Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, prijavio je večeras, 24.novembra, policiji da je napadnut u tom gradu.
“Večeras, dok sam mirno šetao na Banj brdu, napao me je jedan od Arsenića, uz otvorene lične prijetnje. Incident sam odmah prijavio policiji”, napisao je Stanivuković na društvenim mrežama.
Vlada Republike Srpske povećala je drugim rebalansom budžet Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS sa 54,9 na 94,6 miliona maraka.
Prethodno je prvi rebalansom budžet ovog ministarstva povećan sa 11,6 na 54,9 miliona KM, što znači da je nakon dva rebalansa dobilo ukupno 83 miliona KM više u odnosu na usvojeni budžet.
Najveći dio tog novca planiran je za stručne usluge (konsultanti i lobiranje) i finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.
Drugim rebalansom budžeta Republike Srpske, koji će se naći pred poslanicima na posebnoj sjednici zakazanoj 26. novembra, najznačajnija promjena odnosi se upravo na ministarstvo na čijem se čelu nalazi Zlatan Klokić, a preko kojeg Srpska svake godine daje milione maraka za lobiranje.
Tako su rashodi za stručne usluge povećani sa 21,7 miliona maraka na 42 miliona, odnosno za čak 94 odsto.
Značajno povećanje predviđeno je i za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu kojima će umjesto ranije planiranih 30 miliona KM biti raspoređeno 49 miliona maraka.
Inače, kako podsjeća Capital, Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske je prvim rebalansom budžeta dobilo 43 miliona maraka više novca nego što je to planirano budžetom za 2025. godinu, a kako su ranije rekli on će biti utrošen uglavnom za lobiranje kod nove američke administracije.
Njihov budžet sada je uvećan za dodatnih 39,7 miliona KM, što znači da je skidanje sankcija najvišim funkcionerima Srpske po svemu sudeći koštalo oko 80 miliona maraka.
Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu djeluju prihvatljivo, dok je evropski plan nekonstruktivan, izjavio je danas pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov.
“Postoji mnogo spekulacija o američkom planu za Ukrajinu, ali ruska strana vjeruje onome što joj je preneseno preko odgovarajućih kanala. Mnoge odredbe američkog plana za Ukrajinu, koje je Moskva vidjela, djeluju prihvatljivo”, rekao je Ušakov, prenosi RIA Novosti.
Kako je naveo, Kremlj je svjestan postojanja i evropskog mirovnog plana za Ukrajinu, ali površan pregled njegovih odredbi, kako kaže, otkriva da one nisu konstruktivne, prenosi Tanjug.
“Što se tiče planova koji se šire, jutros smo saznali za evropski plan koji je, na prvi pogled, potpuno nekonstruktivan i ne odgovara nam”, rekao je Ušakov, prenosi TASS.
Prema njegovim riječima, tačke američkog plana za rješenje u Ukrajini zahtijevaju detaljnu diskusiju sa stranama.
“Predstavljena nam je jedna opcija koja je u skladu sa dogovorima postignutim na Aljasci. Stoga, mnoge, rekao bih ne sve, ali mnoge odredbe ovog plana djeluju nam potpuno prihvatljive. Što se tiče ostalih odredbi, ima ih mnogo, 28 tačaka, ove odredbe, naravno, zahtijevaju najdetaljniju diskusiju i razmatranje između strana. Ali ovo pitanje još nije razmatrano sa nama”, rekao je Ušakov.
Pomoćnik ruskog predsjednika naveo je i da je Moskva je dobila signale od Vašingtona da se lično sastanu i počnu da razgovaraju o planu za Ukrajinu i dodao da još uvijek nisu postignuti konkretni sporazumi.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp predstavio je krajem prošle sedmice mirovni plan za Ukrajinu i Rusiju koji sadrži 28 tačaka, a koji, između ostalog, predviđa da Ukrajina odustane od dodatnih teritorija na istoku, ograniči vojsku i formalno se odrekne članstva u NATO-u, prenijeli su mediji.
Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopštila je danas da su prednosti koje je imala vladajuća stranka u Republici Srpskoj, u kombinaciji sa ukidanjem javnog finansiranja kampanje, stvorile neravnopravne uslove za učešće na izborima za predsjednika, iako su kandidati mogli slobodno da vode kampanju.
Međunarodni posmatrači, koje su, pored ODIHR, činili i predstavnici Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope (SE) i Evropskog parlamenta (EP), naveli su u zajedničkom saopštenju da je pravni okvir pružio dovoljnu osnovu za održavanje demokratskih izbora.
– Izbori su bili dobro organizovani, uprkos brojnim izazovima. Svi kandidati na izborima moraju imati jednake mogućnosti, a u ovom slučaju uslovi su bili neujednačeni – ocijenio je šef misije ODIHR Matijaš Eors.
Proces registracije kandidata bio je inkluzivan i svi kandidati su registrovani, ali uslovi za učešće su i dalje diskriminatorni. Izborna administracija je profesionalno obavljala svoje dužnosti uprkos značajnim izazovima koji su dodatno opteretili njene ograničene operativne kapacitete, navedeno je u saopštenju.
Posmatrači su na ograničenom broju biračkih mjesta, koje su posjetili na dan izbora, ocijenili proces kao profesionalan i dobro organizovan, uprkos problemima, uključujući izazove tajnosti glasanja.
“Kampanju obilježila zapaljiva retorika”
Šef delegacije SE Bernd Veringer pozdravio je “generalno dobro organizovane izbore, uprkos nekim nepravilnostima”.
– Žalimo, međutim, što je kampanju obilježila polarizacija i zapaljiva retorika i što se nije bavila stvarnim problemima sa kojima se ljudi suočavaju – naglasio je on.
Međunarodni posmatrači konstatovali su da je “postojala opšta nevoljnost” širom političkog spektra za učešćem na izborima, jer se smatraju nametnutim od Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i značajnim opterećenjem finansijskih resursa pred nacionalne izbore koji će biti održani sljedeće godine.
– Kampanja se fokusirala na pitanja nacionalnog identiteta, a ne na konkretne društvene i ekonomske teme. Pored polarizujućih narativa, kampanju su obilježili i neki slučajevi zapaljivog jezika, uprkos tome što je izborna administracija pozvala sve stranke da ne daju izjave koje bi mogle izazvati tenzije – ocijenili su posmatrači, piše Fonet.
Kako je saopšteno, oba javna emitera ispunila su zakonski zahtjev da kandidatima obezbijede besplatno vrijeme emitovanja tokom kampanje, ali je javni emiter u Republici Srpskoj posvetio većinu svog izbornog izvještavanja kampanji kandidata vladajuće stranke, što je negativno uticalo na povjerenje u njegovu nepristrasnost.
Viši sud u Novom Sadu donio je presudu kojom je obavezao Akcionarsko društvo za upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom “Infrastruktura železnice Srbije” Beograd i Republiku Srbiju da tužiocima, članovima porodice jedne od žrtava stradale prilikom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u tom gradu, solidarno isplate ukupno 28 miliona dinara (oko 451.976 KM) na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usljed smrti bliskog lica.
Oni su obavezani da tužiocima R.Z. i R.Z. – članovima porodice nastradale, na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usljed smrti bliskog lica isplate po 13.000.000 dinara, kao i iznos od po 1.000.000 dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljeni strah, objavljeno je na sajtu tog suda, prenosi Tanjug.
Istom presudom tuženi su obavezani da tužiocima solidarno naknade troškove parničnog postupka.
Protiv ove presude dozvoljene su žalbe Apelacionom sudu u Novom Sadu.
Prethodno je isti sud donio presudu da tuženi isplate B.P, I.R. i M.R, takođe na ime nematerijalne štete usljed smrti bliskog lica, ukupno 19,5 miliona dinara.
Pored ovih, u toku je još pet parničnih postupaka.
Prilikom pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine nastradalo je 16 osoba, a jedna je teško povrijeđena.
Povodom pada nadstrešnice novosadsko Više javno tužilaštvo vodi istragu protiv 13 osoba među kojima su i bivši ministar građevinarstva, dva bivša direktora Infrastrukture željeznice i ostali.
Optužnica u tom predmetu je podignuta i čega se odluka Višeg suda u Novom Sadu.
Pored te istrage, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta rekonstrukcije, dok je po odluci Vrhovnog javnog tužioca preuzelo na zastupanje i optužnicu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podignutu protiv troje okrivljenih zbog nekoliko krivičnih dijela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Ovu optužnicu je potvrdio Viši sud u Beogradu.
Prema posljednjim podacima Siniša Karan, kandidat SNSD-a za predsjednika RS, vodi ispred Branka Blanuše, kandidata SDS-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, za 1,95 odsto.
Prema posljednjim današnjim preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Karan je osvojio 217.638 glasova ili 50,31 odsto, dok je Blanuša dobio povjerenje 209.207 glasača ili 48,36 odsto.
Drаgаn Đоkаnоvić iz Savez za novu politiku dobio je 1.878 glasa ili 0,43 odsto, dok je Nikola Lаzаrеvić, kandidat Ekološke partije RS osvojio 1.590 glasova ili 0,37 odsto.
Što se tiče nezavisnih kandidata, Igor Gašević je dobio podršku 1.284 birača ili 0,30 odsto, dok je Slavko Dragičević osvojio 1.012 glasova ili 0,23 odsto.
Podsjećamo, juče 23. novembra održani su prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.
Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa je imalo 1.264.364 birača.
Nakon vikenda intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je postignut značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata sa Rusijom.
Ipak, nisu otkrili detalje o tome kako planiraju riješiti duboka neslaganja između Moskve i Kijeva, a evropski saveznici i dalje su oprezni, piše Financial Times.
Optimizam je prvi iskazao američki predsjednik Donald Tramp. “Je li zaista moguće da se postiže veliki napredak u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine??? Ne vjerujte dok ne vidite, ali nešto dobro se možda dešava”, objavio je u ponedjeljak ujutro na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Njegov državni sekretar Marko Rubio bio je još direktniji, rekavši nakon nedjeljnih razgovora da je postignut “ogroman” napredak te da je “vrlo optimističan” oko skorog postizanja dogovora. Dodao je da konačni tekst moraju odobriti predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp prije slanja u Moskvu, prenosi Index.hr.
Sa 28 na 19 tačaka
Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni je plan sažet sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski čelnici ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se tiču sankcija i zamrznute ruske imovine, smatrajući to nadležnošću EU. Pritisak SAD-a da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske obrambene dionice pale su u ponedjeljak više od 2 posto.
U zajedničkoj izjavi, SAD i Ukrajina opisale su razgovore kao “konstruktivne”, ali iza kulisa raste zabrinutost. Finski predsjednik Aleksander Stub nazvao je pregovore “korakom naprijed”, ali je upozorio da “glavna pitanja ostaju neriješena”.
Jasne poruke Brisela i Moskve
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen poručila je da su tri elementa ključna: “Prvo, granice se ne mogu mijenjati silom. Drugo, kao suverena nacija ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage i treće, centralna uloga Evropske unije u obezbjeđivanju mira za Ukrajinu mora biti u potpunosti odražena.”
Originalni plan, naime, prelazio je nekoliko ukrajinskih “crvenih linija”, uključujući predaju ostatka Donjecke pokrajine.
S druge strane, Kremlj tvrdi da nije primio nikakav zvanični sažetak razgovora. Portparol Dmitrij Peskov izjavio je da ove sedmice nisu planirani sastanci američkih i ruskih zvaničnika.
Zbunjujuće poruke Vašingtona
Cijeli diplomatski proces obilježile su i zbunjujuće poruke iz Vašingtona. Nakon pritiska na Ukrajinu da prihvati dogovor, Tramp je poručio da plan nije američka “konačna ponuda”, a Rubio se navodno pokušao distancirati od prijedloga da bi ga nekoliko sati kasnije ponovno podržao.
U međuvremenu, evropski diplomati, zabrinuti da bi Tramp mogao povući američku podršku, pripremaju se za nove sastanke.
“Pokušavamo smisliti nešto što će proći kao protivponuda”, rekao je jedan diplomat. Na sastancima u Ženevi, uz američke i ukrajinske predstavnike predvođene Andrijem Jermakom, učestvovali su i savjetnici za nacionalnu bezbjednost iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i EU.
Evropski mirovni plan razlikuje se od američkog
Evropski plan za okončanje rata, do kojeg je došao Telegraph, značajno se razlikuje od američkog mirovnog plana za Ukrajinu.
Američki prijedlozi su naširoko kritikovani kao previše povoljni za Moskvu, jer ustupaju velike dijelove teritorija Rusiji, smanjuju veličini ukrajinske vojske i zabranjuju NATO snagama ulazak na ukrajinsko tlo.
Nasuprot tome, evropski plan mnogo više podržava Ukrajinu. Među ključnim razlikama u evropskom planu je zahtjev da “nema ograničenja” na veličinu ukrajinskih oružanih snaga.
Tramp kritikovao Ukrajinu
Podsjećamo, američki predsjednik izjavio je juče da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.
“Ukrajinsko ‘rukovodstvo’ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO, za distribuciju Ukrajini”, rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenio je Rojters.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da će na posebnoj sjednici u srijedu, 26. novembra, biti vođena objedinjena rasprava o Prijedlogu drugog rebalansa budžeta Republike Srpke za ovu godinu i dvije prateće tačke.
Stevandić je naveo da su druge dvije tačke Prijedlog zakona o izmjenama zakona o izvršenju budžeta Srpske za ovu godinu, te Prijedlog odluke o izmjeni odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za ovu godinu.
On je napomenuo da spajanje ove tri tačke nije ništa novo.
“Ako izglasamo rebalans budžeta, logično je da morate izmijeniti zakon o izvršenju budžeta jer je drugačiji. Logično je i da moramo uokviriti te tačke, te promijeniti odluku o dugoročnom zaduženju jer će ono biti drugačije, kakav bude rezultat rebalansa”, rekao je Stevandić novinarima nakon sjednice Kolegijuma Narodne skupštine Srpske.
– Ono što ja znam, zašto su izbori organizovani jeste da se u prvih 15 dana decembra, u slučaju da je uspjela “operacija Šmit” i da je Branko Blanuša bio izabran za predsjednika Srpske, prvo bi, nakon njegove inauguracije i primanja mandata, došlo do raspuštanja Narodne skupštine Srpske. Paralelno sa tim Vlada Srpske bi bila proglašena neustavnom, što bi otvorilo ozbiljnu krizu i omogućilo nefunkcionisanje mnogih institucija Srpske i do Nove godine bi se završila zamjena Savjeta ministara – rekao je Stevandić.
Kako je naveo, to je ono što su cijelo vrijeme svi znali i to je bila svrha raspisivanja i insistitanja na prijevremenim izborima i znalo se da je to ta tzv. “operacija Šmit”.
– U svakom slučaju vitalne stvari za Republiku Srpsku su postignute, one se zasnivaju na stabilnosti institucija, prevashodno Narodne skupštine Srpske koja ostaje u apsulutnom kapacitetu da donosi odluke – naveo je Stevandić.
Dobili smo i novog predsjednik koji će nakon završetka prebrojavanja glasova preuzeti funkciju, kaže Stevandić.
– Јa vjerujem i da će se nakon ovoga poraza ili propasti “Šmitovog plana” ranije ići sa pokušajem da se isposluje pokušaj Ustavnog suda o neustavnosti izbora Vlade. Samo da kažem da bi to bio “Pirov posao” zato što ćemo mi to za 24 sata završiti. Ukoliko Karan ne bude primio dužnost mandat može dati i Ana Trišić Babić, tako da mislim da je taj pokušaj samo rezultat bijesa, jer je propao “Šmitov plan” koji sam maloprije naveo – rekao je Stevandić.
Predstavnici opozicije smatraju da su rezultati prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske neprihvatljivi, dok ne bude ponovljeno glasanje u Laktašima, Doboju i Zvorniku.
Šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je upitno da li Vlada Srpske ima legitimitet i da će o tome biti raspravljano na sjednici Ustavnog suda BiH.
Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je nevjerovatno da su svi učesnici Parlamentarnog samita Krimske platforme u Stokholmu, kome i ona prisustvuje, insisistirali na Povelji UN-a i upitala zašto ta povelja i međunarodni pravni poredak ne važe i za Srbiju?
“Nakon ovoga imam još jače razmišljanje i emocije kakva je nepravda počinjena nad našim narodom, pre svega na Kosovu i Metohiji”, rekla je Brnabićeva novinarima.
Prema njenim riječima, nevjerovatno je da se u svakom govoru moglo čuti da su nepovredivost teritorijalnog integriteta, međunarodno priznatih granica država svetinja i da ne postoji razlog, niti okolnost u kojem bi bilo ko smio na bilo koji način, silom ili izmišljenim pravom da ugrozi teritorijalni integritet zemalja članica UN.
Ona je dodala da bi bilo dobro čuti kako ti principi nisu važili u slučaju Srbije.