VRBAS Media

Autor: INFO

  • Volstrit džornal: DŽared Kušner odustaje od gradnje hotela u Beogradu

    Volstrit džornal: DŽared Kušner odustaje od gradnje hotela u Beogradu

    DŽared Kušner se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, piše američki Volstrit džornal. Razlog su, kako navodi list, protesti protiv projekta i nedavne optužnice.

    Iz Kušnerove kompanije “Afiniti partners” saopštili su da se povlače iz projekta pošto, kako se navodi, “projekti treba da ujedinjuju, a ne da dijele” i da se povlače iz poštovanja prema Beogradu i Srbiji.

    Volstrit džornal podsjeća da je Kušner više od dvije godine planirao izgradnju hotelskog kompleksa u okviru Trampovog brenda, ali da je naišao na protivljenje opozicije, aktivista i studenata u Srbiji.

    Ranije danas, Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još tri osobe u vezi sa nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra nad zgradama “Generalštaba”, saopšteno je iz tog tužilaštva.

  • Dodik poručio Izetbegoviću: U Republici Srpskoj ti se ne pitaš ništa i nikada se nećeš pitati

    Dodik poručio Izetbegoviću: U Republici Srpskoj ti se ne pitaš ništa i nikada se nećeš pitati

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uputio je oštru poruku Bakiru Izetbegoviću, ističući da on nema i nikada neće imati uticaj na političke odluke u Republici Srpskoj.

    – Bakire, jedno sam ti rekao i sada ću ti ponoviti – u Republici Srpskoj se ti ne pitaš ništa i nikada se nećeš pitati – naveo je Dodik.

    Dodik je dodao da Bakir Izetbegović želi da vodi BiH u Evropu, ali preko Teherana i sa muslimanskom braćom.

    – Srbe o kojima je sanjao tvoj babo, servilne, pokorne i odane Sarajevu, dok se ja pitam, nikada nećeš instalirati na vlast u Srpskoj, a pitaću se još dugo. Ti bi, Bakire, da vodiš BiH u Evropu, ali preko Teherana i sa muslimanskom braćom. Ti bi vladavinu prava u kojoj je pravo jedan stranac – istakao je Dodik na Iksu.

     

    Dodik je naglasio da su Republika Srpska i Srbi ponosni partneri svima koji nas uvažavaju.

    – Ti i tebi slični tjerate Bošnjake da idu pognute glave i od njih pravite sluge svakome. Zato se mi nikada nećemo razumjeti. Sada imam posla, a ti nastavi da sanjaš! – poručio je Dodik.

  • Tramp o Krimu i Donbasu: Ukrajina je već izgubila te teritorije, dogovor bliži nego ikad

    Tramp o Krimu i Donbasu: Ukrajina je već izgubila te teritorije, dogovor bliži nego ikad

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je imao veoma dobar razgovor sa evropskim liderima, kao i da je posljednjih dana direktno razgovarao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, u okviru napora da se sve strane u ukrajinskom sukobu “usaglase”.

    Prošlog mjeseca Trampova administracija je iznijela okvir mirovnog plana čiji je cilj okončanje sukoba u Ukrajini, prenosi rt.rs.

     

     

    Predlozi, koji su u međuvremenu više puta revidirani, predviđaju da se Kijev odrekne svojih NATO ambicija, kao i teritorijalnih pretenzija na Krim i oblasti Donbasa – Lugansk i Donjeck – koje su, nakon referenduma, ušle u sastav Rusije.

    Zauzvrat, Ukrajina bi dobila nejasno definisane bezbjednosne garancije.

    Upitan koji je podsticaj za Ukrajinu da se odrekne teritorije, Tramp je sugerisao da je to možda već riješeno pitanje.

    – Pa, oni su već izgubili tu teritoriju, da budem iskren. Mislim, ta teritorija je izgubljena – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući i dodao “što se tiče bezbjednosnih garancija… Radimo na njima kako se sukob ne bi ponovo rasplamsao.

     

    Tramp je naveo da je nedavno vodio direktne razgovore sa Putinom i da vjeruje da je Rusija ozbiljna u namjeri da okonča sukob.

    – U ovom trenutku, Rusija želi da se to završi. A problem je u tome što će željeti da se završi, pa onda odjednom neće. I Ukrajina će željeti da se završi, pa onda odjednom neće. Zato moramo da ih dovedemo na istu stranu – rekao je on.

    Nakon razgovora u Berlinu u ponedjeljak između Trampovih izaslanika Stiva Vitkofa i DŽareda Kušnera i ukrajinske delegacije, Tramp je izjavio da je imao “veoma dobar razgovor” sa evropskim i NATO liderima, kao i sa predsjednikom kijevskog režima Volodimirom Zelenskim.

    – Imali smo veoma duge i veoma dobre razgovore. Mislim da se stvari odvijaju prilično dobro – kazao je Tramp.

  • Tramp podnio tužbu za klevetu protiv BBC, traži 10 milijardi dolara odštete

    Tramp podnio tužbu za klevetu protiv BBC, traži 10 milijardi dolara odštete

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp podnio je tužbu za klevetu protiv britanskog javnog servisa BBC-a zbog dokumentarca u kojem su, prema navodima tužbe, montirani dijelovi njegovog govora od 6. januara 2021. godine, održanog ispredj Biele kuće, prenio je CBS.

    Tužba je podnijeta saveznom sudu za Јužni okrug Floride i obuhvata jednu tačku za klevetu i jednu tačku za kršenje Zakona o trgovinskoj praksi Floride.

    Trampov pravni tim traži po pet milijardi dolara odštete za svaku tačku, ukupno 10 milijardi dolara.

    U tužbi na 33 strane navodi se da je BBC u dokumentarcu “Panorama”, emitovanom u Velikoj Britaniji nedjelju dana prije predsjedničkih izbora 2024. godine, objavio “lažan, klevetnički, obmanjujući i zlonamjeran prikaz” Trampa.

    Dio dokumentarca bio je posvećen njegovim rjiečima i postupcima uoči nereda u Kapitolu 6. januara 2021. godine.

    Prema navodima tužbe, BBC je “namerno i zlonamerno” obmanuo gledaoce spajanjem dva odvojena dijela Trampovog govora, koja su se dogodila, kako se tvrdi, u razmaku od 55 minuta.

    Trampov pravni tim navodi da je tom montažom izostavljena njegova izjava u kojoj poziva na mir.

    U podnesku se takođe tvrdi da su unutar BBC-ja postojale zabrinutosti u vezi sa dokumentarcem prije emitovanja, ali da su one ignorisane, pozivajući se na navode britanskog lista “Telegraf”.

    Portparol Trampovog pravnog tima naveo je u saopštenju da BBC ima “dugogodišnji obrazac obmanjivanja publike u izvještavanju o predsjedniku Trampu”, što je, kako je navedeno, u skladu sa “ljevičarskom političkom agendom” te medijske kuće.

    Kritičari dokumentarca “Panorama” tvrde da on stvara utisak da je Tramp pozivao pristalice na napad na Kapitol.

    Trampovi kritičari godinama navode da su njegove izjave 6. januara i tvrdnje o izbornoj prevari doprinijele izbijanju nereda, dok je Tramp više puta pričao da je tog dana koristio “mirne riječi”.

    – Tužim BBC jer mi je bukvalno stavljao riječi u usta – rekao je Tramp u ponedjeljak, navodeći da je u dokumentarcu predstavljen kao da je govorio stvari koje nikada nije rekao.

    U novembru se BBC izvinio Trampu zbog dokumentarca, ali je odbio da isplati odštetu, navodeći da se “snažno ne slaže” sa tvrdnjom da postoji osnov za tužbu za klevetu.

    U međuvremenu su generalni direktor BBC-ja Tim Dejvi i direktorka vesti Debora Ternes podnijeli ostavke u vezi sa kontroverzom oko montaže.

    Pravni zastupnik BBC-ja naveo je u pismu Trampovom pravnom timu da emiter nije imao namjeru da obmane publiku i da Tramp ne može da dokaže “stvarnu zlobu”, što je ključni uslov za klevetničke tužbe javnih ličnosti u SAD.

    Takođe je istaknuto da dokumentarac nije emitovan u SAD niti je bio dostupan američkoj publici putem sajta BBC.

    Trampovi advokati, međutim, tvrde da je sud u Floridi nadležan, jer je dokumentarac bio dostupan američkim gledaocima putem striming servisa “BritBox”.

  • Mještani banjalučke Starčevice zabrinuti: Pasarela – ukras od dva miliona

    Mještani banjalučke Starčevice zabrinuti: Pasarela – ukras od dva miliona

    Problem pasarele u banjalučkom naselju Starčevica nikada ne prestaje biti aktuelan. Svakodnevno zatičemo puste prizore pasarele u Bulevaru Desanke Maksimović, koja, iako je više puta sanirana, još nije zasjala u pravom sjaju.

    “Noću je neosvjetljena, prepuna rupa koje u slučaju svake jače kiše lako poplave, zidovi su potamnili od memle i vlage, nesigurna je za djecu i stare, služi samo za ukras”, samo su neke od primjedaba zabrinutih stanovnika ovog naselja, koji se pitaju gdje je uloženi novac otišao.

    Pasarela na istočnom tranzitu nastala je 2009. godine i od tada je glavna poveznica škole Branko Radičević i njenih polaznika, kao i ostalih mještana.

    Izgradnja ove građevine tada je koštala 1.748.000 KM, da bi od 2009. godine do danas rekonstrukcije bile rađena više puta. Prema podacima iz 2022. godine, sveukupan novac uložen u pasarelu na Starčevici iznosi 2,2 miliona KM.

    U vrijeme kada je pasarela na Starčevici izgrađena, tadašnji gradonačelnik Dragoljub Davidović tvrdio je da se radi o arhitektonskoj ljepotici i jednom od budućih simbola grada. Građani Starčevice su sarkastično saglasni sa Davidovićem, ističući da je bio u pravu, jer kako kažu, teško da je ova pasarela išta više od “ljepotice” grada, s obzirom na to da je gotovo niko i ne koristi.

    Odakle potiču problemi?
    “Projekat od početka ima nedostatke, jer je na mjestu projektanta bio neko ko se nije bavio, ili se tek sporadično bavio mostogradnjom. Obloga koja je korištena u izgradnji nije primjenjiva za mostovske uslove, odnosno uslove za izgradnju jedne pasarele, što se veoma brzo pokazalo kao nesrećno rješenje. Greška leži u samom projektovanju, kada je upotrijebljen tzv. kerlit materijal, koji je namijenjen za fasade zgrada i ne dozvoljava (sprečava) uvid u pravu sliku u kom stanju se nalazi konstrukcija”, rekao je za “Nezavisne novine” dipl. inž. Nebojša Prostran, stručnjak za mostogradnju.

    Poplave
    Pored fasade, problemi su i u čestom plavljenju pasarele. Prve poplave javile su se već nekoliko godina nakon izgradnje, što znači da nije kvalitetno urađena drenaža i odvod otpadnih voda.

    “Svaki dan moja djeca prelaze pasarelu da bi došla u školu. Kada pada kiša, vodim ih u školu, jer ne mogu da pređu pasarelu koja je na nekoliko mjesta potpuno poplavljena. Dakle, ili mokre noge ili opasno pretrčavanje puta ispod pasarele. Nekada ih čak prenesem preko, da ne pretrčavamo put”, istakao je za medije jedan građanin još 2013. godine.

    Situacija ni danas, bez obzira na česte rekonstrukcije, nije mnogo bolja. Odvodni kanali u startu nisu napravljeni po pravilima struke, pa je voda više puta devastirala pasarelu. Kontaktirali smo i sa Mjesnom zajednicom Starčevica, gdje su nam rekli da nemaju pismene pritužbe građana vezane za pasarelu, te da, ukoliko građani žele, uvijek mogu doći u MZ Starčevica i ukazati na ovaj problem, koji će onda biti proslijeđen nadležnima u Gradskoj upravi.

    Popucalo staklo
    Jedan od najaktuelnijih problema je pucanje stakla na ogradi pasarele. Dijelovi stakla koji se svakodnevno urušavaju prijete pješacima, među kojima je najveći broj djece i penzionera.

    Urušavanjem stakla na ogradi ugroženi su i drugi pješaci koji se kreću u bliskoj okolini pasarele, kao i vozači koji prolaze ispod nje.

    Građani su ovaj problem više puta prijavili nadležnim službama koje su odgovorile lijepljenjem trake i postavljanjem lajsni na staklo. Stanovnici Starčevice ovo rješenje smatraju neadekvatnim pa makar ono bilo i privremeno. Dodaju da sve ovo više liči na probleme od prije nekoliko godina, kada su se dijelovi pasarele obrušili na cestu.

    Neosvijetljenost

    Iako je rekonstrukcija pasarele završena 2023. godine, pitanje osvjetljenja ni tada, kao ni sada, nije regulisano. Pasarelu čini više spratova sa zabačenim dijelovima koji tokom noći mogu biti opasni. Uočili smo i svjetlosne stubove koji nemaju funkciju.

    Učenici koji pohađaju školu “Branko Radičević” po mraku se vraćaju iz druge smjene i to je jedan od razloga zašto, umjesto preko pasarele, idu ispod nje. Strah su izrazili i stariji građani, koji ističu da se osjećaju nesigurno, pogotovo u ovom zimskom periodu, kada mrak pada već oko 16 časova.

    Od vlage do grafita
    “Materijal je bio samo maska za rđavu konstrukciju”, izjavio je Prostran.

    Prilikom rekonstrukcije skidanjem oštećenih ploča koje imaju funkciju da pokrivaju metalnu potkonstrukciju, utvrđeno je da je sistem odvodnje atmosferskih voda u veoma lošem stanju, što je dovelo do korozije obloga (ploča), a čija je funkcija da u estetskom smislu pokrivaju dio pasarele. Postavlja se pitanje zašto je rđa i dalje vidljiva.

    Prilikom rekonstrukcije, bilo je govora i o stavljanju antikorozivne zaštite, ali rđa je i dalje u prvom planu, dok pasarela izgleda prljavo i zapušteno. Vlaga iz dana u dan sve više zaposjeda zidove koji su i dodatno ispunjeni raznim natpisima i grafitima koji doprinose neurednosti i neprivlačnosti.

    Ukras od dva miliona
    Umjesto da bude rješenje, pasarela na Starčevici je postala podsjetnik na promašenu investiciju i potrebu za hitnom sanacijom i odgovornijim upravljanjem javnim projektima. Pusti prizori su svakodnevna slika pasarele, koja je zamišljena kao simbol banjalučkog naselja.

    Zbog svih nedostataka i problema, građani radije biraju da pređu cestu umjesto da koriste pasarelu, čime se izlažu dodatnom riziku. Ostaje nada da će ova ljepotica sa Starčevice ponovo zasijati.

  • Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Nakon što se u susjednoj Hrvatskoj pojavila zarazna bolest guba, lepra, zdravstveni radnici iz BiH ističu da je to bolest koja postoji, ali da nema mjesta panici, te da nema rizika od širenja.

    Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala i na našim prostorima.

    “To trenutno nije prisutno u našim krajevima, ali se može pojaviti u vidu nekog importovanog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, kazao je Grujičić.

    Dodao je da za ovo oboljenja postoji adekvatna terapija i liječenje.

    Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva, istakao je da su to bolesti koje i dalje postoje, ali su izuzetno rijetke.

    “Da bi se guba ispoljila, nekada je potrebno i do 18 godina, a da bi se neko zarazio, potreban je dugotrajan i blizak porodični kontakt”, kazao je Drljević, naglašavajući da se bolest vrlo rijetko javlja i da sa epidemiološkog aspekta nije značajna.

    S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali je liječenje dugotrajno, slično kao kod tuberkuloze.

    “Ali nema mjesta panici i ne postoji rizik od širenja”, kazao je Drljević.

    Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je 13. decembra u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala, objavili su zagrebački mediji, navodeći da se ova bolest pojavila u toj zemlji nakon više od 30 godina.

    Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

    Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.

    “Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, izjavio je Kaić.

    Guba je hronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i lepra te Hansenova bolest.

    “Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600. godine prije Hrista.

    Bacil lepre se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina.

    Bolest uglavnom zahvata kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.

    Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.

    Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijumima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko efikasna, ima malo nuspojava i nema registrovane rezistencije.

    Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije.

  • Niko neće da gradi VE Trusina, bivši koncesionar prijeti arbitražom

    Niko neće da gradi VE Trusina, bivši koncesionar prijeti arbitražom

    Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

    Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

    Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

    Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

    Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
    Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

    “Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

    I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

    Sve počelo 2012
    Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

    Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

    Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

    Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

    Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

    Početak izgradnje prolongiran više puta
    Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

    Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

    Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

    U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

    Ni to se nije desilo.

    Ugovor raskinut 2019
    A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

    Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

    U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

    “U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

    Arbitraža (ni)je pokrenuta
    Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

    “Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

    Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

    Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

    “Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

    Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

    Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.

  • Merc: Kijevu garancije slične članu pet NATO saveza

    Merc: Kijevu garancije slične članu pet NATO saveza

    EU i SAD su se složile da pruže Ukrajini garancije iz domena bezbjednosti slične članu pet NATO saveza, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc.

    – Ovo je zaista dalekosežan, suštinski sporazum, kakav nikada ranije nismo imali. I Evropljani i Amerikanci su zajedno spremni da pruže Ukrajini bezbjednosne garancije. Predsjednik /Vladimir/ Zelenski govorio je o članu pet NATO sporazuma, što znači da govorimo o sličnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu – rekao je Merc na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim.

    On je dodao da su SAD “politički, a potencijalno i pravno, preuzele odgovarajuće obaveze”.

    Merc je rekao da će ruska imovina u Evropi ostati zamrznuta na duže vrijeme i da Moskva neće moći da joj pristupi u doglednoj budućnosti.

    On je izjavio da se nada da će ove sedmice u političkoj sferi biti riješeno pitanje upotrebe dijela tih sredstva za dalju podršku Ukrajini.

  • Lavrov o Kosovu: Zapad više ne poštuje nikakva pravila

    Lavrov o Kosovu: Zapad više ne poštuje nikakva pravila

    Na Zapadu govore da moraju da postoje “pravila na kojima se zasniva svjetski poredak”, pri čemu pod tim podrazumijevaju da će se pravilima nazivati ono što je njima u interesu, istakao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    – Sada više nema čak ni takvih “pravila” kojima bi Zapad manipulisao od slučaja do slučaja. Kada treba priznati /samoproglašeno/ Kosovo, to je pravo naroda na samoopredjeljenje, a kada su na Krimu i u drugim dijelovima Ukrajine ljudi glasali na referendumu poslije državnog prevrata – to više nije samoopredjeljenje, već teritorijalni integritet – rekao je Lavrov u intervjuu iranskim medijima.

    – Drugim riječima, kako im se prohtije, tako će se i odnositi prema globalnim događajima od velike istorijske važnosti – dodao je on.

    Lavrov je istakao da nije podriveno samo međunarodno pravo.

    – Već sam navodio primjere. Iranski nuklearni program je “razvaljen”, uprkos tome što je postojala odluka Savjeta bezbjednosti UN, a Povelja UN nalaže da su svi obavezni da je sprovode. Ista logika primjenjuje se i u odnosu na Palestinu: postoji ogroman broj odluka, ali Izrael kaže da ne želi da ih sprovodi i da nikakve države neće biti. Sjedinjene Američke Države, iako javno ne odobravaju takav stav, u praktičnim potezima kreću se u istom pravcu – objasnio je ruski diplomata.

    On je podsjetio da, kada je uslijedio napad Izraela, a potom i SAD na Iran, Rusija je te postupke osudila kao nešto što apsolutno nema nikakve veze sa međunarodnim zakonom.

    – Najvažnije je da do danas niko nije iznio nijedan ubjedljiv dokaz da je Iran bilo šta prekršio – ni IAEA, ni Izraelci, ni Amerikanci – zaključio je Lavrov.

  • Moskva će uzvratiti na nove sankcije EU

    Moskva će uzvratiti na nove sankcije EU

    Nove sankcije Rusiji koje je Evropska unija /EU/ usvojila danas su nezakonite i Moskva će na njih odgovoriti blagovremeno i na prikladan način, saopštila je stalna misija Rusije pri EU.

    – Nezakonite mjere sankcija EU dobiće blagovremen i prikladan odgovor Rusije – saopštila je misija Rusije na “Telegramu” i dodala da je plan Brisela da koristi rusku imovinu prevara.

    Stalna misija Rusije pri EU naglasila je da sankcije EU Rusiji pogoršavaju socio-ekonomske probleme građana evropskog bloka.

    Ranije tokom dana, EU je uvela sankcije grupi od 17 pojedinaca i šest entiteta iz Rusije.