VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kristijan Šmit odlazi iz BiH nakon opštih izbora

    Kristijan Šmit odlazi iz BiH nakon opštih izbora

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik, kojeg vlasti Republike Srpske od početka nisu priznale kao legitimnog, napustiće BiH nakon završetka narednih opštih izbora, potvrdilo nam je nekoliko diplomatskih izvora.

    Šta znamo o odlasku Šmita
    Odlazak nakon narednih izbora
    Razlog: odlazak u penziju
    Mandat obilježen političkom krizom
    Planovi o ekonomskim reformama nisu realizovani
    Nasljednik još nije zvanično poznat
    Odlazak u penziju
    Međutim, čini se da razlog njegovog odlaska neće biti otkaz, nego odlazak u penziju, barem sudeći prema onom što nam je rečeno.

    Kako nam je objašnjeno, Šmit je imao namjeru povezati BiH s njemačkim investitorima kako bi se povećala ekonomska saradnja, ali nikad nije dobio priliku da se tome posveti jer se politička kriza, praktično, od trenutka kada je njegov prethodnik Valentin Incko, na samom kraju svog mandata, nametnuo izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, nije smirivala.

    Šmitu ostavljeno da gasi vatre
    Drugim riječima, Šmitu je ostavljeno da gasi vatre koje nije sam prouzrokovao. Kako bi se moglo zaključiti iz informacija koje smo dobili, Šmit nikad nije ni planirao ostati duži vremenski period u BiH, jer je smatrao da se nalazi na kraju svoje političke karijere. Čini se da je smatrao da će nekoliko godina biti dovoljno da se preokrene diskurs u BiH s poltičkih na ekonomske teme.

    Po razgovorima koje smo i mi imali s njim na samom početku mandata, postojala je nada da će ekonomske investicije biti dovoljan mamac da se uzavrela politička situacija smiri, ali do toga nikad nije došlo jer kriza u BiH nikad nije bila bazirana na ekonomiji.

    Kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik
    Kako nam je nekoliko izvora reklo, postoji načelna saglasnost unutar kvinte o tome kako bi se trebalo izabrati Šmitov nasljednik. Zanimljivo pitanje će biti stav Rusije, koja je dala vjetar u leđa Banjaluci da osporava Šmita smatrajući da on nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a. Ako i novi visoki predstavnik bude izabran na sličan način, za očekivati je da će reakcija Rusije biti slična, ali će onda biti zanimljivo posmatrati hoće li Banjaluka na sličan način osporavati i njegov legitimitet, posebno ako iza njegovog izbora stane administracija Donalda Trampa.

    Administracija Trampa nije protiv OHR-a
    Više dobro upućenih izvora nam je izričito potvrdilo da administracija Trampa nije protiv OHR-a, i da ne dolazi u obzir zatvaranje kancelarije dok se ne ispune svi uslovi. Možda se time može djelimično objasniti manje osporavanja OHR-a kao institucije u odnosu na raniji period.

    I dalje, međutim, nije potpuno jasno zašto je Šmit neprihvatljiv Americi, obzirom da je tokom svog mandata imao dobru saradnju s Ambasadom SAD. Jedino što bi se moglo nametnuti kao mogući razlog je što je potvrđen od strane prethodne administracije, čiji legitimitet ne priznaje Tramp, smatrajući da su izbori na kojima je izgubio od Džoa Bajdena pokradeni.

    Stav EU u odnosu na OHR
    Zanimljivo je u kojoj mjeri se okrenuo stav EU u odnosu na OHR, obzirom da su u prethodnom periodu najaktivniji tihi zagovarači zatvaranja kancelarije bili u Briselu. Oni su smatrali da je međunarodna supervizija nekompaktibilna s evropskim putom BiH i da je nemoguće da zemlja normalno ide na evropskom putu uz postojanje OHR-a. dolaskom Trampa, međutim, taj stav se promijenio i Brisel mnogo snažnije stoji uz OHR, dok je Njemačka, kako saznajemo, odbacila bilo kakvu mogućnost da Šmit može dobiti otkaz zato što se ne sviđa jednoj članici Savjeta za provođenje mira.

    Čini se da se Evropi nije svidjelo da se o budućim kadrovskim rješenjima u Evropi odlučuje van njenog kontinenta.

    Inače, prema dogovoru koji se provodi još od Dejtona, visoki predstavnik uvijek dolazi iz Evrope a njegov zamjenik iz SAD, dok je šef misije OEBS-a u BiH uvijek Amerikanac.

  • SAD “izbacuju” EU iz milionskog projekta u Republici Srpskoj?

    SAD “izbacuju” EU iz milionskog projekta u Republici Srpskoj?

    – Investitor iz Sjedinjenih Država zainteresovan je za izgradnju koridora 5c kroz Republiku Srpsku, potvrdio je “Nezavisnim” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza.

    Kako nam je objasnio, u ovom trenutku ne može davati više informacija, jer su razgovori u toku, ali je rekao da će javnost biti informisana o svemu na vrijeme.

    Projekat privremeno suspendovan 2022. godine

    Ovaj razvoj događaja zanimljiv je zato što se radi o projektu koji je prethodno trebalo da finansira EU, ali je on privremeno suspendovan 2022. godine. Kao razlog navedeni su politički potezi liderstva u Republici Srpskoj, posebno kada je u pitanju blokiranje institucija BiH.

    Podsjećanja radi, EU je trebalo da finansira taj dio koridora jeftinim kreditima Evropske investicione banke, a u igri je bio i grant od 20 odsto ukupne vrijednosti projekta, s obzirom na to da se radi o evropskom koridoru.

    U petak smo se obratili i Ambasadi SAD i Delegaciji EU, a zbog praznika nismo bili u mogućnosti dobiti informaciju iz Ambasade SAD.

    EU planirala da podrži i cestovni i željeznički dio koridora 5c

    Ferdinand Konig, portparol Delegacije EU, pojasnio nam je da je EU planirala da podrži i cestovni i željeznički dio koridora 5c. Od ukupne vrijednosti projekta, koja je procijenjena na 620 miliona evra, grat je trebalo da bude vrijedan 274 miliona evra. Uslov za ova sredstva, kako ističe Konig, bio je puno funkcionisanje institucija BiH i završetak političke krize u BiH.

    “Od tada, nažalost, traje kontinuirani zastoj na državnom nivou. Evropska komisija ocjenjuje da taj uslov trenutno još nije ispunjen, posebno imajući u vidu blokadu brojnih važnih finansijskih odluka, uključujući i Reformsku agendu Plana rasta”, objasnio nam je Konig.

    Kada je riječ o tome koliko dugo, teoretski, evropska podrška za ove projekte u RS vrijedi, Konig nam je objasnio da je Komisija informisala BiH da namjerava predložiti Investicionom fondu za zapadni Balkan da otkaže dio projekta koji se odnosi na željezničku prugu, a da će konačna odluka u vezi s cestovnim dijelom koridora biti donesena 2027. godine.

    “Pozivamo BiH da radi na ispunjavanju relevantnog uslova, kako bi se izbjeglo otkazivanje cestovnog projekta: Mediteranski koridor, petlja Johovac – petlja Vukosavlje, dionica auto-puta 5c u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 187,4 miliona evra. Takođe, pozivamo BiH da ponovo podnese prijavu za grantove iz Investicionog fonda za zapadni Balkan za otkazani investicioni projekat nakon ispunjavanja uslova, u okviru budućeg poziva za dostavljanje prijedloga investicionih projekata”, pojasnili su nam oni.

    Još godinu dana ima šanse

    Prevedeno na običan jezik, EU definitivno neće finansijski podržati željeznički dio koridora, ali još godinu dana ima šanse, ako se politička kriza u BiH, prema njihovom gledištu, smiri, da se odobri dio sredstava za cestovni dio koridora u ovom budžetskom ciklusu.

    Nezvanično nam je od strane evropskog izvora pojašnjeno, na pitanje da li je pravno moguće da drugi investitor preuzme finansiranje ovog koridora, s obzirom na to da je veći dio ostatka koridora finansiran iz evropskih sredstava, da je pravo domaćih vlasti da realizuju projekte onako kako one žele. Objašnjeno nam je da je svaka sekcija koridora zaseban projekt koji svako može finansirati. Međutim, kako ocjenjuje, teško je očekivati da bi bilo koji drugi investitor mogao ponuditi povoljnije finansiranje od onog koje nudi Evropa.

    Vašington smatra da je kriza u BiH završena

    Zanimljivo je da administracija u Vašingtonu smatra da je kriza u BiH završena, jer su ukinute sankcije liderima u Srpskoj, dok EU smatra da kriza i dalje traje, zbog čega sankcije ostaju na snazi.

    Nedavno je i Alfred Granas, njemački ambasador u BiH, u intervjuu “Nezavisnim” naglasio da se stavovi Amerike i Evrope razlikuju te da i njegova vlada smatra da je rano za ukidanje mjera protiv Banjaluke.

    Kako nam je nedavno pojašnjeno, SAD žele da pokušaju da promijene političku atmosferu u BiH na način da se ne primjenjuju sankcije, već da se traže načini saradnje koja bi dovela do vraćanja stabilnosti. Kako nam je rečeno, SAD smatraju da ekonomija može biti glavni faktor stabilizacije odnosa u BiH i da bi dolazak američkih investitora, ako dođe do realizacije, mogao tome doprinijeti.

  • Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća traži rekordni vojni budžet od 1,5 biliona dolara, podrška Ukrajini se ne spominje

    Bijela kuća zatražila je od Kongresa da odobri oko 1,5 biliona dolara za odbranu u okviru budžetskog zahteva za fiskalnu 2027. godinu, što predstavlja rekordni nivo vojne potrošnje. Prijedlog budžeta, međutim, ne uključuje odredbe za vojnu, finansijsku ili drugu podršku Ukrajini.

    Riječ „”Ukrajina” se ne pojavljuje ni u jednom dokumentu od 92 stranice. Američka administracija nije predvidjela nikakvu podršku Kijevu, ni kroz isporuku oružja i municije niti kroz dodatne finansijske tranše.

    Bokela kuća, takođe, nema planove da troši sredstva na humanitarnu pomoć Ukrajini 2027. godine, proizlazi iz dokumenta.

    Kako prenose mediji, u pitanju je povećanje vojnog budžeta za više od 40 odsto u odnosu na prošlogodišnji u trenutku kada se SAD nalaze u petoj nedkelji rata sa Iranom. To povećanje bi ojačalo sposobnost SAD da nabave dodatnu municiju i prošire mornaricu, kao i da započnu izgradnju planiranog protivraketnog sistema “Zlatna kupola”.

    Povećani budžet za odbranu, između ostalog, ima za cilj da se uloži 66 milijardi dolara u brodogradnju kako bi se kupila ukupno 34 ratna broda i pomoćna plovila.

    Od ukupno 445 milijardi dolara koje administracija želi da doda odbrambenom budžetu, Bijela kuća predlaže da se 350 milijardi usvoji u okviru predstojećeg zakonskog paketa koji republikanci planiraju da izglasaju postupkom koji zahtjeva samo prostu većinu u Senatu.

    Bijela kuća takođe traži smanjenje drugih izdataka za 10 odsto, sa predloženim smanjenjem od 73 milijarde dolara iz federalnih programa izvan odbrane.

    Kako se navodi, glavni ciljevi predloženog smanjenja potrošnje administracije su programi zaštite životne sredine u mnogim federalnim agencijama, uključujući ukidanje 15 milijardi dolara grantova za tehnologije obnovljivih izvora energije i četiri milijarde dolara sredstava za programe koji podržavaju infrastrukturu za punjenje električnih vozila.

    Prijedlog budžeta Bijele kuće uključuje i zahteve za veća izdvajanja za kontrolu imigracije, ulaganja u strateške minerale i uređenje Vašingtona – oblasti na koje je američki predsjednik Donald Tramp posvetio značajnu pažnju tokom prve godine po povratku na vlast.

  • Trampa pitali šta će napraviti ako Iranci uhvate američkog pilota, odgovor iznenadio

    Trampa pitali šta će napraviti ako Iranci uhvate američkog pilota, odgovor iznenadio

    Američki predsjednik Donald Tramp odbio je da kaže šta će preduzeti Sjedinjene Američke Države ukoliko iranske snage dođu do američkog pilota koji se katapultirao nakon što je njegov avion oboren.

    “Pa, ne mogu to da komentarišem jer, nadamo se da se to neće dogoditi”, rekao je Tramp za britanski Independent, odgovarajući na pitanje šta će SAD preduzeti ako iranska vojska zarobi ili povrijedi pilota.

    Iznad Irana u petak je oboren američki lovac F-15E, pri čemu je jedan pilot, koji se katapultirao, pronađen i spasen, dok je status drugog člana posade još nepoznat, rekao je ranije danas predstavnik američkog Kongresa koji je upoznat sa situacijom.

    Jedan pilot spasen, potraga za drugim traje
    Jedan američki pilot iz oborenog borbenog aviona spasen je uz pomoć dva američka vojna helikoptera, dok se potraga za drugim članom posade F-15E, oficirom za sisteme naoružanja, nastavlja.

    Helikopter pogođen tokom spasilačke akcije

    Helikopter koji je prevozio spasenog američkog pilota pogođen je vatrom iz lakog oružja, i tada su ranjeni članovi posade, ali je uprkos tome helikopter bezbjedno sletio.

    Dodatni incidenti tokom operacije spašavanja
    Američki zvaničnici su za CBS rekli da se još jedan američki vojni avion, A-10 “Vartog” zapalio i oštetio tokom akcije potrage i spasavanja člana posade američkog borbenog aviona koji je oboren iznad Irana.

    Pilot aviona “Vartog” se katapultirao iznad Persijskog zaliva i uspješno je izvučen iz mora.

    Iran poziva na hvatanje pilota
    Od obaranja F-15E, iranska državna televizija pozvala je stanovnike da predaju svakog “neprijateljskog pilota” policiji i obećala nagradu svakome ko to učini, dok je guverner iranske provincije Kohgilujeh i Bojer-Ahmad rekao da će svako ko zarobi ili ubije oborenog pilota biti “posebno pohvaljen”, navodi Independent, prenosi Telegraf.rs.

    Trampova šutnja i ranije izjave
    Iako su zvaničnici Bijele kuće potvrdili da je obaviješten o incidentu, Tramp još nije javno priznao rušenje aviona. U javnosti nije viđen od srijede naveče, kada je u televizijskom obraćanju naciji ponavljao opravdanja za rat s Iranom koja je već iznosio na društvenim mrežama tokom jednomjesečnog sukoba.

    Tada se predsjednik Tramp hvalio kako “nikad u istoriji ratovanja neprijatelj nije pretrpio tako očite, razorne i goleme gubitke u samo nekoliko sedmica”.

    Tvrdio je da su iranske vazdušne snage, mornarica i kapaciteti za balističke projektile redom “u ruševinama” i “nestali”. Takođe je izjavio da je SAD “porazio i potpuno desetkovao Iran” te da će “dovršiti posao, i to vrlo brzo”, prenosi Index.

    Mediji: Iran odbio prijedlog SAD za 48-časovni prekid vatre
    Teheran je odbio američki predlog za 48-časovni prekid vatre, koji je prenijela posrednička zemlja, izjavio je dobro obavješteni iranski izvor.

    Neimenovani izvor rekao je za iransku poluzvaničnu agenciju Fars da su Sjedinjene Američke Države predložile 48-časovni prekid vatre preko prijateljske zemlje.

    Izvor je naveo da je procijenjeno da je ovaj prijedlog dat nakon što je kriza u regionu eskalirala i nakon što su nastali ozbiljni problemi za američke vojne snage usljed, kako je naveo, pogrešne procjene vojnih kapaciteta Irana.

    On je kazao da odgovor Irana na ovaj predlog nije bio u pisanoj formi, već odgovorom na terenu i nastavkom teških napada.

  • Moguća cijena barela 150 dolara ako rat potraje do maja

    Cijena nafte mogla bi da dostigne 150 dolara po barelu ako protok energenata kroz Ormuski moreuz ostane poremećen do sredine maja, saopštila je banka “DŽej-Pi Morgan Čejs”.

    Američka investiciona banka je navela da će se naftom uskoro trgovati po cijeni od 120 do 130 dolara po barelu.

    Tokom dana, cijena barela američke VTI sirove nafte dostigla je 111,5 dolara po barelu, dok se u Evropi barel brent nafte prodaje za 109 dolara.

    Iran selektivno dozvoljava određenim brodovima da prođu kroz Ormuski moreuz, najvažniju naftnu rutu na svijetu, kojom se prije rata prevozilo 20 odsto svjetske nafte koja se transportuje morem.

    Čak i ako bi Ormuski moreuz od danas bio bezuslovno otvoren za sav saobraćaj, bilo bi potrebno najmanje tri do šest mjeseci da se globalna proizvodnja nafte i lanci snabdijevanja rafinerija vrate na nivo iz vremena prije rata, navedeno je u analizi portala “Oil prajs”.

  • Sijarto: Vratiti ruske energente na evropsko tržište

    Sijarto: Vratiti ruske energente na evropsko tržište

    Evropska komisija trebalo bi da vrati ruske energente na evropsko tržište da bi spriječila energetsku krizu, umjesto da upućuje molbe Evropljanima da štede, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je rekao da bi u ovoj situaciji jedini prihvatljiv korak za Evropsku komisiju bio da dozvoli jeftinoj ruskoj nafti i prirodnom gasu da se vrate na evropsko tržište.

    – Da se to dogodilo, Evropa je mogla da izbjegne vrtoglavi rast cijena energije, nestašicu energenata ili pogoršanje energetske bezbjednosti. Ali nažalost, oni su nefleksibilni po ovom pitanju – rekao je Sijarto.

    Nakon što je komesar EU za energetiku Dan Јorgensen rekao da se EU sprema za dugoročni energetski šok, Sijarto je naveo da je on dobar u nečemu, ali da to nije energija.

    – Uputio je dramatičan apel narodu Evrope. Ovaj dramatičan apel bi se mogao nazvati smiješnim ili patetičnim, kada ne bismo znali koliko je situacija zaista dramatična – rekao je Sijarto u video poruci objavljenoj na društvenim mrežama.

    On je dodao i da jeЈorgensen zamolio Evropljane da ne idu na posao već da rade od kuće, manje voze, da dijele vožnje i smanje maksimalne brzine na auto-putevima za deset kilometara čas.

    Iznenađen je, kaže Sijarto, što je Brisel tek sada shvatio da kriza na Bliskom istoku ima dramatičan uticaj na globalno tržište energenata, dok Mađarska već sedmicama upozorava na to.

  • Orban: Neviđen strani pritisak na Mađarsku

    Orban: Neviđen strani pritisak na Mađarsku

    Mađarski premijer Viktor Orban saopštio je da je Mađarska izložena neviđenom stranom pritisku zato što odbija naftnu blokadu, članstvo Ukrajine u EU i plaćanje ratnih kredita.

    Orban je objavio na Iksu da su tri evropske obavještaje službe učestvovale u pokušaju diskreditovanja mađarske vlade, zajedno sa novinarom Šabolsom Panijem i rukovodstvom opozicione stranke Tisa.

    – Ne smijemo dozvoliti proukrajinskim agentima da ovdje formiraju vladu. Mađari 12. aprila moraju da odluče. Fides je siguran izbor – naveo je Orban i zaključio da je “uvijek najmračnije prije vaskrsenja”.

  • Tramp: Obaranje aviona neće uticati na razgovore sa Teheranom

    Tramp: Obaranje aviona neće uticati na razgovore sa Teheranom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da obaranje borbenog aviona “F-15E” iznad Irana neće uticati na razgovore sa Teheranom.

    Tramp je odbio da komentariše detalje operacije potrage i spasavanja koja je u toku u Iranu, prenose američki mediji.

    On je rekao da je frustriran zbog izvještavanja medija o onome što je nazvao intenzivnom i osjetljivom vojnom operacijom.

    U međuvremenu, iranska novinska agencija Fars javila je, pozivajući se na neimenovani izvor, da je odbijen američki prijedlog za prekid vatre na 48 časova.

  • Hag: Produžen pritvor Tačiju u postupku po optužnici za ometanje pravde

    Hag: Produžen pritvor Tačiju u postupku po optužnici za ometanje pravde

    Sudija Specijalizovanih veća u Hagu produžio je za još dva mjeseca pritvor jednom od bivših komandanata tzv. OVK Hašimu Tačiju u predmetu koji se protiv njega i još četvorice pripadnika tzv. OVK vodi zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke.

    Sudija Kristofer Gosnel je zaključio da i dalje postoji stvaran rizik da bi optuženi, ukoliko bi bio pušten na slobodu, mogao da ometa tok postupka i počini nova krivična djela, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih veća.

    Suđenje Hašimu Tačiju, Baškimu Smakaju, Isniju Kiljaju, Fadilju Fazljijuu i Hajredinu Kučiju po optužnici za ometanje pravde i pokušaj uticaja na svjedoke počelo je 27. februara, a biće nastavljeno 14. aprila.

    Prema optužnici, u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023, tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu, Hašim Tači je pružio Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u odvojenom predmetu koji se protiv Tačija vodi po optužnici za ratne zločine, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako to da učine.

    Tači je u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a u odvojenom postupku mu se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

    U postupku po optužnici za ratne zločine protiv Tačija i još trojice bivših vođa tzv. OVK, tužilaštvo je u završnoj reči zatražilo po 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih.

  • Macut: Stabilna makroekonomija i cijene, a prosječna januarska plata 1.009 evra

    Macut: Stabilna makroekonomija i cijene, a prosječna januarska plata 1.009 evra

    Srbija nastavlja da bilježi stabilne makroekonomske rezultate, očuvana je cjenovna stabilnost, a prosječna neto zarada u januaru dostigla je 1.009 evra, konstantovano je na sjednici Savjeta za koordinaciju aktivnosti i mjera za rast BDP-a, kojoj je predsjedavao premijer Đuro Macut.

    Na sjednici je naglašeno da je posebna pažnja posvećena rješavanju izazova u sektoru transporta, kako bi se unaprijedila efikasnost logistike i snabdijevanja i smanjili troškovi poslovanja izvozno orijentisanih privrednih subjekata.

    – U narednom periodu glavni fokus ostaje na daljem rastu životnog standarda građana, jačanju industrijske baze i ubrzanju investicija, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti – saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Na sjednici je konstatovano da je međugodišnja inflacija u martu iznosila 2,8 odsto, što potvrđuje očuvanu cjenovnu stabilnost u okviru ciljanog koridora, a da su prosječne plate rasle 7,6 odsto na godišnjem nivou.

    Pozitivni trendovi vidljivi su i u drugim sektorima, pri čemu turizam bilježi rast broja noćenja od 12,1 odsto, a prerađivačka industrija 1,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.