VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kovačević: Ključno pitanje – gdje se nalazi EU kada je riječ o BiH

    Kovačević: Ključno pitanje – gdje se nalazi EU kada je riječ o BiH

    Portparol SNSD-a i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je danas da je ključno pitanje o kojem EU treba da se izjasni – gdje se nalazi Unija kada je riječ o BiH?

    Kovačević je upitao da li su evropski standardi to da neki neizabrani stranac može, protivustavno i mimo onoga što je Ustav predvidio, da nameće i donosi zakone i da li je to ta evropska vladavina prava.

    – Ako je to dio evropskih standarda i vladavine prava o kojoj stalno slušamo od predstavnika EU, onda mi ne želimo da budemo na tom putu – rekao je Kovačević.

    Ako nije dio, kaže Kovačević, “onda čekamo da to jasno osude i da budu saveznici da se borimo da i u BiH zažive evropski standardi i vladavina prava, te da se borimo protiv toga, kao i sa posljedicama koje su protivne onome što su evropski standardi”.

    – U kojoj je to zemlji EU moguće da umjesto parlamenta dođe neki neizabrani stranac koji sa tom zemljom nema ništa, kojeg ne zanima šta će biti sa BiH, kojeg niko nije zvao, niko ga nije imenovao, niko mu nije dao nikakav mandat i da on nameće zakone – upitao je Kovačević.

    Kovačević je poručio da da “na tu vrstu sramote i licemjerja sigurno nikada nećemo pristati”.

    – Ukoliko ste za evropske standarde i u BiH kao što tvrdite, mi smo za, ali ukoliko kažete da u svim zemljama EU samo parlamenti mogu da usvajaju zakone, a da je u BiH u redu da neki neimenovani stranac koji nema nikakve veze sa BiH donosi i nameće zakone onda je to problem – rekao je Kovačević.

  • Cvijanović: Glupost je tvrditi da jedan Amerikanac ugrožava američki investicioni projekat

    Cvijanović: Glupost je tvrditi da jedan Amerikanac ugrožava američki investicioni projekat

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da je glupost tvrdnja poslanika “trojke” u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH da jedan Amerikanac, sa jasnom političkom identifikacijom “ugrožava” neki američki investicioni projekat.

    – U političkom Sarajevu su totalno “odlijepili”. Oni su ustvari nervozni – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks povodom ocjene poslanika “trojke” da djelovanje Maksa Primorca i Željane Zovko kao primarni cilj ima osporavanje i zaustavljanje realizacije projekta “Јužne interkonekcije”.

    Cvijanovićeva je navela da istina boli i da je invazivna hegemonistička sarajevska politika uporno ohrabrivana takozvanim diktatorskim “bonskim ovlaštenjema” učinila BiH propalom državom.

    Ona je dodala da se ne referiše na stavove Maksa Primorca, nego na histerične reakcije destruktivnog Sarajeva koje bi zabranilo svakome da priča ako ne odražava njihove unitarističke antidejtonske stavove.

    – Posebna je glupost tvrditi da jedan Amerikanac, sa jasnom političkom identifikacijom `ugrožava` neki američki investicioni projekat. Gomila razmaženih mediokriteta koji su umislili da upravljaju planetom – naglasila je Cvijanovićeva.

  • Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Mazalica: Da li CIK ima veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima?

    Par činjenica u vezi sa vještački nametnutim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj: samo jedan nivo vlasti, mala izlaznost glasača, Centralna izborna komisija (CIK) imenovala predsjednike biračkih odbora, a ne političke partije, i taj isti CIK i dalje nešto broji i kontroliše, izjavio je za Srnu šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

    – Građani imaju puno pravo da brinu, i sumnjaju da li je CIK sposoban provesti opšte izbore za sve nivoe za manje od deset mjeseci – istakao je Mazalica.

    On je naglasio da je opšte uvjerenje da je ovaj sastav CIK-a politički obojen i politizovan.

    – Posebno opterećenje leži u činjenici da im je Kristijan Šmit nelegalno produžio mandat, iako je je i njihov izbor prethodno bio proceduralno upitan. Postavlja se pitanje da li oni imaju veću obavezu prema Šmitu, nego prema biračima – rekao je Mazalica.

  • Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Cvijanović: SNSD ne smije više trošiti vrijeme na ono što je nepopravljivo

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da su Kristijan Šmit, političko Sarajevo, ali i opozicija u Republici Srpskoj pogrešno protumačili “ublažene” poteze SNSD-a, pa misle da se beskrajno mogu poigravati voljom naroda i zakonskim procedurama, te poručila da zato SNSD ne smije više trošiti vrijeme na uzaludne pokušaje da popravlja ono što je nepopravljivo.

    Cvijanovićeva je navela da BiH posrće pod teretom manipulacije i da je Šmit kontaminirao svaku poru života u BiH, od pravosuđa do Centralne izborne komisije.

    – Od EU ne tražimo, niti više očekujemo bilo kakvu zaštitu, jer oni pravnom državom nazivaju ono što je evidentna zloupotreba zakona i pravnog sistema – napisala je na društvenoj mreži Iks Cvijanovićeva, koja je i srpski član Predsjedništva BiH.

    Prema njenim riječima, u BiH se evropskim i demokratskim nastoji prikazati sve ono što je u svojoj suštini antievropsko i antidemokratsko.

  • Žestok udarac na željeznički saobraćaj u Srpskoj

    Žestok udarac na željeznički saobraćaj u Srpskoj

    Željeznice Republike Srpske voze počasni krug. Vozovi 6402 i 6403, a liniji Doboj – Banjaluka i Banjaluka -Doboj u subotu su se posljednji put ukrstili u Prisoju. Od juče, ovi vozovi više ne saobraćaju.

    Željezničari su objavili posljednje, kako kažu istorijske, fotografije ova dva voza uz snažnu poruku.

    – Ovi vozovi su saobraćali i za vrijeme rata, a sada više neće voziti. To je nama naša politika dala! Ministar saobraćaja kaže da putnički vozovi nisu ukinuti, ali od juče ih imamo 17 manje! A nemamo nijedan međuentitenski, niti međunarodni voz – poručili su putem društvenih mreža članovi Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti na “Željznicama RS”.

    Uz polaske na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, novim voznim redom u putničkom saobraćaju, prorijeđeni su i polasci iz Doboja za Petrovo na Ozrenu.

    Željezničari poručuju da vozovi nisu samo prevozna sredstva nego i simbol povezanosti, tradicije i povjerenja građana u Željeznicu.

    – Svaki polazak vozom iz Doboja za Banjaluku ili za Petrovo Novo nosio je sa sobom živote, rutinu i uspomene stotina putnika – poručili su željezničari.

    Kako je već pisala Srpskainfo, sindikalci su nedano upozorili da novi vozni red znači početak kraja putničkog željezničkog saobraćaja u Srpskoj.

    Iz Ministarstva odgovaraju da novi red vožnje, na koji su dali saglasnost “nije mjera ukidanja putničkog saobraćaja, već odgovorna strategija koja je usmjerena na stabilizaciju poslovanja „Željeznica RS“ iočuvanje putničkog saobraćaja.

    Podsjećamo, u novembru je predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama RS” treba ukinuti jer je neisplativ.

    Potom su se pojavile spekulacije da bi teretni saobraćaj mogao preuzeti “Pavgord”, kompanija biznismena Gordana Pavlovića, koja je ranije preuzela i “Mitalov” rudnik u Prijedoru i “Mitalovu” Željezaru u Zenici.

    – Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje, što je najznačajniji prihod ŽRS – rekao je ranije za Srpskainfo Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara RS.

    On je tada dodao da ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali da se ona “već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.”

  • Ovo je sve što bi trebalo da dobije Ukrajina

    Ovo je sve što bi trebalo da dobije Ukrajina

    Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropski partneri su se tokom pregovora koji se danas održavaju u Berlinu dogovorili o parametrima za postizanje mira u Ukrajini, prenosi ukrajinska agencija Ukrinform, pozivajući se na saopštenje evropskih lidera.

    Ovi parametri uključuju bezbednosne garancije kao što su razvoj ukrajinskih oružanih snaga, moguće raspoređivanje mirovnih snaga radi obezbeđivanja bezbednosti vazdušnog i pomorskog prostora, praćenje režima prekida vatre i druge mere.

    Parametri dogovora objavljeni su u zajedničkoj izjavi nemačkog kancelara Fridriha Merca, finskog predsednika Aleksandra Stuba, francuskog predsednika Emanuela Makrona, premijera Kira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Mete Frederiksen iz Danske, italijanske premijerke Đorđe Meloni, Jonasa Gara Sterea iz Norveške, Donalda Tuska iz Poljske, Dika Shofa iz Holandije i Ulfa Kristersona iz Švedske, kao i predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta Antonija Košte, prenosi Ukrinform.

    I američki i evropski lideri obavezali su se da će sarađivati kako bi obezbedili snažne bezbednosne garancije i mere podrške ekonomskom oporavku Ukrajine u kontekstu sporazuma o okončanju rata. To bi uključivalo obaveze za:

    Pružanje održive i značajne podrške Ukrajini u izgradnji njenih oružanih snaga, koje bi trebalo da ostanu na mirnodopskom nivou od 800.000 ljudi kako bi bile u stanju da odvrate sukob i brane teritoriju Ukrajine;
    “Multinacionalne snage Ukrajine” predvođene Evropom, sastavljene od doprinosa zemalja koje to žele u okviru Koalicije voljnih i podržane od strane SAD. One će pomoći u obnovi ukrajinskih snaga, obezbeđivanju ukrajinskog neba i podržavanju bezbednijih mora, uključujući i kroz delovanje unutar Ukrajine;
    Mehanizam za praćenje i verifikaciju prekida vatre pod vođstvom SAD, uz međunarodno učešće, radi ranog upozoravanja na svaki budući napad i pripisivanja i reagovanja na sva kršenja, zajedno sa mehanizmom za dekonflikt za rad na međusobnim deeskalatornim akcijama koje se mogu preduzeti u korist svih strana;
    Pravno obavezujuća stavka, podložna nacionalnim procedurama, da se preduzmu mere za obnavljanje mira i bezbednosti u slučaju budućeg oružanog napada. Ove mere mogu uključivati oružane snage, obaveštajnu i logističku pomoć, ekonomske i diplomatske akcije;
    Dogovoreno je ulaganje u budući prosperitet Ukrajine, uključujući obezbeđivanje značajnih resursa za oporavak i obnovu, obostrano korisne trgovinske sporazume i uzimanje u obzir potrebe da Rusija nadoknadi Ukrajini pričinjenu štetu. U tom smislu, ruska suverena imovina u Evropskoj uniji bi bila imobilisana;
    Takođe je naznačeno da će biti podržano pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.

    Zvaničnik je takođe rekao da sporazum o kojem se raspravlja u Berlinu uključuje “veoma jake” američke bezbednosne garancije za Ukrajinu, po uzoru na pakt o međusobnoj odbrani NATO-a, kao i “moćno odvraćanje” putem američkog oružja. Sjedinjene Države očekuju da će Rusija odobriti sporazum.

    Zelenski je ranije danas, tokom konferencije za medije sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, izjavio da za sada nema nikakvih napredaka u vidu teritorijalnih ustupaka koje SAD i Rusija traže od Ukrajine.

    Američka strana je zahtevala da Ukrajina povuče svoje trupe iz Donjeckog regiona, ističući da Sjedinjene Američke Države vide pitanje teritorije kao centralni problem za Rusiju.

    Prethodno je Gardijan, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, preneo da je stav američke delegacije tokom pregovora povodom Luganske i Donjecke oblasti ostao nepromenjen, odnosno da se od Kijeva zahteva da preda kontrolu nad tim oblastima Moskvi, kao jedan od uslova na koji Ukrajina mora da pristane.

    Američki predsednik Donald Tramp takođe planira da danas održi seriju telefonskih razgovora sa predsednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, koji će se fokusirati na pregovoro o Ukrajini, prenosi nemački list Velt, pozivajući se na visokog američkog zvaničnika.

  • Fico: Pozvan sam na sastanak sa Trampom u SAD

    Fico: Pozvan sam na sastanak sa Trampom u SAD

    Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je slovačkog premijera Roberta Fica da posjeti Sjedinjenje Američke Države sredinom 2026. godine kako bi potpisali sporazum o saradnji dvije zemlje u oblasti nuklearne energije i dodao da je Slovačka poštovana zemlja zbog “suverene spoljne politike”, saopštio je danas Fico.

    – Čast mi je što mi je specijalni izaslanik američkog predskednika uručio pismeni poziv za posketu SAD i sastanak sa Trampom. Želimo zajednički da podržimo potpisivanje međuvladinog sporazuma između Slovačke i SAD o saradnji u nuklearnoj energiji i razmijenimo mišljenja o najaktuelnijim svjetskim temama – naveo je Fico u objavi na Fejsbuku.

    Slovački premijer je precizirao da će vremenski okvir posjete biti obilježavanje 250. godišnjice nezavisnosti SAD i održavanje Svjetskog prvenstva u fudbalu.

    – Suverena spoljna politika usmjerena ka sve četiri strane svijeta donosi svoje rezultate. Poštovani smo, dobijamo investicione ponude, a svjetski lideri nas ne izbjegavaju – istakao je Fico.

  • Zelenski nakon sastanka sa Mercom: Teritorijalno pitanje centralno i bolno

    Zelenski nakon sastanka sa Mercom: Teritorijalno pitanje centralno i bolno

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u danas, 15.decembra, da pitanje teritorije i dalje ostaje “izuzetno bolno pitanje” za Ukrajinu, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz), dok Kijev nastavlja pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima o mogućem putu ka okončanju rata, javlja Anadolija.

    SAD nude snažne bezbjednosne garancije Ukrajini
    Govoreći nakon sastanka u Berlinu, Zelenski je rekao da je Ukrajina tokom dugih razgovora s američkom delegacijom, koju su predvodili specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner), nezvanični savjetnik predsjednika Donalda Trampa, jasno iznijela svoj stav, naglasivši da se u svakom mogućem sporazumu moraju poštovati pozicije Kijeva.

    “Pa, imali smo malo tehničkih poteškoća s prevođenjem. Ali, kako bih odgovorio na to pitanje, želim reći da imamo veliko poštovanje prema američkoj delegaciji. Nemam osjećaj da su SAD nešto zahtijevale od nas, SAD vidim kao strateškog partnera”, rekao je Zelenski.

    ” A što se tiče pitanja teritorijalnih ustupaka Rusiji, naravno. Mislim, veoma dobro znam kakvi su ruski zahtjevi i, očigledno, nisam mogao ništa zahtijevati od američke delegacije. Samo sam specijalnim izaslanicima prenio naš stav i zamolio ih da ga proslijede ruskoj strani”, dodao je.

    Osjetljivo pitanje
    Zelenski je rekao da teritorijalno pitanje ostaje ključno i duboko osjetljivo za Ukrajinu.

    “Pitanje teritorije za nas je izuzetno bolno”, kazao je, napominjući da, iako Rusija ima svoje zahtjeve, stav Ukrajine ostaje “veoma jasan” i da se mora poštovati u svakom mogućem sporazumu.

    Zelenski Njemačku opisao kao jednog od ključnih saveznika Ukrajine
    Zelenski se zahvalio kancelaru Mercu na bliskoj koordinaciji, ističući da bezbjednosne garancije ostaju centralni element pregovora.

    “Bezbjednosne garancije moraju postojati i moraju funkcionisati, prije svega za Ukrajinu, ali i u interesu Evrope – rekao je Zelenski.

    Nastavak razgovora
    Potvrdio je da su razgovori s američkim timom trajali više sati tokom dva dana i da se i dalje nastavljaju, ocijenivši pregovore kao “vrlo utemeljene na činjenicama”.

    Zelenski je rekao da se očekuje da Vašington predloži moguće korake kako bi se došlo do konsenzusa, dok je Ukrajina spremna nastaviti raditi “pošteno i konstruktivno”.

    Ukrajinski predsjednik je takođe ukazao na saradnju s Njemačkom u oblastima obnove, energetike, protivvazdušne odbrane i odbrambene industrije, uključujući proizvodnju dronova, naglasivši da će zajednički projekti ojačati i Ukrajinu i Evropu.

  • Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Blagojević kaže da je pojam “državna imovina” isfabrikovao Ustavni sud BiH

    Pojam “državna imovina BiH” isfabrikovao je Ustavni sud BiH svojim neustavnim odlukama. Sve one počinju odlukom broj U-1/11 od 13.7.2012. godine.

    Rekao je ovo, u autorskom tekstu za BN, profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    Prema njegovim riječima u toj odluci Ustavni sud BiH je najprije konstatovao ono što može konstatovati svaki pažljivi čitalac Ustava BiH, a to je, kako stoji u stavu 63. navedene odluke tog suda, da: “Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži nijednu odredbu koja se odnosi na državnu imovinu”.

    – Kada se konstatuje ova istina, onda iz nje kao jedini ispravan zaključak proizlazi da ne postoji državna imovina BiH i da BiH nema ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome. A takve odredbe nema u Ustavu BiH niti je moglo biti zato što je najprije Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN broj 942, od 23.9.1994. godine, taj organ odobrio podjelu teritorije između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da Republici Srpskoj pripada 49% teritorije u BiH, a Federaciji BiH 51% – naveo je on.

    Blagojević je dodao da je na osnovu te rezolucije Savjeta bezbjednosti UN zaključen je Aneks 2 Dejtonskog sporazuma, o razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, tako da je i tim međunarodnim ugovorom propisano da Republici Srpskoj pripada, to jest da je njeno, 49% teritorije, što znači da su njene sve javne nepokretnosti na toj teritoriji (zemljište, šume, rijeke, jezera), kao i mineralne sirovine i druga prirodna bogatstva pod zemljom.

    – Time su istovremeno prestali da važe i svi propisi bivše Socijalističke Republike BiH i prava koja su iz tih propisa proizlazila za bivšu SR BiH, jer kada se donesu pravni propisi u vidu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN broj 942 i Aneksa 2 Dejtonskog sporazuma o teritorijalnoj podjeli i razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH, oni znače prestanak ranijih propisa bivše SR BiH o pitanjima državne imovine i prava koja je po osnovu tih propisa, kojih više nema, imala bivša BiH – istakao je Blagojević.

    Naglasio je da zato Ustav BiH ne sadrži nijednu odredbu o tzv. državnoj imovini.

    Uprkos tome, Ustavni sud BiH u odluci broj U-1/11 u stavu 73. iste odluke fabrikuje svoj pojam “državna imovina” rekavši u tom stavu da: “Državna imovina reflektuje državnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i čini integralni dio ustavnih karakteristika i ovlaštenja države”.

    – Ovako isfabrikovana rečenica Ustavnog suda BiH, kakve nema ni u jednom dijelu Ustava BiH, je po svojim pravnim osobinama jedan normativni iskaz, tj. jedna norma koju je stvorio Ustavni sud BiH, suprotno Ustavu BiH, Rezoluciji broj 942 Savjeta bezbjednosti UN i Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma.

    I na osnovu te svoje neustavne “norme”, a ne onoga što piše u Ustavu BiH, Ustavni sud BiH je neustavno presudio ne samo u predmetu broj U-1/11, već i u svim kasnijim predmetima sve do danas, neustavno tvrdivši da postoji tzv. državna imovina BiH i da BiH navodno ima ustavnu nadležnost da donosi zakone o tome – objasnio je Blagojević.

    Dodao je da iz tih razloga Republika Srpska nikako ne može i ne smije prihvatiti odluke tog suda o navedenom pitanju,  jer je svakom od tih odluka grubo povrijeđen Ustav BiH. Osim toga, Republika Srpska to ne smije učiniti i zato što svaka od tih odluka vodi u njen nestanak.

    Naveo je nekoliko primjera koji to potvrđuju.

    Ako bi se prihvatile neustavne odluke Ustavnog suda BiH o tome, to bi značilo da postoji tzv. državna imovina BiH, iako njeno postojanje nije propisano nijednom odredbom Ustava BiH.

    – A onda bi prihvatanje tog neustavnog pojma dalje vodilo u donošenje zakona na nivou BiH o tzv. državnoj imovini, koji bi uspostavio državnu imovinu, odnosno svojinu BiH, čime bi Republika Srpska prestala biti titular tog prava.

    I na kraju, Republika Srpska ne bi na taj neustavan način izgubila samo svojinu, već i suštinske ustavne nadležnosti koje je čine republikom, a ne mjesnom zajednicom – naveo je on.

    Objasnio je da bi na navedeni način Republici Srpskoj prestalo pravo da donosi zakone o geološkim istraživanjima, o rudarstvu, o šumama, o vodama, o stvarnim pravima, o uređenju prostora i građenju, i brojne druge zakone, pošto zakone o svemu tome može da donosi samo onaj kome pripadaju te nepokretnosti i prostor.

    – Zato će, dakle, neustavno fabrikovanje tzv državne imovine BiH od strane Ustavnog suda BiH, i domaćih i međunarodnih snaga u njegovoj pozadini, za Republiku Srpsku značiti ne samo gubitak njene imovine nego i njen nestanak – naglasio je Milan Blagojević.

  • Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Stevandić sa ambasadorom Francuske: Sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je na sastanku sa ambasadorom Francuske u BiH Fransoom Delmasom da Republika Srpska neće odustati od svojih ustavnih ovlaštenja, što uključuje i njenu imovinu, te da nema interes da nameće političke odluke drugim konstitutivnim narodima.
    Stevandić je upozorio na izuzetno štetno miješanje aktera izvan BiH u njena unutrašnja politička pitanja i zauzimanje jedne strane, ocijenivši da takvi postupci direktno narušavaju stabilnost, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    Na sastanku u Banjaluci Stevandić i Delmas razgovarali su danas o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne stvara krize i sukobe, već dosljedno insistira na dijalogu i očuvanju institucionalnog balansa koji neće biti na njenu štetu.

    On je dodao da se sa Republikom Srpskom mora razgovarati putem njenih predstavnika, a ne govoriti o njoj kao o objektu, te da Republika Srpska odgovorno i dosljedno štiti svoju ustavnopravnu poziciju u skladu sa Ustavom BiH.

    Stevandić je rekao da se sve aktivnosti institucija Republike Srpske realizuju u suštinskoj usaglašenosti Ustava BiH i Ustava Republike Srpske, uz puno poštovanje ustavnih nadležnosti.

    Govoreći o ekonomskim temama, Stevandić je naveo da Republika Srpska raspolaže značajnim investicionim potencijalom, ali da je često izložena diskriminaciji kroz političke blokade i ucjene, koje su direktna posljedica političkog zauzimanja jedne strane u BiH, što negativno utiče na njen ekonomski razvoj.