Autor: INFO

  • Orban: Brisel zahtjeva slanje trupa u Ukrajinu

    Orban: Brisel zahtjeva slanje trupa u Ukrajinu

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Brisel sada zahtjeva od Mađarske, kao članice EU, da šalje trupe u Ukrajinu.

    U objavi na “Iksu”, Orban se osvrnuo na ključne stavke sa sjednice Evropskog parlamenta – zahtjev za aktivno učestvovanje u vojnoj akciji EU u Ukrajini, kao i trenutno stanje naftovoda Družba – o kojima ga je informisao mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    “Blokiranje protoka nafte preko naftovoda Družba prema Mađarskoj je koordinisana akcija Evropske Komisije i Ukrajine”, naveo je on.

    Orban je zaključio da ne postoji tehnička prepreka za ponovno pokretanje protoka nafte, i da je ta blokada politička ucjena Brisela i Kijeva.

     

     

     

  • Vens: Iran da ozbiljno shvati pretnje Vašingtona

    Vens: Iran da ozbiljno shvati pretnje Vašingtona

    Američki potpredsednik Džej Di Vens poručio je Iranu da pretnje Vašingtona vojnom akcijom treba shvatiti „ozbiljno“, dan nakon što je predsednik Donald Tramp tokom govora o stanju nacije počeo da priprema teren za mogući rat.

    Vens je za Foks njuz izjavio da će Tramp pokušati da to „ostvari diplomatski“, ali da američki predsednik takođe ima „pravo“ na korišćenje vojne akcije.

    „Ne možete dozvoliti najluđem i najgorem režimu na svetu da poseduje nuklearno oružje“, rekao je Vens.

    Dodao je da Tramp ima niz drugih alata na raspolaganju kako bi osigurao da se to ne dogodi.

    „Pokazao je spremnost da ih koristi i nadam se da će Iranci to ozbiljno shvatiti tokom sutrašnjih pregovora, jer je to svakako ono što predsednik preferira“, dodao je.

  • Evropska komisija predlaže ukidanje rominga između EU i Zapadnog Balkana

    Evropska komisija predlaže ukidanje rominga između EU i Zapadnog Balkana

    Evropska komisija (EK) predložila je danas, 25. februara, otvaranje pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi ih integrisala u režim EU “Roam Like at Home”.

    Nakon što se finalizuju sporazumi sa svakom od zemalja i nakon što se svaka od njih u potpunosti uskladi s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će da pozivaju, šalju tekstualne poruke i koriste mobilne podatke bez dodatnih naknada za roming.

    Kako se navodi u saopštenju EK, to znači povezanost po domaćim cijenama ne samo za građane i preduzeća sa Zapadnog Balkana koji posjećuju EU, već i za putnike iz EU na Zapadnom Balkanu, a sporazum bi trebalo da olakša i učini pozive pristupačnijim kako ljudima, tako i kompanijama koji se nalaze u EU ili Zapadnom Balkanu zbog studiranja, rada ili odmora.

    Na potezu Savjet EU i zemlje Zapadnog Balkana
    EK za taj prijedlog traži odobrenje Savjeta EU za otvaranje pregovora sa partnerima sa Zapadnog Balkana, a nakon što Savjet usvoji prijedlog, EK će pregovarati o bilateralnim sporazumima sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana.

    Prijedlog EK ima za cilj da se nadograde i unaprede postojeće dobrovoljne obaveze rominga između nekih mobilnih operatera u EU i Zapadnom Balkanu.

    Kako se navodi predlog je konkretan primjer pristupa EU postepenoj integraciji prije pristupanja EU, kako je navedeno u Planu rasta za Zapadni Balkan za 2023. godinu.

  • Minić: Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ

    Minić: Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić saopštio je danas, 25.februara, da je do sada otplaćeno 960 miliona KM, ili 87 odsto spoljnog duga koji je Republika Srpska preuzela od bivše SFRJ, kao i 673,7 miliona KM ili 98,9 odsto duga za staru deviznu štednju.

    Minić je na društvenoj mreži “X” naveo da Republika Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ.

    Koliko je do sada otplaćeno spoljnog duga iz SFRJ?
    “Kroz razgovore sa ljudima vidim da mnogi ne znaju da Republika Srpska i danas otplaćuje zaduženja iz doba SFRJ. Evo tačnih i preciznih podataka. Nakon rata, kroz procese konsolidacije, reprograma i otpisa, Republika Srpska je preuzela ‘stari’ spoljni dug (obaveze nastale do 02.04.1992) u iznosu od 1,1 milijardi KM. Do sada je otplaćeno 960 miliona KM (87 odsto), a preostalo je još 140 miliona KM, a najveće obaveze su prema Pariškom klubu povjerilaca i Svjetskoj banci”, napisao je Minić.

    Koliki je dug po osnovu stare devizne štednje?
    Dodaje da Republika Srpska otplaćuje i staru deviznu štednju, odnosno devizna sredstva deponovana kod banaka na teritoriji Republike Srpske do 31.12.1991. godine, a dug iznosi 774,9 miliona KM.

    “Do sada je u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu Republike Srpske verifikovano ukupno 681,2 miliona KM stare devizne štednje, od čega je Republika Srpska otplatila 673,7 miliona KM ili 98,9 odsto duga”, kazao je Minić.

     

  • Incident u Banjaluci: Obračun sa navijačima iz Cazina eskalirao

    Incident u Banjaluci: Obračun sa navijačima iz Cazina eskalirao

    Dvije ekipe sastale su se u okviru četvrtfinala Kupa Bosne i Hercegovine, a tim iz Cazina imao je podršku svojih navijača i na gostujućem terenu.

    Ipak, već na samom početku meča došlo je do ozbiljnih nereda na tribinama.

    Prema dostupnim informacijama, određena grupa osoba upala je među pristalice gostujućeg kluba i izazvala incident.

    Na teren su letjele stolice, a kamerman utakmice, koja se direktno prenosi na YouTubeu, sklonio je kadar kako se ne bi vidjelo.

  • Ivica Dačić hitno primljen u bolnicu, priključen na aparate

    Ivica Dačić hitno primljen u bolnicu, priključen na aparate

    Ivica Dačić (60), ministar unutrašnjih poslova Srbije i lider Socijalističke partije Srbije, u teškom je zdravstvenom stanju smješten u bolnicu i priključen je na aparate, javljaju beogradski mediji.

    Kako navode, Dačiću se stanje iznenada naglo pogoršalo u posljednjih nekoliko dana, a danas 25. februara je primljen na bolničko liječenje.

    Izvori “Informera” kažu da je ministru policije konstatovana obostrana upala pluća.

    Dodaju i kako Dačić više godina boluje od šećerne bolesti i drugih pridruženih bolesti.

  • Stevandić poklonio knjige Gimnaziji Nikola Tesla u Budimpešti

    Stevandić poklonio knjige Gimnaziji Nikola Tesla u Budimpešti

    Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, koju predvodi predsjednik dr Nenad Stevandić, posjetila je danas Gimnaziju Nikola Tesla u Budimpešti, koja postoji u okviru istoimenog Srpskog obrazovnog i kulturnog centra.

    Tom prilikom, predsjednik Stevandić je uručio poklon knjige i naglasio da je to već postala tradicionalna akcija u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske, naglasivši da je Gimnazija mjesto se čuva tradicija srpskog jezika i primjer sjajne saradnje Mađara i Srba.

    „Na tome smo posebno zahvalni svim funkcionerima Mađarske. Ponosni smo što, na neki način, i Republika Srpska može da pokaže svoju širinu, da posjećujemo srpsku djecu koja ovdje pohađaju školu, ali i da njegujemo srpsku tradiciju na svakom mjestu koje posjetimo”, izjavio je Stevandić.

    Delegaciju Narodne skupštine čine još narodni poslanici Milica Lovrić, Maja Dragojević Stojić, Aleksandar Trninić i Siniša Mijatović.

  • Stevandić sa Rockovim: Odnosi Srba i Mađara na nikad boljem nivou

    Stevandić sa Rockovim: Odnosi Srba i Mađara na nikad boljem nivou

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas sa Andrijom Rockovim, zamjenikom predsjednika Samouprave Srba u Mađarskoj i tom prilikom istakao da su odnosi Srba i Mađara na nikad boljem nivou.

    – Ovo je postala već tradicionana aktivnost da posjećujemo Samoupravu Srba u Mađarskoj i da konstatujemo da su odnosi Srba i Mađara na nikad boljem nivou, da žive svoje najbolje dane na čemu smo zahvalni i premijeru Viktoru Orbanu i predsjedniku parlamenta Keveru – istakao je Stevandić.

    Sada je cilj, dodaje on, da i Srpska samuprava gostuje u našoj Narodnoj skupštini i našim institucijama.
    – To je bio razlog današnje posjete, da se o tome dogovorimo i čast mi je što ćemo imati prilike da ih ugostimo i da na neki način formalizujemo sve naše veze koje su i kulturne, školske i istorijske ali i veze za budućnost, za privrednu i ekonomsku saradnju i napredak – naveo je Stevandić.

    Rockov je istakao da mu je posebno zadovoljstvo što su u Zemaljskoj samoupravi ugostili delegaciju Narodne skupštine.

    – Obavili smo jedan manje formalan razgovor, koji ukazuje na obostranu povezanost i mislim da ćemo započetu saradnju nastaviti. Zahvaljujem se na pozivu da u maju dođemo u Srpsku – rekao je Rockov i dodao da su njihova vrata uvijek otvorena.

    Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratiće se na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Јugoistočne Evrope, koja će biti održana u naredna dva dana u Budimpešti.

  • Dodik: Šmit dovodi u pitanje ravnopravnost naroda

    Dodik: Šmit dovodi u pitanje ravnopravnost naroda

    Republika Srpska će adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Kristijanom Šmitom nametnu tehnologije koje bi se koristile na izborima da bi dobili rezultate koji njima odgovaraju, jer bi time bila dovedena u pitanje ravnopravnost naroda, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    “Zato je takva žurba jer je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi na niovu BiH koju čine muslimanske sećije i stranci koji tamo sjede i pokušavaju da završe svoj pir i utiču na izbore”, izjavio je Dodik novinarima u Laktašima.

    Dodik je napomenuo da su pokušali vanrednim, a potom i ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    “Vidimo da taj smrad Šmit ne miruje i pokušava da i dalje nameće odluke. To je prevršilo svaku mjeru”, rekao je Dodik povodom zahtjeva Šmita koji traži od ministra finansija u Savjetu ministara Srđana Amidžića da obezbijedi 112 miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

    On je istakao da je mnogo stvari srušeno i dovedeno u pitanje u BiH, kao što je ravnopravnost naroda, naglasivši da Srbi imaju raavnopravan broj ministara koji odlučuju, a ne njihovi zamjenici, kao što to želi Šmit.

    “Muslimani će prihvatiti takvo postupanje. Oni su razbili finansijski sistem ranijim mjerama koje su poduzimali vezano za oduzimanje novca sa računa koji pripada Republici Srpskoj”, podsjetio je Dodik.

    Neprihvatljivo je, dodao je, da se zaobilazi ministar u odlučivanju, istakavši da je riječ o antiustavnom djelovanju.

    “To su kriminalci i lopovi a Šmit dobija platu od 25.000. Problem su i zemlje koje to finansiraju”, istakao je Dodik.

    Osvrnuo se i na ulogu sudije Suda BiH Sene Uzunović koja je donijela presudu u slučaju protiv predsjednika Republike Srpske, te ukazao da nastavlja kažnjavanje Srba koji dovode u pitanje tu presudu, jer se osjeća uznemireno zbog komentara koji su uslijedili.

    “Ona je uznemirena. Vjerovatno zbog nekih ratnih zločina koje nije presudila kao što je onaj u Bradini. Presudila je godinu dana čovjeka što je samo nešto napisao. S kim mi živimo i šta čekamo ovdje”, upitao je Dodik.

    Upozorio je da će takvim postupanjem presuditi sve u Republici Srpskoj i da se javnost mora osvijestiti.

    “Čovjek je napisao da su dirnuli u osinjak i dobio je za to godinu dana zatvora. Prije nekoliko dana čovjek je digao tri prsta i dobio tri godine zatvora. U takvoj zemlji živimo. Išli su prvo na mene i sada to rade pojedincima koji nisu toliko društveni eksponirani”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da je Republika Srpska treba da nađe način na koji će se odbraniti jer napravljena omča za njeno gušenje.

  • Šmit naredio prenos 112,5 miliona KM CIK-u: Amidžić ima rok od jednog dana

    Šmit naredio prenos 112,5 miliona KM CIK-u: Amidžić ima rok od jednog dana

    Kristijan Šmit izdao je autentično tumačenje odluke iz jula prošle godine koje se odnose na izmjene Zakona o finanisranju institucija BiH.

    Odluka ostaje obavezujuća

    Tumačenjem se naglašava da ta odluka ostaje obavezujuća i da se sve njene odredbe moraju provesti, a iz samog dokumenta vidljivo je da je Ministarstvo finansija i trezora BiH “odugovlačilo” sa isplatom novca, u prvom redu CIK-u BiH kojem je Šmit “osigurao” 112,5 miliona KM za nove tehnologije.

    “Odlukom se nadalje obavezuje i ovlašćuje ministar finansija i trezora BiH da sva neutrošena sredstva osigrana ovom Odlukom prenese u fiskalnu 2026. godinu i obezbijedi njihovu dostupnost za namijenjenu svrhu tokom cijele 2026. godine. Neizvršenje prenosa sredstava od strane ministra bez odlaganja, odnosno u roku od jednog dana od dana objavljivanja ovog Autentičnog tumačenja na zvaničnoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika, direktno podrazumijeva obavezu i ovlašćenje zamjenika ministra da taj prenos izvrši bez odlaganja”, piše u Autentičnom tumačenju odluke Šmita koja se odnosila na izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH.

    Spor Ministarstva finansija i CIK-a

    Iz tumačenja kojeg potpisije Šmit, vidljivo je da je bilo prepiske na relaciji Ministarstvo finansija i trezora BiH – CIK, a suština problema je u tome da je novac obezbjeđen za 2025. godinu, i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH ne želi da ga isplati u 2026. godini.

    “Odlukom se izričito predviđa višegodišnji finansijski okvir koji obuhvata fiskalnu 2025. i fiskalnu 2026. godinu, u potpunosti usklađen s Vremenskim okvirom implementacije sadržanim u Studiji izvodljivosti, kojim se utvrđuju faze i rokovi za obje fiskalne godine radi osiguranja operativne spremnosti za održavanje Opštih izbora u oktobru 2026. godine”, piše u tumačenju koje je objavljeno juče poslijepodne.

    Sredstva moraju biti dostupna tokom cijele 2026.

    Dalje, navedeno je “sredstva osiguarana u skladu sa ovom Odlukom doznačena su namjenski i moraju ostati na raspolaganju Centralnoj izbornoj komisiji BiH tokom cijele fisklane 2026. godine”.

    “Nalog ili bilo koji drugi akt potpisan od strane ministra finansija i trezora ili zamjenika ministra finansija i trezora u svrhu izvršenja prethodno navedenih obaveza smatraće se pravno dovoljnim za njegovo potpuno izvršenje. Provođenje takvog naloga ili bilo kojeg drugog akta neće biti uslovljena bilo kakvim dodatnim proceduralnim, tehničkim ili formalnim zahtjevima predviđenim pravilima o administrativnom i kancelarijskom poslovanju, pravilima o upotrebi službenih pečata ili bilo kojim drugim internim aktom kojim se propisuju druge formalne pretpostavke”, piše u autentičnom tumačenju koje je izdao Šmit.

    Podsjećanja radi, u julu prošle godine Šmit je nemetuno odluku prema kojoj se sredstva iz dobiti Centralne banke BIH raspoređuju CIK-u za uvođenje novih tehnologija na izborima. Radi se o 112,5 miliona KM.