VRBAS Media

Autor: INFO

  • Godišnjica zločina nad Srbima u Bjelovcu: “Samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića”

    Godišnjica zločina nad Srbima u Bjelovcu: “Samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića”

    Navršavaju se 33 godine od brutalnog zločina nad Srbima u Bjelovcu, koji je bio samo jedna od stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića, ali u pravosuđu BiH ne postoji tužilac da podigne optužnicu za 109 ubijenih, rekao je Branimir Kojić, predsjednik srebreničke organizacije porodica stradalih.

    Kojić, koji je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srebrenica, istakao je da se navršavaju 33 godine sramote pravosuđa kako haškog, tako i BiH koje je ništa drugo do bolesno čedo međunarodnog formirano da bi osudilo Srbe, a zločine poput onog u Bjelovcu opravdalo.

     

    “Da li je moguće da ne postoji tužilac koji će uspjeti da podigne kvalitetnu optužnicu za smrt 109 Srba Bjelovca od kojih je na današnji dan ubijeno njih 68?
    Kakvi onda tužioci rade u ovom nakaradnom pravosudnom sistemu”, upitao je Kojić.

    Kojić je u izjavi Srni podsjetio da je prije 33 godine nastavljeno sistemsko etničko čišćenje srpskog stanovništva sa svim mogućim elementima genocida.

    “Nakon Glođanskog brda i svirepih ubistava, Orićeve horde i monstrumi nastavili su sa zločinima, pa je na red došlo i selo Bjelovac u kojem su pobili sve što su stigli, a taj dan su zarobili i troje djece koje su odveli u Srebrenicu, istu onu koja će kasnije postati demilitarizovana zona”, naveo je Kojić.

    Sa ove distance, kaže, jasno je što su zapadni hohštapleri proglasili Srebrenicu demilitarizovanom zonom, upravo zbog ovog i ovakvih zločina.

    Kojić je rekao da je u roku od mjesec dana u tri velika napada na srpska sela ubijeno 186 Srba, a Bjelovac je prvi od ta tri sela.

    Prema njegovim riječima, Naserove horde su u napadu na Bjelovac, kao i na Skelane pucale i po teritoriji Srbije, ali o tome se ćuti, dok sa druge strane muslimani postavljaju razne ploče na kojima optužuju Srbiju za agresiju.

    Istakao je da su u ovom selu nestajale cijele porodice za treptaj oka, da cijeli svijet zna za sudbinu Slavke Matić koja je ostala sama i koja još nije dočekala pravdu samo zato što je srpska majka.

    Kojić je podsjetio da je o stradanju porodice Vučetić svjedočio i Brano Vučetić koji je na današnji dan ostao sam, te naveo da je bio ranjen i odveden je u logor iako je imao samo devet godina.

    On je istakao da ni Brano Vučetić nije dočekao pravdu da ubice njegove porodice odgovaraju, kao što nije dočekao da odgovaraju zlikovci koji su ga mučili u srebreničkom logoru.

    Naglasio je da je Bjelovac bio samo jedna stanica zvjerstava sa potpisom Nasera Orića i njegovih monstruma koji u Podrinju nisu ostavljali živima ni životinje, kao i da poslije njihovih napada nije ostao kamen na kamenu.

    “Oni su danas slobodni ljudi, a od nas žele napraviti genocidaše uz pomoć zapada koji se na taj način pere od svoje uloge u stradanju srpskog naroda”, zaključio je Kojić.

  • Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Danas se navršava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu i tim dokumentom je formulisano da je BiH sastavljena od dva konstitutivna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata.

    U svojstvu svjedoka dokument su potpisali predsjednik SAD Bil Klinton, predsjednik Francuske Žak Širak, premijer Rusije Viktor Černomirdin, premijer Velike Britanije DŽon Mejdžor, kancelar NJemačke Helmut Kol…Sporazum je prethodno 21. novembra iste godine parafiran u vojnoj bazi “Rajt-Peterson” u Dejtonu, a njime je okončan troipogodišnji rat u BiH započet aprila 1992. godine.

    Sporazumom je precizirano ustavno uređenje BiH kao složene zajednice.

    Dejtonski sporazum, potpisan u Parizu, gdje su učestvovale sve svjetske sile, kao i predstavnici tri strane u BiH, te zemalja regiona, dao je najveća ovlaštenja entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, i naznačio precizno nekoliko osnovnih ovlaštenja za nivo zajedničkih organa.

    Ovaj sporazum ozvaničio je Republiku Srpsku i na međunarodnom planu, kao konstitutivni dio BiH, potvrđujući njena široka ovlaštenja u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti.

  • Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred narodnim poslanicima će se u utorak, 16. decembra, naći Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku.

    Buždet će iznositi 7,4 milijardi KM, a Srpskainfo je detaljno provjerila kako će se taj novac raspoređivati.

    Pojedine stavke već sada “bodu” oči.

    Ono što je posebno zanimljivo, jeste da je budžet predsjednika Republike Srpske (ko kog da to bude), za narednu godinu povećan sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka.

    S druge strane, premijer Savo Minić odlučio je smanjiti budžet Vlade sa 31,5 miliona na 27,1 milion KM.

    Dok Vlada steže kaiš, pojedine institucije dobijaju dodatna sredstva – Narodna skupština RS raste sa 16,2 na 17,9 miliona, a Vijeće naroda sa 4,7 na 5,1 milion KM.

    Jedna stavka posebno “iskače” – budžet Republičke izborne komisije eksplodirao je sa 185.000 KM na 1,33 miliona, od čega milion maraka ide direktno za finansiranje izborne kampanje. Jasno je da politika već sada “gricka” sredstva za predizborne aktivnosti.

    Kada je riječ o ministarstvima, situacija je prava mješavina – od drastičnih smanjenja do značajnih povećanja.

    Najveći pad doživjelo je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju – umjesto 94,5 miliona KM, Zlatan Klokić će imati tek 43,3 miliona. Što se lobiralo, lobiralo se.

    Ministarstvo privrede i preduzetništva, koje vodi Vojin Mitrović, smanjuje budžet sa 48 na 42,8 miliona, što znači da će i subvencije biti smanjene za oko šest miliona.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, na čelu sa Alenom Šeranićem, dobija četiri miliona manje – umjesto 559,4 ide im 555,4 miliona KM – a najviše je pogođena stavka grantova, koja opada sa 90,5 na oko 85 miliona.

    Ministarstvo trgovine i turizma, na čijem je čelu Denis Šulić, drugim rebalansom je, podsjetimo, dobilo 17 miliona KM više – sa 13,4 miliona KM na 30,4 miliona maraka – a sada raste na 34,9 miliona KM.

    Rast bilježi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, koje vodi Danijel Egić, i to sa 505,9 miliona na 601,3 miliona KM.

    Sredstva su utanjila kod Ministarstva uprave i lokalne samouprave, na čijem je čelu Senka Jujić, i to sa 9,97 na 7,51 milion KM, pri čemu je najviše smanjena stavka grantovi – sa 2,68 miliona KM na svega 330.000 KM.

     

  • Nakon razgovora sa Lukašenkom SAD ukidaju sankcije Belorusiji

    Nakon razgovora sa Lukašenkom SAD ukidaju sankcije Belorusiji

    SAD ukidaju sankcije na beloruski kalijum izjavio je danas američki izaslanik za Belorusiju Džon Kol, nakon dvodnevnih razgovora u Minsku sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom, javljaju beloruski državni mediji.

    “U skladu sa uputstvima predsednika Trampa, Sjedinjene Američke Države ukidaju sankcije na kalijum. Mislim da je ovo veoma dobar potez Sjedinjenih Američkih Država za Belorusiju. Ukidamo ih sada”, rekao je Kol, prenosi BelTA.

    On je naveo da će se razgovori o sankcijama nastaviti.

    “Kako se odnosi između dve zemlje budu normalizovali, sve više sankcija će biti ukidano”, rekao je američki izaslanik.

    Kol je izrazio nadu da će u budućnosti dve strane doći do situacije u kojoj uopšte neće biti sankcija. Kol je rekao da je sa Lukašenkom razgovarao o širokom spektru tema.

    “Razgovarali smo o ratu između Ukrajine i Rusije, o Venecueli”, kazao je on.

    Kol je, takođe, istakao bliske odnose između Lukašenka i predsednika Rusije Vladimira Putina, u kontekstu rata u Ukrajini.

    “Vaš predsednik ima dugu istoriju odnosa sa predsednikom Putinom i sposobnost da mu daje savete. To je veoma korisno u ovoj situaciji. Oni su dugogodišnji prijatelji i imaju potreban nivo odnosa da razgovaraju o ovakvim pitanjima”, rekao je Kol.

    Kako je naglasio, Putin može da prihvati neke savete, a neke ne.

    “To je način da se olakša proces”, dodao je on.

    Kol je započeo posetu Belorusiji juče, a završiće je danas.

  • Zbog smoga bez novogodišnjeg vatrometa: Grad pooštrava mjere protiv zagađenja

    Zbog smoga bez novogodišnjeg vatrometa: Grad pooštrava mjere protiv zagađenja

    Novogodišnji vatromet na Trgu Krajine ove godine neće biti održan, a razlog je dodatno pogoršanje kvaliteta vazduha koje izaziva pirotehnika. Uz ovu odluku, gradska vlast najavljuje i niz drugih mjera koje se odnose na obaveznu ugradnju filtera na dimnjake, unapređenje javnog prevoza i pojačane kontrole zagađivača.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković naveo je da su ove mjere odgovor na sve izraženiju zabrinutost građana zbog zagađenog vazduha, te da će o njima biti raspravljano na vanrednoj sjednici Skupštine Grada, čije sazivanje, kako ističe, ne smije čekati.

    – Kada je riječ o najvažnijoj temi, ne samo u našem gradu, već i u cijeloj zemlji – kvalitetu vazduha, želim jasno da kažem: čujemo vašu zabrinutost, vidimo i razumijemo svako vaše pitanje, kritiku i sugestiju – poručio je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, u Gradskoj upravi se već danima održavaju sastanci sa stručnjacima, a analiza stanja pokazuje da je problem zagađenja dostigao nivo koji zahtijeva hitne i konkretne poteze.

    – Filteri na dimnjacima svih individualnih i kolektivnih ložišta biće obavezni. Po utvrđivanju konačne cijene, razmotrićemo mogućnost njihovog subvencionisanja. Ovo je neophodna mjera kako bismo direktno smanjili emisije iz individualnih ložišta, koja tokom zime imaju najveći uticaj na zagađenje – poručuje Stanivuković.

    Jedna od mjera odnosi se i na period novogodišnjih praznika, tokom kojih Grad neće koristiti pirotehnička sredstva.

    – Tokom novogodišnjih praznika nećemo koristiti pirotehniku, odnosno vatromet, jer je dokazano da ona dodatno narušava kvalitet vazduha. Apelujem i na sugrađane da postupe isto. Radićemo i na uvođenju električnih autobusa i na povećanju subvencija za javni prevoz, kako bismo smanjili broj automobila u saobraćaju. Insistiraćemo na pooštravanju tehničkih pregleda motornih vozila. Uz strože kontrole emitera gasova, biće pojačane i inspekcije svih potencijalnih zagađivača – bez izuzetaka – kategoričan je gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je dodao, planirano je i dalje ulaganje u zelenu infrastrukturu grada, uključujući sadnju drvoreda, izgradnju zelenih barijera i proširenje sistema daljinskog grijanja.

    – Nastavljamo izgradnju zelenih barijera i drvoreda, kao i širenje sistema daljinskog grijanja – dodao je Stanivuković.

    O svim najavljenim mjerama raspravljaće se na posebnoj sjednici Skupštine Grada, za koju gradonačelnik insistira da bude održana u najkraćem mogućem roku.

    – Želim jasno da naglasim: ni u prethodnim godinama nismo sjedili skrštenih ruku. Grad Banjaluka je kontinuirano sprovodio mjere koje doprinose čistijem vazduhu – od sadnje hiljada stabala, formiranja zelenih barijera i novih drvoreda, do promocije električnih bicikala, trotineta i javnog prevoza, kao i izgradnje novih parkova, biciklističkih staza i unapređenja urbane mobilnosti – istakao je Stanivuković.

    Govoreći o uzrocima zagađenja, gradonačelnik je podsjetio na nepovoljan geografski položaj Banjaluke, ali i na promjene koje su nastale nakon izgradnje hidroelektrane Bočac, što je, kako navodi, poremetilo prirodno strujanje vazduha u kotlini.

    – Ipak, to ne može i ne smije biti izgovor da ne djelujemo. Moramo tražiti konkretna rješenja koja imaju samo jedan cilj: čist vazduh – poručio je gradonačelnik Banjaluke.

    Dodao je da Grad sam ne može riješiti ovaj problem bez podrške viših nivoa vlasti, ali da postoji spremnost za saradnju.

    – Banjaluka je spremna da, uz jasnu volju na republičkom nivou i u saradnji sa nadležnim institucijama, radi na sistemskim i dugoročnim rješenjima – rekao je Stanivuković.

    Na kraju je naglasio da pitanje kvaliteta vazduha prevazilazi političke razlike i da se tiče zdravlja svih građana.

    – Čist vazduh nije pitanje politike, već pitanje zdravlja. Banja Luka mora i može biti grad u kojem se diše punim plućima – ne samo zbog nas danas, već i zbog generacija koje dolaze – zaključio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

  • Francuska blokirala put Crne Gore u EU, dio tamošnje javnosti za to krivi predsjednika Srbije

    Francuska blokirala put Crne Gore u EU, dio tamošnje javnosti za to krivi predsjednika Srbije

    Samo 24 sata nakon poruke njemačkog kancelara Fridriha Merca da treba započeti pisanje ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU), Francuska je, bez prethodnih najava i nagovještaja, blokirala Podgorici zatvaranje dva poglavlja u pregovorima sa Briselom.

    Dio crnogorske javnosti za ovo krivi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, piše Blic.

    Crna Gora će najvjerovatnije do kraja godine “precrtati” tri poglavlja – umjesto pet, koliko su u posljednje vrijeme najavljivali iz vlasti.

    “Crveno svijetlo” za dva poglavlja – 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) – predstavnici Francuske dali su juče na sjednicama tijela Savjeta EU – Radne grupe Saveta (COELA) i Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II).

    “Vijesti” pišu da su Francuzi na tim sjednicama tvrdili da dva poglavlja nisu spremna za “štikliranje” i da nisu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći, međutim, konkretne razloge za takav stav.

    Iako odluka Francuske može biti promijenjena na ministarskom nivou (ministri spoljnih poslova ili evropskih poslova u okviru Saveta EU za opšte poslove), na kojem će se 16. decembra konačno odlučivati o (ne)zatvaranju poglavlja, šanse da se to desi – vrlo su male. Tim pre što je Savjet EU sinoć i zvanično najavio međuvladinu konferenciju na kojoj će se odlučivati o preostala tri poglavlja – 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).

    Sporiji napredak i članstvo na dugom štapu

    Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber rekao je “Vijestima” da je zabrinutost Francuske u pogledu proširenja EU povezana sa izborima u toj zemlji, koji se očekuju 2027.

    – Tako da imamo raskorak između njemačkog “zelenog svijetla” i francuskog “crvenog svijetla”. Čini se da je francuska odluka motivisana domaćim pitanjima – naveo je on.

    Dijelu crnogorske javnosti kriv Vučić

    “Vijesti” pišu da jedan od razloga za ovakvu odluku Francuske može biti da je predsjednik Francuske Emanuel Makron, čiju partiju 2027. čeka izborna bitka za ostanak na predsjedničkoj poziciji, odlučio da, u susret tome, stavi po strani temu proširenja EU, koja nema većinsku podršku u tamošnjem društvu, dok se opozicioni i desničarski Nacionalni front snažno protivi širenju te zajednice.

    Drugi navodni scenario je, pišu “Vijesti”, da je “posredi “pomoć” predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je predložio briselskim zvaničnicima da cijeli Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU”.I bivša ministarka Jovana Marović krivi Vučića

    Nešto slično je rekla i bivša ministarka Jovana Marović, koja svojim javnim nastupima i porukama sugeriše da je i odluka Francuske da ne zatvori dva pregovaračka poglavlja Crnoj Gori “posljedica Vučićevog uticaja”.

    “Francuska očekuje istinske reforme u Crnoj Gori”

    Glavni i odgovorni urednik portala “European Western Balkans”, Nemanja Todorović Štiplija, “Vijestima” je dao logično objašnjenje – da Francuska ima rezerve prema ubrzanom putu Crne Gore u EU, jer očekuje reformu te zajednice, odnosno promjene u oblastima koje se tiču procesa proširenja. Tvrdi da je to važna tema za Pariz.

    – Francuska, na neki način, usporava proces, ali će svakako sve leći na svoje u narednih godinu i po dana, ako za to ima mogućnosti. Takođe, bitno je da crnogorska Vlada vidi koji su komentari Francuske, naročito na poglavlja o poljoprivredi (čije je zatvaranje blokirano), kako bi se te stvari otklonile – naveo je on.

  • Fico: Ne želim da budem dio Evrope koja podržava ubistva Rusa i Ukrajinaca

    Fico: Ne želim da budem dio Evrope koja podržava ubistva Rusa i Ukrajinaca

    Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da ne želi da bude dio Evrope koja, kako je naveo, podržava ubistva Rusa i Ukrajinaca.

    – Ako je život Rusa ili Ukrajinca za Zapadnu Evropu ništa, onda ja ne želim da budem dio takve Zapadne Evrope – naveo je Fico, sumirajući razgovor sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniu Koštom.

    Fico je u četvrtak saopštio da je uputio pismo predsjedniku Evropskog savjeta u kojem je izložio stavove koje će predstavljati na samitu Evropske unije, zakazanom za 18. i 19. decembar u Briselu.

    Prema njegovim riječima, Slovačka neće podržati inicijative usmjerene na finansiranje vojnih troškova Ukrajine, ukoliko bi to podrazumijevalo učešće Bratislave.

  • Vasić: Za Srbiju bi najbolje bilo da postane stoprocentni vlasnik NIS-a

    Vasić: Za Srbiju bi najbolje bilo da postane stoprocentni vlasnik NIS-a

    Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocijenio je danas da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspješno upravlja jednom tako složenom kompanijom.

    Vasić objašnjava da bi se Srbija, povratkom NIS-a u državno vlasništvo, pozicionirala kao regionalni lider na tržištu energenata.

    – Energija pokreće svijet. I dalje 80-90 odsto energije dolazi iz nafte i gasa. Obnovljivi izvori energije nisu dominantni, ali ovo jeste. Svi ratovi koje imamo vode se isključivo zbog energenata – rekao je Vasić za Tanjug.

    Vasić je istakao da država mora biti oprezna po pitanju mogućih sekundarnih sankcija navodeći da su one podjednako teške kao primarne.

    – Mi sad imamo tu situaciju da ukoliko bi nastavili da podržavamo NIS, kako god, izlažemo sebe trenutku da možemo da dobijemo sekundarne sankcije, a to je vrlo opasna stvar. Naša Narodna banka ne čuva na našim računima naše devizne rezerve. Čuva ih u vrhunskim insttiuacijama, obično u Evropskoj uniji. Oni sutra mogu reći ‘dobro, sarađujete sa NIS-om, sad ćemo vam presjeći dotok ovim rezervama.’ Rezerve nam služe da ih povučemo kad hoćemo i kad nam trebaju – pojasnio je Vasić.

    On podsjeća da su devizne rezerve Rusije, usljed sankcija, ostale van granica države i to u iznosu većim od 600 milijardi dolara.

    – To je recimo godišnjih prihod Rusije od nafte – kaže Vasić.

    On dodaje da bi uvođenje sekundarnih sankcija bio veliki rizik za Srbiji s obzirom da bi trpio cijeli platni sistem i došlo do blokade računa, ali je izrazio uvjerenje da se to ipak neće desiti.

    – Јa nisam političar, ja sam bankar i ekonomista. Јa to posmatram kao možda i naše malo taktiziranje, ajmo još dan, dva, da vidimo nešto će se dogoditi. Ne znamo šta se događa iza paravana, ko s kim pregovara – rekao je Vasić.

    Govoreći o tržišnoj cijeni NIS-a, Vasić kaže da ona zavisi od percepcije onoga ko želi da kupi kompaniju.

    Vasić podsjeća da je Naftna industrija Srbije po visini prihoda peta ili šesta kompanija u državi navodeći da je godišnji profit firme iznosio i do 800 miliona evra.

  • Zaharova: Neka EU izađe iz UN ako joj smetaju Rusi

    Zaharova: Neka EU izađe iz UN ako joj smetaju Rusi

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova predložila je EU da izađe iz UN ili čak “odleti sa planete” ako joj smeta Rusija.

    Zaharova je tim riječima odgovorila na preporuke Evropske službe za spoljne poslove da se izbjegavaju kontakti sa ruskim diplomatama.

    Neimenovani diplomatski izvor rekao je ranije za “Sputnjik” da je Evropska služba za spoljne poslove uputila stalnim predstavništvima država pri UN u Ženevi takozvane instrukcije o komunikaciji sa diplomatama Ruske Federacije.

    Dokument sadrži preporuke da se izbjegavaju događaji na kojima učestvuju ruske diplomate, a ukoliko do toga dođe, da se ne pojavljuju zajedno u kadru kamera.

    Komentarišući ove preporuke, Zaharova je na svom “Telegram” kanalu ocijenila da Brisel suštinu diplomatije zamjenjuje spoljnim utiskom.

    “Sve su to polumjere. Izlazak EU iz UN, dokle god je Rusija tamo, bilo bi zrelo rješenje, a 20. paket rusofobskih sankcija ne može da prođe bez izjave da Evropska komisija napušta planetu dok na njoj ima Rusa. Evo od nas raketa”, napisala je Zaharova.

  • Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Darko Mladić pozdravio zahtjeve Srbije i Rusije u Savjetu bezbjednosti UN

    Zahtjev Srbije da general Ratko Mladić bude pušten iz haškog pritvora zbog teškog zdravstvenog stanja i da ostali osuđenici kaznu služe u Srbiji suštinski je važan, kao i zahtjev Rusije za okončanje rada Mehanizma u Hagu u junu iduće godine, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

    Darko Mladić pozdravio je stav Srbije iznesen na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    – To je nešto što mi već godinama zastupamo. Suštinski je bitno ovo što su Srbija i Rusija tražile da se ti ljudi, koji su teško bolesni, puste. I dodatno Rusija je tražila da tribunal završi sa radom u najkraćem mogućem roku – istakao je Darko Mladić.

    On je naveo da je Srbija faktički u sažetom, ali jako efektnom obraćanju iznijela stavove prema sadašnjoj administraciji Haškog tribunala, odnosno Mehanizma, te izrazio nadu da će stav Srbije imati efekta i na stav predsjednika Mehanizma Grasijele Gati Santane, koja odlučuje o tim stvarima.

    – Važno je ovo što je Srbija rekla i eksplicitno se založila, kao uostalom i Rusija. Rusija je imala jako sličan stav o tom pitanju i rekla, ako sam dobro razumeo, da Tribunal, odnosno Mehanizam, treba da bude zatvoren na sledećem zasedanju Saveta bezbednosti koji će biti u junu, to jest za šest meseci – rekao je Darko Mladić.

    On je podsjetio da je odbrana generala Mladića prije mjesec dana podnijela zahtjev za njegovo puštanje, koji je ograničenog karaktera i drugačiji nego dosadašnji, ali da do danas još nije dobijen odgovor od haškog Mehanizma.

    Darko Mladić je naveo da su i Srbija i Rusija na sjednici Savjeta bezbjedosti imale prilično jasne i argumentovane stavove, ali da treba vidjeti da li će to da utiče na odluke koje bude donosila predsjednik Mehanizma.

    – Nemaju rokove, nažalost, i oni time često manipulišu – dodao je on.

    Darko Mladić rekao je da odbrana i porodice generala Mladića često šalju ljekare da ga posjete u haškoj bolnici, gdje leži nepokretan više od godinu dana.

    – Bila su dva lekara, ali ja mislim vrlo uskoro, u zavisnosti od njihovih obaveza, imaćemo još možda jednog ili dvojicu, ali u ovom trenutku nemamo ništa u proceduri za posetu – rekao je Mladić.

    On je dodao da porodica često posjećuje generala Mladića u haškoj bolnici, ali da obično za Novu godinu ne ide, jer je tada jako komplikovano zbog velikih gužvi na aerodromima, te da će poslije Nove godine vrlo brzo neko biti sa njim.

    Srbija je na protekloj sjednici Savjeta bezbjednosti UN još jednom zatražila da ovo tijelo donese odluku da osuđeni kaznu zatvora izdržavaju u zemlji čiji su državljani, a pod nadzorom Mehanizma ili drugog tijela koje je bi ovlastio Savjet.

    Zatraženo je i rano puštanje na slobodu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, iz humanih razloga zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja, za šta je Srbija dala sve potrebne garancije.

    General Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u Srbiji i izručen Haškom tribunalu, gdje je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za navodne ratne zločine u BiH.

    Tokom boravka u pritvoru više puta je liječen u haškoj bolnici zbog teških zdravstvenih problema, uključujući operaciju na srcu tokom koje mu je ugrađen stent, a više od godinu dana leži nepokretan u haškoj pritvorskoj bolnici.