VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Đajić nije narko-diler

    Stevandić: Đajić nije narko-diler

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, oglasio se o snimku na kojem se nalazi Vlado Đajić, sada već bivši direktor UKC RS i Gradskog odbora SNSD Banjaluka, rekavši da Đajić nije narko-diler.

    “Znam ga kao i većinu kolega ljekara rođenih 1960-90. Primao je neke ljude lošeg statusa. To mu je uz način života otvorilo ponor gdje nadam se neće završiti. Liječio je i liječiće ljude. Odgovornost se podrazumjeva a sud je na kraju. Blato ne pomaže”, naveo je Stevandić.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Dodik je donio odluku o razrješenju Vlade Đajića sa dužnosti predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka zbog narušavanja ugleda stranke, te za privremenog predsjednika ovog odbora imenovao Gorana Maričića.

    Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta, kazala je da je šokirana video materijalom koji se pojavio u javnosti na kojem se vidi Vlado Đajić, direktor UKC “sa drogom i pričom o nekim desetinama hiljada maraka”, te da je ovakva situacija za svaku moguću osudu.

  • Šobot imenovan umjesto Đajića za v.d. direktora UKC-a RS

    Šobot imenovan umjesto Đajića za v.d. direktora UKC-a RS

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić smijenjen je na sjednici Vlade Republike Srpske, a na tu poziciju imenovan je Nikola Šobot.

    Šobot je, inače, načelnik Klinike za kardiohirurgiju.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Đajić, sada već bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, tvrdi da je riječ o klasičnoj namještaljci.

    Biografija doktora Šobota
    Doktor Nikola Šobot, internista – kardiolog, studirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, gdje je i diplomirao.

    Od početka karijere zaposlen je na Univerzitetskom kliničkom centru gdje je radio na odjeljenju za poremećaje srčanog ritma Klinike za kardiovaskularne bolesti od 2008. do 2010. godine.

    Od 2010. godine je radio na odjeljenju za invazivne kardiološke procedure Klinike za kardiovaskularne bolesti pa sve do 2020. godine, nakon čega postaje načelnik Klinike za kardiohirurgiju.

    Šobot je specijalizirao internu medicinu 2013. godine na Univerzitetu u Banjaluci, a supspecijalizaciju iz kardiologije 2015. i 2016. godine završava na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

    Nakon završene specijalizacije i supspecijalizacije 2016. godine rad nastavlja na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske kao kardiolog u Klinici za kardiovaskularne bolesti do 2020. godine.

    Doktor Nikola Šobot nastavlja profesionalno usavršavanje te 2022. godine doktorira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.

    Od 2020. godine je načelnik je Klinike za kardiohirurgiju, a njegova uža specijalnost je invazivna kardiologija-kardiohirurgija.

  • Banjalučko tužilaštvo formiralo predmet o snimku sa Đajićem

    Banjalučko tužilaštvo formiralo predmet o snimku sa Đajićem

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka formiralo je predmet nakon što se danas, u srijedu, 19. novembra, pojavio kompromitujući snimak, čiji su glavni akteri osuđivani kriminalac Nenad Radinković i Vlado Đajić, do danas prvi čovjek banjalučkog SNSD-a i direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

    “Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, povodom objavljenog snimka, formiralo je predmet po službenoj dužnosti i utvrdiće sve okolnosti vezano za objavljeni snimak. Više informacija u ovom trenutku ne možemo saopštiti”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz banjalučkog tužilaštva.

    Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Đajić, s druge strane, komentarišući video snimak koji se jutros pojavio, tvrdi da nije u pitanju droga, te da je riječ o klasičnoj namještaljci.

    Dodik je donio odluku o razrješenju Vlade Đajića sa dužnosti predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka zbog narušavanja ugleda stranke, te za privremenog predsjednika ovog odbora imenovao Gorana Maričića.

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić smijenjen je na sjednici Vlade Republike Srpske, a na tu poziciju imenovan je Nikola Šobot.

  • Đedović Handanović: Ruski vlasnici pristali da prodaju svoj dio vlasništva u NIS-u

    Đedović Handanović: Ruski vlasnici pristali da prodaju svoj dio vlasništva u NIS-u

    Ruski vlasnici su pristali da prodaju svoj udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) koji iznosi 56,15 odsto, rekla je ministar rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.

    Ona je istakla da se ime treće strane ne saopštava zato što je riječ o poslovnim razgovorima ozbiljnih kompanija.

    – Naš zahtjev je jasan, a to je da rafinerija mora da nastavi sa radom i da se što prije obezbijedi novi dotok sirove nafte – rekla je Handanovićeva.

    Ona je podsjetila da iz naftovoda Јanaf (preko Hrvatske), od uvođenja američkih sankcija NIS-u, nafta nije stigla u Srbiju 43 dana, ali da građani to nisu osjetili.

    – To je zato što smo naporno radili da budemo spremni za sve scenarije ukoliko i kada dođe do izazova sa NIS-om – rekla je Handanovićeva.

    Navela je i da je NIS preko svojih advokata u SAD podnio zahtjev američkoj vladi, za produženje licence za rad, da može da nastavi da doprema sirovu naftu, da rafinerija nastavi sa radom.

    – Mi sada čekamo odluku američke vlade da kaže da li je to što su oni predložili, a naravno, u šta smo mi uključeni, da li je to u redu – objasnila je Đedović Handanović.

  • Đajić: Klasična namještaljka

    Đajić: Klasična namještaljka

    Vlado Đajić, sada već bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, komentarišući video snimak koji se jutros pojavio, tvrdi da nije u pitanju droga, te da je riječ o klasičnoj namještaljci.

    Prethodno je, podsjetimo, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    “Kako ću ja sam sebe razriješiti? Čovjek došao, bacio kesu pred mene. Niti je to droga niti ništa. Klasična prevara i namještaljka”, rekao je Đajić za “Nezavisne novine”.

    Ko je napravio snimak
    Prema njegovim riječima, to je bilo prije 10 mjeseci i o svemu je obavijestio službene organe.

    “Čovjek je završio u zatvoru, a ja sebe razriješio? Mislim, glupost”, naveo je Đajić.

    Na pitanje da li misli odstupiti, odgovorio je “Šta ću odstupiti, ja sam razriješen”.

    “Nisam kriv! Nudim sve vrste poligrafa, testiranja na sve vrste droga. Nisam nikad vidio kokain niti ijednu drogu”, rekao je Đajić za “Nezavisne novine”.

    Na naše pitanje ko je napravio snimak, Đajić odgovara “onaj kriminalac”, misleći na muškarca koji je s njim na snimku.

    “Onaj kriminalac koji se bavio kidnaponavanjem ljudi, reketiranjem, prodajom oružja, ležao u francuskom zatvoru, ubio čovjeka na saobraćajnici i sad je u zatvoru u Srbiji”, kazao je Đajić.

  • Stanivuković: Na snimku Vlado Đajić i Nenad Radinković

    Stanivuković: Na snimku Vlado Đajić i Nenad Radinković

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da očekuje od nadležnih institucija u Republici Srpskoj da reaguju nakon što je u javnosti procurio snimak na kojem se vidi kako Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske i još jedna muška osoba razgovaraju o narkoticima i kako mu taj muškarac, za koga Stanivuković tvrdi da je Nenad Radinković, na sto stavlja kesu u kojoj se nalazi neka vrsta bijelog praha.

    “Kokain na UKC!? 40 hiljada KM, za šta? Nenad Radinković, presuđeni kriminalac i ubica, sa direktorom najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Vladom Đajićem! Interventna policija, po nalogu kriminalca, koga treba da presretne? U najkraćem roku očekujemo jasne i konkretne odgovore od svih aktera sa video snimka, kao i nadležnih institucija”, poručio je Stanivuković.

  • Dodik: Đajić sam sebe razriješio sa svih funkcija

    Dodik: Đajić sam sebe razriješio sa svih funkcija

    Kao i svi, jutros sam upoznat sa snimkom u kojem se Vlado Đajić nalazi u razgovoru i prisustvuje situaciji koja uključuje narkotike. Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a, napisao je Milorad Dodik na Iksu.

     SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne s narkoticima. Đajić je tim postupkom sam sebe razriješio sa svih funkcija. Naša politika svoje temelje ima u najboljim osobinama našeg naroda i mora to i da ostane – bez izuzetaka – kaže Dodik.

  • Moskva: EU ignoriše situaciju u Ukrajini, slom kijevskog režima neizbježan

    Moskva: EU ignoriše situaciju u Ukrajini, slom kijevskog režima neizbježan

    Rukovodstva EU i evropskih država ignorišu realnu situaciju u Ukrajini i ne mogu da se pomire sa tim da su stotine milijardi evra, uložene u Kijev, propale, objavila je ruska Spoljna obavještajna služba.

    Evropski vojni eksperti “zvone na uzbunu” i upozoravaju svoje vlade da se bliži krah zapadnog projekta Antirusije u Ukrajini i ukazuju da je slom kijevskog režima neizbježan.

    Kako se navodi, evropske diplomate i obavještajci izvještavaju da su Ukrajinci slučaj Mindič doživjeli kao izdaju i da sumnjaju da će zemlja biti primljena u EU.

    U Evropskoj uniji sa zabrinutošću konstatuju da su Ukrajinci sve više demotivisani, da je zavladala apatija usljed zamora od sukoba.
    Spoljna obavještajna služba ukazuje da Ukrajina gubi političku težinu.

  • NIS podnio zahtjev za izdavanje posebne licence Ministarstva finansija SAD

    NIS podnio zahtjev za izdavanje posebne licence Ministarstva finansija SAD

    Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije.

    Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU, piše Euronews.

    “Vojni Šengen” za bržu odbranu
    “Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Cicikostas, evropski povjerenik za održivi saobraćaj i turizam.

    “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije.

    “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen”, poručio je on.

    Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja decenije.

    Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu
    Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost.

    Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

    Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa.

    Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

    Ulaganje u ključnu infrastrukturu
    Sve aktivnosti koordiniraće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice.

    Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

    Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.

    “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Cicikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

    Cijena mobilnosti
    Cicikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra.

    Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

    Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja.

    Ipak, Cicikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja.

    S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

    “Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Cicikostas.

    “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je Cicikostas.

  • Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Novi plan: EU uvodi “vojni Šengen”

    Države članice Evropske unije imaće samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u kriznim situacijama da odobre prolazak vojnih trupa i opreme preko svojih granica, prema novom prijedlogu Evropske komisije.

    Cilj takozvanog “vojnog Šengena” je drastično poboljšati vojnu mobilnost širom EU, piše Euronews.

    “Vojni Šengen” za bržu odbranu
    “Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost, potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Cicikostas, evropski povjerenik za održivi saobraćaj i turizam.

    “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana. Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, poručio je na konferenciji za medije.

    “Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen”, poručio je on.

    Paket za vojnu mobilnost, koji će službeno biti predstavljen danas, najnoviji je u nizu planova Komisije za jačanje obrane EU-a do kraja decenije.

    Novi sistem po uzoru na civilnu zaštitu
    Jedna od ključnih mjera biće ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost.

    Trenutno pravila u 27 država članica nisu usklađena, a nekima su potrebne sedmice da odgovore na zahtjev druge zemlje EU. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje podrazumijevalo.

    Plan predviđa novi evropski sistem za vojnu mobilnost, osmišljen po uzoru na Mehanizam civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u slučaju katastrofa.

    Uključivaće “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vozova ili trajekata, kao i “katalog vojne mobilnosti” s popisom imovine dvojne namjene iz civilnog sektora koja se može koristiti za vojne operacije.

    Ulaganje u ključnu infrastrukturu
    Sve aktivnosti koordiniraće nova radna grupa sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice.

    Njihov zadatak biće i davanje prioriteta finansiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije su lokacije i dalje tajne.

    Cilj je nadograditi ceste, željezničke pruge, luke, aerodrome, tunele i mostove kako bi mogli izdržati težinu i veličinu vojne opreme.

    “Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima”, naglasio je Cicikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet.”

    Cijena mobilnosti
    Cicikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi evra.

    Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi evra za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem budžetu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.

    Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji budžet od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi evra – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja.

    Ipak, Cicikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja.

    S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.

    “Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru”, istaknuo je Cicikostas.

    “Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, zaključio je Cicikostas.