VRBAS Media

Autor: INFO

  • Karan: Praznične dane Pesaha da proslavite u duhovnoj radosti

    Karan: Praznične dane Pesaha da proslavite u duhovnoj radosti

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, povodom velikog jevrejskog praznika Pesaha, uputio je čestitku jevrejskim opštinama i svim Јevrejima u Republici Srpskoj i BiH.

    – Povodom velikom praznika Pesaha svim Јevrejima u Republici Srpskoj i BiH upućujem iskrene čestitke sa željom da praznične dane Pesaha proslave u duhovnoj radosti, u krugu porodice i prijatelja, njegujući tako tradiciju i sjećanje. Neka Pesah svima vama donese dobro zdravlje, radost i neizmjernu sreću – navodi se u čestitki.

  • Višković: Razgovori sa američkim korporacijama o gradnji autoputa Doboj-Vukosavlje

    Višković: Razgovori sa američkim korporacijama o gradnji autoputa Doboj-Vukosavlje

    Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković rekao je za RTRS da se razgovara sa američkim korporacijama i drugim finansijerima o finansiranju gradnje autoputa Doboj-Vukosavlje.

    Višković je rekao da su razgovori o gradnji ovog puta, dužine 35 kilometara, u poodmakloj fazi, te da su finansijeri ponudili povoljne uslove, gledajući kamatne stope i ročnost.

    Višković je najavio da Autoputeve Srpske u naredne tri do četiri godine očekuje veliki investicioni ciklus.

    – Možemo očekivati da se putna infrastruktura, kada je riječ o autoputevima, udvostruči – rekao je on.

    Višković je najavio i da narednih dana kreću u ozbiljnu realizaciju projekata, a jedan od njih je i nastavak gradnje autoputa Banjaluka-Beograd na dionici Rača-Bijeljina.

    – Srbija planira do kraja ljeta da otvori svoju dionicu od Kuzmina do Rače, most je već sagrađen – kaže Višković.

    On je naveo da je na dionici Rača-Bijeljina došlo do izmjene projekta u skladu sa zahtjevima naselja koja se nalaze na trasi i da je u toku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    – Namjera je da ove godine stavimo u promet sedam kilometara autoputa od Rače od petlje Brodac, nakon čega nastavljamo s daljim radovima – istakao je Višković.

    On je naveo i da je planirana gradnja brze ceste od Bijeljine prema Zvorniku, dalje prema Podromaniji i onda prema Hercegovini.

    Višković je istakao da je izgradnja autoputeva i brzih saobraćajnica u Federaciji BiH značajna za Republiku Srpsku i njene građane, kao što bi, kaže, za građane FBiH trebalo da bude značajna izgradnja puteva u Srpskoj.

  • Od danas novo radno vrijeme banjalučkih kafića i trgovina

    Od danas novo radno vrijeme banjalučkih kafića i trgovina

    Trgovine, kafići i drugi objekti koji obavljaju zanatsku i uslužnu djelatnost u Banjaluci od danas imaju novo radno vrijeme.

    Za one ugostiteljske objekte koji se nalaze u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja ljetno radno vrijeme je od 7.00 do 24.00 svakog radnog dana kao i u dane vikenda.

    Koji objekti imaju mogućnost da rade duže?

    Mogućnost da rade jedan sat duže u ljetnom periodu, data je ugostiteljskim objektima smještenim van stambeno–poslovnih objekata kolektivnog stanovanja.

    To su restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće:

    od 07.00 do 24.00 časa, radnim danima
    od 07.00 do 01.00 čas, vikendom (petak i subota).
    Takođe, i restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće, kojima je dodijeljen znak kvaliteta “Zlatna kašika” mogu da rade:

    od 07.00 do 01.00 čas, radnim danima
    od 07.00 do 02.00 časa, vikendom (petak i subota)
    Za noćne klubove predviđeno je sljedeće radno vrijeme:

    od 19.00 do 03.00 časa, radnim danima
    od 19.00 do 04.00 časa, vikendom (petak i subota).
    Saloni za posebne prilike (svadbeni saloni i slično) mogu da rade od 07.00 do 04.00 časa.

    Trgovinski objekti

    U isto vrijeme, objekti koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost dužni su da se u ljetnom periodu godine pridržavaju propisanog radnog vremena, odnosno da organizuju svoje poslovanje u periodu od 07.00 do 23.00 časa.

    Obavezni su i da na vidnom mjestu istaknu gore navedeno ljetno radno vrijeme.

  • Koliki će biti rast BDP-a ove godine?

    Koliki će biti rast BDP-a ove godine?

    Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za prvi kvartal 2026. godine iznosi 2,1%, objavljeno je iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

    Rast BDP-a stabilan, ali bez ubrzanja

    Kako su naveli, raspoloživi visokofrekventni indikatori ne ukazuju na ubrzanje ekonomske aktivnosti na početku 2026. godine.
    “Rast od 2,1 odsto je procijenjen uz dominantan doprinos sektora usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije i dalje ograničen uslijed slabe vanjske tražnje i povišenih troškova proizvodnje”, istakli su iz Centralne banke BiH.
    Dodali su da procjenjuju da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u četvrtom kvartalu 2025. godine bio 2,1%, što je identično brzoj procjeni iz decembra 2025. godine.
    “Prema procjeni za posljednji kvartal 2025. godine, za 2025. godinu se procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a od 1,9 %, što je gotovo identično projekciji iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija (2,0%)”, stoji u saopštenju Centralne banke BiH.

    Inflacija pod kontrolom, ali uz rizike rasta

    Kada je u pitanju inflacija, njihova procjena je da bi ukupna inflacija mogla iznositi 3,5%, a temeljna inflacija 4,2% u prvom kvartalu 2026. godine.
    “Dominiraju domaći inflatorni pritisci. Ukupna inflacija revidirana je naniže u odnosu na prethodni krug brzih procjena (sa 3,8% na 3,5%), dijelom zbog manjeg efekta rasta cijena hrane na ukupni indeks, što ukazuje da kretanja domaćih cijena hrane u posljednje vrijeme ne prate u potpunosti međunarodne trendove. U drugom kvartalu očekujemo da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije, do nivoa od 3,9%, usljed rasta cijena energenata, i njihovog prelivanja na rast cijena ostalih dobara i usluga. I sa ovom, trenutnom procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije naviše, već u narednom krugu, zbog povećanih geopolitičkih rizika”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

    Slaba industrija i zavisnost od EU tržišta

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da dominantan uticaj na dinamiku našeg rasta imaju tendencije na strani potrošnje stanovništva i trendovi eksterne tražnje koja opredjeljuje naš proizvodni i izvozni sektor.
    “Sektor usluga uglavnom nije izložen pritisku inostrane konkurencije te je obim aktivnosti determinisan domaćom tražnjom. Stoga rast plata i doznake iz inostranstva doprinose rastu tražnje koja utiče na veći obim pruženih usluga. Sa druge strane, naš izvozni sektor je oslonjen na tržište EU i svako kolebanje industrijske proizvodnje u EU se negativno reflektuje na našu proizvodnju i izvoz”, istakao je Mlinarević.

    Energetska kriza i globalni rizici usporavaju oporavak

    Prema njegovim riječima, u prvom kvartalu 2026. godine zabilježen je blagi pad industrijske proizvodnje od 1,6%, naročito naglašeno na ključnim izvoznim tržištima kao što je njemačko.
    “Uprkos prognozama da će se u 2026. godini industrijska proizvodnja EU vratiti na trajektorij rasta, rat na Bliskom istoku doveo je do rasta cijene nafte, što će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zbog toga je i prognoza rasta za cijelu EU za 2026. godinu korigovana naniže i sad je na nivou od 1%. Iz svega ovoga možemo zaključiti da će nastavak energetske krize, oličen u rastu cijene nafte, imati negativne reperkusije na naš rast zbog smanjenja izvoza i slabljenja radničkih doznaka. Nadu budi činjenica da sredstva iz Fonda za oporavak u iznosu od 200 milijardi evra namijenjena ulaganju u infrastrukturu i proizvodnju još nisu u većem dijelu realizovana, te bi sa njihovim ubrizgavanjem trendovi u industrijskoj proizvodnji EU mogli biti preokrenuti u pozitivnom pravcu”, naglasio je Mlinarević.

  • Gavrić: Stanje rijeka u Srpskoj pod kontrolom, Ukrina u opadanju

    Gavrić: Stanje rijeka u Srpskoj pod kontrolom, Ukrina u opadanju

    Nakon obilnih padavina, situacija sa vodostajima širom Srpske je mirna, rekao je Milan Gavrić, pomoćnik ministra za vodoprivredu.

    “Ministarstvo poljoprivrede i lokalne zajednice intenzivno obilazi kritične tačke, a posljednja stanica bila je Derventa. Tu imamo značajan pad vodostaja rijeke Ukrine, a smirili su se i bujični vodotoci. Brana Drenova je do sinoć kontrolisano ispuštala vodu i nema opasnosti”, rekao je Gavrić za RTRS.

    Istakao je da nisu poplavljena domaćinstva, nego da je većina problema bila sa aspekta loše površinske odvodnje.

    “Dosta je problema sa lošim postupanjem prema odvodnoj mreži. Međutim, u Derventi neće biti većih problema i stanje je sasvim prihvatljivo za ovakve padavine”, rekao je Gavrić.

    Istakao je da je trenutno pod nadzorom stanje u Pelagićevu i Prijedoru i čeka se vraćanje na redovne sa vanrednih mjera odbrane od poplava.

    “Potreban je oprez, ali došli smo u situaciju da možemo da odahnemo i reći da je sada dobro stanje”,  rekao je Gavrić.

  • Nafta skače ka rekordu

    Nafta skače ka rekordu

    Globalna referentna cijena sirove nafte Brent nakratko je u utorak dostigla 119 dolara po barelu, što je blizu najvišeg nivoa od početka američko-izraelskog rata s Iranom.

    Odgovarajući na američko-izraelske vazdušne napade koji su započeli 28. februara, Iran je učinkovito blokirao Ormuski moreuz, ključni prolaz za brodove koji prevoze naftu.

    Veleprodajne cijene nafte od tada su porasle, a cijene automobilskog goriva skočile su na najviši nivo u godinama.

    Zemlje različito reaguju na rastuće cijene nafte, pri čemu Australija uvodi besplatan prevoz autobusom, dok Egipat traži od trgovina, restorana i kafića da se ranije zatvore kako bi se smanjila potrošnja energije.

    Globalna referentna cijena nafte je ugovor o kupovini barela sirove nafte Brent za mjesec dana. Njegova cijena zauzvrat podiže cijenu automobilskog goriva, jer je nafta ključni sastojak.

    U SAD-u su cijene benzina na benzinskim pumpama premašile četiri dolara po galonu prvi put u gotovo četiri godine, prema podacima motorne organizacije AAA.

    U Velikoj Britaniji, benzin je dostigao 152.8 penija po litri, što je najviša cijena u dvije godine i oko 20 penija više nego na početku rata, prema podacima motorističke organizacije RAC.

    Prosječna cijena dizela porasla je na 182.77 penija, najviši nivo od decembra 2022. i 40 penija više nego na početku rata, navodi BBC.

  • Tramp: SAD će iz Irana otići za dvije do tri nedjelje, cijene nafte će tada pasti

    Tramp: SAD će iz Irana otići za dvije do tri nedjelje, cijene nafte će tada pasti

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će SAD napustiti Iran za “dvije ili tri nedjelje” i da će cjiene nafte pasti čim se to bude dogodilo.

    Poručio je da bi zemlje koje zavise od nafte i gasa sa Bliskog istoka trebalo same da obezbijede prolaz kroz taj pomorski pravac. Zemlje poput Kine i Francuske će se “same pobrinuti za sebe”, rekao je Tramp, prenio je Si-Bi-Es.

    – Šta će se desiti sa moreuzom – mi nećemo imati nikakve veze sa tim – rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu,

    Istakao je da će američke snage okončati operacije u Iranu “vrlo brzo”, nagovijestivši rok od dvije do tri nedjelje.

    – Sada dovršavamo posao. Mislim da ćemo ga završiti za dvije nedelje ili možda neki dan kasnije. Želimo da uništimo sve što imaju – rekao je Tramp.

    Na pitanje novinara kako namjerava da vrati cijene nafte na nivoe od pre sukoba sa Iranom, Tramp je odgovorio: “Sve što treba da uradim jeste da napustim Iran – i to ćemo učiniti vrlo brzo. Onda će cijene naglo da padnu”, rekao je Tramp.

    Tramp je dodao i da SAD i Iran razmjenjuju poruke putem posrednika i da je moguće da će dvije zemlje postići dogovor prije pomenutog roka, iako Iran negira da se vode direktni pregovori.

    U međuvremenu, pres sekretar Bijele kuće Kerolajn Livit najavila je da će Tramp večeras pružiti važne nove informacije o Iranu, ne precizirajući o kakvim je informacijama riječ.

  • Komplikuje se priča o Južnoj interkonekciji

    Komplikuje se priča o Južnoj interkonekciji

    Krajem aprila u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.

    Zakon o državnoj imovini i prepreke

    Ovaj projekat nemoguće je realizovati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema nezvaničnim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju se razgovara u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba da čudi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekat realizovati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.

    Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu uradili u proteklih više od 20 godina.

    Stavovi Sarajevskih i entitetskih vlasti

    Već sada se spekuliše da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će insistirati da se to riješi na nivou BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istakli, to je neprihvatljivo.

    Bošnjački zvaničnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.

    Pravna analiza i mogućnosti rješenja

    “Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njen registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njeno funkcionisanje plus opšta i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju privrednog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.

    On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i saobraćajne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.

    “To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedan nivo vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njeno funkcionisanje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.

    Stavovi političkih lidera

    Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna šta su predstavnici Kvinte uradili, ali da je komunicirao sa predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “sa konkretnim saopštenjem.”

    “Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.

    Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan su izašli sa skoro identičnim saopštenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na nivou BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.

    “Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba da učine neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerovatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.

    Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru da popušta ili daje.

    “Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za sto gdje se o tome priča. Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da ako neke institucije kupe imovinu u Republici srpskoj da ta imovina se knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.

  • Zdravstveni radnici se ne mire sa 5%

    Zdravstveni radnici se ne mire sa 5%

    UKC Srpske danas će biti stjecište radnika u zdravstvu nezadovoljnih povćanjem plata koje im je vlast „odrezala“.

    Pozivu Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu Srpske da se ispred ove zdravstvene ustanove održi sastanak šta i kako dalje, podržali su i ostali reprezentativni sindikati u zdravstvu. Okupljanje je najavljeno u 10 časova, ispred zgrade ginekologije, sa trajanjem od oko pola sata…

    – Ovo je prilika da se čuje istina, da zauzmemo zajednički stav i da pokažemo da bez svakog radnika u sistemu nema ni sistema zdravstva. Danas ispred UKC skup organizujemo s ciljem informisanja zaposlenih o trenutnom stanju u vezi sa povećanjem plata u zdravstvu, aktuelnim dešavanjima u sistemu zdravstva, kao i o narednim koracima sindikalnog djelovanja. Ili mi – ili tišina – poručili su iz pomenutog sindikata.

    Podsjetimo, Narodna skupština Srpske prekjuče je usvojila set zakona o povećanju plata budžetskim korisnicima. U zdravstvu, plate glavnih sestara idu za 10%, specijalizanata za 7%, a doktora i sestara za 5%.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske u potpunosti su podržali održavanje ovog skupa.

    Naglašavaju da će, pomenutim povećanjem, plata sestre biti veća za 75, a doktora za 120 KM.

    – Više puta smo rekli da je bolje da nam ne daju ništa, nego ovu mizeriju. Naime, pomenuti procenat povećanja plata samo je povećao revolt zdravstvenih radnika. Bar da smo dobili 10%, pa i nekako, ali 5% je ispod svakog mogućeg nivoa – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata dr Jovica Mišić.

    Naglašava da će sindikati u narednom periodu razmotriti šta i kako dalje, ali da povećanje od 5% neće ostati bez odgovora.

    – Spremni smo i na štrajk – poručuje Mišić.

    I u Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara Srpske, takođe, podržavaju okupljanje ispred UKC.

    – Naravno da se slažemo sa našim kolegama i da ćemo podržati svaku inicijativu i prijedlog u pravcu poboljšanja standarda zdravstvenih radnika – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Goran Motika.

    Kako kaže, medicinske sestre su još dobro prošle.

    – Naime, oni koji rade cijeli mjesec, sa povećanjem od 5%, plus medicinski dodatak, dobiće ukupno 22% više na sadašnju platu. Međutim, to će biti manje u slučaju godišnjeg odmora, bolovanja, porodiljskog, pomenuti dodatak će biti umanjen, za one dane koje zaposleni ne radi – objašnjava Motika.

    Povećanjem od 5% nezadovoljni su i nemedicinski radnici u zdravstvu, koji su poručili da to nije rješenje nego poniženje.

    – Dok troškovi života divljaju, ova odluka nije korak naprijed, već uvreda i pokušaj „gašenja požara” tamo gdje bukti.  Odgovornost za ovo nezadovoljstvo snose oni koji nisu imali sluha za konkretne prijedloge i stvarne potrebe radnika. Borićemo se dok se rad svakog od nas ne počne cijeniti onako kako zaslužuje – poručili su iz Sindikata nemedicinskih radnika u zdravstvu Srpske.

    Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Srpske ističu da su zadovoljni što su poslanici imali sluha za njihove zahtjeve, koje su im, uz obrazloženje, dostavili uoči početka poslednje sjednice Narodne skupštine RS.

    – Dobro je to što se od 1. aprila uvodi medicinski dodatak, ali nismo zadovoljni time što plate u većem procentu nisu povećane nemedicinskim radnicima. Činjenica je da su oni izuzetno bitna karika u zdravstvu. U narednom periodu ćemo raditi na rješenjima da i oni budu zadovoljni i siguran sam da ćemo u tome uspjeti – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miloš Purković.

  • Bodiroga: Vlast uništava javna preduzeća, a pomaže tajkunima bliskim SNSD

    Bodiroga: Vlast uništava javna preduzeća, a pomaže tajkunima bliskim SNSD

    Da li su radnici „Željeznica Republike Srpske“, NP „Sutjeska“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća građani drugog reda, ili su samo ,,krivi” što ne rade u firmama koje je kupio neko od tajkuna SNSD-a?

    Upitao je ovo šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

    – Radnicima u zdravstvu i prosvjeti se daju mrvice, a privatnoj firmi tri miliona maraka iz Fonda solidarnosti. Prava istina je da je Dodik naredio Upravnom odboru Fonda solidarnosti Republike Srpske da odobri isplatu sredstava direktne podrške Sindikatu metalaca i rudara Republike Srpske – Sindikalna organizacija RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor u iznosu od tri miliona maraka za prevazilaženje posljedica u oblasti rudarstva – kaže Bodiroga i dodaje:

    – Prava istina je da je Dodik naredio da se isplata vrši na osnovu rješenja koje će donijeti ministar energetike i rudarstva, a za realizaciju ove odluke zadužuju se Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva.

    Bodiroga ističe da mu je žao radnika RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor i situacije u kojoj su se našli.

    – Žao mi je tih vrijednih ljudi koji mjesecima ne primaju platu, ali šta ćemo sa, na primjer, radnicima NP ,,Sutjeska”, „Željeznica Republike Srpske“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća prema kojima vlast ima još veću odgovornost? Ko je odgovoran za kašnjenje plata u tim ustanovama – pita Bodiroga.