnog okvira, suzbijanje sive ekonomije i jačanje saradnje s poslovnom zajednicom, sektorskim udruženjima i udruženjima zaštitu potrošača”, naveli su u saopštenju.

    Puhovac se, dodaju iz Ministarstva, zahvalio Šuliću na dosadašnjem radu i zalaganju i istakao da će uložiti maksimalne napore u nastavak svih započetih aktivnosti ovog ministarstva i dalje unapređenje uslova poslovanja u ovom sektoru, promociju turističke ponude Republike Srpske i zaštitu potrošača i životnog standarda građana u okviru resornih nadležnosti.

    Primopredaje su počele pošto Vlada Republike Srpske, na čelu sa Savom Minićem, koju je Narodna skupština izabrala 18. januara ove godine, danas zvanično stupa na dužnost.

    Odluka o njenom izboru objavljena je juče u Službenom glasniku Republike Srpske.

  • Aragči poručio Zelenskom da je svijetu dosta zbunjenih klovnova

    Aragči poručio Zelenskom da je svijetu dosta zbunjenih klovnova

    Ministar spoljnih poslova Irana, Abas Aragči, poručio je predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da je “svijetu dosta zbunjenih klovnova”.

    “Zelenski je ‘iskoristio’ američke i evropske poreske obveznike kako bi napunio džepove svojih korumpiranih generala i suprotstavio se onome što on naziva nezakonitom agresijom koja krši Povelju UN”, rekao je Aragči u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako kaže, Zelenski otvoreno i bez stida poziva na nezakonitu agresiju SAD protiv Irana, kršeći istu tu Povelju UN.

    “Svijetu je dosta zbunjenih klovnova, gospodine Zelenski. Za razliku od vaše vojske koju podržavaju stranci i koja je zaražena plaćenicima, mi Iranci znamo kako da se branimo i nemamo potrebu da molimo strance za pomoć”, izjavio je Arakči.

    Predsjednik Ukrajine je u četvrtak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da su protesti u Iranu ugušeni u krvi i da je vrhovni vođa te zemlje ajatolah Ali Hamnei ubio hiljade ljudi.

    “Šta će Iran postati poslije ovog krvoprolića? Ako režim preživi, šalje jasan signal svakom nasilniku – ubijte dovoljno ljudi i ostaćete na vlasti. Kome je u Evropi potrebno da ta poruka postane stvarnost? Ipak, Evropa nije ni pokušala da izgradi sopstveni odgovor”, naveo je Zelenski, a prenosi “b92”.

  • Petković: O radu Konakovićevog ministarstva nema šta da se raspravlja

    Petković: O radu Konakovićevog ministarstva nema šta da se raspravlja

    Član Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je da se o izvještaju o radu Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara i ministra Elmedina Konakovića nema šta raspravljati, jer, kako je naveo, to ministarstvo ne ostvaruje rezultate u svom radu.

    Petković je ocijenio da Ministarstvo inostranih poslova djeluje isključivo u ličnom interesu ministra Konakovića, interesu njegove političke stranke i bošnjačkog naroda, te da se o takvom izvještaju ne bi trebalo raspravljati u Parlamentarnoj skupštini BiH. Prema njegovim riječima, mjesto za raspravu o tom izvještaju je stranački kongres Naroda i pravde.

    On je naveo da se u parlamentu nema šta raspravljati o ministru inostranih poslova koji se, kako je rekao, rijetko pojavljuje na sjednicama, osim u pauzama za ručak.

    Članovi Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici nisu usvojili izvještaj o radu Savjeta ministara za 2024. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo inostranih poslova.

    Petković je na istoj sjednici izjavio da je protiv hitne procedure izmjena Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja. Podsjetio je da sličan zakonski prijedlog ranije nije dobio podršku u parlamentarnoj proceduri.

    „Sada treba raspraviti zašto tada zakon nije usvojen i zatražiti mišljenje stručne i šire javnosti“, rekao je Petković.

    Tokom rasprave ukazao je da je kocka ozbiljan društveni problem i oblik zavisnosti, te da se toj temi mora pristupiti oprezno kako bi se izbjegle moguće tužbe od strane priređivača igara na sreću. Istakao je da bi šira javna rasprava bila korisna prije donošenja bilo kakvih zakonskih rješenja.

    Poslanik SDS-a Mladen Bosić rekao je da je kocka životno pitanje koje razara porodice, dok se pojedinci na toj djelatnosti bogate. On je predložio predlagaču zakona da povuče hitnu proceduru kako bi se omogućila temeljitija rasprava.

    Sličan stav iznio je i poslanik Nihad Omerović, koji je ocijenio da bi se zakonski prijedlog mogao unaprijediti uvođenjem strožih sankcija za igraonice i pravna lica koja se bave igrama na sreću, koje je označio kao generatore savremenih društvenih problema.

    Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH, kojim bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja, predložila je poslanik Mia Karamehić Abazović. Kako je obrazloženo, cilj izmjena je oporezivanje djelatnosti sa negativnim društvenim uticajem.

    Predlagač je naveo da bi oporezivanje igara na sreću imalo destimulativan efekat na korisnike, kao i da bi generisani poreski prihodi trebalo da budu usmjereni na saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica kockanja, te dodatno finansiranje zdravstvenog sistema u BiH.

  • Kojić: Oporezivanje kockanja rješavati sistemski, ne ishitreno

    Kojić: Oporezivanje kockanja rješavati sistemski, ne ishitreno

    Poslanik Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da ovaj klub ne podržava da se o oporezivanju igara na sreću raspravlja po hitnoj proceduri, te da je u redovnoj proceduri neophodno zatražiti mišljenje Uprave za indirektno oporezivanje BiH o provodivosti predloženih zakonskih izmjena.

    Kojić je naglasio da problem kockanja treba rješavati sistemski i da poslanici SNSD-a podržavaju namjeru da se taj društveni problem reguliše, ali da bi ishitrene odluke mogle dovesti do suprotnog efekta.

    „Slažemo se da je kockanje pošast i ozbiljan problem društva i ja kao roditelj želim da se borim da moje dijete ne odrasta u lošem društvu“, rekao je Kojić tokom rasprave.

    On je pojasnio da u predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost nije jasno navedeno na koji način bi se nova odredba u praksi primjenjivala, te da u prijedlogu postoji i proceduralni problem.

    Prema njegovim riječima, u zakonu je navedeno da bi on stupio na snagu osam dana nakon donošenja, ali nije precizirano kada bi počela njegova primjena, što, kako je naveo, dodatno otežava njegovu provedbu.

    Kojić je ocijenio da hitna procedura nije adekvatna i da bi se u redovnoj zakonodavnoj proceduri, uz pribavljeno mišljenje UIO BiH o načinu provođenja, predložena namjera mogla pretočiti u funkcionalno i primjenjivo zakonsko rješenje.

    Zakonske izmjene kojima bi se igre na sreću uvrstile u sistem indirektnog oporezivanja u parlamentarnu proceduru uputila je poslanik Mia Karamehić Abazović, s ciljem oporezivanja djelatnosti čiji je uticaj ocijenjen kao društveno negativan.

  • Vulić: Nakon izbora nove Vlade Srpske, bespredmetno je razmatranje apelacije

    Vulić: Nakon izbora nove Vlade Srpske, bespredmetno je razmatranje apelacije

    Šef Kluba SNSD -a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić smatra da je bespredmetno razmatranje apelacije u Ustavnom sudu BiH nakon što je izabrana nova Vlada Republike Srpske.

    – Nisam pravni,  ali sam se konsultovala sa pravnicima po kojem osnovu Ustavni sud BiH može, ako smo izabrali novu Vladu Republike Srpske, razmatrati tu apelaciju. Po čemu ona nije ustavna? – upitala je Vulićeva.

    Ona je napomenula da opozicija iz nemoći komentariše da Vlada Republike Srpske nije legalna.

    – Imati tu snagu da u tako kratkom preiodu izvršite dvije rekonstrukcije Vlade, mogu samo oni koji imaju stabilnu većinu, znaju šta rade i koji su moćni. To je razlog što trpimo sve te kritike i to je moć SNSD-a zajedno sa koalicionim partnerima koji čine većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, dodala je ona.

    Vulićeva je istakla da joj smetaju komentari poslanika na račun ženskih ministara u Vladi Republike Srpske što je nedopustivo, nije ljudski niti civilizacijski u 21. vijeku.

    – Onakve gadosti koje je Nebojša Vukanović izgovorio na račun novog ministra porodice i sporta je strašno i za osudu. Da li je neko radio dok se školovao, jeste. Svaka čast. Možda neko nije imao mogućnost da se školuje, a da ne radi – navela je Vulićeva i napomenula i kako se traže fotografije od prije 20 godine.

    Ona je istakla da takve stvari ne treba govoriti u bilo kojem parlamentu, te je izrazila žaljenje što se tako govori u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Vulićeva je istakala da je čula od komentare pojedinih iz opozicije Republike Srpske da u Ustavu Republike Srpske ne piše v.d. predsjednika.

    “Istina je da ne piše ali ne piše i da da ne može biti. Dakle, ne piše striktno da mora biti ali ne piše i da ne može biti v.d. predsjednika Republike Srpske. Većina u Narodnoj skupštini je izabrala v.d. predsjednika Republike Srpske”, rekla je Vulićeva novinarima.

    Ukazala je da v.d. predsjednika ima sva ovlaštenja, potpisuje ukaze i zakone.

    – Da li je Ana Trišić Babić neki dan vratila jedan od zakona na doradu u parlamentarnu proceduru. Јeste, i ona apsolutno obavlja sve što je u opisu posla predsjednika Republike Srpske, tako da su izlišne fraze da nije legalna – istakla je Vulićeva.