VRBAS Media

Autor: INFO

  • Eko toplane tvrde da je grijanje uredno, banjalučani se ne slažu

    Eko toplane tvrde da je grijanje uredno, banjalučani se ne slažu

    Eko toplane Banjaluka objavile su da su u znak dobre volje i odgovornog odnosa prema građanima, donijele odluku da privremeno obustave primjenu odluke o restriktivnom režimu isporuke toplotne energije, ali termometri pokazuju suprotno.

    aime, nakon što su iz Eko toplana objavili da su počeli sa primjernom odluke o restriktivnom režimu, odlučili su da privremeno obustave primjenu jer je Grad Banjaluka danas organizovao sastanak o funkcionisanju sistema daljinskog grijanja i mogućim rješenjima za njegovu dugoročnu stabilnost.

    Dok se na sajtu Eko toplana tvrdi da je snabdijevanje Banjalučana toplotnom energijom uredno potrošači se sa ovom konstatacijom ne slažu.

    – Primjetili smo da nam je u stanu hladnije nego obično, pa smo izmjerili temperaturu, a termometar je pokazao 19 stepeni Celzijusa – navodi Banjalučanik koji je Srpskainfo ustupio fotografiju koja dokazuje njegove tvrdnje.

    Ispričao je da su mu niske temperature u satnu problem jer zbog male djece mora koristiti klimu za dogrijavanje.

    – Uredno plaćamo račune, dogrijavanje nam je dodatni trošak, ali izgleda da to nikoga nije briga – rekao je on.

    Advokat Milko Grmuša nakon što su Eko toplane najavile restriktivni režim objasnio je da je komunalno preduzeće obavezno da izvršava svoju djelatnost, koju im je povjerila lokalna zajednica na osnovu odgovarajućeg ugovora.

    On je istakao da su finansijski problemi mogući, ali da zakon jasno propisuje kako se takve situacije rješavaju i da one ne daju pravo pružaocu usluge da jednostrano mijenja režim grijanja.

    –  Može se desiti život realno takav da pružalac komunalnih usluga uđe u problem finansijske prirode. Tada se dvije stvari dešavaju, ili se povećava cijena te usluge krajnjem korisniku, dakle potrošaču, to jest za građanima, a ako to nije opcija, pružalac komunalne usluge ima pravo da traži od Skupštine subvenciju ili grant da bi mogao nastaviti da funkcioniše – naveo je Grmuša

    Prema njegovim riječima, svaki zahtjev mora biti potkrijepljen dokumentacijom.

    – Prethodno se mora dostaviti dokument, elaborat iz kojeg je vidljivo da je neophodno povećanje cijene ili subvencija – naglasio je on.

    Grmuša je podsjetio da, ukoliko ne dođe do dogovora između pružaoca komunalne usluge i Grada, postoji institucionalni mehanizam.

    – Ako ne mogu da se usaglase, mora da reaguje nadležno ministarstvo koje treba da posreduje i utvrdi šta je realno u finansijskom smislu. Ali ne može se jednostavno samo doći tek tako i reći, evo „Mi nećemo raditi, smanjivaćemo“ – objasnio je on.

    Najavljujući mjere Eko toplane su navele „U nedostatku uslova za stabilno funkcionisanje sistema, Eko toplane će biti prinuđene da primijene prve mjere prilagođavanja, koje bi se najprije odrazile na temperaturu u objektima krajnjih korisnika. U prvoj fazi, sistem bi bio organizovan tako da se obezbjeđuje temperatura od oko 19 stepeni Celzijusa, što je za tri stepena niže u odnosu na trenutni režim. Grijanje u tom slučaju ne bi bilo prekinuto, ali bi u stanovima bilo osjetno hladnije, naročito u jutarnjim i večernjim časovima“.

    -Ukoliko ni ovakav režim ne bi bio dovoljan da se grijna sezona stabilno privede kraju, planirana je mogućnost skraćenja broja dana grijanja, počevši od aprila, pa prema ranijem dijelu sezone, kako bi se raspoloživi resursi rasporedili do završetka zimskog perioda – naveli su u saopštenju.

    Dodali su da se kao krajnje nepoželjna opcija, razmatra dodatno sniženje temperature u stambenim prostorima na oko 17,5 stepeni Celzijusa, što je ispod standarda propisanog opštim tehničkim uslovima.

    Sastanak je zakazan za 13 časova, ali građani kažu da se smrzavaju iako bi grijanje trebalo da bude normalno.

  • Policija u Banjaluci juče kaznila čak 193 pješaka

    Policija u Banjaluci juče kaznila čak 193 pješaka

    Banjalučka policija evidentirala je 417 prekršaja u odnosu vozač-pješak, a akcenat je bio i na nepropisnom kretanju pješaka, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    Tokom jučerašnje akcije, policajci su kontrolisali i sankcionisali 193 pješaka zbog prelaska kolovoza mimo obilježenog pješačkog prelaza.

    Policija je zbog nepropuštanja pješaka na obilježenom pješačkom prelazu sankcionisala 176 vozača, dok je zbog počinjenih ostalih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja sankcionisano 48 vozača.

    “Policijska uprava Banjaluka apeluje na pješake da poštuju propise kako bi zaštitili sebe i druge učesnike, a na vozače da sa pojačanom pažnjom učestvuju u saobraćaju i prilagode brzinu uslovima i stanju kolovoza”, istaknuto je u saopštenju.

     

     

     

     

  • Amerika napustila SZO

    Amerika napustila SZO

    Sjedinjene Američke Države su završile svoje povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije, saopštilo je u četvrtak Ministarstvo zdravlja i socijalnih usluga SAD (HHS), čime je okončan dugogodišnji cilj predsednika SAD Donalda Trampa.

    Tramp je pokušao da napusti SZO tokom svog prvog mandata, a zatim je prvog dana svog drugog mandata, putem izvršne naredbe, dao obavještenje da će SAD napustiti tu organizaciju. Po zakonu, SAD moraju da daju SZO obavještenje godinu dana unaprijed i da plate sve neizmirene obaveze prije nego što se povuku.

    SAD i dalje duguju SZO oko 260 miliona dolara, ali pravni stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će SAD platiti taj dug i da SZO ima vrlo malo mogućnosti za pravni pritisak.

    “Kao pravno pitanje, potpuno je jasno da Sjedinjene Američke Države ne mogu zvanično da se povuku iz SZO ukoliko ne plate svoje neizmirene finansijske obaveze. Ali SZO nema ovlašćenja da primora SAD da plate ono što duguju”, rekao je dr Lorens Gostin, stručnjak za globalno zdravstveno pravo i javno zdravlje sa Univerziteta Džordžtaun.

    SZO bi mogla da usvoji rezoluciju kojom bi se navelo da SAD ne mogu da se povuku dok ne plate dug, ali Gostin kaže da vjerovatno neće rizikovati dodatne tenzije, budući da je Tramp ionako vjerovatno riješen da se povuče, prenosi CNN.

    HHS je u četvrtak saopštio da je svo finansiranje američke vlade namijenjeno SZO obustavljeno i da su svi zaposleni i ugovorni saradnici koji su bili raspoređeni ili integrisani u okviru te organizacije povučeni. Takođe je navedeno da su SAD prekinule zvanično učešće u komitetima koje sponzoriše SZO, rukovodećim tijelima, upravljačkim strukturama i tehničkim radnim grupama.

    Ipak, HHS je ostavio otvorena vrata za određeni nastavak saradnje. Na pitanje da li će SAD učestvovati na predstojećem sastanku pod vođstvom SZO na kojem će se odlučivati o sastavu vakcina protiv gripa za narednu godinu, administracija je saopštila da su razgovori o tome još u toku.

    Tokom razgovora sa novinarima u četvrtak, visoki zvaničnik administracije rekao je da Sjedinjene Države “nisu dobijale mnogo zauzvrat za vrijednost, za novac i za osoblje koje smo dali”.

    “Obećanje dato i obećanje ispunjeno”, rekao je visoki zvaničnik administracije.

    Zvaničnik je dodao da je SZO “postupala suprotno interesima SAD u zaštiti američke javnosti”.

    Iako su SAD bile najveći finansijer te organizacije, zvaničnik je naveo da nikada nije bilo američkog generalnog direktora SZO. HHS je saopštio da SZO nikada nije priznala ono što američka vlada smatra propustima tokom pandemije kovida-19. HHS navodi da je SZO odložila proglašenje globalne vanredne situacije u javnom zdravlju, što je svijet koštalo dragocjenih nedjelja dok se virus širio.

    “Tokom tog perioda, rukovodstvo SZO je ponavljalo i hvalilo odgovor Kine, uprkos dokazima o ranom neprijavljivanju, prikrivanju informacija i kašnjenju u potvrđivanju prenosa sa čovjeka na čovjeka”, navodi se u saopštenju agencije.

    Planovi Amerike

    HHS je takođe ukazao na oklijevanje SZO da prizna prenos virusa vazduhom i naveo da je umanjivala ideju da osobe bez simptoma mogu da šire infekciju.

    “Ova odluka znači da zdravstvene politike naše zemlje više ne mogu biti ograničene neodgovornim stranim birokratama”, rekao je zvaničnik HHS-a.

    Uprkos razlazu, administracija tvrdi da će SAD nastaviti da budu globalni lider u oblasti zdravlja, prenosi “Telegraf”.

    Detalji nove strategije još nisu objavljeni, ali su zvaničnici rekli da će SAD nastaviti da sarađuju sa drugim zemljama u praćenju zaraznih bolesti i razmjeni podataka, kroz sporazume sa pojedinačnim državama, kao i kroz saradnju sa nevladinim organizacijama i vjerskim grupama.

    Očekuje se da taj napor predvodi Globalni zdravstveni centar američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

    “Procijenili smo sve praznine i potencijalne praznine. Uradili smo analize. Imamo planove. Nastavićemo da radimo kroz zemlje i ministarstva zdravlja kao što to činimo decenijama, i nastavićemo da razvijamo te odnose i koristimo ih na način koji je obostrano koristan”, rekao je drugi visoki zvaničnik administracije.

    Administracija je obećala “niz novih najava” u narednim mjesecima.

    Neki stručnjaci su rekli da bi pokušaj upravljanja globalnim zdravljem kroz sporazume sa pojedinačnim državama stvorio fragmentisan sistem koji ne može da zamijeni ono što SZO radi.

    “To ne omogućava isti nivo partnerstva i nadzora kao saradnja sa SZO”, rekao je bivši zvaničnik CDC-a, koji je zatražio da ostane anoniman.

    “Nema dovoljno sredstava da se sve to zamijeni”, dodao je.

    Potez bi mogao zaslijepiti svijet

    Bivši zvaničnik je naveo da CDC ima osoblje u oko 60 zemalja, ali ne u svakoj zemlji, “što je razlog zbog kojeg je krovna struktura poput SZO važna”.

    Kritičari kažu da bi ovaj potez mogao da zaslijepi SAD i svijet za potencijalne biološke prijetnje.

    “Povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije je kratkovido i pogrešno napuštanje naših globalnih zdravstvenih obaveza. Globalna saradnja i komunikacija su ključne da bismo zaštitili sopstvene građane, jer klice ne poštuju granice”, rekao je u saopštenju dr Ronald Nahas, predsjednik Američkog društva za infektivne bolesti.

    “Povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije je naučno neodgovorno. Ono ne prepoznaje osnovnu prirodnu istoriju zaraznih bolesti. Globalna saradnja nije luksuz; ona je biološka nužnost”, dodao je Nahas.

    Drugi su se složili sa tom ocjenom.

    “Danas je dan kada je svjetsko javno zdravlje pretrpjelo tužan i ozbiljan udarac. Doživjećemo više smrtonosnih globalnih epidemija. One će se dogoditi zato što stručnjaci iz američke javnozdravstvene zajednice neće biti za stolom da predvode globalni odgovor. Te epidemije će se proširiti na SAD i nanijeti nam veliku štetu”, rekao je dr Majkl Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku zaraznih bolesti na Univerzitetu Minesota.

    “Ovo je najpogubnija predsjednička odluka u mom životu”, rekao je Gostin sa Džordžtauna dodajući da je to što SAD nema članstvo u SZO “duboko štetno po naše nacionalne interese i bezbjednost”.

    “Nećemo imati brz i potpun pristup epidemiološkim podacima, uzorcima virusa i podacima o genomskoj sekvenci za razvoj vakcina i terapija. I nećemo moći međunarodno da djelujemo kako bismo obuzdali ozbiljne zdravstvene prijetnje prije nego što stignu do naših obala. Kada sljedeća pandemija nastupi (a hoće), Sjedinjene Američke Države neće biti spremne i naš odgovor će biti spor i slab. To šteti svim Amerikancima”, dodao je Gostin.

    Na konferenciji za novinare prošlog proljeća, generalni direktor SZO dr Tedros Gebrejesus nazvao je povlačenje SAD “situacijom u kojoj svi gube”.

    “SAD gube, i ostatak svijeta, to sigurno znamo, gubi”, rekao je on.

  • Američke elektrane u BiH za milion domaćinstava

    Američke elektrane u BiH za milion domaćinstava

    Već duže vrijeme u Bosni i Hercegovini se govori o izgradnji Južne gasne interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi se američki prirodni gas, preko Hrvatske, dovodio na ovdašnje tržište.

    Taj projekat se u javnosti uglavnom predstavlja kao pitanje energetske bezbjednosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja, s obzirom na to da BiH trenutno zavisi od samo jednog pravca i jednog dobavljača.

    Međutim, tek prije nekoliko dana pojavila se informacija koja cijeloj priči daje potpuno novu dimenziju – planirana izgradnja gasnih elektrana, koje bi bile glavni potrošači tog gasa, prenosi Biznisinfo.

    Ovaj podatak u potpunosti mijenja perspektivu cijelog projekta: tri planirane gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata imale bi kapacitet gotovo jednak zbiru termoelektrana Tuzla i Kakanj. To jasno pokazuje da se ne radi o sporednom projektu, već o potencijalnoj promjeni temelja elektroenergetskog sistema Federacije BiH.

    Elektrana snage 400 megavata, uz realan faktor rada, može godišnje proizvesti oko 1,8 teravat-sati električne energije, što odgovara potrošnji približno 300.000 do 400.000 domaćinstava u Bosni i Hercegovini. To znači da bi tri planirane američke elektrane imale proizvodni kapacitet ekvivalentan potrošnji oko milion domaćinstava u BiH.

    Naravno, neće sva struja ići domaćinstvima, no upravo ta informacija otvara ključno pitanje: šta su u stvari gasne elektrane, zašto se planiraju u BiH i šta stoji u pozadini američkog interesa za ove projekte?

    Kako zapravo funkcionišu elektrane na gas (i zašto su važne)

    Šta je gasna elektrana – najjednostavnije rečeno

    Gasna elektrana je postrojenje koje proizvodi električnu energiju sagorijevanjem prirodnog gasa. Gas se ne koristi direktno za grijanje, već za pokretanje turbina koje proizvode struju.

    Postoje dvije osnovne vrste:
    jednostavne (gasne turbine)
    kombinovane gasno-parne elektrane (CCGT – Combined Cycle Gas Turbine)
    U praksi, Amerikanci gotovo uvijek grade ovu drugu vrstu, jer je znatno efikasnija.
    Kako radi savremena (kombinovana) gasna elektrana – korak po korak
    Korak 1: Sagorijevanje gasa

    Prirodni gas (metan) dolazi gasovodom do elektrane i sagorijeva u gasnoj turbini.

    Sagorijevanje stvara vrlo vruće gasove (preko 1.000 °C).

    Korak 2: Proizvodnja prve struje

    Ti vreli gasovi pokreću gasnu turbinu, koja je spojena s generatorom. Već ovdje se proizvodi električna energija.

    Korak 3: Iskorištavanje toplote (ključna prednost)

    Umjesto da se vrući gasovi puste u atmosferu (kao kod starijih elektrana), oni:

    zagrijavaju vodu
    proizvode paru
    para pokreće drugu turbinu (parnu)

    Tako se iz istog gasa dobija druga runda struje. Zato se zovu “kombinovane” elektrane.

    Koliko su efikasne (u odnosu na druge elektrane)
    Gasne (CCGT): 55–62% efikasnosti
    Ugalj (termoelektrane): 33–38%
    Stare gasne turbine: 35–40%

    To znači:

    manje goriva za istu količinu struje
    manji troškovi
    znatno manje zagađenje
    Emisije i ekologija – zašto se smatraju “prelaznim rješenjem”

    Gasne elektrane emituju do 50% manje CO₂ od uglja, gotovo nemaju SO₂, čađ i teške metale, NOx emisije su znatno niže. Zato ih EU i SAD tretiraju kao:

    “tranzicionu tehnologiju” između fosilnih goriva i obnovljivih izvora

    Drugim riječima: nisu “zelene”, ali su mnogo čistije od uglja.

    Zašto su idealne za elektroenergetski sistem

    Gasne elektrane imaju jednu ogromnu prednost: mogu se brzo uključiti i isključiti. Startaju za 30–60 minuta i brzo se prilagođavaju potrošnji. Idealne su kao “rezerva” za vjetar, solare i hidroelektrane u sušnim periodima.

    Zato se često zovu: “Stabilizatori mreže”

    Zašto se stalno spominje snaga od 400 MW

    Elektrana od 400 MW, koja se spominje i u kontektu BiH, ima sljedeće karakteristike:

    može napajati 300.000–400.000 domaćinstava
    odgovara veličini većih termoelektrana u BiH
    optimalna je za regionalne centre (Mostar, Tuzla, Kakanj)
    Tri takve elektrane = 1.200 MW, što je:

    ogroman dio ukupne potrošnje Federacije BiH

    realna zamjena za dio kapaciteta na ugalj

    Ključna stvar koju političari često ne kažu: gas mora imati potrošača

    Gasovod nema ekonomsku logiku ako:

    nema velikih industrijskih potrošača
    nema velikih elektrana
    Zato se gas i elektrane uvijek planiraju zajedno.
    Bez elektrana gasovod je skup i neisplativ. Sa elektranama:
    gas se sigurno troši 30–50 godina
    investitor ima stabilan povrat

    Ovo je srž cijele priče.

    Zašto su Amerikanci posebno zainteresovani

    Američke energetske kompanije grade gasne elektrane širom svijeta. Time povezuju infrastrukturu, energiju i geopolitiku. Gas znači dugoročne ugovore, strateški uticaj i sigurnost investicije

    U zemljama poput BiH, gdje nema diverzifikacije izvora, nema LNG terminala a sistem zavisi od jednog pravca –gasne elektrane postaju i energetsko i političko pitanje.

    Struja samo dio priče

    Iako se u javnosti ova inicijativa često predstavlja kao energetski projekat, izgradnja gasnih elektrana u Bosni i Hercegovini daleko nadilazi pitanje same proizvodnje električne energije. U njenoj suštini nalazi se pitanje dugoročne potrošnje gasa, jer bez velikih i stabilnih potrošača, poput elektrana, gasovod nema ekonomsku logiku.

    Gasne elektrane bi u tom smislu postale kičma cijelog sistema – garant potrošnje gasa za narednih 30 do 50 godina, što investitorima osigurava stabilan povrat, a državi predvidiv energetski okvir. Istovremeno, one bi omogućile postepeno smanjenje zavisnosti od uglja, stabilizaciju elektroenergetskog sistema i lakšu integraciju obnovljivih izvora energije.

    Za američke partnere, ovakvi projekti predstavljaju kombinaciju energetike, infrastrukture i geopolitičkog uticaja. Ulazak s kapitalom u ključne sektore znači dugoročnu prisutnost, ali i političku težinu, što se posebno naglašava u kontekstu sigurnosti snabdijevanja i regionalne stabilnosti.

    Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, ključna dilema ostaje ravnoteža između energetske sigurnosti, ekonomske isplativosti i javnog interesa. Hoće li gasne elektrane postati most ka modernijem i stabilnijem energetskom sistemu ili dugoročna obaveza koja će odrediti energetsku politiku zemlje za decenije unaprijed, zavisiće od transparentnosti procesa, uslova pod kojima se projekti budu realizovali i sposobnosti domaćih institucija da zaštite interese građana.

  • Zabranjen uvoz mesa goveda iz zemalja Južne Amerike u BiH

    Zabranjen uvoz mesa goveda iz zemalja Južne Amerike u BiH

    Kancelarija za veterinarstvo BiH danas je dostavila uputstvo o privremenoj zabrani uvoza mesa goveda iz zemalja Južne Amerike (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) u Bosnu i Hercegovinu.

    obzirom na nestašicu mesa u Evropi i visoke cijene, ovo bi moglo značiti i rast cijena mesa i mesnih prerađevina s obzirom da će mesne industrije u BiH biti primorane kupovati meso po skupljim cijenama na evropskom tržištu.

    – Na osnovu izvršenog uzorkovanja uvezenih pošiljki mesa goveda porijeklom iz zemalja Južne Amerike te dostavljenih nezadovoljavajućih/neusklađenih rezultata laboratorijskih analiza, a u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja – zabranjuje se uvoz pošiljki mesa goveda porijeklom iz Južne Amerike – navodi se u uputstvu Kancelarije za veterinarstvo BiH putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Takođe navode da pošiljkama mesa goveda iz Južne Amerike koje prate veterinarstvo zdravstveni certifikati/faktura izdati zaključno sa današnjim danom, dozvoliće se uvoz u BiH.

    Ovo znači da sve narudžbe koje su već na brodovima i krenule su prema lukama i dalje prema BiH će biti dozvoljen ulazak na tržište BiH.

    Sve narudžbe koje nisu ukrcane za prijevoz, do daljneg će ostati u zemljama porijekla.

    Mesne industrije u BiH gotovo sve meso goveda mjesecima uvoze iz zemalja Južne Amerike zbog nestašice mesa u Evropskoj uniji i visokih cijena u odnosu na južnoameričke.

    Klix.ba od izvora iz mesnih industrija saznaje da iza ove odluke stoji i lobi iz Republike Srpske koji uvoze meso iz Srbije, a onda ga predstavljaju kao domaći proizvod. Da se ova odluka sprema bili su upoznati već neko vrijeme.

    Sada kada je uvedena zabrana za meso iz Južne Amerike uz stanje u Evropi, očekuje se da upravo prodavači mesa u RS dodatno podignu cijene i ponude ga mesnim industrijama u cijeloj BiH, piše Klix.

  • Zelenski: Ključno pitanje Donbasa biće razmatrano tokom razgovora u Abu Dabiju

    Zelenski: Ključno pitanje Donbasa biće razmatrano tokom razgovora u Abu Dabiju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da će pitanje Donbasa, koje je okarakterisao kao ključno, biti razmatrano tokom predstojećih razgovora između pregovaračkih timova Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije danas i sutra u Abu Dabiju.

    – Pitanje Donbasa je ključno. O njemu će se razgovarati i modaliteti će biti razmotreni, kako to vide tri strane, u Abu Dabiju danas i sutra – rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

    Prema njegovim riječima, predlog Moskve da se koristi zamrznuta imovina na ruskoj teritoriji je “besmislen” i Ukrajina će insistirati na tome da bude u mogućnosti da koristi svu rusku zamrznutu imovinu, prenio je Rojters.

    Zelenski je naveo da je važno da Ukrajina razumije izvor finansiranja paketa za poslijeratni oporavak, dodajući da čeka predsjednika SAD Donalda Trampa, datum i mjesto potpisivanja sporazuma o bezbjednosnim garancijama.

    Predsjednik Ukrajine je rekao i da će evropski partneri dobiti povratne informacije nakon trilateralnog sastanka i dodao da je proširio svoju delegaciju za pregovore u Abu Dabiju.

    Ranije je navedeno da Ukrajina šalje neke od svojih najviših zvaničnika, uključujući šefa ukrajinskog savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustema Umerova, šefa Kabineta Zelenskog Kirila Budanova, pregovarača Davida Arahamiju i načelnika Generalštaba ukrajinske vojske Andrija Hnatova, prenio je Bi-Bi-Si.

    Tramp šalje dvojicu svojih izaslanika – Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera – koji u Abu Dabi dolaze iz Moskve, posle sinoćnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Rusku delegaciju će, kako je najavljeno, predvoditi načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije Igor Kostjukov i predstavnici Ministarstva odbrane, dok je u UAE i ruski izaslanik za investicije Kiril Dmitrijev, koji će se sa Vitkofom sastati odvojeno, na marginama sastanka.

  • Peskov: Ukrajinske snage moraju da napuste Donbas

    Peskov: Ukrajinske snage moraju da napuste Donbas

     Ukrajinske oružane snage moraju da napuste Donbas, to je važan uslov za rusku stranu, izjavio je danas Dmitrij Peskov, portparol predsednika Rusije Vladimira Putina.

    “Stav Rusije je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane snage moraju da napuste Donbas. Moraju da se povuku. To je veoma važan uslov”, rekao je Peskov novinarima, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, ako bude potrebno, pregovori između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ujedinjenim Arapskim Emiratima će biti održani i danas i sutra.

    Tačno vreme početka pregovora u Abu Dabiju biće određeno po dolasku učesnika, rekao je on.

    Peskov je kazao da Moskva ne želi javno da iznosi detalje u vezi sa pregovaračkim procesom o Ukrajini, smatrajući da je to neprikladno.

    “Mi, naravno, ne želimo javno da ulazimo u detalje odredbi o kojima se raspravlja, tako da ne mogu i neću da vam kažem koja se konkretna formula podrazumeva formulom iz Enkoridža. Smatramo da je to neprikladno”, rekao je Peskov novinarima.

    Članovi radne grupe za bezbednost, koji će predstavljati Rusiju na pregovorima u Abu Dabiju, dobili su sinoć instrukcije od ruskog predsednika Vladimira Putina, rekao je portparol Kremlja.

    On je kazao da se radi intenzivno, a da je tema izuzetno važna i veoma složena.

    Rusku radnu grupu za bezbednost na pregovorima sa SAD i Ukrajinom u Abu Dabiju činiće predstavnici ruskog Ministarstva odbrane, izjavio je Peskov.

    “To su vojni pripadnici, to su predstavnici Ministarstva odbrane. Još ih nećemo imenovati. Sve su to vojni pripadnici. To je radna grupa za pitanja bezbednosti”, rekao je on.

    Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov ranije je najavio da će se prvi sastanak trilateralne radne grupe za pitanja bezbednosti, u kojoj učestvuju predstavnici Rusije, SAD i Ukrajine, održati danas u Abu Dabiju.

    U njoj učestvuju visoki zvaničnici Ministarstva odbrane, na čelu sa admiralom Igorom Kostjukovim, načelnikom Glavne uprave Generalštaba.

    Prema saopštenju na sajtu Kremlja, sastanak između ruskog predsednika Vladimira Putina i specijalnog predsedničkog izaslanika SAD Stiva Vitkofa počeo je sinoć u 23.25 sati po moskovskom vremenu, a završen je noćas u 3.04 časa.

    Razgovori su trajali 3 sata i 39 minuta.

    “Činjenica je da je rad intenzivan. Tema je veoma važna, izuzetno ključna i veoma složena”, rekao je Peskov novinarima.

    On se osvrnuo i na pitanje zamrznute ruske imovine u SAD, rekavši da je prethodna administracija zamrzla nešto manje od pet milijardi dolara ruske imovine.

    “Što se tiče novca koji je zaplenjen u SAD, neću reći tačan iznos, ali ću kazati da je to nešto manje od pet milijardi dolara”, naveo je Peskov.

  • Državljanstva BiH se u 2025. godini odreklo 1.580 građana

    Državljanstva BiH se u 2025. godini odreklo 1.580 građana

    Državljanstva BiH se u 2025. godini odreklo 1.580 njenih građana, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Aministrativna taksa za odricanje iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja odnosno posjedovanja državljanstva neke od država bivše SFRJ taksa iznosi 200 KM.

    “Najčešće se radi o odricanju radi sticanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije”, kažu iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    U postupku odricanja od državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

    “U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu. Veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu i najveći broj ih je druga generacija u inostranstvu, tj. nisu rođeni u BiH”, kažu iz resornog ministarstva.

    BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, te građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

    Od 1996. do kraja prošle godine državljanstva BiH se odreklo 102.318 osoba.

  • Orban: Zelenski je prešao granicu

    Orban: Zelenski je prešao granicu

    Volodimir Zelenski “prešao je granicu”, rekao je u petak mađarski premijer Viktor Orban, odgovarajući na najnovije kritike ukrajinskog predsjednika upućene njemu, kao i Evropi, zbog toga što nisu ujedinjeni kao velika sila.

    “Juče je u Davosu predsjednik Volodim Zelenski prešao granicu. Nema ništa novo u činjenici da je, kako se približavaju izbori u Mađarskoj, ponovo stavio mađarsku vladu, i mene lično, na nišan”, rekao je Orban na američkoj društvenoj mreži X.

    Dodao je:

    “Međutim, iznenađujuće jeste da je u svom govoru kritikovao i svakog drugog evropskog čelnika. Kaže da je podrška poslana Ukrajini nedovoljna, oružje je nedovoljno i da je odlučnost Evrope nedovoljna”, dodao je.

    Orbanove primjedbe uslijedile su dan nakon što je Zelenski upozorio da je Evropa podijeljena i nespremna postati “istinski globalna sila” i preuzeti vođstvo u odbrani slobode širom svijeta.

    Govoreći u Davosu u četvrtak, ukrajinski predsjednik pozvao je na jače američke sigurnosne garancije, istovremeno upozoravajući Evropu da rizikuje presporo reagovanje na sigurnosne prijetnje.

    “Umjesto da postane istinski globalna sila, Evropa ostaje prekrasan, ali fragmentovan kaleidoskop malih i srednjih sila”, rekao je Zelenski, dodajući da Evropa “izgleda izgubljeno pokušavajući uvjeriti američkog predsjednika da se promijeni”.

    Zelenski se tokom svog obraćanja direktno osvrnuo i na mađarskog čelnika, rekavši da “svaki ‘Viktor’ koji živi od evropskog novca dok pokušava prodati evropske interese zaslužuje udarac po glavi”.

    Orban je takođe kritikovao najnovije prijedloge predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen o Ukrajini, tvrdeći da je Brisel prihvatio sve zahtjeve Kijeva.

    Naveo je plan koji je predstavila Fon der Lejenova, a koji, prema Orbanu, uključuje do 800 milijardi dolara podrške Ukrajini, ubrzano pristupanje EU do 2027. i dugoročnu pomoć koja se proteže do 2040.

    “Ovako stvari stoje. Predsjednik Zelenski je sve postavio naopako, a Briselovci su željni platiti”, rekao je mađarski premijer.

    Orban, koji je dugo kritikovao evropsko finansiranje Ukrajine i protivio se kandidaturi zemlje za pridruživanje EU, najavio je da će Mađarska pokrenuti nacionalnu peticiju kako bi poslala “jasnu poruku Briselu” da “nećemo platiti”.

    Parlamentarni izbori u Mađarskoj trebali bi se održati 12. aprila, prenosi “Anadolija”.

  • Poreska uprava RS prošle godine prikupila skoro 4,5 milijardi KM

    Poreska uprava RS prošle godine prikupila skoro 4,5 milijardi KM

    Poreska uprava Republike Srpske u 2025. godini na račun javnih prihoda Srpske prikupila je 4,459 milijardi maraka.

    To je za 416,4 miliona KM ili 10 odsto više u odnosu na 2024. godinu, čime je nastavljen višegodišnji stabilan trend u naplati javnih prihoda.

    – 10 odsto više sredstava nego 2024. godine

    – Više sredstava od doprinosa za 305,2 miliona KM

    – Porezi na dohodak donijeli 16 odsto više novca nego 2024. godine

    – Za Fond PIO skupljno 1,740 milijardi KM

    – Manja naplata poreza na dobit

    Doprinosi bilježe povećanje za 12 procenata
    U saopštenju Poreske uprave RS su naveli da posmatrano po grupama javnih prihoda, doprinosi bilježe povećanje naplate za 12 procenata, ostali javni prihodi za 10 procenata, dok su prihodi od direktnih poreza veći za šest odsto u odnosu na 2024. godinu.

    “Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su u 2025. godini naplaćeni u iznosu od 2,849 milijardi maraka, što je za 305,2 miliona KM ili 12 procenata više nego godinu ranije. Od tog iznosa, samo po osnovu doprinosa za Fond PIO u 2025. godini je prikupljeno 1,740 milijardi KM, odnosno 204,2 miliona KM ili 13 odsto više. Po osnovu doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja, naplata je iznosila 906,2 miliona maraka ili 10 odsto, koliko je iznosilo i procentualno povećanje naplate doprinosa za Fond dječje zaštite i Zavod za zapošljavanje”, istakli su iz Poreske uprave Srpske.

    Direktni porezi naplaćeni u iznosu od 975,1 miliona KM
    Dodali su da su direktni porezi u prošloj godini naplaćeni u iznosu od 975,1 miliona KM, što je za 51,3 miliona maraka više nego 2024. godine.

    “Po osnovu poreza na dohodak u 2025. godini prikupljeno je 480,4 miliona KM, što je 67,8 miliona KM ili 16 procenata više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit iznosila 432,9 miliona KM, a što je za 22,1 miliona KM ili pet odsto manje nego u 2024. godini. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023., pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza. Što se tiče poreza na nepokretnosti, naplata u 2025. godini je iznosila 40,4 miliona KM, što predstavlja povećanje od 12 procenata”, piše u saopštenju.

    Ostali javni prihodi
    Kada su u pitanju ostali javni prihodi, u prošloj godini je naplaćeno 634,7 miliona KM, što je za 60 miliona KM više, pri čemu je zabilježeno povećanje prihoda po osnovu taksi i naknada za 13 odsto, zatim od naknada za priređivanje igara na sreću za 11 odsto, te rast prihoda po osnovu koncesionih naknada za 10 procenata, dok su prihodi od kazni procentualno uvećani za 14 odsto.