VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da je sa predsjednikom Vlade RS Savom Minićem danas, 24. decembra, dogovoreno da Vlada donese uredbu kojom bi od naredne godine privrednici mogli radnicima isplaćivati pomoć bez fiskalnih opterećenja.

    “U vremenu kada imamo velike migracije, kada radnici odlaze, takvo rješenje je neophodno. Tako nešto ima i u Federaciji BiH”, rekao je Račić i dodao:

    “A, radi se o tome da se radnicima godišnje može isplatiti 2.000 – 2.500 KM neoporezivo”.

    Račić je nakon razgovora sa premijerom RS rekao da privrednicima od 1. januara neće biti veća cijena električne energije.

    Ali, kako ističe, očekuju zahtjev za povećanje od 20 odsto u taku naredne godine, prenosi Fena.

    “To je za nas neprihvatljivo”, istakao je Račičić i nastavio:

    “Moraju se tražiti uštede u racionalizaciji sistema ‘Elektroprivrede RS'”.

  • Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je u završnoj riječi povodom Nacrta zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću, kojim se predviđa da kladionice moraju biti udaljene najmanje 500 metara od ulaza u osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj, da je danas velika pobjeda da se o ovoj temi priča.

    “Čim se govori pravi se pomak. Uz ovaj pomak koji smo napravili bilo bi loše da bude poraz da ne može NS RS da kaže hajde da usvojimo nacrt. I sve što smo mi predložili može da bude katastrofalno loše, ali hajde da usvojimo bilo šta što ste vi rekli, hajde da kažemo da se bar kockarnice ne mogu reklamirati na bilbordima, televiziji”, rekao je Stanivuković u obraćanju poslanicima i dodao:

    “Hajde da kažemo da jedan čovjek može da potroši najviše 10-15 odsto od svoje plate, a ne da ga taj porok toliko uhvati da sve prokocka. Hajde da napravimo bilo koji pomak. SNSD kaže pa ne može ni nacrt, a nacrt je samo put do prijedloga. Hajde da diskutujemo do prijedloga.

    Pozvao je da se napravi radna grupa, da iz ovog zakona dođu neki dobri prijedlozi.

  • Vučić: Nada da “Gasprom” i MOL postignu dogovor o NIS-u do 15. januara

    Vučić: Nada da “Gasprom” i MOL postignu dogovor o NIS-u do 15. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se nada da će do 15. januara biti uspješno završeni pregovori mađarskog MOL-a i ruskog “Gasproma” o preuzimanju Naftne industrije Srbije /NIS/, te da postoji mogućnost da srpska kompanija tada dobije operativnu licencu za rad.

    Vučić je naveo da ima informacije o pregovorima MOL-a i “Gasproma” i da Srbija nema ništa protiv tog aranžmana, jer je Mađarska prijateljska zemlja.

    – Bitno je samo da to rIJešimo do 15. januara, jer od tada više nećemo moći da uvozimo 6.000 tona goriva dnevno, čak i da nema nikakvih problema sa baržama, vozovima i kamionima – rekao je Vučić novinarima u Beogradu.

     

    On je naglasio da Srbija ni 15. januara, ako do tada ne bude rješenja problema za američke sankcije NIS-u, ništa neće otimati niti joj to pada na pamet.

    – Hoću da svi znaju da Srbija mora da zaštiti svoje interese, što će činiti na pravičan način – istakao je Vučić.

    Vučić je poručio da se nada lijepim vijestima u narednoj godini, dodajući da je važno da se zemlja razvija i sačuvaju mir i stabilnost u uslovima kada više niko u Evropi nije siguran i stabilan.

  • Vučić: KiM neotuđivi dio Srbije, moraćemo da nastavimo rad na otpriznavanju

    Vučić: KiM neotuđivi dio Srbije, moraćemo da nastavimo rad na otpriznavanju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su mnogi regionalni i veliki svjetski faktori krenuli u novi talas priznanja nezavisnosti tzv. Kosova i istakao da će Srbija morati da nastavi težak i naporan posao i rad na otpriznavanju.

    Vučić je, obraćajući se na Ambasadorskoj konferenciji u Beogradu, rekao srpskim ambasadorima da je njihov posao da vode politiku Srbije, da mogu da unesu ličnu notu, ali da se granica ne smije preći.

    – Za nas je KiM neotuđivi dio Srbije, tako je bilo i tako će biti i znam da nije prijatno kada o tome morate da govorite u Londonu, Vašingtonu…, ali to je tako, te vas molim da nemamo rasprava u vezi toga, nemamo razgovora. U protivnom, niste zastupali našu politiku – istakao je Vučić.

    Ukazao je da, kada je riječ o Kosovu i Metohiji, ni Priština, ali ni velike sile, ne poštuju ništa što je do sada potpisano u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

    Vučić je dodao da, kada je riječ o priznavanju tzv. Kosova, radi se o tuđim pretenzijama ne samo na teritoriju Srbije, već i na cijeli regionalni prostor.

    – Mi toga moramo da budemo svjesni, to je nedvosmisleno i potpuno jasno – naglasio je Vučić.

    Navodeći da Srbija nema potrebe i ne želi da ulazi u sukobe, rekao je da će nastaviti da pokušava da i dalje razgovara sa svima.

    – I uvijek da razgovaramo i trudimo se da jedino na takav način rješavamo naše probleme i odnose sa svima drugima. Moraćemo da radimo ono što je naš posao i da nastavimo težak i naporan posao i rad na otpriznavanju – naveo je Vučić i dodao da postoje određene stvari u “njihovom sefu” i da je trenutno pitanje kada će to i da li će biti pokazano i objelodanjeno u javnosti.

    Prema njegovim riječima, do sada nije pokazano jer se Srbija čuvala toga da negdje nekoga od tih velikih sila ne bi povrijedili, pošto oni, kako je naveo, uvijek imaju nevjerovatnu moć pritiska.

    – Nema više razloga za tim. Mi smo pritisnuti u ćošak i borićemo se za svoje i štitićemo svoje – istakao je predsednik Vučić.

  • Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

    Od februara, građane Republike Srpske očekuje hladan tuš – poskupljenje struje. Za kategoriju domaćinstva, struja će biti skuplja za 10 posto, dok će za privredu računi za struju biti veći za 6 posto.

    Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja
    “Uslovi i obaveze za privrednike su sve teži i teži, a poskupljenje struje je svilen gajtaj o vratu preduzetništva koji se sve više i više steže”, kaže izvršni direktor gradskog zanatskog preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” iz Bijeljine.

    “Na preduzetnike konkretno će najavljeno poskupljenje imati znatno veće i štetnije posljedice nego na ostale s obzirom na to da je preduzetništvo objektivno i realno najbrojnija grana privredna grada u RS, a ekonomski najslabija. Po onoj narodnoj da led puca tamo gdje je najtanji, tu ćemo imati najdrastičnije posljedice. Dugoročo mi očekujemo da će i ovo dovesti do povećanjja broja odjavljenih preduzetničkih radnji”, kaže Stević.

    “Produktivnost naših privrednih subjekata do sada nije bila na visokom nivou. Vrlo teško su izlazili na međunarodno tržište što se vidi po obimima izvozne aktivnosti”, pojašnjava ekonomista Stanić.

    Za brojne preduzetnike i mala preduzeća, poskupljenje struje će predstavljati dodatni udar na njih, što bi moglo dovesti do dodatnih poskupljenja.

    “Mnogo više trošimo nego što stvaramo i zarađujemo. Jasno je da je ovo ekonomija deficita u BiH. Deficite iskazuju i budžeti, deficite i dugove imamo kod većine građana i naravno u takvim uslovima sve će se teže raditi i poslovati”, tvrdi Stanić.

    Iz Privredne komore Republike Srpske poručuju da ne postoje opravdani razlozi za poskupljenje struje.

    “Smatramo da se preko privrede i građana ne treba tražiti rješenje za saniranje postojećih problema u Elektroprivredi jer Elektroprivreda mora svoje unutrašnje resurse da rješava, traži i da u tom dijelu treba tražiti mogućnost za saniranje određenih problema u Elektroprivredi”, kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    Nema prozvoda u čiju cijenu koštanja nije ugrađena cijena elektične energije. Od peći u kojima se peče hljeb, do hladnjača u kojima se čuva meso, poskupljenje struje će osjetiti svaki građanin. Ekonomista upozorava da će troškovi potrošačke korpe rasti mnogo brži od najavljenog povećanja minimalne ii prosječne plate u Republici Srpskoj.

    “Konačna bilansa bude takva da bilo kakvo povećanje cijena znači smanjenje životnog standarda stanovništva da danas mogu manje da kupe sa svojim prihodima roba nego juče, a sutra će po pravilu da kupuju još manje roba nego što će imati prihoda i životnog standarda”, poručuje ekonomista Stanić.

    Za očekivati je u narednom periodu da se u domovima širom Srpske gase svjetla i stavljaju katanci na preduzeća.

     

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

  • Tramp želi Grenland – Danska poručila da ostrvo nije na prodaju

    Tramp želi Grenland – Danska poručila da ostrvo nije na prodaju

    Američki predsjednik Donald Tramp inicirao je novi sukob sa Danskom, koji se poput talasa proširio po Evropskoj uniji, poslije imenovanja specijalnog izaslanika za Grenland – teritoriju koja je pod kontrolom Danske i čiji se globalni značaj pomjerio sa udaljenog ostrva na ključnu tačku arktičke bezbjednosti i lanca snabdjevanja zelenom tehnologijom.

    Ozbiljnosti situacije govori i podatak će Danska pozvati američkog ambasadora na razgovor.

     

    – Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti, a ne zbog njegovih minerala. Ako pogledate duž cijele obale Grenlanda, možete vidjeti svuda unaokolo ruske i kineske brodove. Moramo da ga imamo… Grenland je izuzetno važan – izjavio je Tramp u ponedjeljak, nakon što je kasno u nedjelju imenovao Džefa Lendrija, guvernera savezne države Luizijane, za specijalnog izaslanika za Grenland.

    Sam Lendri, vojni veteran i bivši policajac koji je bio član Kongresa SAD i državni tužilac Luizijane prije nego što je 2023. izabran za guvernera, na društvenoj mreži Iks napisao da mu je čast da služi na novoj funkciji “kako bi Grenland postao dio SAD”.

    Otkako je započeo svoj drugi predsjednički mandat, Tramp je više puta izjavljivao da je Sjedinjenim Državama potreban resursima bogati Grenland iz bezbjednosnih razloga. On pritom nije isključio ni mogućnost upotrebe sile, piše “Si-En-Bi-Si”.

    U međuvremenu, Grenland pokazuje malo interesovanja da postane vodeća rudarska sila, a njegovi lideri kritikovali su pozive američke administracije da ta teritorija postane dio SAD.

    I Danska i Grenland odbacili su tu ideju, naglasivši da ostrvo nije na prodaju i da njegova budućnost ostaje isključivo u rukama njegovih stanovnika.

    – Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete da anektirate druge zemlje. Čak ni pozivanjem na međunarodnu bezbjednost. Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta – poručili su juče danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens Frederik Nilsen u zajedničkom saopštenju.

    Američki ambasador će biti pozvan na razgovor

    Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da će pozvati američkog ambasadora u Danskoj na razgovor povodom imenovanja Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland.

     

    – Duboko sam uznemiren zbog tog imenovanja i same izjave, koju smatram potpuno neprihvatljivom. Sve dok imamo kraljevinu koju čine Danska, Farska ostrva i Grenland, ne možemo da prihvatimo postupke koji potkopavaju naš teritorijalni integritet – rekao je Rasmusen u intervjuu za dansku televiziju TV2 u ponedjeljak, istog mišljenja je i danski zamenik premijera Troels Lund Poulsen.

    Talas pobune u Evropi

    Ideja o pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Državama naišla je i na žestok otpor unutar Evropske unije (EU).

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u objavi na Iksu da EU stoji u “punoj solidarnosti sa Danskom i narodom Grenlanda”.

    – Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske. O bilo kakvim promjenama tog statusa mogu da odlučuju isključivo Grenlanđani i Danci – upozorila je juče šefica diplomatije EU Kaja Kalas, prenosi “EU Observer”.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u utorak da je u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, ponovo potvrdio “nepokolebljivu” podršku Francuske suverenitetu i teritorijalnom integritetu Danske i Grenlanda. On je istakao da “Grenland pripada svom narodu” i da je “Danska njegov garant”.

    Švedska ministarka spoljnih poslova Marija Stenergord pozvala se na međunarodno pravo i obavezu poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.

    Ti principi su “od suštinskog značaja” za globalni mir i stabilnost, izjavio je litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris i dodao da je njegova zemlja spremna da sarađuje sa saveznicima “na jačanju bezbjednosti Arktika”.

    Pokušaji pripajanja Grenlanda

    Grenland, najveće ostrvo na svijetu na kojem živi oko 57.000 ljudi, ima širok stepen samouprave još od 1979. godine, iako su odbrana i spoljna politika i dalje u nadležnosti Danske. Iako većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, istraživanja javnog mnjenja pokazuju izrazito protivljenje ideji da ostrvo postane dio SAD.

    Grenland se nalazi na Arktiku između Sjeverne Amerike i Evrope, što ga čini ključnim i za bezbjednosno planiranje SAD i NATO-a. Najnoviji spor dolazi u trenutku kada strateško nadmetanje na Arktiku jača, jer topljenje leda otvara nove pomorske rute i povećava pristup vrijednim mineralnim resursima, piše “Bi-Bi-Si”.

    SAD su ponovo otvorile konzulat u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, 2020. godine – tokom Trampovog prvog mandata – nakon što je bio zatvoren još 1953. godine.

    Sjedinjene Države imaju i vojnu i svemirsku bazu Pitufik na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata, nakon što su izvršile invaziju kako bi uspostavile vojne i radio-stanice širom teritorije, pošto su nacisti tokom rata okupirali Dansku.

    – To je najudaljenije oko američke odbrane. Pitufik je mjesto gdje SAD mogu da detektuju lansiranje, izračunaju putanju i aktiviraju svoje sisteme protivraketne odbrane. On je nezamjenjiv – rekao je ranije ove godine za “Njujork tajms” danski vojni analitičar Peter Ernstved Rasmuse.

    Potpredsjednik SAD Džej Di Vens posjetio je bazu u martu, kada je pozvao narod Grenlanda da “postigne dogovor sa SAD”.

    Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, a isto je pokušao i 2019. tokom svog prvog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile tu ponudu.

    Međutim, to nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen. SAD su 1946. godine, kada je na čelu države bio Hari Truman, ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju – iznos koji je ponovo pominjan 2019, kada je Tramp oživio ideju o kupovini ostrva – ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila, prenosi Tanjug.

    Zašto Tramp želi Grenland

    Rusija je posljednjih godina Arktik tretirala kao ključno bezbjednosno i ekonomsko pitanje, čak i tokom rata u Ukrajini, piše “EU Observer”.

    Analitičari opisuju ruski projekat jačanja moći na Arktiku kao kombinaciju klasičnog vojnog gomilanja snaga duž granica sa Finskom i Norveškom, operacija niskog intenziteta i nuklearnog odvraćanja, uz oslanjanje na baze za nuklearne podmornice sa balističkim raketama i infrastrukturu dvostruke namjene.

    U međuvremenu, Kina od 2015. godine nastoji da investira i uspostavi prisustvo na Grenlandu, uključujući:

    – ponude za izgradnju aerodroma

    – rudarske i infrastrukturne projekte

    – prijedloge za istraživačke i satelitske objekte

    Prva Trampova administracija snažno se protivila tim potezima zbog bezbjednosnih zabrinutosti, vršeći pritisak na Dansku i Grenland da ih blokiraju – stav koji traje i dan-danas.

    Nedavni incidenti sa podmorskim kablovima i gasovodima u Baltičkom moru, koji se pripisuju ruskoj “floti iz sjenke” i kineskim plovilima, poslužili su i kao ozbiljno upozorenje Evropi.

    Zajedničko saopštenje EU iz 2021, ukazuje na strateški značaj Arktika za sirovine, bezbjednost i klimu, prenosi Blic.

  • Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Za sada nema nikakavih naznaka da će do kraja ove godine biti održana sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na kojoj bi bile usvojene izmjene i dopune Pravilnika neophodne za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci, a još manje su šanse, čak i ako bude održana, da će ova, mnogima bitna tačka, biti izglasana.

    Potvrdili su to izvori “Nezavisnih novina”, koji ističu da su na čekanju i brojne druge tačke o kojim treba da odlučuje UO UIO BiH.

    “Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u UO UIO BiH, koji je već nekoliko puta oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška, ne odustaje od svog stava. Poznato je već da on traži da se usvoje i poravnjanja koja se odnose na raspodjelu PDV-a. Sada sve stoji, čekaju i brojne druge tačke, a nema naznaka da će u skorije vrijeme biti održana sjednica UO UIO”, kaže sagovrnik “Nezavisnih novina”.

    Otkud im pravo?

    Dragoslav Mihajlović, sekretar Udruženje saobraćaja i veza pri Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da ne zna ko ima pravo, moralno i bilo koje drugo, da zaustavi postupak otvaranja novog graničnog prelaza.

    “Ogromne su štete, zastoji, čekanja. Novi prelaz nudi više mogućnosti, više traka za ulazak i izlazak. Očekujemo da on bude u punoj funkciji i kapacitetu što prije i apelujem na sve nadležne institucije da do njegovog otvaranja dođe što prije”, kaže Mihajlović za “Nezavisne novine”.

    Momčilo Sladoje, predsjednik skupštine Udruženja autoprevoznika Republike Srpske, kaže da je otvaranje novog graničnog prelaza bitan za sve.

    “Prvo, bitan je sa aspekta popunjavanja auto-puta. Drugo, važan je i za putnički i za teretni saobraćaj sa stanovišta vremena čekanja. Treće, bitan je za smanjenje zadržavanja robe u prometu. Dakle, značajan je neprocjenjivo, po svim pitanjima – za opstanak privrede, komfor stanovništva, ekonomske pokazatelje”, naglasio je Sladoje.

    Misle samo o svom novčaniku

    To što novoizgrađeni granični prelaz još nije otvoren, on smatra pokazateljem da političare privreda ne interesuje.

    “Ne interesuje ih ni društveni život ni privreda, samo ih njihovi novčanici interesuju. To je strašno šta rade. Svaki privrednik po deset stresova dobije dnevno zbog nerada, bezobrazluka i oholosti ovih koji čine privredni ambijent”, rekao je Sladoje u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, privrednici već duže vrijeme ukazuju da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

    BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

    Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

    Protiv usvajanja

    “Hrvatske ceste” kao investitor su, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

    Ali, zato što je Krnjić, čiji komentar juče nismo uspjeli dobiti, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samoproglašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Tokom 2025. nekoliko velikih policijskih akcija, zaplijenjeno oko 400 kilograma narkotika

    Tokom 2025. nekoliko velikih policijskih akcija, zaplijenjeno oko 400 kilograma narkotika

    Za jedanaest mjeseci ove godine policija u Republici Srpskoj zabilježila je značajan porast otkrivenih slučajeva zloupotrebe opojnih droga, a niz velikih akcija rezultovao je zapljenom oko 400 kilograma narkotika.

    ako je za Srpskainfo rečeno u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, od početka januara do kraja novembra ove godine, zabilježeno je je 2.767 slučajeva zloupotreba opojnih droga, što je za 18,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Kako pojašnjavaju, zabilježena su 346 krivična djela i 2.421 prekršaj zloupotrebe opojnih droga.

    Na području Policijske uprave Gradiška i Istočno Sarajevo otkrivene su dvije laboratorije za proizvodnju droge, dok su u okviru sprečavanja zloupotrebe opojnih droga sprovedene čak 43 operativne akcije.

    U aprilu, u okviru akcije „Uskok“ na području Zijemlja i Bileće policijski službenici PU Trebinje pronašli su i oduzeli 136,2 kilograma marihuane i uhapsili šest osoba. Droga je pronađena skrivena u sportskim torbama u gepeku automobila crnogorskih tablica.

    U martu je Policijska uprava Prijedor realizovala akciju „Egzotik“, pri čemu je oduzeto 22,48 kilograma marihuane i 448 grama kokaina, a uhapšene su tri osobe.

    Sredinom jula, akcija „Insajder“ na području Banjaluke i Čelinca, rezultirala je zapljenom 27,1 kilograma marihuane i hapšenjem dvije osobe.

    U avgustu, na području Nevesinja, sprovedena je akcija „Uskok 2“ u kojoj je policija oduzela čak 78,4 kilograma marihuane, a uhapšeno je pet osoba. Krajem avgusta u Prijedoru je tokom akcije „Lacoste“ otkriveno i oduzeto 10 kilograma kokaina, a uhapšen je državljanin Srbije.

    Septembar je obilježila akcija „Prolom 2“ na području Istočnog Sarajeva, u kojoj je zaplijenjeno 25 kilograma marihuane, a uhapšeno devet osoba. U novembru je realizovana akcija „Uskok 3“, koja je rezultirala oduzimanjem 53,9 kilograma marihuane, dok su uhapšene četiri osobe, među kojima je bio i jedan policijski službenik.

    Iz MUP RS pojašnjavaju da je, u navedenom periodu, pronađeno i oduzeto oko 80 grama heroina, oko 18 kilograma kokaina, oko 377 kilograma, 39 komada i 12ml marihuane, 113 grama hašiša, devet kilograma , četiri komada i 13.950 ml amfetamina, 219 stabljika kanabisa, 13 grama- 2.670 komada sjemenki kanabisa, 102 grama – 10.106 komada ekstazija, 2,52 grama – 1.409 komada i 35,10 ml medicinske droge, devet komada LSD, 0,50 grama kristala, te 246,54 grama i deset komada nepoznate materije.