U pucnjavi koja se rano jutros (19.novembra) desila u Kalesiji, ranjen je jedan od osumnjičenih za pljačku zlatare.
Kako saznaje “Avaz”, on je pronađen mrtav.
Nakon pokušaja pljačke zlatare, počinioci su zapucali na policajce i pobjegli s lica mjesta.
Preminulog pljačkaša navodno su iz automobila izbacili ostali počinioci.
U Kalesiji je trenutno opsadno stanje, brojne policijske snage su na terenu u potrazi za ostalim počiniocima.
– Trideset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma je izuzetan datum za istoriju ne samo BiH, već i srpskog naroda jer je njime potvrđeno postojanje Republike Srpske kao jednog od dva ravnopravna entiteta, a potvrđena je i konstitutivnost srpskog naroda sa ove strane Drine – istakao je Selaković.
On je naglasio da je Dejtonski sporazum, uprkos osporavanjima i svim problemima koji postoje, uspostavio recept koji glasi – dva entiteta i tri konstitutivna naroda, sačuvao mir i pokazao kako BiH može da funkcioniše.
Iako neki tvrde da je to funkcionisanje komplikovano, naveo je Selaković, to je bolje od bilo kakve disfunkcije.
– Uveren sam da će ovaj mirovni projekat međunarodne zajednice i koji se smatrao i smatra jednim od najuspelijih krajem 20. i početkom 21. veka uz podršku, trud i posvećenost svih važnih činilaca sa ove strane Drine zaista moći da opstane – rekao je Selaković.
On je napomenuo da je, ako i bude promjene Dejtona, vrlo važno da u tome učestvuju oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.
– BiH kao jedan od produkata upravo međunarodne zajednice nije imuna na sve promene i kretanja u međunarodnoj zajednici, a koji se tiču promena odnosa snaga u svetu, različitih uloga na evropskom kontinentu, u svetu uopšte – rekao je Selaković.
Ono što je najvažnije, istakao je Selaković, jeste da bi uvijek trebalo da bude presudan glas ljudi koji ovdje žive, da se on mnogo više sluša, poštuje i da postoji saglasnost koja je upravo postavljena ovim receptom.
– Srbija je jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i kao takva, posebno zbog Republike Srpske i njene sudbine, zbog sudbine srpskog naroda sa ove strane Drine zainteresovana za sve procese koji se ovde odvijaju. Time pokazuje koliko je posvećena miru i interesu Republike Srpske i srpskog naroda za opstanak na ovim prostorima koji je obeležio vekove – poručio je Selaković.
On je dodao da su Srbi na ovim prostorima stari autohtoni narod i korijeni srpske državnosti u srednjem vijeku su vezani za prostor na kojem se danas nalazi Republika Srpska.
Radovi ulaze u završnu fazu i, ako Bog da, 9. januara 2026. godine na najveći praznik naše Republike otvorićemo i osvještati Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno otadžbinskog rata, kazao je Draško Stanivuković, gradonačenik Banjaluke, nakon što je sinoć 18. novembra po prvi put ovo zdanje bilo osvijetljeno.
Gradonačelnik je poručio da je u toku testiranje osvjetljenja na ovom monumentalnom zdanju, koje se gradi u čast više od 24.000 heroja koji su svoj život ugradili u temelje Republike Srpske.
– Republika Srpska ostaje posvećena tom putu, jer jedino takva BiH može biti dom za sve koji u njoj žive – poručila je Trišić Baboć u autorskom tekstu za Srnu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Autorski tekst vršioca dužnosti predsjednika Republike Ane Trišić Babić za Srnu prenosimo u cijelosti:
Danas smo privilegovani da proslavljamo mir i 30 godina od uspostavljanja okvirnog Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ovaj dokument predstavlja najveće državotvorno dostignuće srpskog naroda u 20. vijeku, koji je odbranio svoje pravo da živi ravnopravno sa drugim konstitutivnim narodima i da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti na ovim prostorima.
Pored toga, ovaj dokument je možda i najveće diplomatsko dostignuće Sjedinjenih Američkih Država i čitave međunarodne zajednice, koje su svojim političkim angažmanom demonstrirale jačinu i neophodnost političkog kompromisa na zapadnom Balkanu.
Dejton je testament da je politički suživot na prostoru BiH moguć jedino uz poštovanje ovog sporazuma i njegovog svakog slova koje je zaustavilo tragične ratne sukobe devedesetih godina prošlog vijeka.
Činjenica da Republika Srpska nastavlja odano da proslavlja ovaj događaj uzastopno 30 godina, uprkos drugačijim stavovima političkog Sarajeva, jasan je indikator političke predanosti srpskog naroda da se održi mir i stabilnost u BiH.
To je dokaz da Srbi nisu agresori, već da su branili svoje istorijsko pravo na političku autonomiju u BiH. U istoriju BiH utkano je nasljeđe i srpskog naroda.
Dakle, odbranom Dejtona, Srbi brane i istorijsko nasljeđe BiH, kao i kulturno bogatstvo evropske judeo-hrišćanske civilizacije.
Iako su u prošlosti bivši visoki predstavnici na čelu OHR-a ovaj dokument mijenjali i nadopunjavali po svojoj volji, ignorišući opseg svog mandata koji je definisan u Dejtonu, Srbi su ostali dosljedni svakom slovu i pokazali su spremnost da kroz politički dogovor, bez nametanja i bez jednostranih rješenja, odbrane mir i stabilnost u BiH.
Danas je važno jasno reći: izazovi pred nama ne mogu se rješavati starim metodama, niti ponavljanjem grešaka koje su nas decenijama udaljavale od povjerenja i političkog dijaloga.
Da se istorija u BiH ne bi ponovo rimovala, neophodno je politički odstraniti sve aktere koji rade na podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao jedinog pravog garanta mira i stabilnosti.
Tu se u prvom redu nalazi OHR i funkcija visokog predstavnika, koji se u posljednjih 30 godina pretvorio u stranog upravnika koji je čitavu BiH udaljio od demokratskih principa i gurnuo je u naručje autokratije.
Ovim je direktno narušeno međunarodno pravo, a politička stabilnost u BiH ugrožena.
Republika Srpska može sa ponosom i uzdignute glave da pogleda istinu u oči, jer je svojim postojanjem i odbranom političke autonomije svih konstitutivnih naroda branila međunarodno pravo.
Dejton nije samo kamen temeljac na kojem je izgrađena moderna BiH, već i politički putokaz za sve narode sa ovih prostora. Od suštinske je važnosti za sve konstitutivne narode u BiH da se sada, u periodu geopolitičkih nestabilnosti, vjerno pridržavamo svakog slova dokumenta koji je omogućio mir i stabilnost.
Isto tako, danas je podjednako važno razumjeti da Dejton ne znači zatvorenost, niti odbijanje promjena. Naprotiv on je okvir stabilnosti koji omogućava da se razgovara o modernizaciji, ekonomskom razvoju, evropskom putu i boljem životu građana, ali isključivo kroz dogovor legitimnih političkih predstavnika, a ne kroz nametanja.
U tom smislu, ohrabruju poruke koje posljednjih mjeseci dolaze iz dijela američke administracije — poruke koje pozivaju na jačanje dijaloga, smirivanje tenzija i povratak političkom realizmu. One pokazuju da postoji prostor da se odnosi grade na međusobnom uvažavanju, a ne na pritiscima.
Dejton je jedina garancija svijetloj budućnosti BiH, ali i garant političke autonomije Republike Srpske. A stabilna i dogovorom uređena BiH — u kojoj se glas svakog naroda jednako čuje — jedini je put da ova zemlja krene naprijed. Republika Srpska ostaje posvećena tom putu, jer jedino takva BiH može biti dom za sve koji u njoj žive.
Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren je 21. novembra 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson kod Dejtona u američkoj državi Ohajo, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
U godinama nakon potpisivanja, pod pritiskom OHR-a i Ustavnog suda BiH, Republici Srpskoj oduzet je veliki broj nadležnosti i prenesen na nivo BiH.
U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.
Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.
60 bi mogao da bude presudan broj
Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.
Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.
Analitičari ne očekuju veliku izlaznost
Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.
Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.
Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.
“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.
Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija
Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.
“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.
Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.
“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.
Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?
Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.
On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.
“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.
Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.
“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.
Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.
Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske
Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322, izlaznost 53,74 odsto.
Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.
Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.
U Kalesiji se jutros (19.novembra) desila pucnjava, javili su lokalni mediji.
Iz Policijske uprave Kalesija za “Avaz” je potvrđeno da su policijski službenici na terenu, ali da će više informacija biti poznato kasnije.
Prema nezvaničnim informacijama, do pucnjave je došlo nakon pokušaja pljačke zlatarske radnje, navodi Kalesija Online.
Ulica u centru je blokirana.
Evropski političari ne samo što su bili upoznati, već su bili i dio korupcijskih šema koje je predvodio ukrajinski biznismen Timur Mindič, izjavila je za Sputnjik predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Kada kažu da su Evropljani bili ogorčeni, o kome govore? Koji Evropljani su se uznemirili ili bili ogorčeni? (predsjednica Evropske komisije) Ursula fon der Lajen, (bivši ministar spoljnih poslova EU Žozep) Borelj? Mislite da nisu znali? Svi su umiješani u te šeme. Ako je Ursula kupovala vakcine za Evropsku uniju preko SMS poruka, ne sprovodeći ove transakcije ni kroz kakve mehanizme verifikacije, mislite li da je imala ikakve iluzije o situaciji u Ukrajini ili kijevskom režimu? Oni su i učestvovali u tim šemama. Nemoguće da nisu znali gdje taj novac ide. Sve su vrlo dobro znali, jer su dio te šeme. Taj novac je išao na račune povezane sa njima. To je suština igre – objasnila je Zaharova.
Ona je primjetila i da se ono što se dešava u Ukrajini ne može nazvati korupcijskim skandalom, jer skandal zahtjeva normalan život prema zakonu, a u Ukrajini posljednjih 10-15 godina nije bilo normalnog pravnog okvira.
Kako je navela, stvari su bile loše čak i nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost, ali se tada sve moglo objasniti potrebom za uspostavljanjem pravnog okvira. Država se našla bez sopstvenih zakona, bez sopstvenog ustava, bez prakse sprovođenja zakona, bez advokata.
U tom trenutku, Ukrajina nije bila jedina u ovoj situaciji.
– O kakvom pravnom okviru možemo da govorimo ako su tokom prvog Majdana smislili treći krug izbora? Zajedno su ga smislili – taj motor koji je postavio Zapad, zapadnjaci. Smislili su treći krug izbora koji nigdje nije bio propisan. A onda je nastao apsolutni haos. Kada su na ključne pozicije postavljeni ljudi koji čak nisu imali ni ukrajinsko državljanstvo, suprotno njihovim zakonima. Zatim su se ti isti ljudi pridružili pokretu i postali tranzitne tačke za prebacivanje ogromne količine novca. Prvo je bilo ono što je dolazilo sa ukrajinske teritorije, ono što je oduzimano od ukrajinskog naroda i slato van njenih granica. A drugo je bila stanica za pranje novca, gdje se novac primao u vidu pomoći, i što je bio veći iznos, brže se vraćao u bazu, u iste te zapadne banke – zaključila je Zaharova.
Korupcijski skandal u Ukrajini
Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAP) objavili su 10. novembra o velikoj operaciji pod nazivom “Midas” za otkrivanje velike korupcijske šeme u energetskom sektoru.
Pretresi su izvršeni u kućama biznismena Mindiča, poznatog kao “novčanik” Zelenskog, bivšeg ministra energetike i sadašnjeg ministra pravde Germana Galuščenka, kao i u kompaniji “Energoatom”. Kasnije su objavljeni snimci razgovora vezanih za slučaj, ali imena umiješanih nisu objavljena. U tom kontekstu, poslanici Vrhovne rade pozvali su Јermaka, šefa ukrajinskog predsjedničkog kabineta, da podnese ostavku.
Ključne ličnosti u korupcijskom skandalu optužene su za pranje novca. Prema preliminarnim procjenama, preko ove šeme oprano je oko 100 miliona dolara.
Nakon toga, ukrajinska premijerka Јulija Sviridenko izjavila je da se planira revizija svih državnih kompanija, a posebno energetskih.
Kasnije je NABU objavio odlomke snimaka, na kojima se pojavljuju lica koje je agencija nazivala “Tenor”, “Roket” i “Karlson”. Prema riječima Železnjaka, “Karlson” je Mindič, “Tenor” je predstavnik “Energoatoma” Dmitrij Basov, a “Roket” je savjetnik bivšeg ministra energetike Galuščenka, Igor Mironjuk.
Ukupno 427 poslanika glasalo je za zakon, dok je jedan republikanac glasao protiv, a za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina.
Zakon poziva Ministarstvo pravde da objavi što više informacija u vezi sa federalnom istragom o Epstajnovim postupcima.
Јedini republikanski poslanik koji je glasao protiv peticije, poslanik Klej Higins, rekao je da je donio takvu odluku jer dokument u sadašnjem obliku otkriva i povređuje hiljade nevinih ljudi.
– Ako se usvoji u sadašnjem obliku, ova vrsta širokog otkrivanja krivičnih istražnih dosijea apsolutno će rezultirati povređivanjem nevinih ljudi. Ne mojim glasom – napisao je Higins na mreži “Iks”, dodajući da će podržati zakon ako ga Senat izmijeni kako bi se pravilno obratila pažnja na privatnost žrtava i drugih Amerikanaca, koji su imenovani, ali nisu krivično umiješani.
Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je kritikovao one republikance koji su podržali ideju objavljivanja dodatnih Epstajnovih dosijea.
Međutim, nedavno je promijenio stav i pozvao Predstavnički dom da glasa za objavljivanje, te istakao da republikanci nemaju šta da kriju.
Tramp je juče obećao da će potpisati zakon ako prođe kroz Kongres.
On je na Iksu napisao da Fon der Lajenova, ni manje ni više, traži da se tokom dvije godine izdvoji dodatnih 145 milijardi evra, što je 65 odsto godišnjeg ekonomskog prihoda Mađarske, sedam godina penzija svih mađarskih penzionera i gotovo tri četvrtine godišnjeg budžeta EU.
– To je astronomska suma koja danas jednostavno ne postoji. Briselski “magični trik” ponovo će biti zajednički evropski kredit, a time će se osigurati da i naši unuci plaćaju troškove rusko-ukrajinskog rata – naveo je Orban.
.@vonderleyen has once again asked the member states for additional funds to finance Ukraine and the war.
What exactly does this mean?
The President of the Commission is asking for nothing less than an additional €135 billion over 2 years. This is 65% of Hungary’s annual… pic.twitter.com/Hgqy3h6iMe
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) November 19, 2025
Mađarski premijer napomenuo je da EU očekuje da u tome učestvuje i Mađarska, koja je kažnjena sa milion evra dnevno jer ne želi da prihvati migrante.
– Oni to traže od zemlje koja je finansijski kažnjena zbog svog stava o ratu i rodne ideologije. To je više nego nemoguće, kategorički apsurdno. Odgovor Mađarske uslijediće bez odgađanja – dodao je Orban.
– Zapravo sam već zaustavio osam ratova. Ostao mi je još jedan koji treba da riješim sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovo je potrajalo duže, nego što sam očekivao – istakao je Tramp u Bijeloj kući tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.
Rusija je više puta rekla da je spremna da nastavi razgovore sa Ukrajinom.