VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Sud BiH: Miljatoviću 34, a Railiću 29 godina zatvora zbog ubistva Radenka Bašića

    Pred Sudom BiH izrečene su prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

    Miljatović je osuđen kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva na kaznu zatvora od 34 godine, a Railić je osuđen kao nalogodavac na 29 godina zatvora.

    Railić je osuđen i za druga krivična djela. U presudi se ističe da je Railić ponudio 50 hiljada evra Miljatoviću da ubije Bašića, jer mu je on predstavljao problem u nedozvoljenom prometu droge.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv koga je postupak razdvojen.

    Podsjećamo, Radenko Bašić, načelnik Sektora krim-policije ubijen je u ranim jutarnjim časovima, 21. marta 2022. godine, u prijedorskom naselju Pećani.

    Veliki broj policijskih službenika okupili su se pred Sudom BiH, kako bi odali počast ubijenom kolegi Bašiću. Takođe, Policija u Srpskoj zaustavila je danas vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića.

  • Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Policija u Srpskoj zaustavila vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića

    Danas je u Sudu BiH izricanje presude Daliboru Railiću, zvaniom Dugi i Aleksandru Miljatoviću i drugima optuženima za ubistvo Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalistièke policije Policijske uprave Prijedor.

    U cilju izražavanja posebnog poštovanja prema nastradalom kolegi te ukazivanja na sve opasnosti i složenosti obavljanja policijskog posla, sve patrole sa obilježenim vozilima širom RS će od 10,30 do momenta izricanja presude, na mjestima gdje se zateknu, parkirati vozilo i  aktivirati svjetlosno-signalne uredjaje na službenom vozilu i fizički će biti pod auta.

    U ovom slučaju Railić je optužen kao nalogodavac, a Miljatović kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva.

    Tužilaštvo BiH je zatražilo je od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.

    Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv kojeg je postupak razdvojen.

    Railića optužnica tereti i za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranje novca.

    Za organizovani kriminal postupak je ranije razdvojen protiv Harisa Gredelja i Aleksandra Ivkovića.

    Osim njih u ovom predmetu su optuženi još Mirjana Vujović i Željko Simić iz Bileće, te Goran Gvozden iz Gradiške, koji su zajedno sa Railićem optuženi za organizovani kriminal i trgovinu droge.

    Prema optužnici Tužilaštva BiH Railić je od 2020. do marta 2022. vodio dvije grupe: jednu za šverc droge, drugu za likvidaciju Bašića. Miljatović je optužen da je direktni izvršilac ubistva, a Repajić da mu je pomagao u bijegu i pripremi zločina.

    Prema optužnici, Bašić je ubijen 21. marta 2022. godine u Prijedoru kada mu je Miljatović ispucao hitac u glavu dok je išao pješice na posao.

    Kako se navodi u optužnici Miljatović je pristao da ubije Bašića za 50.000 KM koje mu je preko Repajića ponudio Railić.

    Doboj/Ustupljena fotografija
    Doboj/Ustupljena fotografija
    Sve optužene terete da su krijumčarili narkotike od 2020. do marta 2022. godine. Drogu su nabavljali u Crnoj Gori, ali i Kolumbiji, te je transportovali u BiH gdje su je skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko tržištu u zemlji i inostranstvu. Komunikacija – kriptovane aplikacije “Skaj” i “Anom”. Railić je više kilograma droge kupovao od Ivkovića, koju je, osim novcem, platio i “audijem A6”.

    Svi osim Gredelja su bili korisnici aplikacije “Skaj”.

    Railića terete i za pranje preko 200.000 KM zarađenih od narko-biznisa a novac je ulagao u nekretnine i vozila preko uže porodice da prikrije porijeklo.

     

    Inače, ubijeni Radenko Bašić časno je nosio policijsku uniformu, a karijeru je započeo kao policajac u Policijskoj stanici Kozarac. U proteklom ratu je kao učesnik ratnih dešavanja bio i ranjen na Krupskom ratištu.

    Bio je ratni-vojni invalid devete kategorije i borac prve kategorije.

    Kratko vrijeme, od 2008. godine, bio je inspektor u Policijskoj stanici Prijedor 1, a potom i zamjenik komandira.

    Na mjesto načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet raspoređen je 2019. godine, a naredne godine na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije.

    On je ubijen je godinu prije odlaska u zasluženu penziju, tokom svoje svakodnevne šetnje od kuće do radnog mjesta.

  • Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    Kalas: Članstvo Ukrajine u NATO-u više se ne razmatra

    EU treba da razmotri “stvarne” bezbjednosne garancije za Ukrajinu u zamjenu za njeno članstvo u NATO-u, ako ono više nije na stolu, izjavila je šefica diplomatije EU Kaja Kalas, prenosi agencija RIA Novosti.

    – Ako ovo više nije predmet pregovora i ne dolazi u obzir, onda moramo da razmotrimo šta su opipljive garancije bezbjednosti. To ne mogu biti papiri ili obećanja. To moraju biti stvarne trupe, stvarni kapaciteti, kako bi Ukrajina mogla da se brani – rekla je ona prije početka sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

    Prema njenim riječima, “najpoželjnija” opcija za finansiranje Kijeva je kredit za reparacije od ruske imovine.

    – To još nismo postigli i teško je, ali radimo svoj posao. Јoš uvijek imamo nekoliko dana. Imamo odluku kvalifikovanom većinom, ali bez Belgije, mislim da će biti teško jer oni drže većinu imovine i mislim da je važno da budu sa nama – izjavila je.

    Evropska komisija traži saglasnost zemalja članica EU za korišćenje ruske suverene imovine za Kijev. Razmatra se iznos između 185 i 210 milijardi evra kao zajam, koji bi Ukrajina morala da vrati nakon završetka sukoba i u slučaju “isplate materijalne štete od strane Moskve”.

    Ali u Evropskoj uniji nema konsenzusa o ovom pitanju. Belgija, gdje se nalazi najveći dio imovine, protivi se planu.

    Premijer zemlje, Bart de Vever, napomenuo je da bi ovi planovi mogli da ometaju potencijalno rješavanje sukoba između Moskve i Kijeva.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, približno 300 milijardi evra.

    Od toga se više od 200 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 180 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring.

    Evropska komisija je ranije izvijestila da je EU prebacila 18,1 milijardu evra od prihoda od zamrznute ruske imovine Ukrajini od januara do novembra 2025. godine.

  • Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Sijarto: Evropski lideri namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom

    Lideri EU ponovo pokušavaju da ometaju mirovne pregovore čiji je cilj završetak rata u Ukrajini i namjeravaju da uvuku Evropu u rat sa Rusijom, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je pred odlazak u Brisel, gdje će danas biti održan sastanak Savjeta EU za spoljne poslove, rekao da trenutna situacija podsjeća na razvoj događaja nakon rusko-ukrajinskih razgovora održanih u Istanbulu 2022. godine i nakon sastanka predsednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa na Aljasci 15. avgusta ove godine.

    – Evropljani – zvaničnici u Briselu i političari zapadnoevropskih zemalja – žele da ometaju mirovne pregovore. Zapadnoevropski političari sada otvoreno provociraju i žele da uvuku cijelu Evropu u rat sa Rusijim – naveo je Sijarto.

    On je naglasio da Mađarska namjerava da se “drži podalje od svega toga”, prenio je TASS.

    Sijarto je istakao da je spreman za današnji sastanak u Briselu, gdje očekuje konstantne pokušaje da se Mađarska isprovocira da uđe u rat.

    – Naravno da nećemo dozvoliti da se to dogodi – zaključio je Sijarto.

  • NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    NiP: DF i Komšić manipulišu diskriminacijom radi političkih poena

    Nakon što je Predsjedništvo DF-a odlučilo da Slaven Kovačević iz ove stranke bude kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, reagovali su iz stranke Naroda i pravda gdje su rekli da je ta kandidatura potvrda da DF manipuliše stvarnom diskriminacijom sa kojom se sučavaju hiljade ljudi u BiH, a koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

    “Podsjećamo javnost da je upravo Slaven Kovačević uputio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava žaleći se da su mu je uskraćeno aktivno biračko pravo zbog kombinacije etničkih i teritorijalnih kriterija koji posebno diskriminišu sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. To je stvarni problem koji je Evropski sud za ljudska prava prepoznao u više slučajeva po apelacijama Jakoba Fincija, Derve Sejdića, Ilijaza Pilava, Azre Zornić…”, naveli su iz DF-a,

    U saopštenju su istakli i da je u pravosnažnoj presudi Evropski sud za ljudksa prava utvrdio da je Kovačević grubo slagao sud jer se ranije kada je biran u Skupštinu grada Sarajeva izjašnjavao kao Hrvat.

    “Ne samo da se izjašnjavao kao Hrvat kada je biran na pozicije u Bosni i Hercegovini već je na osnovu tog izjašnjavanja dobio hrvatski pasoš.

    Time je Bosna i Hercegovina obrukana i ismijana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, saopštili su iz NiP-a.

    U NiP-u kažu da potezom DF-a, lider te stranke Željko Komšić pokazuje i priznaje da manipuliš svojim etičkim izjašnjenem zarad jeftinih političkih poena.

    “To će štetu po Bosnu i Hercegovinu samo produbiti. Nije jasno zašto Slaven Kovačević i DF Željko Komšić ovim tjeraju vodu na mlin onima koji tvrde da diskriminacije nema i koji traže treći entitet kako bi se zacementirale etničke podjele i spriječila izgradnja povjerenje, međusobnog poštovanja i nadogradnje sistema čime bi se uvažio i građanski i etnički princip i trajno eliminisala diskriminacija.”

  • Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Plotan: OHR oštetio BiH za 25 milijardi KM

    Zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, BiH gubi od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje, tvrdi stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.

    Plotan je u kolumni za Srnu naveo da ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Kolumnu Nemanje Plotana objavljujemo u cijelosti:

    U posljednjih 30 godina svi indikatori ukazuju na to da je Kancelarija visokog predstavnika nanijela BiH više štete nego dobra.

    Svjetska banka zadnjih 30 godina ocjenjuje BiH kao politički nestabilnu državu. To se ogleda u negativnoj vrijednosti indeksa političke stabilnosti, zvanično nazvanog “Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma”, koji Svjetska banka definiše kao mjeru percepcije vjerovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.

    Dakle, 30 godina uzastopno BiH se nalazi u stanju permanentne političke krize, a kada god se pojavi period stabilizacije odnosa koji nastane kao rezultat političkog dijaloga, visoki predstavnik naruši svaki vid kompromisa svojim nametnutim odlukama.

    To je jasno uočivo ako uporedimo padove vrijednosti indeksa političke stabilnosti, koje korespondiraju sa nametnutim odlukama visokih predstavnika. Drugim riječima, kada god je OHR nametnuo neku političku odluku, došlo je do erozije političke stabilnosti u cijeloj BiH.

    Ovakvi padovi u indeksu su bili negativni signali stranim investitorima, što je negativno uticalo na priliv stranih direktnih investicija u BiH. Iako je neminovno da BiH ima najgori indeks korupcije u regionu, to jeste percepcija javne korupcije je lošija od drugih zemalja zapadnog Balkana, to samo po sebi ne objašnjava zašto BiH dobija proporcionalno najmanje stranih direktnih investicija u odnosu na ostatak regiona, s obzirom da razlika između različitih indeksa korupcije nije drastično velika.

    Argumente za ovo možemo pronaći u drugim zemljama, kao što su Čile, Izrael ili Indija, koje uprkos pozitivnim vrijednostima indeksa korupcije, bilježe smanjene prilive stranog kapitala.

    Čile bilježi relativno pozitivan indeks korupcije, ali su masovni protesti 2019. godine, proces u vezi sa ustavnim reformama, kao i neizvjesnost oko svojinskih prava, poreza i regulacije doveli do odvraćanja stranog kapitala.

    Za Izrael predstavlja problem duboka unutrašnja politička polarizacija, spor oko pravosudne reforme, kao i ratni rizici uvezi sa Iranom i njegove proksi grupe, dok su za Indiju glavni izazovi politički centralizam, regulatorna nepredvidljivost po sektorima i geopolitička tenzija sa Pakistanom.

    Dakle, politički rizik igra veću ulogu u odvraćanju stranog kapitala od percepcije javne korupcije.

    Važno je napomenuti da indeks od Svjetske banke uzima u obzir i potencijal za terorizam i političko nasilje, što u BiH nikada nije u potpunosti neutralisano, ali s obzirom da je glavni generator političkih kriza OHR, fokus analize treba da bude isključivo na toj instituciji.

    Do sada su svi argumenti protiv nelegitimnog djelovanja visokih predstavnika bili političke i pravne prirode, zbog čega suštinske posljedice njihovih odluka nikada nisu u potpunosti obuhvaćene.

    Ekonomski pristup ukazuje da nametnute odluke imaju dalekosežne efekte, koji u političkom i ekonomskom smislu destabilizuju BiH.

    Prema procjenama Svjetske banke, Zapadni Balkan kao cjelina privlači oko pet do sedam odsto BDP godišnje kroz strane direktne investicije, dok se BiH “vrti” oko dva do tri odsto BDP-a. Dakle, razlika od najmanje tri procenta BDP-a godišnje, a često i više, može se tumačiti kao penal političkog rizika u koji ulaze i nametnute odluke visokih predstavnika.

    Ne bi bilo tačno tvrditi da je 100 odsto tog jaza isključivo posljedica odluka visokog predstavnika, jer ulogu može da igra i veći tržišni obim, reforme…

    Međutim, s obzirom da BiH ima najniži indeks političke stabilnosti u regionu, trajne institucionalne blokade i seriju političkih kriza koje su u vezi sa odlukama OHR, možemo tvrditi da većinu tog jaza generiše politički rizik.

    Potencijalni gubitak stranih direktnih investicija možemo da izračunamo sljedećom formulom: izgubljene strane direktne investicije (prosječan jaz u stranim direktnim investicijama odsto BDP-a) pomnožimo sa prosječnim BDP-om i brojem godina.

    Ako bismo pokušali da projektujemo ekonomsku štetu koju je OHR načinio BiH u poslednjih 20 godina, trebali bi uzeti da se jaz u stranim direktnim investicijama kretao oko tri do četiri odsto godišnje (što je konstantno u zadnjih 20 godina), a da je prosječan godišnji BDP iznosio oko 35,6 milijardi KM.

    Ako ubacimo ove cifre u gore navednu formulu, dobićemo preliminarni rezulat od oko 22 do 26 milijardi KM. Dakle, sa prosječnim godišnjim vrijednostima jaza u stranim direktnim investicijama i BDP-a, dolazimo do procjene da je BiH propustila između 22 i 28 milijardi potencijalnih stranih direktnih investicija.

    To znači da BiH zbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj mjeri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, gubi red veličine od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje.

    Ovakav “politički porez” direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mjesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cijele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.

    Ekonomske projekcije ukazuju na to da su odluke visokih predstavnika unazadile BiH ne samo u institucionalnom i političkom smislu, nego i u ekonomskom. Iako u mnogim zapadno evropskim državama krivca za slab ekonomski rast, značajnu stopu nezaposlenosti i veliki stepen emigracije traže u korupciji, primjeri Čilea, Izraela i Indije ukazuju na to da glavnog krivca treba da traže u Sarajevu, na adresi OHR-a.

  • Vukanović kritikuje Stanivukovića zbog formiranja odbora „Sigurna Srpska“

    Draško Stanivuković pokrenuo je formiranje Opštinskog odbora svog Pokreta za vlast „Sigurna Srpska“ u Ugljeviku, iako partija još uvijek nije registrovana u Sudu. Prema objavi lidera Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, u odbor su uključena dva odbornika SDS i jedan bivši odbornik DEMOS-a, Nikola Dakić, radnik RiTE Ugljevik, koji je imenovan za predsjednika lokalnog odbora.

    Vukanović ističe da je „čudno da na čelo svog Pokreta za vlast Stanivuković nije postavio Rada Spasojevića ili Jova Filipovića“, oba odbornika SDS koje je, kako navodi, preusmjerio u svoj Pokret. Prema njegovim riječima, ovim potezom Stanivuković nastavlja praksu preuzimanja kadrova iz opozicionih stranaka, što je, kako tvrdi, ranije činio u Prijedoru, Šipovu, Modriči i drugim opštinama.

    – „Umjesto da Stanivukoviću uzvrate udarac i kazne njegovo neprijateljsko i nekorektno ponašanje, u SDS se povlače, prave ustupke, prećutno ili nažalost otvoreno podržavaju, poput Rada Savića, a posljedice su katastrofalne“, navodi Vukanović. Posebno ga je, dodaje, iznenadilo što se Rado Savić nedugo prije toga grlio i pozdravljao sa Stanivukovićem na promociji Pokreta u Loparama, iako je svjestan da lider „Sigurne Srpske“ nastavlja preuzimanje odbornika SDS širom Republike Srpske.

    – „Ne mogu da shvatim i razumijem ponašanje Rada Savića i funkcionera SDS, koji prećutno ili javno podržavaju Stanivukovića i njegov neprijateljski odnos prema SDS, glasno ćute ili čak javno, uz osmjeh i rukovanje, podržavaju otimačinu, korupciju i uništavanje najveće opozicione stranke koja je napadnuta sa svih strana!?“ – ističe Vukanović. On naglašava da Lista za pravdu i red, za razliku od Stanivukovića, nije pokušavala „prevući“ članove SDS u svoje redove, već štiti interese stranke i kritikuje svaku otimačinu.

    Vukanović dalje tvrdi da Stanivuković indirektno pomaže režimu Milorada Dodika. – „On odrađuje veliki posao za Dodika, uništava SDS i izaziva turbulencije u opoziciji, umjesto da se bori za izborna prava i pobjedu Branka Blanuše. Zanimljivo je da od dana izbora glasno ćuti na izborne krađe jer mu odgovara da Blanuša ne bude predsjednik, dok istovremeno marginalizuje PDP i njegove istaknute članove, okružuje se ljudima iz SNSD, DEMOS i DNS, koji garantuju da se režim neće suočiti sa ozbiljnim izazovima.“

    Vukanović zaključuje da nije lako biti sam protiv svih i da je pozicija Liste za pravdu i red često bila usamljena jer nisu spremni na „trgovinu, trule nagodbe i kompromise oko suštine“. – „Mnogi su zbunjeni i ne vide cijeli mozaik, skrivene igre i uloge pojedinaca, ali vrijeme će pokazati da smo govorili istinu i bili na strani naroda, pravde i istine“, zaključuje lider Liste za pravdu i red.

  • Stevandić uputio saučešće žrtvama pucnjave u Sidneju

    Stevandić uputio saučešće žrtvama pucnjave u Sidneju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Dr. Nenad Stevandić, izrazio je iskreno saučešće žrtvama pucnjave tokom proslave Hanuke u Sidneju, u Australiji. “Iskreno saučešće stradalim Jevrjema u Sidneju čiji su praznik svjetlosti teroristi pretvorili u krvavu Hanuku”, naveo je Stevandić, podsjećajući i na bolna sjećanja Srba na krvave Božiće kada su civili bili mete terorističkih napada.

    U napadu je poginulo najmanje 12 osoba, a policija je ubrzo intervenisala i uhapsila jednog osumnjičenog. Pucnjava je izazvala šok među lokalnom jevrejskom zajednicom, koja je praznik svjetlosti obilježavala u trenutku tragedije.

     

  • Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dejtonski mirovni sporazum jedini je temelj koji garantuje opstanak Bosne i Hercegovine i do danas nije ponuđena nijedna ozbiljna alternativa koja bi uspješnije riješila bilo koje pitanje u BiH, ocijenio je profesor međunarodnog prava Dragan Dakić. Kako je rekao, Dejtonska konstrukcija pokazala se sposobnom da pomiri suštinske protivrječnosti između unitarizma i zahtjeva za samostalnošću.

    „Problem Dejtona nisu ni slovo niti njegov duh, već njegovo nesprovođenje i protivpravno mijenjanje“, naveo je Dakić u intervjuu za „Glas“. Prema njegovim riječima, proglašavanje Dejtona mrtvim ili nepoželjnim znači prihvatanje i ozakonjenje pravnog nasilja koje je nad njim vršeno.

    On je upozorio da bi odustajanje od Dejtona značilo i odustajanje od ugovorene, pravne BiH. „Ako se odustane od Dejtona, odustaje se i od pravne BiH, a faktičko stanje ostaje jedina osnova njenog unutrašnjeg uređenja“, rekao je Dakić.

    Profesor međunarodnog prava početkom mjeseca učestvovao je kao panelista na okruglom stolu „30 godina nakon Dejtona: Mir, izazovi i perspektive“, održanom u Parizu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj. Kako je naveo, skupu je prisustvovalo oko 200 učesnika iz diplomatskih, naučnih, političkih i društvenih krugova.

    „Pokazano je koliko je kontinuitet važan“, rekao je Dakić, ističući ulogu diplomatskog djelovanja Republike Srpske u Francuskoj. Dodao je da je upravo kontinuitet ključan i za razumijevanje procesa izmjena Dejtonskog sporazuma tokom njegove implementacije.

    Govoreći o prvoj deceniji nakon Dejtona, Dakić je naveo da su je obilježile modifikacije zasnovane na sili. „Radilo se o kombinaciji fizičko-vojne sile međunarodnih snaga i najgrubljeg intervencionizma visokog predstavnika“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, u drugoj deceniji primijenjeni su sofisticiraniji, ali i dalje nedopušteni oblici prinude, posebno kroz proces evropskih integracija. Kao prelomni trenutak naveo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine.

    „Kulminacija je Briselski sporazum za BiH iz 2022. godine, kojim su se članovi Predsjedništva BiH i lideri parlamentarnih stranaka obavezali na sprovođenje 14 prioriteta EU, čime se suštinski mijenja Dejton“, rekao je Dakić.

    On je ukazao i na aktivizam Ustavnog suda BiH u pravcu revizije Dejtona. „Treća decenija implementacije završena je kvalitativno novim oblikom prinudne izmjene sporazuma, a to je putem krivičnog sudstva“, naveo je Dakić.

    Posebno je izdvojio odluku Ustavnog suda BiH iz 2023. godine, kojom su Kristijanu Šmitu dodijeljena zakonodavna ovlašćenja. „Time je izmijenjena ugovorena podjela vlasti i uvedena nova zakonodavna instanca na nivou BiH, iako Šmit nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske je time de fakto sveden na nivo podzakonskog akta. „Danas se krivično odgovara zbog vršenja Ustava RS ako se ocijeni da to nije u skladu sa zakonom BiH“, istakao je Dakić.

    Na pitanje o najvećoj prijetnji Dejtonskom sporazumu, Dakić je rekao da su to evropske integracije. „Spisak od 14 prioriteta Evropske komisije sadržinski je nespojiv sa Dejtonom“, rekao je on, dodajući da Briselski sporazum predstavlja efikasan instrument rekonfiguracije dejtonske BiH.

    U tom kontekstu, kako je naveo, NATO integracije djeluju benignije. „Danas je drastično narušen princip podjele vlasti u BiH, što podsjeća na stanje iz 1991. godine“, rekao je Dakić.

    Govoreći o različitim tumačenjima Dejtonskog sporazuma, Dakić je naveo da ona proizlaze iz trajnog sudara istorijskih divergentnosti. „Težište pitanja nije u tome šta piše, već kako se čita“, rekao je on.

    Komentarišući ulogu visokog predstavnika, Dakić je rekao da Republika Srpska pravi grešku izjednačavajući ranije visoke predstavnike sa Kristijanom Šmitom. „Time se zanemaruje pitanje koje jeste rješivo u korist pitanja koje nije“, naveo je Dakić.

    Govoreći o međunarodnom pravu, Dakić je rekao da ono normira samoodrživu realnost. „Republika Srpska je 1995. bila potvrđena kao takva realnost i kao takva je normirana Dejtonskim sporazumom“, rekao je on.

    Osvrćući se na geopolitičke promjene, Dakić je naveo da je multilateralizam suspendovan, a unilateralizam u usponu. „Srpska se ne treba orijentisati prema globalnim, već prema regionalnim kretanjima“, rekao je on.

    Dakić je potvrdio da je pravni posao na izradi novog Ustava Republike Srpske završen. „Dalje je sve stvar političke odluke“, rekao je on.

    Govoreći o inicijativama za formiranje trećeg entiteta, Dakić je rekao da se zahtjevi hrvatske strane moraju uzeti u obzir. „Ako bi to poboljšalo standard građana i kapacitete u BiH, nema razloga za negativan stav“, rekao je Dakić, uz upozorenje da bi svođenje Republike Srpske na status federalne jedinice dugoročno značilo odustajanje od autonomije.

  • Neizvjesna budućnost NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom

    Neizvjesna budućnost NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom

    Dok se traži rešenje za poslovanje NIS-a, Srbija širi mogućnosti za snabdjevanje energijom iz različitih pravaca. Plan je da se interkonektor između Srbije i Sjeverne Makedonije završi do kraja 2027. i da gas njime poteče početkom 2028. godine, najavila je ministarska Dubravka Đedović Handanović.

    Šezdeset sedmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, a rješenje za dalje poslovanje i dalje se čeka. Za sada Srbija nema problema u snabdjevanju derivatima, ali se strepi od sekundarnih sankcija. Sjeverna Makedonija, koja sa Srbijom radi ubrzano na projektu za gradnju gasne interkonekcije, nudi pomoć u snabdjevanju derivatima. Plan je, prema riječima ministarke Dubravke Đedović Handanović, da se interkonektor završi do kraja 2027. i da gas njime poteče početkom 2028. godine.

    Predsednik Aleksandar Vučić poručuje da je kurs dinara stabilan i da Srbija raspolaže rekordnim deviznim rezervama. Iako stručna javnost upozorava da je situacija sa NIS-om ozbiljna, procjene su da ona nije ključna pretnja po stabilnost valute, dok zvaničnici za sada ne najavljuju nacionalizaciju kompanije, već ostavljaju prostor za otkup vlasničkog udela.

    Američke sankcije guraju NIS u sve veću neizvesnost poslovanja. Protekle nedjelje šef ruske diplomatije Sergej Lavrov poručio je da su u toku pregovori o NIS-u i da je nacionalizacija tog preduzeća moguća samo uz saglasnost Rusije. Predsjednik Aleksandar Vučić je, međutim, uvjeren da će Rusi razumjeti da Srbija ne može da živi bez NIS-a. Kaže da bi volio da čuje ideje Rusije kako da se riješi pitanje NIS-a, a da se izbjegnu kazne Sjedinjenih Američkih Država.