VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Tramp: Zelenski glavna prepreka postizanju sporazuma, a ne Putin

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u srijedu da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski glavna prepreka rješavanju četvorogodišnjeg rata u Ukrajini, a da to nije Rusija.

    Kako je ocijenio u intervjuu za Rojters, predsjednik Rusije Vladimir Putin “spreman je da napravi dogovor”, prenosi Tanjug.

    Međutim, na pitanje u čemu je zastoj, Tramp je odgovorio: “Zelenski.”

    “Mislim da je Ukrajina manje spremna da postigne dogovor. Moramo da natjeramo predsjednika Zelenskog da se složi sa tim”, rekao je Tramp.

    Prošle sedmice predsjednik Ukrajine je rekao da Kijev nikada neće biti prepreka miru.

    Zelenski isključuje bilo kakve teritorijalne ustupke.

    Moskvi, navodeći da Kijev nema pravo prema Ustavu zemlje da se odrekne bilo koje teritorije.

  • Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct” pada u zaborav, 110 miliona KM otišlo u bespovrat

    Slučaj “Viaduct”, koji je građane BiH, tačnije Republike Srpske, “olakšao” za oko 110 miliona KM, polako ali sigurno pada u zaborav, pa ga više gotovo niko i ne spominje.

    Pod pritiskom javnosti, prošle godine su se zvaničnici utrkivali u tome ko će žešće tražiti da se ovaj slučaj izvede na čistac, dok danas odzvanja samo ćutanje.

    Svakako posebno zabrinjava zatvorenost Tužilaštva BiH, iz kojeg su ranije tvrdili da rade na predmetu koji se odnosi na ovu ogromnu aferu koja je obilježila 2025. godinu.

    “Šta Tužilaštvo BiH trenutno preduzima u predmetu ‘Viaduct’?”, pitanje je koje smo juče, u srijedu, poslali ovoj pravosudnoj instituciji, ali odgovor nismo dobili.

    OČEKIVANJA: Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije parlamenta BiH, kaže da vlasti odgovara da se o slučaju “Viaduct” ćuti. U ovom slučaju, smatra on, desiće se ona poznata “pojeo vuk magarca”.

    “Iskreno ne očekujem da će tužilaštvo išta uraditi, jer je već odavno pod kontrolom SNSD-a”, kaže Grković za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, ističe da zaprepašćuje nemar i nezainteresovanost organa vlasti da se utvrdi odgovornost za taj slučaj u kojem smo ostali bez ogromne svote novca.

    “Nevjerovatno je da izgubimo toliki novac, a da tužilaštvo, koje je samo u naznakama pokrenulo neku površnu istragu, uopšte ne izvještava javnost o tome, te da se ministar finansija, ministar pravde i sam premijer o tome ne oglašavaju i ne pozivaju da se istraži ko je kriv. Sve to opravdano budi sumnju u javnosti da je zapravo u tome učestvovao veći broj ljudi i da se plaše da će se doći do visokopozicioniranih funkcionera na vlasti koji bi se mogli otkriti ako bi se počelo raspetljavati to klupko očitoga kriminala”, rekao je Vukelić.

    POZADINA: Prema njegovim riječima, u najmanju ruku, ako nije kriminal, onda je neznanje, nesposobnost ili je krivica bar tolika da je neko u ovom slučaju, kako kaže, “zaspao za volanom”.

    “U svakom slučaju, i za takvo nešto postoje krivične sankcije, odnosno za nesavjesno poslovanje, koje je propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske”, rekao je Vukelić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, ranije saopštene informacije pokazuju da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 miliona KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

    Suština je u sljedećem: Sud u Vašingtonu je odlučio da tužioci imaju pravo na kamatu nakon donošenja odluke, koja je, ispostaviće se, i obračunata, pa je od građana Republike Srpske, umjesto 77,61 milion KM, izvučeno više od 110 miliona maraka.

    BiH je, podsjećanja radi, obavezana da “Viaductu” isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

    POTPIS: BiH je u avgustu 2025. u potpunosti izmirila sva potraživanja slovenačke firme “Viaduct”, jer je prvo na račun isplaćeno 51.388.046 evra, a onda i troškovi postupka u iznosu od 6.024.881 dolar.

    Ugovor o dodjeli koncesija sa preduzećem HES Vrbas, koje je u vlasništvu “Viaducta”, potpisan je 2004. godine i njime je bila planirana izgradnja dvije hidroelektrane, ali je raskinut. Nakon toga “Viaduct” je tužio BiH i dobio spor.

    Pošto je Republika Srpska izbjegavala da ispuni svoju ugovornu obavezu, Kristijan Šmit je u ljeto 2025. nametnuo odluku da se sredstva za isplatu duga “Viaductu” uzmu sa računa rezervi za poravnanja prihoda od putarine.

    Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potom je potpisao odluku kojom je prebačen novac za isplatu duga.

  • Skoro trećina osoba porijeklom iz BiH na socijalnoj pomoći

    Skoro trećina osoba porijeklom iz BiH na socijalnoj pomoći

    Američki State Department je juče objavio listu od 75 zemalja čiji građani neće imati priliku u narednom periodu da dobiju imigrantsku vizu za SAD, a na listi se našla i Bosna i Hercegovina.

    Razlog za uključenje BiH na ovu listu može se pronaći u objavi predsjednika SAD-a Donalda Trampa iz 12. januara, kada je on objavio listu na kojoj se vidi koji procenat osoba iz različitih zemalja prima socijalnu pomoć u Americi.

    Na ovoj listi nalaze se i osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a prema toj listi, 32.4 posto osoba iz BiH prima socijalnu pomoć u ovoj zemlji.

    Iako BiH nije pri vrhu po ovoj statistici, ipak se čini da je procenat bio dovoljno visok kako bi se BiH našla na listi država čiji građani u narednom periodu više neće biti u mogućnosti da apliciraju za imigrantske vize.

    Ipak, građani BiH će i dalje moći da apliciraju za druge vrste viza, poput turističkih i studentskih.

    Takođe, riječ je o suspenziji, a ne potpunom ukidanju imigrantskih viza za građane BiH i 74 druge zemlje.

    Podsjetimo, lista obuhvata još: Afganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Armeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Brazil, Mjanmar, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Sjevernu Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sveti Kristofor i Nevis, Svetu Luciju, Sveti Vincent i Grenadini, Senegal, Sijera Leonea, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

    Inače, još vrijedi istaći da građani Butana, prema listi koju je objavio Tramp, prednjače po procentu.

    Navodno, 81.4 posto osoba porijeklom iz Butana prima socijalnu pomoć u SAD-u.

    Na vrhu liste nalaze se još Jemen (75.2 posto), Somalija (71.9 posto), Maršalska ostrva (71.4 posto) i Dominikanska Republika (68.1 posto).

  • SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    SAD prodale prvu venecuelansku naftu, vrijednu 500 miliona dolara

    Sjedinjene Američke Države završile su prvu prodaju venecuelanske nafte, vredne 500 miliona dolara (429 miliona evra), saopštio je danas zvaničnik administracije američkog predsednika Donalda Trampa.

    Detalji prodaje još nisu otkriveni, iako je zvaničnik rekao da se očekuje veća prodaja u narednim danima i nedjeljama, prenosi CBS njuz.

    Bijela kuća je predstavila strategiju prodaje miliona barela sankcionisane venecuelanske nafte i kontrole prihoda, oslanjajući se na investicije američkih naftnih kompanija kako bi se oživjela naftna infrastruktura zemlje.

    Prihod od prodaje nafte biće podijeljen između Venecuelanaca, američkih kompanija i američke vlade, po nahođenju savezne vlade, saopštila je ranije Bijela kuća.

    Tramp je najavio da će SAD prodati 30 do 50 miliona barela venecuelanske nafte, u partnerstvu sa američkim kompanijama.

    On se prošle nedjelje sastao sa vodećim rukovodiocima američkih naftnih kompanija u Bijeloj kući, sa kojima je razgovarao o njihovim potrebama i zabrinutostima, kao i mogućem ulaganju u Venecuelu.

    Na tom skupu, izvršni direktor EksonMobila, Daren Vuds rekao je Trampu da je imovina njegove kompanije zaplijenjena tokom dva prethodna talasa nacionalizacije u Venecueli, i da bi ponovni ulazak na tržište treći put “zahtijevao neke prilično značajne promene” u odnosu na ono što se “istorijski vidjelo” u toj zemlji, “i kakvo je trenutno stanje”.

    Vuds je nazvao Venecuelu “nepogodnom za ulaganje”, dok se ne izvrše promjene u pravnom sistemu i komercijalnoj strukturi zemlje.

  • Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Evropski zvaničnici: Intervencija SAD u Iranu mogla bi da počne u roku od 24 sata

    Dva evropska zvaničnika navela su danas da američka vojna intervencija u Iranu djeluje vjerovatno, pri čemu je jedan od njih rekao da bi do nje moglo doći u naredna 24 sata.

    Neimenovani izraelski zvaničnik, takođe, je izjavio da izgleda da je predsjednik SAD Donald Tramp donio odluku o intervenciji, iako obim i tačan vremenski okvir još nisu poznati, prenosi Rojters.

    Američki zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države povlače dio osoblja iz ključnih baza na Bliskom istoku, kao mjeru predostrožnosti zbog pojačanih regionalnih tenzija. Katar je saopštio da se smanjenje broja ljudi u bazi Al Udeid, najvećoj američkoj bazi u regionu, sprovodi “kao odgovor na trenutne regionalne tenzije”.

    Tri diplomate su izjavile da je dijelu osoblja naloženo da napusti bazu, ali da za sada nema znakova masovnog premiještanja trupa autobusima ka stadionu ili tržnom centru, kao što se dogodilo nekoliko sati prije iranskog raketnog napada prošle godine.

    Tramp je u više navrata prijetio intervencijom u znak podrške demonstrantima u Iranu, gdje je, prema izvještajima, hiljade ljudi poginulo tokom gušenja protesta protiv klerikalne vlasti.

    I Iran i njegovi zapadni protivnici nemire, koji su počeli prije dvije nedjelje kao protesti zbog teških ekonomskih uslova, a posljednjih dana naglo eskalirali, opisuju kao najnasilnije od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen sistem klerikalne vlasti u Iranu.

    Iranski zvaničnik rekao je da je u tim najnovijim nemirima poginulo više od 2.000 ljudi.

    Iranske vlasti optužile su SAD i Izrael da podstiču nemire, koje, kako navode, sprovode naoružani teroristi. Tramp je već danima otvoreno prijetio intervencijom u Iranu, ne iznoseći konkretne detalje.

    U intervjuu za Si-Bi-Es njuz Tramp je juče zaprijetio je veoma snažnim mjerama ukoliko Iran pogubi demonstrante. On je, takođe, pozvao Irance da nastave proteste i preuzmu institucije, poručivši da je “pomoć na putu”.

    Visoki iranski zvaničnik, koji je takođe, govorio pod uslovom da ne bude imenovan, rekao je da je Teheran zatražio od američkih saveznika u regionu da spriječe Vašington da napadne Iran.

    – Teheran je poručio regionalnim zemljama, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do Turske, da će američke baze u tim državama biti napadnute ukoliko SAD gađaju Iran – rekao je zvaničnik.

    Direktni kontakti između iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija i specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa su obustavljeni, dodao je on.

    Sjedinjene Države imaju snage širom regiona, uključujući istureno sjedište Centralne komande u bazi Al Udeid u Kataru i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu.

  • EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    EU naplaćuje penala za prljavu energiju: Vlasti u BiH ne reaguju

    Evropska unija je od 1. januara ove godine počela naplaćivati penale za “prljavu energiju” na proizvode iz BiH, ali i ostalih zemalja koje nisu članice EU, što bi, smatraju stručnjaci, moglo dovesti do novih poskupljenja, ali domaće vlasti to očigledno ne dotiče, pa još uvijek niko nije ponudio konkretne mjere niti se oglašavao o načinima na koje bi mogli pomoći privrednicima.

    Konkrento, od početka ove godine u BiH je počela primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granici (CBAM), a prema riječima stručnjaka to bi svakako moglo smanjiti konkurentnost domaćih kompanija koje izvoze u EU, ali i dovesti do otpuštanja, smanjenja plata, ali i poskupljenja.

    Ovo se, za sada odnosi na preduzeća koja se bave proizvodnjom cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika, a kasnije će se širiti i na druge sektore.

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da primjena CBAM-a očekivano najveći uticaj ima na izvoznike iz BiH koji se nisu uspjeli organizovati u prelaznom periodu da pređu na alternativne, energetski prihvatljive izvore pri osnovnom baznom kreiranju vlastitog proizvoda.

    „To znači u završnici za izvozni sektor BiH, manju konkurentnost proizvoda koji idu prema EU, što je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da se 70 odsto spoljno- trgovinske razmjene veže za EU“, kazao je Čavalić za Capital.

    Dodaje da ovo znači povećanje transakcionih troškova,  transportnih troškova, administrativnih troškova i generalno administrativnih poslova vezanih za izvoz.

    „Sve to u konačnici poskupljuje cijene i zato su manje konkurenti naši proizvodi na EU tržištu. To za posljedicu može imati slabiji industrijski rast, pad izvoza, probleme sa izvozom i svakako to se onda reflektuje na domaću privredu da može doći do pada zaposlenosti u tim sektorima , manjeg rasta plata i slično“, naglasio je Čavalić.

    Smatra da će primjena CBAM-a svakako imati uticaja da se radi energetska i zelena transformacija, a, kako kaže, sam CBAM kao sistem daje podsticaje za promjenu ponašanja kompanija na način da vrše potpunu transformaciju vlastitih poslovnih modela u smislu zelene tranzicije.

    Navodi da će se prilagođavanje vršiti na način da se više investira u odgovarajuću tehnologiju.

    „Ono što najviše treba da brine jeste pad konkurentnosti kompanija koje se nisu na vrijeme prilagodile“, upozorio je on.

    Ekonomista Igor Gavran pojašnjava da CBAM, prije svega, pogađa izvoznike u određenim sektorima i njima umanjuje konkurentnost.

    „Ukoliko su imali dovoljno visok profit ranije da mogu umanjiti izvozne cijene do te mjere da im to umanjenje kompenzira novu naknadu ili njihovi uvoznici imaju dovoljno razloga da preferiraju bas njihove proizvode da učine isto sa svojim profitom, konačni efekat bi bio tek smanjenje njihovog profita i ne bi trebalo biti drugih efekata“, kaže Gavran za CAPITAL.

    S druge strane, kako dodaje, to je malo vjerovatno za sve i izglednije je da bar neki u ovom slučaju moraju smanjiti cijene ispod prihvatljivog nivoa odnosno ostvarivati gubitak na izvozu ili će morati prestati s izvozom u EU jer im cijene više neće biti konkurentne.

    „Ako pronađu alternativno tržište izvan EU, to može bit rješenje, ali opet nije vjerovatno za sve. Oni koji istovremeno prodaju svoje proizvode i na domaćem tržištu će vjerovatno povećati cijene za domaće kupce, ukoliko im konkurencija dozvoli, što bi na kraju mogli osjetiti i krajnji kupci“, smatra Gavran.

    Ističe da je moguće rješenje i prelazak na snabdijevanje električnom energijom iz izvora koji se smatraju obnovljivim.

    „Tako je moguće osloboditi se djelimično ili potpuno plaćanja takse. Ako ništa od ovoga nije moguće i izvoznici nemaju načina da premoste ove pritiske za smanjenje cijena i počnu ostvarivati gubitke, onda bi najteže efekte mogli osjetiti njihovi radnici i njihove porodice ukoliko dođe do otpuštanja ili smanjenja plata“, rekao je Gavran.

    Skoko: Ne očekujem poskupljenja u ovoj godini

    Direktor Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko Maksim Skoko kazao je za CAPITAL da u 2026. godini ne očekuje poskupljenja jer je to još uvijek godina prilagođavanja CBAM-u, te da puna implementacija počinje tek 2027. godine.

    „Od izuzetne važnosti je da donosioci odluka, zakonodavci, ministarstva, parlamenti donesu odgovarajuće odluke koje se tiču domaćeg sistema za trgovinu emisijama takozvanog ITS sistema preko kojeg bi se omogućilo da sve takse ne idu prema Briselu, nego da ostanu unutar države da bi se iz tih sredstava mogle finansirati aktivnosti koje podrazumijevaju tranziciju“, izjavio je Skoko.

    Dodao je da se ne može naglo preći na ovaj sistem i da cijeli taj proces podrazumijeva jednu dobro osmišljenu politiku od strane donosilaca odluka.

    „U 2026. godini ne bi trebalo doći do poskupljenja jer je ovo godina obaveza nekog suštinskog karaktera, ona je u stvari neka prekretnica da bi se u 2027. godini ušlo sa punom implementacijom“, zaključio je Skoko.

    Pojednostavljeno rečeno, ovo znači da EU uvodi carinu na CO2 za robu koja dolazi iz zemalja van EU, ako je proizvedena uz puno zagađenje.

  • Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Šta bi za Srbiju značila dva kupca NIS-a

    Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je da, ako bi bilo podijeljeno vlasništvo NIS-a između dvije kompanije, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za još pet odsto, koliko se pominjalo.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela da stiže Jadranskim naftovodom.

    Očekuje da koraci pri kupovini budu standardni i da cijela transakcija može da potraje do šest mjeseci.

    Sirova nafta za pančevačku rafineriju počela je da stiže Jadranskim naftovodom.

     

    Prema najavama iz Vlade Srbije, u toku nedjelje biće isporučeno 85.000 tona nafte, a moguće je da do 23. januara stignu i dodatne količine, do kada važi privremena licenca.

    Nisu imali poremećaje u snabdijevanju

    Uz to, rafineriji je na raspolaganju, kaže ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović, i oko 120.000 tona domaće nafte.

    Za dva-tri dana znaće se ko je kupac ruskog udjela u NIS-u. Moguće je da to ne bude samo jedna kompanija, već da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    To je izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je juče boravio u Emiratima, gdje je najavljeno da će sa šeikom Mohamedom bin Zajedom razgovarati o NIS-u, za šta je ocijenio da će biti “od ogromnog značaja”.

    Marković je rekao da će dotok nafte pomoći snabdjevenosti tržišta i da, iako do sada Srbija nije imala poremećaje, nafta stiže u pravi čas.

    “Ove količine su mnogo značajne, dovoljne su za manje od mesec dana, ako se opet dobije produženje, onda se ulazi u kontinuitet”, istakao je Marković.

    Govoreći o mogućnosti da dva kupca učestvuju u kupovini NIS-a, Marković kaže da su imali saznanje da je MOL imao analizu u NIS-u, što je standardno da bi kupac znao šta kupuje, dok za drugu firmu “Adnok” nisu imali takva saznanja, ali će brzo saznati.

    Ističe da, ako dođe do te kupovine, Emirati gledaju svoj interes na ovom tržištu, kao što i MOL, koji je već prisutan na tržištu, gleda da jača svoj uticaj.

    Podsjeća da je MOL pri kraju sa rekonstrukcijom rafinerije u Rijeci, a postavljalo se i pitanje da li je MOL-u neophodan NIS.

    Srbija hoće da kupi pet odsto akcija NIS-a

    Vučić je rekao da je država Srbija zainteresovana za pet odsto akcija NIS-a. Marković ističe, ako bi bila još dva kupca za NIS, da bi to onda imalo smisla.

    “Ako bi bilo podeljeno vlasništvo ako se pojave dva vlasnika, onda bi imalo smisla i povećanje vlasništva države Srbije za tih pet odsto”, istakao je Marković.

    Napomenuo je da, s obzirom na to da je MOL kupio i hrvatsku Inu, ukazuje da on ojačava poziciju i pored OMV-a postaje glavni takmac u regionu.

    Marković je istakao da će koraci pri kupovini NIS-a biti standardni – svaka strana će procijeniti vrijednost, napraviti dubinsku analizu, onda se dogovara cijena, ako se dogovori cijena, dogovaraju se i svi drugi uslovi.

    Prema njegovim riječima, sve to ima smisla ako OFAK odobrava sve to.

    Kada je riječ koliko sve to može da potraje, Marković je rekao da sve zavisi od veličine firme – od dva-tri mjeseca, neke transakcije traju šest mjeseci, a velike kupovine i godinu dana.

    Očekuje da transakcije sa NIS-om mogu da traju dva-tri mjeseca, do šest mjeseci, a da za to vrijeme OFAK, ako stvari idu u dobrom smjeru, produžava licencu, prenosi RTS.

    Poslije 100 dana, u utorak je počeo transport iz “Janafa”, a prve količine sirove nafte potekle su Jadranskim naftovodom ka rafineriji u Pančevu.

    Moguće da Naftna industrija dobije dva nova suvlasnika – i mađarski MOL i “Adnok” iz Ujedinjenih Emirata.

  • CIK odbacio zahtjev SDS

    CIK odbacio zahtjev SDS

    Centralna izborna komisija (CIK) danas je negativno odgovorila na upit SDS o tome da li može akreditovati nove posmatrače na biračkim mjestima na kojima se ponavljaju izbori.

    Ovo se navodi u saopštenju za javnost SDS, ističući da iz CIK nisu konkretno odgovorili na pitanje da li akreditovani posmatrači iz drugih izbornih jedinica mogu posmatrati izbore na ponovljenim biračkim mjestima.

    – Tim povodom, stav SDS je sljedeći: Odluka CIK da ne dozvoli akreditovanje novih posmatrača na 136 ponovljenih biračkih mjesta je bez logike i nije ništa drugo do saučesništvo u kontaminaciji izbornog procesa. Ako su izbori na tim biračkim mjestima poništeni jer su ubacivani listići i potpisivani birači, i ako su zbog toga promijenjeni birački odbori, kojom logikom se ne mogu promijeniti posmatrači koji su bili dio kompromitovanog izbornog procesa na tim biračkim mjestima – pitaju u SDS.

    Podsjećamo, dodaju iz te stranke, da SDS nije imala akreditovane posmatrače na biračkim mjestima u Zvorniku i ovakvom odlukom CIK ostavljaju se širom otvorena vrata za ponavljanje izbornih krađa.

    – Da je cilj CIK da se zaštiti zakonitost izbornog procesa, onda bi iskoristili izborne tehnologije koje im stoje u magacinima, skupljajući prašinu, i dozvolili akreditovanje novih posmatrača. Na ovaj način, uzalud se troši 600.000 KM na ponavljanje izbora koji će biti sprovedeni po staroj matrici i završiti na način – poništeni ponovljeni izbori – što je očito i težnja ovakve odluke CIK kako Republika Srpska ne bi dobila novog predsjednika do raspisivanja izbora 2026. godine – navodi se u saopštenju.

    SDS će, kako se ističe, uložiti žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH na ovu nerazumnu odluku CIK i iskoristiće sva pravna i demokratska sredstva da zaštite volju građana čak i od CIK.

    – Takođe, u narednom periodu pozabavićemo se i pitanjem odgovornosti za neažurne biračke spiskove čiji je integritet potpuno narušen zbog ogromnog broja preminulih lica koji se na njima nalaze – poručuju iz SDS.

  • EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    EU upozorila: BiH bi mogla na sivu listu, ugrožene i doznake iz inostranstva

    BiH je u opasnosti da izgubi priliku da dobije povoljnije uslove za novčane transakcije s EU ako dospije na sivu listu na kojoj se nalaze zemlje koje nisu ispunile uslove za borbu protiv pranja novca, upozorili su u Delegaciji EU u Sarajevu.

    Kako je saopšteno, zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, BIH je u februaru prošle godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja se bavi nadzorom sprečavanja pranja novca i finansiranje terorizma.

    “Pomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe za nekoliko sedmica. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom”, saopštili su, pojasnivši da se radi o stavljanju BiH na “Sivu listu”.

    Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, a upozoravaju da bi uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove.

    “Stoga je potrebno da nadležne institucije u Bosni i Hercegovini djeluju hitno, odnosno da pristupe usvajanju dva zakona na državnom nivou – Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u Bosni i Hercegovini je takođe nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su oni.

    Dodali su da je BiH ostvarila određene pomake u jačanju svog okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, uključujući usvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je ujedno bio jedan od ključnih zakona na evropskom putu zemlje.

    “Takođe pozdravljamo uspostavu Stalnog koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma i sprečavanje proliferacije oružja za masovno uništenje, koje okuplja predstavnike nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, kao i nedavno usvajanje Pravilnika o provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”, naveli su.

  • Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Bećirović: Biću kandidat za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, biće kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda na narednim Opštim izborima.

    Potvrdio je to Bećirović u razgovoru za BHRT, a kako je rekao, prve razgovore na tu temu imaće u narednim sedmicama.

    Bećirović, inače člana SDP BiH,  naglasio je da se u ovoj godini neće baviti kampanjom nego, kako je rekao, ozbiljnim poslom.

    “Nije isključeno da ću u narednim danima tražiti održavanje vanredne sjednice Predsjedništva BiH o pitanju BHRT-a”, rekao je Bećirović.

    Namjera je, naveo je Bećirović, uključiti sve aktere u rješavanje ovog pitanja, te postaviti pitanje nepoštivanja postojećih zakona.