VRBAS Media

Autor: INFO

  • Talas poskupljenja u Republici Srpskoj neizdrživ, vlast samo ćuti

    Talas poskupljenja u Republici Srpskoj neizdrživ, vlast samo ćuti

    Kada je struka upozoravala da će se povećanje minimalca i poskupljenje mrežarine u Republici Srpskoj obiti o glavu građanima, vlast je odmahivala rukom, a danas, kada se to ispostavilo tačnim, oni koji su nas u ovakvu situaciju doveli ćute i prave se da se ništa ne dešava.

     

    A dešava se i te kako: nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije u gradovima širom Republike Srpske na red je došao hljeb, a pekari kao glavne razloge navode upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate.

    Tu, međutim, spisak nije konačan: građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati. Kad se podvuče crta, teret povećanja inputa ne snosi ni vlast ni preduzeća, nego potrošači.

    Ili, da budemo još direktniji: vlast je u plusu jer više cijene donose veće prihode, privrednici su svoje probleme fakturisali na kupce, a građani su i krivci i gubitnici pošto će sve na kraju da plate upravo oni.

    Na udaru svi

    “Bruka. Svi građani plaćaju ceh katastrofalnih odluka. Oni koji su na minimalcu nisu dobili ništa, jer im je povećanje plate progutao talas poskupljenja. I ne samo oni – na udaru je svaki čovjek. A o poskupljenju struje, odnosno mrežarine da i ne govorim. I gdje su sada oni koji su odlučivali? Zašto danas ćute? Znaju li koliko košta spremanje za krsnu slavu? Znaju li da kad poplaćam sve troškove nemam dovoljno da uspem gorivo u auto? Ali briga ih za to, oni ne plaćaju gorivo iz svog džepa, već se voze službenim limuzinama”, priča jedan ogorčeni Banjalučanin.

    Saglasan je i ekonomista Milenko Stanić da se još jednom ispostavilo da ceh loše politike na kraju plaćaju stanovnici Republike Srpske.

    “Uvijek je to tako. Cijenu rada organa vlasti moraju da plate građani. Kod nas je problem što se loše funkcionisanje organa javne vlasti ispoljava prije svega u povećanju cijena ključnih usluga, odnosno kad govorimo o javnim preduzećima, ključnih proizvoda za životnih standard”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

    On ocjenjuje da bi bilo pošteno da premijer Republike Srpske Savo Minić sada izađe pred javnost i kaže da će se utvrđivati je li bilo grešaka, te kako ih popraviti.

    “Pošteno i jedino realno moguće kod odgovornih vlada! Međutim, mi već dugo nemamo odgovornu vladu. Kako vrijeme prolazi, čini mi se da je to sve manje odgovorna vlada, a sve više struktura koja polaže račun partijama”, ističe Stanić.

    Hitna reakcija

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da je Savez još u zadnjem kvartalu 2025. godine, kada je pregovarano o iznosu najnižih plata, zahtijevao od Vlade Srpske da utiče na formiranje, odnosno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, ali i sve usluge, jer se ništa neće postići povećanjem minimalca ako ga “pojede” porast cijena.

    “Mi smo i sada, kada smo prije nekoliko dana imali konsultacije sa Minićem, upozorili da se te stvari moraju iskontrolisati. Jer, mi smo postali mjesto koje je po cijenama skuplje od nekih zemalja Evropske unije, što je sigurno nedopustivo, i te stvari se moraju promijeniti i urediti na kvalitetniji način. Mora se uticati na samo formiranje cijena, te gdje god postoji njihovo neopravdano podizanje moraju reagovati kontrolni organi”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanković, koji je dodao da Vlada i resorno ministarstvo moraju pod hitno reagovati.

    Da Vlada mora reagovati poručuju i borci za zaštitu potrošača. Kap je, dodaju, prelila čašu.

    “Novi namet svaki dan”

    “Kap je prelila sve moguće posude za tečnost. Ovo su već nemogući uslovi za normalan život. Vi više ne možete ni pohvatati niti kontrolisati i imati pravu informaciju o tome šta je sve poskupjelo. Svaki dan imamo novi namet”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

    Prema njenim riječima, povećanje minimalne plate treba da bude stvar vlasti i privrednih subjekata i oni to moraju regulisati na način da niko ne plaća ceh, a pogotovo ne radnici.

    “Vi ako povećate minimalnu platu radniku za recimo 17 ili 20 odsto, a dignete mu cijene preko 45 odsto, šta ste onda uradili? Pa bolje vratiti ili ne određivati minimalnu cijenu rada, da bar koliko-toliko normalno živimo”, jasna je Šešlija.

    Institucije vlasti, dodaje ona, od potrošača  prave i krivca i žrtvu, što uopšte nije u redu.

    Ekonomski haos

    “Trebalo bi pod hitno da se donesu određene mjere na nivou Vlade Republike Srpske, kojim će potrošači biti zaštićeni. Ono što slijedi Republici Srpskoj jeste povećanje broja korisnika javnih kuhinja i jako veliki pritisak na humanitarne organizacije koje takođe gube bitku jer ne mogu prikupiti onoliko sredstava koliko im treba. Mi se nalazimo u ekonomskom haosu, koji je nemoguće izdržati, a ovo je tek početak godine. Mi se zavaravamo da će to stati u januaru”, naglašava Šešlija.

    Da je ovaj talas poskupljenja bio potpuno predvidiv, te da je direktna posljedica političkih odluka vlasti ocjenjuje Zagorka Grahovac, član Odbora za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srpske, koja dodaje da nismo dobili mjere koje bi zaštitile standard građana, nego poteze koji su dodatno pogurali rast svih cijena – od struje i komunalnih usluga do osnovnih životnih namirnica.

    “Vlast je povećanje minimalca predstavila kao veliki uspjeh, a u suštini je kupovna moć građana sve lošija. Što se tiče kontrole cijena, ona je bila minimalna, selektivna i besmislena. Mjere su najčešće ismijavane od strane građana jer od njih nisu osjetili apsolutno ništa. Zaista je neodgovorno to što od povećanja minimalca samo budžet ima korist, a sav teret svih poskupljenja je potpuno prebačen na građane. Ovo je trenutak koji je blizu tačke pucanja”, rekla je Grahovčeva za “Nezavisne novine”.

  • Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.

    Kompanija Tokyo Electric Power Co. saopštila je na svom sajtu da će u sredu, posle 19 časova po lokalnom vremenu, pokrenuti reaktor broj 6 u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva u prefekturi Nigata.

    Tepco, kako je kompanija poznata, prethodno je planirao da obnovi rad u utorak, ali su problemi sa alarmnim sistemom u postrojenju doveli do privremenog odlaganja.

    Kašivazaki-Kariva je najveća nuklearna elektrana na svetu i njeno ponovno pokretanje predstavlja prekretnicu za Japan, koji se i dalje suočava sa posledicama topljenja reaktora u Fukušimi. Tepco je tad priznao da postrojenje nije bilo spremno za snažan zemljotres i cunami koji su preplavili tri reaktora.

    Katastrofa u Fukušimi temeljno je promenila japansku energetsku politiku, primoravši zemlju da se više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Pre nesreće, nuklearna energija činila je trećinu proizvodnje električne energije, a Japan je imao cilj da taj udeo poveća na 50 odsto do 2030. godine. Danas je oko dve trećine od 33 operativna reaktora van pogona.

    Povratak Japana nuklearnoj energiji deo je globalnog trenda, jer vlade traže načine da dekarbonizuju elektroenergetske mreže. Istovremeno, kompanije traže čiste i stabilne izvore električne energije kako bi zadovoljile nagli rast potražnje iz data-centara koji napajaju veštačku inteligenciju.

    Tehnološki giganti poput Microsofta i Amazona sklapaju direktne sporazume sa pružaocima nuklearne energije u Sjedinjenim Državama.

    Posle Fukušime u Japanu je osnovan nezavisni regulator, a revizije za ponovno pokretanje trajale su godinama, jer je Tepco imao poteškoća da obezbedi podršku lokalnih zajednica i vlasti. Reaktor broj 6 u Kašivazaki-Karivi biće 15. reaktor koji se vraća u pogon u skladu sa bezbednosnim pravilima uvedenim posle Fukušime.

    Tepco je u subotu saopštio da je obustavio test izvlačenja kontrolnih šipki u reaktoru nakon što se alarm nije aktivirao. Nakon provera završenih u sredu na reaktoru broj 6, nisu utvrđeni problemi sa šipkama — koje služe za regulisanje nuklearne lančane reakcije — rekao je portparol kompanije.

  • Slovenija neće u Odbor za mir

    Slovenija neće u Odbor za mir

    Slovenija neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži njegovom Odboru za mir, izjavio je slovenački premijer Robert Golob.

    Golob je naveo da LJubljana smatra “da je svaka inicijativa koja može da smiri situaciju na Bliskom istoku za pohvalu”, ali da “ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje Gaze”.

    “Glavna bojazan je da je mandat Odbora preširok i da bi mogao opasno da potkopa međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN”, rekao je Golob.

    Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi koju predvode SAD, čiji bi cilj u početku bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se zatim proširio na rješavanje ratova na drugim mjestima.

     

     

     

     

  • “Evropa pred opasnom dilemom”

    “Evropa pred opasnom dilemom”

    Evropski saveznici SAD u NATO suočeni su s teškom i opasnom dilemom kada je riječ o tome kako odgovoriti na odlučnost Donalda Trampa da preuzme Grenland, navodi u analizi Trampovog govora u Davosu Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbjednosna pitanja.

    Diplomatija zasad nije dala rezultate. Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda vratili su se praznih ruku s razgovora u Vašingtonu.

    Sve češće se govori o čvršćem stavu

    Zbog toga se sada sve češće govori o potrebi zauzimanja čvršćeg stava prema Trampu, pri čemu su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Friedrih Merc, iako nevoljko, spomenuli mogućnost uvođenja uzvratnih trgovinskih sankcija na američki uvoz.

    Međutim, iako bi takav pristup možda, barem teoretski, mogao dovesti do američkog povlačenja, istovremeno predstavlja i igranje s vatrom.

    Zapadna odbrana i sigurnost i dalje su u velikoj mjeri ovisne o Sjedinjenim Državama, navodi analitičar BBC-ja, prenosi Index.hr.

    Bilo da se radi o tome da SAD osigurava najveći dio povjerljivih obavještajnih podataka u okviru saveza Five Eyes, koji okuplja SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, ili o servisiranju i održavanju britanskih projektila Trident koji nose nuklearno odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva, američka uloga ostaje gotovo nezamjenjiva za bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva i NATO, stoji u analizi.

    U aktuelnom političkom raspoloženju predsjednika Trampa teško je procijeniti dokle je spreman ići ako ne dobije ono što želi, zaključuje BBC.

  • Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se preklapaju interesi i Istoka i Zapada, uvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize, a s obzirom na to da se većina stručnjaka slaže s tim da svijet ulazi u nestabilnu i neizvjesnu fazu, postavlja se pitanje kako će to sve uticati na BiH i na region.

    Iako EU i SAD još od rata nisu imali uvijek usaglašen pristup o BiH i regionu, što se može pratiti i kroz seriju deklasifikovanih dokumenata američke vlade iz tog perioda, ipak je uvijek postojala opšta saglasnost o ključnim principima.

    Odnosi Brisela i Vašingtona
    Dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike i rastom desničarskog populizma u Evropi, pojavljuju se sve veće pukotine u odnosima Brisela i Vašingtona, koje su kulminirale prošlomjesečnom strategijom o nacionalnoj bezbjednosti SAD, koja je u najmanju ruku skeptična prema EU. To znači ne samo da Amerika više neće pomagati evropski put BiH nego da će se fokusirati na vlastite strateške i ekonomske interese. Sa druge strane, kriza u vezi sa Grenlandom motiviše Evropljane da se sve više aktivno ograđuju od američke politike globalno, pa je samo pitanje dana kada će BiH direktno osjetiti negativne efekte ovog globalnog sukoba koncepcija.

    Istorijski govor u Davosu
    Mark Karni, kanadski premijer, održao je tokom Ekonomskog foruma u Davosu govor koji mnogi već sada proglašavaju istorijskim. U tom govoru, Karni je priznao da međunarodno pravo ne funkcioniše, ali da su se srednje sile, poput Kanade, pretvarale da funkcioniše, jer su, zatvarajući oči na očigledne devijacije u primjeni principa međunarodnog prava, uživale u prednostima multipolarnog svijeta iza kojeg je stajala Amerika. Iako Karni to nije spomenuo, jedan od primjera na koje se njegove riječi mogu primijeniti je otimanje Kosova od Srbije, iako se radi o očiglednom kršenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne članice Ujedinjenih nacija.

    Kada je Amerika očigledno odlučila da ti principi više ne važe, Karni je poručio da više nema benefita koji su opravdavali okretanje glave na drugu stranu i da se treba suočiti s realnošću da su pogodnosti proistekle iz svijeta predvođenog Amerikom nestale. Shodno tome, prema njegovom mišljenju, srednje sile, poput Kanade, treba da prave ad hok saveze s drugim sličnim zemljama da bi odbranile svoje interese, jer bi alternativa bila trka ka dnu u pokušaju da se umile velikim silama poput Amerike, Kine ili Rusije.

    Politička istorija postratne BiH pokazala je da zbog unutrašnjih podjela teško postoji mogućnost usaglašavanja zajedničkih spoljnopolitičkih principa, a glavni kohezioni faktor je bila koliko-toliko ujedinjena međunarodna zajednica. Moglo bi se pokazati da će buduća stabilnost BiH ovisiti o daljem razvoju odnosa između Evrope i Amerike.

  • Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanski odbor Zastupničkog doma SAD-a preporučio je da se bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarica Hilari Klinton smatraju u prekršaju prema Kongresu zbog odbijanja svjedočenja o vezama s pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, što bi moglo dovesti do kaznenih prijava.

    Moguća kazna i zatvor?
    Bil Klinton je u Odboru osuđen glasanjem 34-8, a Hilari Klinton 28-15, pri čemu su svi republikanci glasali za mjere.

    Sljedeći korak je glasanje cijelog Zastupničkog doma o uputi slučaja Ministarstvu pravosuđa za moguću kaznenu prijavu.

    Klintonovi tvrde da su pozivi za svjedočenje politički motivisani i odbijaju se pojaviti pred odborom, dok je Bil Klinton navodno bio spreman svjedočiti u svojoj kancelariji u Njujorku, što je odbor odbio.

    Contempt of Congress je predložio prekršaj koji nosi kaznu do godinu dana zatvora i 100.000 dolara.

    Istraga odbora odnosi se na Epstinove veze s bivšim predsjednikom i bivšom državnom sekretaricom, dok su političke tenzije dodatno naglašene rivalstvom Hilari Klinton i Donalda Trampa u predsjedničkoj trci 2016. godine, prenosi “Index”.

  • Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su njegovi krajnji politički ciljevi pravo na samoopredjeljenje, mirni razlaz u Bosni i Hercegovini i samostalnost Republike Srpske, navodeći da su ti stavovi odgovor na, kako kaže, višedecenijske napade kojima je Srpska izložena.

    Gostujući u emisiji Telering RTRS-a, Dodik je ocijenio da je cilj uvijek bio isti, dok su se, prema njegovim riječima, mijenjali samo metodi i sredstva pritiska na Republiku Srpsku. Naveo je da su nadležnosti koje su Srpskoj garantovane Ustavom i Dejtonskim sporazumom sistematski oduzimane.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Dodik je rekao da su korištena ovlaštenja koja nisu predviđena Ustavom niti Dejtonskim sporazumom. Prema njegovim riječima, kasnije su odluke donošenje kroz Ustavni sud, u kojem su, kako tvrdi, presudnu ulogu imali strani sudije i bošnjački članovi.

    Dodik smatra da se takva praksa vidi i kroz proces vanrednih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj. Naveo je da mu je Centralna izborna komisija BiH nedemokratski oduzela mandat, te da odluka o ponovnom glasanju na 136 biračkih mjesta predstavlja oduzimanje izbornog prava Republici Srpskoj.

    Ocijenio je da ponovljeni izbori ne mogu biti održani dva i po mjeseca nakon izbora, već da se u tom slučaju radi o novim izborima. Dodao je da su, prema njegovim riječima, izabrana biračka mjesta na kojima SNSD ostvaruje pobjede, uz zabranu kampanje i sankcionisanje političkih poruka.

    Dodik je rekao da takva praksa vodi ka reafirmaciji ciljeva Republike Srpske, uključujući donošenje novog Ustava i Izbornog zakona Republike Srpske, te provođenje izbora na entitetskom nivou. Naveo je i da je, prema njegovim tvrdnjama, Siniša Karan pobijedio na izborima.

    Govoreći o opoziciji, Dodik je rekao da se još nije čuo jasan stav predsjednika SDS-a Branka Blanuše o ključnim pitanjima, uključujući Srebrenicu, Bratunac, odnos prema visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i budućnost BiH. Dodao je da poštuje njegovo akademsko zvanje, ali smatra da akademsko iskustvo nije isto što i operativni politički rad.

    Dodik je ponovio da imovina pripada Republici Srpskoj i da o tom pitanju nema pregovora. Istakao je da bi svaki pokušaj stavljanja tog pitanja na pregovarački sto, prema njegovim riječima, značio izlazak Republike Srpske iz BiH.

    Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH uređena kao zajednica u kojoj Federaciji BiH pripada 51, a Republici Srpskoj 49 odsto teritorije. Naveo je i da za stavove Republike Srpske, kako tvrdi, postoji sve više razumijevanja na međunarodnoj političkoj sceni.

    Dodik je najavio da će uskoro putovati u Izrael i Mađarsku, te da je dobio pozive dvojice američkih kongresmena za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Ocijenio je da ključnu ulogu u budućim globalnim procesima imaju Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping.

    Na kraju je rekao da geopolitičke promjene jačaju poziciju i ekonomiju Republike Srpske, te da Srpska ulazi u godinu mira, stabilnosti i napretka. Prema njegovim riječima, investicije će iznositi četiri milijarde KM, plate će rasti, a biće nastavljena izgradnja bolnica, fabrika, puteva i auto-puteva.

  • Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Američki predsjednik Donald Tramp je na platformi Truth Social objavio da odustaje od planiranih carina Evropi.

    “Na osnovu tog razumjevanja, više neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

    Planirano je bilo uvođenje dodatnih 10 odsto carina za osam evropskih zemalja, uključujući Dansku.

    “Na osnovu vrlo produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom Arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se realizuje, biće izvanredno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu ovog razumjevanja, neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

     

    Naveo je da dodatni razgovori se vode u vezi sa “Zlatnom kupolom” u kontekstu Grenlanda.

    “Dalje informacije biće objavljene kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće odgovorni za pregovore — i direktno će izvještavati mene. Hvala vam na pažnji u vezi ovog pitanja! Donald Tramp”, zaključio je američki predsjednik.

  • Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusiju ne zanima tema Grenlanda i SAD.

    “To što se dešava sa Grenlandom nas se ne tiče, ali mi imamo iskustvo u rješavanju sličnih pitanja sa SAD na primjeru Aljaske. U 19. vijeku, mislim 1867. godine, kao što znamo Rusija je prodala Sjedinjenim Državama, a SAD su od nas kupile Aljasku”, rekao je predsjednik Rusije na sjednici ruskog Savjeta bezbjednosti, navodi Sputnjik, prenosi RTRS.

    Smatra da se Danska prema Grenlandu uvijek odnosila kao prema koloniji i to, kako kaže, oštro, praktično žestoko.

    “SAD imaju na raspolaganju milijardu dolara za kupovinu Grenlanda”, kaže Putin i smatra da polazeći od primjera Aljaske, da bi cijena za Grenlanda mogla biti 200-250 miliona dolara.

    “Ako uporedimo sa cijenama zlata tada, ta cifra bi bila znatno veća, vjerovatno milijardu dolara”, rekao je putin i dodao;

    “Ali, mislim da SAD mogu sebi da priušte i tu cifru”.

  • Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik.

    Do 6. februara mora se spriječiti arbitraža teška više od milijardu maraka.

    Rješenje je na pomolu, ali cijena je visoka: milionske odštete, besplatna struja za Sloveniju i rizik koji garantuje Vlada.

    Ko će na kraju platiti ceh – gubitaš iz Ugljevika ili građani kroz budžet i nove cijene struje?

    Slovenci su pritisnuli pauzu, ali vremena je sve manje. Do 6. februara Srpska mora zaključiti dogovor kako bi izbjegla nastavak arbitraže u Vašingtonu teške 1,3 milijarde maraka. Ministar Petar Đokić tvrdi da su pregovori pri kraju i da je “kupio” razumijevanje slovenačke strane.

    – Ovi svi božićni, novogodišnji praznici su malo usporili aktivnost zaključenja konačnog sporazuma… Mislim da smo tu sasvim, sasvim na kraju tog puta i slovenačka strana je izrazila razumijevanje prema ovoj situaciji – izjavio je Đokić 15.1.2026. u Bijeljini.

    A taj “kraj puta” popločan je milionima. Na 67 miliona evra duga, Ugljevik plaća još 37 miliona evra kamata i daje trećinu struje besplatno. Garancijom Vlade – ceh bi na kraju mogli platiti građani.

    – Plaćamo cijenu neodgovornosti – upozorava profesor dr Branko Blanuša i pita: zašto se čekalo da voda dođe do grla?

    – Zbog čega na ovu situaciju nije reagovano ranije? Naravno, ono što mogu reći da je i ovo čak bolje nego da se ušlo u arbitražu sa Elektrogospodarstvom Slovenije, jer bi vjerovatno ta presuda po međunarodnom sudu bila još veća. Tako da ovo je neko rješenje, ali mogu reći i dalje vrlo loše po građane i po stanovništvo Republike Srpske – rekao je Blanuša za BN.

    Kroz žice dalekovoda od sada teče struja koja više nije naša – jer trećinu besplatno šaljemo Slovencima.

    Ipak, najveći rizik nije u kilovatima, već u garanciji.

    Ako Ugljevik ne bude imao novca za rate, taj dug će, umjesto njih, vraćati građani Srpske direktno iz budžeta. Upućeni kažu – Ugljevik to breme ne može nositi.

    – I dalje stojim iza onoga što sam rekao ranije, da će i u narednom periodu Rudnik i Termoelektrana moći da posluje, ali je vrlo izvjesno samo sa gubicima. Jer uz sve ovo što opterećuje RiTE Ugljevik vrlo teško da taj sistem može pozitivno poslovati – ocjenjuje Blanuša.

    Teret dogovora sa Slovencima, ako do njega konačno dođe, pašće na stanovništvo po dva osnova. Jedan su garancije iz budžeta, a drugi su – uvećani računi za struju. Struka je jasna: više cijene od 1. februara nisu slučajnost.

    – Tu su i zahtjevi za određeno povećanje cijena električne energije koje ide od 1. februara, sve su to troškovi koje plaćaju građani, ali sa ciljem da se, između ostalog, i ovi gubici koji se iskazuju u Termoelektrani pokriju – objašnjava ekonomista Milenko Stanić.

    Konačan potpis očekuje se početkom februara. Tada će se znati da li je izbjegnuta katastrofa u Vašingtonu, ili je samo odgođena – uz debelu kamatu koju će, na ovaj ili onaj način, platiti građani.