VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Iran ima 48 časova da postigne dogovor

    Tramp: Iran ima 48 časova da postigne dogovor

    Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu uoči roka, 6. aprila, da će “zavladati pakao” nad Teheranom ako ponovo ne otvori Ormuski moreuz ili ne postigne nuklearni sporazum sa Vašingtonom.

    “Sjećate se kada sam Iranu dao deset dana da postigne dogovor ili otvori Ormuski moreuz. Vrijeme ističe”, rekao je Tramp na svojoj mreži “Trut sošl”.

    On je dodao da Teheran ima na raspolaganju 48 časova ili će zavladati pakao.

    Ranije je Tramp rekao da će se Vašington riješiti “nuklearnog Irana”.

    Mediji: Iran odbio prijedlog SAD za 48-časovni prekid vatre
    Teheran je odbio američki predlog za 48-časovni prekid vatre, koji je prenijela posrednička zemlja, izjavio je dobro obavješteni iranski izvor.

    Neimenovani izvor rekao je za iransku poluzvaničnu agenciju Fars da su Sjedinjene Američke Države predložile 48-časovni prekid vatre preko prijateljske zemlje.

    Izvor je naveo da je procijenjeno da je ovaj prijedlog dat nakon što je kriza u regionu eskalirala i nakon što su nastali ozbiljni problemi za američke vojne snage usljed, kako je naveo, pogrešne procjene vojnih kapaciteta Irana.

    On je kazao da odgovor Irana na ovaj predlog nije bio u pisanoj formi, već odgovorom na terenu i nastavkom teških napada.

    Trampova šutnja i ranije izjave
    Iako su zvaničnici Bijele kuće potvrdili da je obaviješten o incidentu, Tramp još nije javno priznao rušenje aviona. U javnosti nije viđen od srijede naveče, kada je u televizijskom obraćanju naciji ponavljao opravdanja za rat s Iranom koja je već iznosio na društvenim mrežama tokom jednomjesečnog sukoba.

    Tada se predsjednik Tramp hvalio kako “nikad u istoriji ratovanja neprijatelj nije pretrpio tako očite, razorne i goleme gubitke u samo nekoliko sedmica”.

    Tvrdio je da su iranske vazdušne snage, mornarica i kapaciteti za balističke projektile redom “u ruševinama” i “nestali”. Takođe je izjavio da je SAD “porazio i potpuno desetkovao Iran” te da će “dovršiti posao, i to vrlo brzo”, prenosi Index.

  • BiH i dalje vodi borbu protiv mina

    BiH i dalje vodi borbu protiv mina

    Uprkos ostvarenom napretku u deminiranju, oko 1,6 odsto teritorije BiH i dalje se smatra sumnjivim na kontaminaciju minama.

    “EU putem projekta podrške oslobađanja zemljišta od mina na minski sumnjivim površinama, vrijednog 10 miliona evra bespovratnih sredstava, podržava operacije deminiranja u Ilijašu, Ključu, Tesliću, Hadžićima, Palama i Drvaru”, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

    Rezultati projekta – milioni kvadrata očišćeni
    U saopštenju povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina – 4. aprila navedeno je da je u ovih šest opština od avgusta prošle godine, od kada se sprovodi projekt, 10 miliona kvadratnih metara zemljišta očišćeno od mina čime se doprinosi bezbjednijem pristupu šumama, poljoprivrednom zemljištu i drugim prirodnim resursima koji su ključni za svakodnevni život i lokalni razvoj.

    Mine i dalje prijetnja razvoju i bezbjednosti
    “Mine su i dalje jedan od najtežih problema naslijeđenih iz prošlosti, koje i dalje ugrožavaju živote i usporavaju lokalni razvoj u BiH. EU godinama podržava deminiranje, pomaže žrtvama mina i doprinosi izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti”, izjavio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka.

    On je dodao da pri tom nisu zaboravljeni demineri koji rizikuju živote obavljajući ove opasne zadatke, a kojima se podrška izražava putem obezbjeđivanja potrebne opreme za rad.

    “Naš cilj ostaje BiH bez mina koja napreduje na svom putu ka članstvu u EU i nastavićemo podržavati taj cilj”, poručio je Soreka.

    Dugoročna podrška EU BiH
    EU je od kraja 1990-ih godina za deminiranje u BiH uložila više od 50 miliona evra bespovratnih sredstava, a ova podrška obuhvata operacije deminiranja, pomoć žrtvama mina, jačanje kapaciteta Centra za uklanjanje mina u BiH, podršku civilnoj zaštiti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i obuke i mentorstvo uz podršku EUFOR-a, navedeno je u saopštenju, prenosi Srna.

    Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije pisale Bosna i Hercegovina u ovoj godini planira očistiti 75 kilometara kvadratnih od mina, što je manje od 10 odsto od ukupne sumnjive površine, a sem toga Komitetu za implementaciju obaveza uputiće i novi zahtjev za produženje roka jer do marta 2027. godine neće uspjeti ispuniti ranije prihvaćene obaveze.

    Naime, prema Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, a koji je objavljen na “E-konsultacijama”, BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

    “Prema izvršenim procjenama, u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 774,69 km2, što predstavlja 1,51 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine”, navode iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.

    Šta otežava identifikaciju sumnjivih područja?
    Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi je još 8.415 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.713 minskih zapisnika.

    “Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, kažu oni.

    Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.

  • Poznato stanje pacijenta koji je primio prvu vakcinu protiv karcinoma

    Poznato stanje pacijenta koji je primio prvu vakcinu protiv karcinoma

    Prvi pacijent koji je dobio vakcinu protiv melanoma osjeća se dobro, rekao je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.

    “Pacijent se osjeća dobro i liječenje tim lijekom će biti nastavljeno”, rekao je Muraško za Sputnjik.

    U Nacionalnom medicinskom istraživačkom centru Ministarstva zdravlja Rusije u srijedu je prvi put u kliničkoj praksi primjenjena personalizovana mRNK vakcina “Neoonkovak” protiv raka kod pacijenta sa melanomom.

    Prvi pacijent je 60-godišnji stanovnik Kurske oblasti.

    Vakcina je napravljena u saradnji NICEM-a „N. F. Gamaleja“ i NMIC-a (Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra) za onkologiju „N. N. Blohina“, a proizvodi je NMIC za radiologiju.

    Prema riječima direktora Nacionalnog istraživačkog centra epidemiologije i mikrobiologije Aleksandra Gincburga, prekliničke studije na životinjama su pokazale da je domaća vakcina 100 odsto efikasna u eliminisanju primarnog tumora i 90 odsto efikasna u eliminisanju metastaza.

  • Fico: Odmah ukinuti sankcije i nastaviti dijalog sa Rusijom

    Fico: Odmah ukinuti sankcije i nastaviti dijalog sa Rusijom

    Evropska unija trebalo bi da ukine sankcije na uvoz ruske nafte i gasa, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    Fico je dodao da EU treba, takođe, da preduzme korake za obnavljanje isporuka nafte preko cjevovoda “Družba” i okonča rat u Ukrajini kako bi se borila protiv energetske krize izazvane ratom u Iranu.

    “EU, a posebno Evropska komisija, trebalo bi da odmah nastavi dijalog sa Rusijom i obezbjedi takvo političko i pravno okruženje da pojedinačne članice i EU u cjelini mogu da nadoknade nedostajuće rezerve gasa i nafte i omoguće snabdijevanje strateškim sirovinama iz svih mogućih izvora i pravaca, uključujući Rusiju”, naveo je Fico u saopštenju nakon razgovora sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

  • Iran odobrio prolaz kroz Ormuski moreuz brodovima sa osnovnom robom

    Iran odobrio prolaz kroz Ormuski moreuz brodovima sa osnovnom robom

    Iran je odobrio prolaz brodova koji prevoze osnovnu robu do svojih luka kroz Ormuski moreuz, navodi se u pismu koji je objavila iranska novinska agencija Tasnim.

    U pismu se navodi da brodovi koji se kreću ka iranskim lukama, uključujući i one koji se trenutno nalaze u Omanskom zalivu, moraju da koordinišu sa vlastima i da se pridržavaju utvrđenih protokola za prolazak kroz moreuz.

    Iran je zatvorio Ormuski moreuz, kroz koji obično prolazi oko petine ukupne svjetske trgovine naftom, kao odmazdu za američko-izraelske napade koji su počeli 28. februara.

    Osnovna roba obuhvata proizvode neophodne za svakodnevni život i preživljavanje, kao što su hrana, voda, osnovni higijenski proizvodi i lijekovi.

    Tokom vanrednih situacija, ovaj pojam definiše artikle koji moraju biti dostupni bez ograničenja, uključujući osnovne životne namirnice, sredstva za čišćenje i ličnu zaštitu.

  • Stevandić: Apsolutna sinergija u napretku opremanja policije

    Stevandić: Apsolutna sinergija u napretku opremanja policije

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić istakao je da postoji apsolutna sinergija u napretku opremanja policije, između zakonodavne, izvršne vlasti i političkog rukovodstva.

    – Bez želje da bilo kome nanesemo bilo kakvo zlo, ali bez pardona za bilo koga ko to pokuša da učini nama – dodao je Stevandić.

    Podsjećamo, danas se obilježava Dan policije Srpske – 4. april.

  • Cvijanović: Dan policije praznik svih nas u Srpskoj

    Cvijanović: Dan policije praznik svih nas u Srpskoj

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je Dan policije veliki dan, kao i da je praznik svih nas u Republici Srpskoj.

    – Sigurna sam da naši građani vjerujući u snagu našu policije vjeruju u našu stabilnu budućnost – poručila je Cvijanović.

    Ona se zahvalila se svim pripadnicima MUP-a Srpske, pogotovo onima koji su učestvovali u stvaranju Republike Srpske, te dodala da isto tako kao što su oni imali svoju sjajnu, značajnu, vitešku ulogu u prošlosti, isto tako će njihovi sljedbenici imati značajnu ulogu za građane Srpske.

    Podsjećamo, danas se obilježava Dan policije Srpske – 4. april.

  • Dodik: Republika Srpska jedan od najmirnijih i najbezbjednijih prostora

    Dodik: Republika Srpska jedan od najmirnijih i najbezbjednijih prostora

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da je Republika Srpska jedan od najmirnijih, najbezbjednijih prostora i da društvo koje hoće da ima sigurnost, stabilnost i mir, mora da razvija svoje institucije zadužene za bezbjednost.

    – To nije lako nama ovdje raditi. Nije lako u ovom okviru koji se zove BiH, nametnutom od globalnih igrača, što posebno zloupotrebljava Sarajevo, gdje žele da sve uruše – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je prije petnaestak godina glavna priča bila reforma policije koju su htjeli da pretvore u poraz Republike Srpske.

    – I sve do danas pokušavaju da pokažu da nešto treba mi da doprinesemo nekoj imaginaciji koja se zove BiH – rekao je on, dodajući da je BiH podijeljeno, nestabilno i antiustavno društvo.

    Dodik je, nakon svečanosti u Zalužanima povodom obilježavanja Dana policije Republike Srpske, poručio da je Srpska danas jedan od najmirnijih i najbezbjednijih prostora.

    On je zahvalio pripadnicima policije, a posebnu počast iskazao je stradalim policajcima i u ratu i nakon rata.

    Dodik je podsjetio da su prošle godine znatno povećane plate pripadnicima policije, a ove godine i ostalim službenicima u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

    – Do kraja godine sigurno će biti još jedno povećanje koje će obuhvatiti sve, pa i policajce u Republici Srpskoj – rekao je Dodik, izrazivši zadovoljstvo činjenicom da se na ovogodišnji konkurs za buduće policajce prijavilo gotovo tri-četiri puta više mladih.

  • Karan: Snaga Policije Srpske potiče iz naroda

    Karan: Snaga Policije Srpske potiče iz naroda

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da snaga Policije Republike Srpske potiče iz naroda, koji ju je stvorio, iz žrtve njihovih prethodnika i iz Srpske.

    On je istakao da je snaga pripadnika Policije ono što se gradi i brani, a to je Republika Srpska.

    – Ovo je prilika kada se moramo posjetiti upravo tog najvećeg izvora naše snage i snage naše policije – rekao je Karan u Zalužanima, gdje je danas obilježan Dan policije – 4. april.

    On je poručio da moramo čuvati Policiju.

    – Republika Srpska je danas mirno i slobodno mjesto. Ali, bezbjednost nije nešto što imate kao dar sa neba. Za bezbjednost se morate brinuti svaki dan – naglasio je predsjednik Srpske.

    Karan je izrazio zahvalnost izrazio pripadnicima MUP-a, njih 782, koji su ugradili svoj život u temelje Republike Srpske, te za više od 30 pripadnika policije koji su dali život nakon 1995. godine tokom zadataka zaštite bazbjednosti u Srpskoj.

  • Pokazna vježba SAЈ-a, Žandarmerije i Uprave za vazduhoplovstvo u Banjaluci

    Pokazna vježba SAЈ-a, Žandarmerije i Uprave za vazduhoplovstvo u Banjaluci

    U Centru za obuku u Zalužanima održana je pokazna vježba pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije i Uprave za vazduhoplovstvo povodom obilježavanja Dana Policije.

    Zvaničnici su imali priliku da pogledaju izložbeni štand, te da se uvjere u kapacitete MUP-a Srpske.Prethodno je u Centru za obuku održana centralna svečanost povodom obilježavanja Dana Policije, kojoj su prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske, kao i delegacija iz Srbije.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir dodijelio je na svačanosti najviše priznanje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske Zlatni znak policije direktorima policije Republike Srpske Siniši Kostreševiću i Srbije Draganu Vasiljeviću, kao i direktoru Centra za borbu protiv terorizma MUP-a Mađarske Јanošu Hajduu.

    Zlatni znak policije, povodom 4. aprila, Dana policije Republike Srpske, dodijeljen je i prvom pratiocu ličnosti Uprava za obezbjeđenje ličnosti i objekata Miši Partalu i načelniku Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimiru Šehovcu.

    Srebreni znak policije dodijeljen je Specijalnoj antiterorističkoj jedinici, Žandarmeriji, Upravi za obezbjeđenje ličnosti i objekata, kao i načelniku Službe ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Srđanu Obradoviću.

    Podsjećamo, obilježavanje Dana policije – 4. aprila počelo je parastosom i polaganjem vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja stradalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.