– Možete biti sigurni da radim na ovom pitanju iza kulisa, ne mogu to da radim javno – rekao je Rute tokom panel diskusije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
On je dodao da su “predsjednik SAD Donald Tramp i drugi lideri u pravu” i da se radi na tome da se osigura da kolektivno brane arktičku regiju.
Advokat i građanski aktivista Dario Sandić ocijenio je da je odluka gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o ponovnom uvođenju naplate parkinga pravno neodrživa i da ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Prema njegovim riječima, riječ je o potezu koji je rezultat „kreativnog“, ali pogrešnog tumačenja propisa.
Sandić je na društvenim mrežama detaljno obrazložio zašto smatra da je odluka o parkingu nezakonita, ističući da je namjerno objavljena u Službenom glasniku BiH, kako bi se onemogućilo građanima da podnesu inicijativu za ocjenu ustavnosti. Kako je naveo, takvu inicijativu mogu podnijeti samo najviši državni funkcioneri i institucije, dok je građanima taj mehanizam uskraćen.
On je pojasnio da se zbog načina objavljivanja ne može pokrenuti ni postupak pred Ustavnim sudom Republike Srpske, jer se ne radi o aktu objavljenom na teritoriji Srpske, već na nivou BiH. Takav pristup je, prema njegovoj ocjeni, pravno domišljat, ali suštinski pogrešan.
Sandić podsjeća da zakoni Republike Srpske jasno propisuju da se akti gradova i opština moraju objavljivati u lokalnim službenim glasnicima, te da tek tada mogu stupiti na snagu. Kako odluka o naplati parkinga nije objavljena u Službenom glasniku Grada Banjaluka, ona, prema njegovim riječima, formalno ne postoji i ne može proizvoditi pravne posljedice.
Ukazujući na širi kontekst, Sandić navodi da već postoji odluka Ustavnog suda RS kojom je naplata parkinga proglašena neustavnom, kao i odluka Skupštine grada prema kojoj je parking trebalo naplaćivati do 31. decembra 2025. godine. Nakon tog datuma, kako tvrdi, ne postoji nijedna važeća i objavljena odluka koja bi regulisala ovu oblast.
On je dodao da je i ranija odluka, na osnovu koje se parking naplaćivao do kraja prošle godine, bila protivustavna, ali da nikada nije bila predmet preispitivanja. Zbog toga smatra da je sistem naplate parkiranja u Banjaluci trenutno potpuno pravno neuređen.
Sandić upozorava da bi posljedice ovakvog stanja mogle biti ozbiljne po gradske finansije, procjenjujući da će budžet Banjaluke ove godine biti oštećen za najmanje šest miliona konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti naplate parkinga.
Na kraju, osvrnuo se i na, kako kaže, ravnodušnost dijela javnosti prema ovom pitanju, ocjenjujući da se olako zanemaruju osnovni pojmovi poput budžeta, rada komunalnih preduzeća i odgovornosti lokalne vlasti. Nije isključio ni mogućnost da se u budućnosti podnesu krivične prijave protiv odgovornih u Gradskoj upravi zbog nanesene štete gradskom budžetu.
Poslanici Evropskog parlamenta zaduženi za taj sporazum sastali su se i odlučili da obustave postupak, čime je zvanično odloženo glasanje koje je bilo zakazano za narednu sedmicu u Odboru za međunarodnu trgovinu.
Sporazum je postignut prošle godine poslije višenedjeljnih trgovinskih tenzija izazvanih carinskom politikom američkog predsednika Donalda Trampo po povratku na vlast, ali je za njegovo stupanje na snagu bila neophodna formalna potvrda Evropskog parlamenta.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je Tramp na zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto za više evropskih zemalja ukoliko se ne postigne “sporazum o potpunoj i cjelovitoj kupovini Grenlanda”.
Prema njegovim navodima, carine bi do juna mogle da porastu na 25 odsto.
Evropski poslanici ove prijetnje smatraju kršenjem sporazuma EU i SAD, kojim su već uvedene američke carine od 15 odsto na robu iz EU, dok se Unija obavezala da sopstvene carine na industrijski uvoz iz SAD smanji na nulu.
Predsednik Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta, njemački poslanik Bernd Lange, izjavio je u subotu da bi rad na sporazumu trebalo obustaviti, stav koji su istog dana podržali lideri glavnih političkih grupa u Parlamentu – Evropske narodne partije, Socijaldemokrata.
Lideri Evropske unije sastaće se u četvrtak uveče kako bi pripremili odgovor Unije na Trampove prijetnje, koje mnogi u Briselu ocjenjuju kao oblik političke ucene.
– Ovaj rat, koji nikada nije trebalo da počne i ne bi ni počeo, da predsjednički izbori u SAD 2020. godine nisu bili namješteni. To su bili namješteni izbori – rekao je Tramp govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Tramp je dodao da će oni koji su falsifikovali ove izbore uskoro biti pozvani na odgovornost.
– Ovo možda zvuči kao vanredna vijest, ali tako bi trebalo da bude. Namješteni izbori su neprihvatljivi – naglasio je Tramp.
Američki lider napomenuo je da Vašington ne treba da se bavi rješavanjem ukrajinske krize, jer je to stvar Evrope.
– Oni ne cijene ono što radimo. Govorim o NATO-u, govorim o Evropi. Oni bi trebalo da se bave Ukrajinom, ne mi. Sjedinjene Američke Države su veoma daleko, razdvaja nas veliki, prelijepi okean i mi nemamo nikakve veze sa tim – istakao je Tramp, govoreći o mogućnosti rješavanja ukrajinske krize.
Predsjednik SAD ponovo je rekao da iskreno želi da pomogne u postizanju mirovnog rješenja sukoba u Ukrajini.
– Žele da im pomognemo sa Ukrajinom. I dozvolite mi da kažem: mi zaista pomažemo. Tamo se dešava pravi masakr i to je ono što želim da zaustavim – objasnio je američki lider.
On je dodao da je uveren da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da postigne dogovor o Ukrajini.
– U kontaktu sam sa predsjednikom Putinom i smatram da on želi da postigne dogovor. Takođe vodim pregovore sa predsjednikom (Vladimirom) Zelenskim i mislim da i on želi da zaključi dogovor. Sastajem se sa njim danas – saopštio je američki lider.
Tramp je takođe rekao da bi rješavanjem sukoba između Rusije i Ukrajine trebalo da se bave UN, a ne Sjedinjene Američke Države.
– Time bi trebalo da se bave Ujedinjene nacije. Time ne treba da se bavim ja – ocijenio je Tramp.
On je dodao da to nije važno, jer sukob i dalje treba riješiti kako bi se spasili mnogi životi.
Prema njegovim riječima, rešenje sukoba moglo bi se postići u razumno kratkom roku.
– Mislim da smo relativno blizu (mirovnog) sporazuma (o Ukrajini), ali ono što se često dešava jeste da imamo gotov sporazum sa Rusijom, ali se Zelenski ne slaže sa njim. Vidjeli ste to kada je bio u Ovalnom kabinetu – ja nisam bio zadovoljan. A dešava se i da Zelenski želi da zaključi sporazum, a Putin ne želi – objasnio je Tramp.
Teško je postići ravnotežu, naglasio je američki lider i dodao da se Putin i Zelenski trenutno nalaze u fazi kada bi mogli da se “sastanu i zaključe dogovor”.
Tramp je nakon govora, tokom panela organizovanog u okviru foruma, istakao i da neće biti trećeg svjetskog rata.
– Nećemo imati treći svetski rat. Mislim da je (sukob) mogao da preraste u treći svjetski rat, istinu govoreći, da je Kamala (Haris) postala predsjednica ili DŽo (Bajden), bilo ko od njih, moglo je da se završi trećim svjetskim ratom… Mi želimo da se završi, ali neće biti trećeg svjetskog rata… Situacija je bila veoma loša i još uvijek je takva, ali mislim da više nije toliko loša – zaključio je Tramp.
– Danas predstavljamo plan za nepredviđene situacije. Pripremite se za krize, napravite zalihe za pet dana. Što više ljudi može da izdržava sebe i pomaže drugima, to će naše društvo biti jače – rekao je Borg na konferenciji za novinare.
On je poručio stanovnicima ostrva da nema opasnosti.
Borg je dodao da je sa Danskom potpisan sporazum o jačanju saradnje u radu službi za vanredne situacije.
Ministar pravde Akaluak Egede izjavio je da Vlada radi na tome da izbjegne vojne akcije na ostrvu.
On je optužio “spoljne sile” za pokušaj razbijanja jedinstva stanovništa i pozvao stanovništvo da se drži zajedno i očuva svoj identitet.
– Moramo biti u Davosu u četvrtak ujutru, sa očišćenim cipelama i ispeglanim pantalonama, da se sastanemo sa predsjednikom Trampom i potpišemo pristupanje mirovnom sporazumu u ime Mađarske – rekao je Orban u video obraćanju.
On je dodao da ga je Vlada Mađarske na današnjoj sjednici ovlastila da potpiše dokument.
Orban je rekao da će, nakon razgovora sa Trampom, otići direktno u Brisel na vanredni samit EU.
Iz Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas” podsjećaju da je operacija počela 22. januara 1993. godine, a izvršena je tokom realizacije “Vensovog plana”, kojim je RSK 1992. godine stavljena pod zaštitu Unprofora, što je bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.
Hrvatske snage za nekoliko dana zauzele su desetina kilometara kvadratnih na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko položaja na Velebitu, a preuzele su kontrolu i nad branom i hidroelektranom Peruća.
U akciji “Maslenica” stradala su srpska sela Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mješovita sela Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski.
Srbi su pobijeni, protjerani ili odvedeni u zatvore i logore, a njihova bogata imanja su opljačkana i uništena, kao i spomenici kulture, groblja i crkve koje su oskrnavljene ili srušene.
Uništeni su i Dvori Јanković Stojana u Islamu Grčkom sa crkvicom Svetog Georgija iz 17. vijeka u kojoj je sahranjen poznati književnik Vladan Desnica, kao i Crkva Svetog Georgija u Smokoviću iz 16. vijeka i Svetog Ilije u Kašiću iz 19. vijeka.
Prema evidenciji “Veritasa”, u agresiji na Ravne Kotare poginulo je i nestalo 346 Srba, među kojima 55 civila prosječne starosti 60 godina.
Ubijene su 34 žene prosječne starosti 57 godina i troje djece do 12 godina.
Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vjekovna ognjišta.
Do sada je rasvijetljena sudbina 335 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od kojih šest civila, među kojima i tri žene.
U zbjegovima je umrlo još 165 lica.
Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta.
Јedan od težih zločina desio se već prvog dana agresije na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice Unprofora, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije iz zasjede ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine /SVK/ sa područja Gračaca.
Ovaj masakr počinili su pripadnici Petog voda iz sastava “Alfe” kojima je komandovao Milijan Brkić zvani Vaso, kasnije visoki funkcioner HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora 2016. do 2020. godine.
Uz odobrenje tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta hrvatskih oružanih snaga Franje Tuđmana, operaciju “Maslenica” planirali su i izveli Јanko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, koji su tada bili ili su naknadno unaprijeđeni u generalske činove.
Načelnik artiljerije Sektora “Velebit” bio je kosovski Albanac Agim Čeku, do 1991. godine oficir ЈNA, od čijih granata je stradalo najviše civila zbog neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac.
Čeku je na Kosovu od 1999. do 2006. godine bio komandant terorističke OVK i takozvanog kosovskog zaštitnog korpusa, a od 2006. do 2008. godine i predsjednik vlade u Prištini.
Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika Unprofora, do sada ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima niko nije procesuiran za zločine nad Srbima.
Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1991. godine, u Kašiću je živjelo 765 žitelja, od kojih 99 odsto Srba, u Smokoviću 1.029, od kojih 96 odsto Srba i u Islamu Grčkom 1.139 od kojih 87 odsto Srba.
Prema popisu, obavljenom 2021. godine, u Kašiću je živjelo 69, u Smokoviću 162 i u Islamu Grčkom 150 stanovnika bez oznake nacionalne pripadnosti.
Grlić Radman je to rekao odgovarajući na pitanje da li su strani partneri svesni položaja Hrvata u BiH.
– Teško je govoriti generički “međunarodna zajednica”. Tu se prvenstveno misli na EU i neke druge organizacije ili američke predstavnike. Oni koji su učestvovali u kreiranju Dejtonskog sporazuma zamislili su mulitetničku zemlju u kojoj će postojati mehanizam podjele vlasti i ravnoteža – rekao je Grlić Radman za HRT.
Taj mehanizam je, kaže, narušen, jer Hrvati kao konstitutivni narod ne mogu birati svog predstavnika.
– To treba ispraviti jer će BiH biti stabilna i prosperitetna tek kada se svim narodima prizna ravnopravnost, kao što to nalaže Dejtonski sporazum i Ustav BiH – rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da se Hrvatska snažno fokusira i na regionalnu bezbjednost.
– Prioritet može biti i naša bezbjednosno-politička situacija u neposrednom susjedstvu, kao i politika proširenja EU. Prvenstveno na zemlje zapadnog Balkana, tu su BiH, Crna Gora i Albanija – rekao je.
S obzirom na to da su glavni spoljnopolitički ciljevi Hrvatske ostvareni, tvrdi Grlić Radman, logično je, kaže, da se otvara prostor za druga područja od hrvatskog interesa.
Riječ je, kaže, Plenković, o dokumentu koji treba proučiti i o kojem se treba konsultovati.
Kako je najavljeno, američki predsjednik potpisaće povelju tog tijela u četvrtak u 10.30 na marginama skupa u Davosu, a njegovo obraćanje očekuje se danas.
– Da bi se potpisao dokument treba ipak proći određene procedure, to se ne može učiniti ovako, iz dana u dan – rekao je Plenković novinarima u Davosu, prenosi Hina.
Hrvatska je, dodao je, uvijek spremna da podrži sve inicijative koje vode ka miru.
Odbor za mir izvorno je osmišljen kao tijelo koje će nadzirati sprovođenje primirja u Gazi na na osnovu rezolucije Ujedinjenih nacija, ali svjetski mediji pišu da ga je Tramp zamislio kao dugotrajniju alternativu toj organizaciji koju godinama kritikuje.
U Trampov odbor, po dosad poznatim informacijama, pozvano je pedesetak zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pozvani su i ruski predsjednik Vladimir Putin, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, bjeloruski Aleksaneda
– Nadamo se da SNSD neće pobijediti na narednim izborima – izjavio je Izetbegović za BHRT.
Kaže da je “problem Milorad Dodik”.
– Bez njega, SNSD je bio drugačija stranka. HDZ BiH je fiks, “visoki predstavnik” ga je postavio na takvu poziciju da ne vrijedi računati ni sa čim drugim. Bitno je da se SDA vrati – rekao je Izetbegović za B