Autor: INFO

  • Težak udes mladića iz BiH

    Težak udes mladića iz BiH

    Mladić iz Bosne i Hercegovine povrijeđen je u udesu koji se desio danas nedaleko od Salcburga, na auto-putu kod Kuhla.

    Kako prenose mediji, do saobraćajne nezgode i sudara dva vozila došlo je u zoni gdje su se izvodili radovi. Mladić iz BiH je skrivio udes u kojem se prevrnuo automobil 56-godišnje Austrijanke iz Salcburga. Oba sudionika udesa su povrijeđeni.

    Mediji prenose da se radi o povredama, za sada, neutvrđenog stepena, dok je Austrijanka morala biti hitno transportovana u bolnicu.

    Oboje su podvrgnuti alko-testiranju koje je bilo negativno. Međutim, test na narkotike pokazao je da je 21-godišnji državljanin BiH bio pozitivan na kokain.

    Ljekar je utvrdio da nije sposoban za vožnju, a vozačka dozvola mu je privremeno oduzeta. Materijalna šteta na oba automobila je skoro totalna. Ovaj udes u zoni radova izazvao je veliki zastoj. Tokom intervencije vatrogasnih jedinica iz Golinga i Kuhla auto-put je povremeno bio potpuno zatvoren u oba smjera.

  • Banjaluka dobija zaobilaznicu

    Banjaluka dobija zaobilaznicu

    Banjaluka će u okviru velikog plana putne rehabilitacije u Republici Srpskoj dobiti zaobilaznicu, najavljeno je danas, 19. novembra.

    Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Srpske”, naveo je da je riječ o lokalnoj saobraćajnici i da je izrađen idejni projekat sa tri trase od mosta u naselju Česma, čime se rasterećuje ulazak u Banjaluku sa istočne strane

    On je rekao da je na dosta putnih pravaca planirana rehabilitacija, dok će na sedam dionica biti urađene zaobilaznice.

    – Jedna od zaobilaznica je oko Prijedora, druga je oko Banjaluke i velikog mosta u Česmi, gdje smo planirali da taj put u Vrbanji povežemo prema putu za Čelinac, Kotor Varoš i Teslić, te zaobilaznica oko Čelinca – naveo je Janković.

    On je pojasnio da u projekte rehabilitacije spadaju putevi Novi Grad-Kostajnica, Novi Grad-Prijedor, Jezero-Mrkonjić Grad, Banjaluka-Kotor Varoš, zatim Šamac-Obudovac, Konjević Polje-Bratunac.

     

    Janković je ukazao da za rehabilitaciju puteva ima i dodatnih ulaganja preduzeća “Putevi Srpske” iz vlastitih sredstava te da su planirani projekti raspoređeni ravnomjerno i u skladu sa potrebama.

    – Na proljeće kreću radovi. Planirane su rehabilitacije pojedinih dionica puteva – rekao je on te pojasnio da se radi o nekoliko projekata raspoređenih na čitavoj teritoriji Srpske, od Novog Grada do Bijeljine, pa do Trebinja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Srpska naredne godine biti veliko gradilište kada je riječ o putnoj infrastrukturi, te naveo da će projekat, finansiran iz zaduženja kod Svjetske banke, obuhvatati više od 300 kilometara magistralnih i regionalnih puteva.

    Minić je rekao da će rok otplate kreditnih sredstava biti 32 godine.

     

    – Putna mreža u Republici Srpskoj je prioritet. Srpska već za pojedine dionice ima pripremljenu tehničku dokumentaciju. Od proljeća biti veliko gradilište kada je riječ o magistralnim i regionalnim putevima – naveo je Minić.

    On je podsjetio da je u protekla dva mjeseca obišao gradilišta putne mreže, između ostalog, Banjaluka-Prijedor, Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko.

    – To su ogromne investicije, kao i ono što će biti sljedeće godine – nastavak dionice između Doboja i Modriče – naveo je Minić.

    On je naveo da projekat finansiran iz sredstava Svjetske banke obuhvata i više od 35 kilometara zaobilaznica, kao i da je svaki dio Republike Srpske zastupljen i to je nešto na šta je ponosan.

    – Sigurno je da će se naše lokalne zajednice uključiti u ovu priču, a i da napomenem da nas neće iznenaditi snijeg krajem novembra ili u decembru kada je riječ o održavanju puteva – poručio je Minić.

    Premijer Srpske je najavio da će na nekoj od narednih sjednica Narodne skupštine biti donesene izmjene i dopune Zakona o građenju kako lokalne zajednice ne bi mogle beskonačno da razvlače izmjenu regulacionih planova i planova parcelacije.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić rekao je da će za projekte putne infrastrukture biti izdvojeno 81,7 miliona evra kreditnih sredstava, a grant sredstva su u iznosu od šest i po miliona evra.

    – Drago mi je da je ovaj posao priveden kraju i da je Srpska kredibilan partner kada je riječ o međunarodnim finansijskim institucijama – rekao je Amidžić, te pojasnio da su svi procesi prošli kada je riječ o Savjetu ministara BiH, uključujući i prihvatanje odluke u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda.

    On je pojasnio da u ukupnom iznosu kredita postoje dvije komponente – finansiranje regionalnih pravaca u iznosu od 40 miliona evra, dok će se preostali iznos koristiti za finansiranje puta Foča-Šćepan Polje, kao najznačajnijeg putnog projekta, prenosi Srna.

     

     

    – Nakon idejnog projekta grad Banjaluka mora usvojiti regulacioni plan, nakon čega se radi stručno mišljenje sa planom parcelacije kako bi se dobili lokacijski uslovi i onda slijedi izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu – precizirao je Janković.

  • Đurić: Zbog teških globalnih okolnosti u EU pojačan zamah za proširenje na naš region

    Đurić: Zbog teških globalnih okolnosti u EU pojačan zamah za proširenje na naš region

    Ministar spoljnih poslova Srbije, Marko Đurtić izjavio je večeras da zbog teških globalnih okolnosti u Evropskoj uniji postoji nešto više zaleta i zamaha za proširenje na region Zapadnog Balkana, kao i za jačanje Evrope i EU kao projekta, što, kako je ocijenio, predstavlja dobru priliku za Srbiju.

    – To nama pruža dobru priliku da i mi ostvarimo neke od naših ciljeva u tom domenu – kazao je Đurić nakon neformalne večere za ministre spoljnih poslova EU i Zapadnog Balkana u Briselu.

    Đurić je kazao da je sastanak koji su organizovale visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, komesarka za proširenje Marta Kos i drugi zvaničnici EU, protekao u dobrom, umjereno optimističkom tonu.

    Istakao je da je to bila dobra prilika i za Srbiju da predstavi svoje ekonomske, ali i reformske potencijale i ono što je u prethodna dva ili tri mjeseca dodatno urađeno kako bi se ubrzao proces evropskih reformi i jačanje ukupnih kapaciteta srpskog društva.

    Prema njegovim riječima, različiti predstavnici zemalja su pokretali i velike geopolitičke teme.

    – Situacija u Ukrajini bila je jedna od dominantnih tema, ali i jedna rastuća svjest kod država članica da je potrebno da Evropa ojača svoju koheziju, da ojača stepen jedinstva i da je potrebno da se zato ubrza uključivanje zemalja našeg regiona u evropske okvire – rekao je Đurić.

    Kako je dodao, svijest je pojačana i kada je riječ o potrebama jačanja infrastrukture u našem regionu, ali i jačanja povezanosti u regionu i dobrosusjedske saradnje.

    To bi, kako je naveo, vodilo ka stvaranju jedne perspektive koja bi osigurala da se ne samo politički stvari stabilizuju, već i da se stvori neka dugoročnija perspektiva da bi mlađe generacije ostajale u regionu.

    Ponovio je da je večera bila prilika da Srbija predstavi šta je to dobro što donosi u zajednicu koja se zove Evropska unija.

    – Bila je dobra prilika da predstavimo koje su to naše snage, koji su to naši potencijali i zbog čega zaslužujemo ravnopravno jednako mjesto, jednak tretman sa velikim evropskim državama – naveo je šef srpske diplomatije.

  • Dodik: Dejtonski sporazum je srušen s ciljem unitarizacije BiH

    Dodik: Dejtonski sporazum je srušen s ciljem unitarizacije BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je da je Dejtonski mirovni sporazum srušen i da ne postoji, jer su neki htjeli da od njega uzimaju šta hoće, ali ne i ono što im ne odgovara.

    – Za bilo kakve intervencije u Dejtonskom sporazumu bilo je neophodno da se postigne sporazum svih strana. Tamo je definisano da su strane Republike Srpska i FBiH, ali su oni dali visokom predstavniku bonska ovlašćenja da on to sprovodi – rekao je Dodik u dokumentarnom filmu RTS-a “Slovo i duh Dejtona – 30 godina Dejtonskog sporazuma”.

    Dodik je ukazao da bošnjačka strana potencira nezadovoljstvo Dejtonskim sporazumom i da im u suštini smeta priznanje Republike Srpske kao međunarodnog faktora i međunarodnog subjekta.

    Dodik je napomenuo da je Venecijanska komisija 2005. godine utvrdila da aneksi Dejtonskog sporazuma imaju međunarodni karakter, što je značilo da Republika Srpska ima međunarodni karakter.

    On je podsjetio da su Republici Srpskoj do Dejtona na ovamo oduzete brojne nadležnosti – da je ukinuta Vojska Republike Srpske, da su joj oduzeti fiskalna politika i druge poluge i nadležnosti i da su uvedene Oružane snage BiH, Granična policija BiH i druge agencije koje Dejton ne predviđa.

    Sve to, kao i stalno nametanja zakona i odluka visokih predstavnika, kako je objasnio, dovelo je do toga da Dejtonski sporazum u izvornom obliku praktično ne postoji i da je srušen takvim potezima u cilju unitarizacije BiH.

    U tome su, kako je istakao, prednjačili visoki predstavnici, koji su “postavljeni podvalom”.

    – Visokog predstavnika po Dejtonu postavljaju strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, a kada ga izaberu, on bude potvrđen u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je to bilo poštovano samo u vrijeme prvog visokog predstavnika Karla Bilta, a onda su strane potpisnice Aneksa 10 izbacivane iz odlučivanja.

    Dodik je objasnio da je visoki predstavnik uveden zato da ne bi morale da se saglase dvije strane, kako je predviđeno, već da visoki predstavnik donosi odluke, ali ne i zakone iz nadležnosti parlamenta, što se kasnije izvitoperilo i pretvorilo u praksu.

    On je ukazao da je nekadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp još 1997. godine ukazao da to nije po Dejtonu, ali su se na Zapadu oglušili o to.

    – Mi taj blef živimo 30 godina – istakao je Dodik, dodajući da je to kulminiralo brojnim nametnutim zakonima, a naročito onim Kristijana Šmita o prebacivanju imovine na nivo BiH.

    – Mi smo rekli da ćemo proglasiti nezavisnost, ako to objave. Oni su tada rekli: “Hajde da se prvo riješimo Dodika, pa ćemo to ponovo uraditi” – objasnio je Dodik.

    On je naglasio da je posebna priča Ustavni sud BiH, koji su nametnuli visoki predstavnici Volfgang Petrič i Pedi Ešdaun, a u kojem su dva Srbina i dva Hrvata bili preglasavani voljom tri bošnjačka i dva strana člana.

    – Kada su to nametnuli, rekli su da to nije po Dejtonu, ali da može da pomogne u razvoju BiH. I ta odluka pokazuje da su išli na to da bezočno sruše Dejtonski sporazum i propagandnom mašinerijom krivili nas i Hrvate da rušimo Ustavni sud – istakao je Dodik.

  • Tramp potpisao zakon: Ministarstvo pravde da objavi Epstinove dosijee

    Tramp potpisao zakon: Ministarstvo pravde da objavi Epstinove dosijee

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je zakon kojim se nalaže američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.

    Zakon zahtijeva od Ministarstva pravde da objavi sve informacije iz svoje istrage o Epstinu “u formatu koji se može pretraživati i preuzimati” u roku od 30 dana.

    Tramp se ranije protivio objavljivanju dokumenata, ali je prošle nedjelje promijenio kurs nakon što se suočio sa otporom Epstinovih žrtava i članova sopstvene Republikanske stranke.

    “Nemamo šta da krijemo”, poručio je Tramp prije glasanja Kongresa.

    Zakon je u utorak ogromnom većinom usvojen u oba doma Kongresa – Predstavničkom domu i Senatu.

    Tramp: Ova prevara će se obiti o glavu demokratama

    U objavi na društvenim mrežama, šef Bijele kuće je optužio demokrate da se zalažu za ovo pitanje kako bi odvukli pažnju od dostignuća njegove administracije.

    “Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro biti otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea“, napisao je Tramp.

    Iako glasanje Kongresa nije bilo potrebno za objavljivanje dosijea – Tramp je mogao samostalno da naloži objavljivanje – poslanici u Predstavničkom domu su usvojili zakon sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”. Senat je jednoglasno izglasao da se zakon usvoji, poslavši ga Trampu na potpisivanje.

    “Ova najnovija prevara će se obiti o glavu demokratama, baš kao i svima ostalima”, poručio je Tramp.

    Šta su Epstinovi dosijei

    Epstinovi dosijei, koji podliježu objavljivanju, prema zakonu su dokumenti iz krivičnih istraga protiv finansijera, uključujući transkripte razgovora sa žrtvama i svjedocima, kao i predmeti zaplijenjeni tokom pretresa njegove imovine.

    Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravde, dnevnike letova i ljude i entitete povezane sa Epstinom.

    Fajlovi se razlikuju za više od 20.000 stranica dokumenata sa Epstinovog imanja koje je Kongres objavio prošle nedjelje, uključujući i neke koji direktno pominju Trampa.

    Ipak, Tramp je rekao da republikanci “nemaju nikakve veze sa Epstinom”.

    “To je zaista problem demokrata“, rekao je Tramp i dodao da su “demokrate bili Epstinovi prijatelji, svi do jednog”.

    Džefri Epstin je pronađen mrtav 2019. godine u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku, što je proglašeno samoubistvom. Bio je pritvoren pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Prethodno je bio osuđen zbog ugovaranja prostitucije maloljetnice. Imao je veze sa brojnim poznatim ličnostima.

  • Zelenski odbio da razgovara sa Trampovim izaslanikom Vitkofom o američko-ruskom “mirovnom planu”

    Zelenski odbio da razgovara sa Trampovim izaslanikom Vitkofom o američko-ruskom “mirovnom planu”

    Specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiv Vitkof, otkazao je sastanak sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Turskoj nakon što je shvatio da on ne želi da razgovara o američkom mirovnom planu, piše Axios.

    Izvori navode da je Zelenski došao sa sopstvenim predlogom, usklađenim sa Evropom, i insistirao na razgovorima u širem formatu.

    Tramp je podržao Vitkofovu odluku da otkaže sastanak jer nije video nikakav prostor za napredak.

    “Sada ćemo čekati. Lopta je na terenu Zelenskog”, rekao je neimenovani američki zvaničnik.

    On je dodao da Zelenski može da dođe u Vašington da razgovara o novom američkom planu, ukoliko to želi.

    Novinar Kristofer Miler potvrdio je da je dokument predat Kijevu preko Vitkofa i šefa Ruskog fonda za direktna ulaganja Kirila Dmitrijeva. Prema njegovim rečima, Zelenski je bio nezadovoljan predlogom.

  • Lukić: Tri naroda moraće da razgovaraju, ali tek kada se stranci povuku

    Lukić: Tri naroda moraće da razgovaraju, ali tek kada se stranci povuku

    Radomir Lukić, učesnik pregovora u Dejtonu, ocjenjuje da je suština Dejtonskog sporazuma u postojanju dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te upozorava da svaki pokušaj promjene tih temelja vodi destabilizaciji Bosne i Hercegovine.

    U intervjuu za „Nezavisne novine“ Lukić je poručio da je uloga tri konstitutivna naroda „nemjerljiva“ i da ne zavisi od brojčanog odnosa, jer su, kako kaže, to „istorijske nacije na ovom prostoru“. Prema njegovim riječima, upravo to predstavlja trajnu vrijednost Dejtonskog sporazuma.

    „Mir je mir, kao stanje odsustva rata i borbe, i možemo da kažemo da je ovo jedan mir koji traje 30 godina sa svim blagodatima koje donosi“, rekao je on, dodajući da tvrdnje o neuspešnom miru smatra neutemeljenim.

    Govoreći o ustavnom uređenju, Lukić je naglasio da je Dejton postavio jasne temelje i da struktura dva entiteta i tri konstitutivna naroda predstavlja osnov stabilnosti. Prema njegovim riječima, svaki pokušaj da se ta osnova mijenja ili briše vodi BiH u stanje nestabilnosti i narušava postignute rezultate.

    On je kritikovao koncepte građanske BiH, ocjenjujući ih opasnim i nerealanim. „Svaki pokušaj da postanemo samo građani, lišeni naših razlika, vodi degradaciji odnosa i položaju Srba i Hrvata kao političke i nacionalne manjine“, rekao je Lukić.

    Posebno je ukazao na, kako navodi, nedosljednosti bošnjačke politike, tvrdeći da je u prošlosti težila ravnopravnosti, a sada „gazi principe“ nakon što se smatra većinom. Takvo ponašanje ocijenio je iracionalnim.

    Lukić je dio odgovornosti pripisao međunarodnoj zajednici, naglasivši da je njen uticaj decenijama doprinosio nestabilnostima. „Neobično je da ljudi koji ne žive ovde insistiraju na nečemu što ni kod njih ne postoji na pravi način“, rekao je on, dodajući da strani akteri djeluju „ishitreno i nepromišljeno“.

    Govoreći o bonskim ovlaštenjima, Lukić je oštro kritikovao Savjet za implementaciju mira i visoke predstavnike. „To je skup samozvanih država i organizacija koji su sebi dali pravo da preuzmu suverenitet naroda BiH“, rekao je, dodajući da su ovlaštenja visokog predstavnika „diktatorska“.

    Prema njegovoj ocjeni, međunarodni uticaj predstavlja glavnu prepreku unutrašnjem dijalogu. „Sve dok se međunarodna zajednica ne povuče na pozicije dobrodušnih savetnika, neće biti prilike da sednemo“, poručio je.

    Ipak, smatra da će tri naroda morati razgovarati o budućnosti BiH, iako očekuje da će proces biti težak. „Nekada će i Bošnjaci morati da spuste gard i da razumeju svoju istorijsku ulogu“, zaključio je Lukić.

  • Karan: Pobjeda vlasti biće poraz unitarizacije i nametnutih odluka

    Karan: Pobjeda vlasti biće poraz unitarizacije i nametnutih odluka

    U Republici Srpskoj 23. novembra biće održani prijevremeni izbori, za koje kandidat SNSD-a Siniša Karan tvrdi da su bili neizbježni i uslovljeni političkim okolnostima. Poručuje da je cilj odbrana ustavne i dejtonske pozicije Srpske te da će tog dana biti odlučivana njena budućnost.

    Karan ističe da ga kandidatura nije iznenadila, navodeći da je „velika čast biti kandidat SNSD-a“ i zahvaljujući koalicionim partnerima na podršci. Kako kaže, izbori su rezultat izostanka jedinstva među političkim akterima, ali i pokušaja da se, kako tvrdi, zaštiti stabilnost Srpske.

    „Da smo imali jedinstven stav, do ovih izbora ne bi ni došlo“, naglasio je Karan, dodajući da će eventualna pobjeda vlasti biti „poraz političkog Sarajeva i visokog predstavnika“.

    U intervjuu za „Nezavisne novine“ očekuje da će građani potvrditi izbor Milorada Dodika iz prethodnog izbornog ciklusa. Navodi da će u slučaju pobjede nastaviti politiku zasnovanu na „jedinstvu iznutra i odbrani ustavne pozicije Srpske“, ističući da suverenističke politike ostaju glavna smjernica budućeg djelovanja.

    Karan tvrdi da će prioritet biti odbrana Ustava Republike Srpske, Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Kao profesor ustavnog prava, poručuje da dejtonska rješenja imaju budućnost te da je potrebno jačati dijalog i ustavne mehanizme zaštite entitetskih interesa.

    Govoreći o izazovima u Srpskoj, podsjetio je na, kako navodi, „pravosudni pritisak“ usmjeren prema institucijama Srpske i njenim zvaničnicima. Poručuje da će institucije nastaviti da brane svoj položaj i da se „neće potčinjavati nikome osim narodu“.

    „Nastavićemo da se borimo protiv politika koje žele da ponize institucije“, rekao je Karan, naglašavajući važnost kontinuiranog rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

    O ulozi Milorada Dodika ukoliko dođe do promjene funkcija, Karan navodi da se status predsjednika ne dovodi u pitanje. „Predsjednik Dodik je narodni predsjednik“, rekao je, podsjećajući da nije bilo ustavnih osnova za prestanak njegovog mandata.

    Prema njegovim riječima, gdje god Dodik bio, ostaje „ustavni i narodni predsjednik“ jer ga je, kako ističe, izabrao narod Republike Srpske.

  • Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Zbog čega će uskoro skočiti cijena hljeba

    Samo u novembru, cijena goriva u Srpskoj otišla je 3 puta.

    Unajavi nema stabilizacije, tako da bi se građani uskoro mogli suočiti sa novim poskupljenjem dizela i benzina.

    – Čim gorivo krene da poskupljuje, nebitno u kojem iznosu, krenu da rastu cijene ostalih roba i usluga. Plašimo se da će tako biti i sada, i da ćemo kraj ove i početak sledeće godine dočekati sa poskupljenjima, koja će dodatno opteretiti naše ionako skromne kućne budžete – kaže jedan Banjalučanin.

    Proizvođači, međutim, poručuju da gorivo nije stavka koja bi mogla da dovede do lančanih poskupljenja. Naglašavaju da bi do rasta cijena, i to početkom sledeće godine, moglo doći zbog povećanja minimalne plate.

    Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Srpske i vlasnik kompanije “Krajina klas”, ističe da poskupljenja goriva neće biti okidač za porast cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Zbog ovakve situacije, potrošači su uplašeni da će im se na leđa uskoro natovariti poskupljenja hrane, ali i brojnih drugih proizvoda i usluga.

    Naime, cijene goriva idu gore-dole, tako da, u konačnici, nemamo neko značajnije poskupljenje. Iz tog razloga, gorivo neće biti generator poskupljenje hrane – objašnjava za Srpskainfo Trivić.

    Dodaje da bi, međutim, poskupljenja moglo da uslovi povećanje minimalca od početka sledeće godine.

    – Plate će otići za 10 odsto, nakon čega bi pekarski proizvodi mogli da poskupe za 2,5-3 odsto. Dakle, ni u ovom slučaju neće se desiti značajniji skok cijena i građani od toga ne treba da strahuju – poručuje Trivić.

    Mlinari, s druge strane, tvrde da bi, ako gorivo nastavi da poskupljuje, pa još dođe do rasta cijene struje, veoma lako moglo da dođe do poskupljenja brašna.

    Podsjetimo, od januara 2026, najniža neto plata za NKV radnike iznosiće 1.000 KM. Najniža neto plata za one sa trogodišnjom SSS iznosiće 1.050 KM, a sa četvorogodišnjom 1.100 KM. Za VŠS minimalac će iznositi 1.350 KM, a za VSS 1.450 KM.

     

     

     

     

  • Jedna od najprometnijih raskrsnica u Banjaluci dobija kružni tok

    Jedna od najprometnijih raskrsnica u Banjaluci dobija kružni tok

    Tehnička dokumentacija za rekonstrukciju jedne od važnijih gradskih raskrsnica, ukrštanje Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića, u potpunosti je izrađena.

    Ovo su rekli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve te dodali da je u toku postupak javne nabavke za izbor izvođača radova, nakon čega bi moglo da započne uređenje ove saobraćajnice.

    “Projekat se sastoji od centralnog kružnog dijela rotora i pripadajućih krakova: Ulice Majke Jugovića u pravcu sjever – jug i Bulevara vojvode Stepe Stepanovića u pravcu istok – zapad”, kažu oni.

    “Bilo bi značajno bilo šta da se uradi po pitanju ove raskrsnice. U ovom dijelu živi 30.000 ljudi, a svaka kuća sada ima po dva automobila”, rekao je Dragomir Đukić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Starčevica.

    On je ovom prilikom dodao da su velike gužve ujutro i u špici.

    “Pored rekonstrukcije same raskrsnice, smatram da bi doprinijelo mnogo i pravljenje još jedne trake prema Venecija mostu od raskrsnice do K4, što bi dodatno rasteretilo saobraćaj”, rekao je Đukić.

     

     

    S obzirom na ubrzanu gradnju, sada su velika naselja postala Česma, Ada i Debeljaci.

    “Sva ta naselja se u jutarnjim časovima, kada se ide na posao, uključuju upravo na ovoj raskrsnici”, dodao je Đukić.

    Iz Grada su rekli da je u toku postupak javne nabavke za izbor izvođača radova, nakon čega bi trebalo da započne uređenje ove saobraćajnice.

    “Planirano rješenje predviđa izgradnju dvotračne, četvorokrake kružne raskrsnice u nivou, koja bi trebalo da poboljša protok saobraćaja i poveća bezbjednost učesnika u saobraćaju”, kažu oni.

    Projekat, kako su naglasili, posebno daje značaj unapređenju bezbjednosti pješaka i biciklista.

    Rekli su ovo iz Grada i dodali da će sva pješačka kretanja biti usmjerena preko trotoara uz kolovozne trake, dok će biciklističke trake biti postavljene paralelno sa pješačkim, u nivou trotoara.

    Takođe dodaju da će na  svakom od četiri kraka kružne raskrsnice biti uređeni prelazi za pješake, što će omogućiti sigurnije i funkcionalnije kretanje.

    “Radovi na rekonstrukciji započeće kada se steknu svi neophodni uslovi, uključujući povoljne vremenske prilike i završetak postupka izbora izvođača”, rekli su iz Gradske uprave i dodali da će ova investicija znatno povećati protočnost saobraćaja i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju na ovoj važnoj gradskoj lokaciji.