Dansko ostrvo Bornholm, smješteno u Baltičkom moru, priprema se za slučaj napada. Posljednjih mjeseci na ostrvo je stiglo više vojnika, u vojnoj bazi grade se novi hangari, a prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije.
Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog “prijetnje” iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane – od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država, čiji predsjednik Donald Tramp namjerava zauzeti Grenland “na lakši ili teži način”, piše El País.
“Stalno se bolje pripremamo i već smo dosegli određeni nivo”, rekao je general Peter Boysen, načelnik Danske vojske. “Borićemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo.”
Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva ostrva – maleni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu – našli su se stiješnjeni između Rusije i SAD-a, prenosi Index.hr.
“Prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane”, ističe Jonas Parelo-Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija. “Nalazimo se u svijetu na ivici kolapsa.”
Pojačanja na najistočnijoj tački
Na Bornholmu, do kojeg se iz Kopenhagena stiže za 25 minuta, osjeća se napetost. U glavnom gradu Reneu, koji je postao centar remilitarizacije, stanovnici u polušali govore: “Nadam se da Tramp neće baciti oko na ovo ostrvo.”
Gradonačelnik Frederik Trolstrup ozbiljnijeg je tona: “Sjedinjene Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno“.
U vojarni Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, 9. januara predstavljena su novopristigla finska borbena vozila pješadije Patria 6×6, namijenjena zaštiti ostrva od potencijalne ruske pretnje.
“Stacionarni nosač aviona”
“Potrebni su nam vojnici na ostrvu Bornholmu. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju”, izjavio je pukovnik Lars Nigard, komandir pukovnije.
General Bojsen dodao je kako je ostrvo strateški važno.
“Ovo je poput nosača aviona, ali stacionarnog. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato nam je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm”, rekao je.
Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, ostrvo je 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, bilo pod sovjetskom kontrolom, period poznat kao “Ruska Danska”. Nakon Hladnog rata, danska vojna prisutnost je smanjena, ali ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine napetosti su se vratile u Baltičko more.
Tome su pridonijeli i događaji poput eksplozije plinovoda Sjeverni tok u rujnu te godine, nedaleko od otoka, blizina ruske enklave Kalinjingrad te aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Od Afganistana do odbrane suvereniteta
Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Bojsen ističe kako trenutno “nema direktnih prijetnji”, ali je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, odgovara suzdržano: “To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu.”
Ipak, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. koji obavezuje vojnike na obranu teritorija, čak i od saveznika, potvrđuje: “Ako ste vojnik, bilo gdje, i napadne vas strana zemlja, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.”
Ovaj fokus na odbranu nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je decenijama učestvovala u dalekim ratovima, poput onih u Afganistanu i Iraku, kao lojalan saveznik SAD-a.
“Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani”, objašnjava Parelo-Plesner.
“Sada, iznenada, s Ukrajinom, nismo na prvoj liniji, ali smo na drugoj, upravo na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati svog prijatelja, partnera i saveznika.” Jedan je vojnik u neformalnom razgovoru sažeo novonastalu situaciju: “Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogli bismo poslati naše momke s Bornholma na Grenland.”
