Autor: INFO

  • Džonson se planira kandidovati za generalnog sekretara NATO-a: To je dobra ideja

    Džonson se planira kandidovati za generalnog sekretara NATO-a: To je dobra ideja

    Bivši premijer Velike Britanije Boris Johnson izjavio je kako se planira kandidovati na mjesto generalnog sekretara NATO-a nakon što Jens Stoltenberg u oktobru okonča mandat.

    Prema pisanju ukrajinskih medija, Johnson je izjavio kako bi bila odlična ideja da on bude prvi čovjek NATO-a.
    “To je veoma dobra ideja. Želim da istaknem, da imam to u planu. Ovaj put, mislim da ću imati sreće”, rekao je Johnson.

    On je naglasio kako se ne slaže sa bivšim premijerom Italije Mariom Draghijem koji je rekao da generalni sekretar NATO-a mora biti neko iz Evropske unije.

    “Mislim da ima i drugih kandidata van EU. To ne mora biti kandidat Evropske unije. Svakako, ja se smatram kandidatom. To je dobra i važna pozicija”, rekao je bivši premijer.

    Iako se govorilo o tome kako će Stoltenbergu još jednom biti produžen mandat, glasnogovornica organizacije Oana Lungescu negirala je pisanja medija o tome da NATO namjerava zadržati Stoltenberga i nakon oktobra 2023. godine.

    “Mandat generalnog sekretara Jensa Stoltenberga do sada je tri puta produžen, a on je na toj funkciji skoro devet godina. Mandat mu ističe u oktobru i nema namjeru da zatraži još jedno produženje”, poručila je Lungescu.

  • Vidović o izjavama opozicije da je BiH uvela sankcije Rusiji

    Vidović o izjavama opozicije da je BiH uvela sankcije Rusiji

    Siniša Vidović komentarisao je izjave opozicije da je BiH uvela sankcije Rusiji.

    Sinoć je Vašington post objavio mapu zemalja koje su uvele sankcije Rusiji, a među njima nisu BiH ni Srbija.

    – Ako sa jedne strane imamo opoziciju koja govori da je BiH uvela sankcije Rusiji, a sa druge strane imamo Vašington post koji kaže da nije, predsjednika Dodika i ambasadora Kalabuhova koji kažu da nije, onda je lako utvrditi istinu. Svaki pametan čovjek zna kome treba da vjeruje. A spinovanje i igranje takvim stvarima se može okarakterisati kao čisti bezobrazluk – objašnjava Vidović.

    Dodaje da se opozicija kao i uvijek služi najjeftinijim trikovima i samo sramoti vlastiti narod.

    Laži i obmane da bi se unio razdor su već viđene. Srpski narod nikada neće dozvoliti da se Rusiji uvedu sankcije. Najgore od svega je da oni koji izmišljaj sankcije nemaju uopšte dodira sa Rusima i ne sarađuju sa njima – nastavlja on.

    – Zna se u koje ambasade oni idu i sa kim sarađuju, a to nisu Rusi. Čovjeku koji je dodijelio orden Putinu spočitavati da mu je uveo sancije je smiješno. Delegacija Narodne skupštine Republike Srpske na čelu sa predsjednikom NSRS dr Nenadom Stevandićem je uspješno završila zvaničnu posjetu Rusiji i to sa jasnim stavom da se Republika Srpska neće pridružiti antiruskoj histeriji. Ne znam šta još ima nejasno opozicionim akterima – jasan je Vidović u jeku medijske bure koju podiže opozicija.

  • NATO Kini ne veruje

    NATO Kini ne veruje

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izrazio rezerve prema kineskom predlogu za prekid sukoba u Ukrajini.

    Kina nema veliki kredibilitet pošto nisu osudili protivpravnu invaziju na Ukrajinu, rekao je Stoltenberg novinarima u Talinu, dodajući da je Peking potpisao sporazum sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom samo nekoliko dana pre početka rata, prenosi Rojters.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da Kina nije ponudila mirovni plan već neke principe.

    Ona je rekla da oni moraju biti “sagledani u određenom kontekstu”, a to je, kako je navela, “činjenica da se Kina već svrstala” potpisujući sporazum o neograničenom prijateljstvu sa Rusijom, neposredno pre napada na Ukrajinu.

    Tako da ćemo naravno razmotriti principe, ali ćemo ih posmatrati u kontekstu u kome je Kina zauzela stranu, dodala je predsednica Evropske komisije.

    Kina je danas, na godišnjicu početka sukoba u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.

    U dokumentu se navodi sledećih 12 tačaka: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta, prekid neprijateljstava, nastavak mirovnih pregovora, rešavanje humanitarne krize, zaštita civila i ratnih zarobljenika, očuvanje bezbednosti nuklearnih elektrana, smanjenje strateških rizika, olakšavanje izvoza žitarica, zaustavljanje jednostranih sankcija, održavanje industrijskih i lanaca snabdevanja stabilnim, kao i promovisanje postkonfliktne obnove.

  • Javio se i Orban: Čemu to?

    Javio se i Orban: Čemu to?

    Zdrav razum nalaže da u ratu u Ukrajini ne može biti pobednika i zbog toga hitno mora biti dogovoren prekid vatre, izjavio premijer Mađarske Viktor Orban.

    Orban je za državni radio rekao da je teško razaznati cilj rata u Ukrajini zbog toga što su zaracene strane u različitim vremenima proklamovale različite ciljeve rata.

    “Lako je izgubiti put u takvoj situaciji jer nema referentne tačke za vaše odluke”, naveo je Orban, prenela je MTI.

    Orban je deklaraciju koju je u četvrtak usvojila Generalna skupština UN, u kojoj se poziva na mir u Ukrajini, nazvao dokumentom za mir, za koji je rekao da predstavlja većinski stav u svetu po pitanju rata.

    Govoreći o članstvu Švedske i Finske u NATO-u, Orban je istakao da, ako te dve zemlje očekuju da Budimpešta bude fer i odobri njihov ulazak u Alijansu, onda i te zemlje moraju biti fer i prestati da šire lažne informacije o Mađarskoj.

    Orban je napomenuo da je madjarska vlada zatražila od parlamenta da podrži zahteve dve zemlje za članstvo u NATO-u, ali da, kako je rekao, pojedini poslanici vladajućih partija nisu preterano oduševljeni jer Švedska i Finska šire očigledne laži o mađarskoj demokratiji i vladavini prava.

    Orban je podsetio da je Turska zabrinuta zbog toga što Švedska skriva pripadnike terorističkih organizacija čime se suprotstavlja Ankari koja je, kako je naveo, “takođe saveznik kojeg moramo slušati”.

  • Tuča u banjalučkom kafiću: Vrijeđao konobaricu pa dobio batine

    Tuča u banjalučkom kafiću: Vrijeđao konobaricu pa dobio batine

    Banjalučanin A. M. zadobio je tjelesnu povredu prilikom tuče u ugostiteljskom objektu u Banjaluci, jer ga je pretukao B. P. nakon što je vrijeđao konobaricu.

    Naime, banjalučka policija uhapsila je A.M. i B.P. oba iz tog grada, nakon prijave da je A.M. zadobio tjelesnu povredu prilikom tuče u ugostiteljskom objektu u Banjaluci, a utvrđeno je i da su obojica bili pijani.

    “Izlaskom na lice mjesta, policijski službenici su utvrdili da je lice A.M. vrijeđalo radnicu ugostiteljskog objekta upućujući joj pogrdne riječi, nakon čega je lice B.P. fizički napalo lice A.M uslijed čega je isti zadobio tjelesne povrede. A.M. je ukazana ljekarska pomoć u Univerzitetskom – kliničkom centru Republike Srpske”, navode iz PU Banjaluka.

    Prilikom alkotestiranja, kod A.M. utvrđeno prisustvo od 1,61 g/kg, a kod B.P. 1,81 g/kg alkohola u organizmu.

    “Policijski službenici, uručuli su prekršajni nalog, licu A.M. zbog počinjenog prekršaja „Vrijeđanje“ iz člana 8., licu B.P. zbog počinjenog prekršaja „Tuča i fizički napad“ iz člana 12., a radniku ugostiteljskog objekta licu Lj.B. prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja „Propuštanje prijavljivanja narušavanja javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu“ iz člana 18. i „Posluživanje alkoholom“ iz člana 25. Zakona o javnom redu i miru”, navodi se u saopštenju.

  • Koliko će koštati obnova Turske

    Koliko će koštati obnova Turske

    Turska konfederacija poduzeća i biznisa u preliminarnom izvješću procjenjuje da će troškovi obnove nakon zemljotresa biti veći od 80 milijardi dolara, a ta je procjena napravljena četiri dana nakon potresa.

    Američki investicijski div “Morgan Stanley” navodi da samo obnova kuća može koštati 38 milijardi dolara, dok “JP Morgan” procjenjuje da bi obnova domova i infrastrukture koštala oko 25 milijardi dolara.

    Tu nisu uračunate ekonomske štete za privredu u uništenim zonama, gdje je živjelo i radilo 13 i po miliona ljudi i gdje se odvijala gotovo jedna desetina svih privrednih aktivnosti u Turskoj.

    Poređenja radi, 1999. godine jak zemljotres pogodio je Izmit, žilu kucavicu turske industrije, koja je tada činila 30 posto BDP-a zemlje. Nakon tog zemljotresa, privredni rast države pao je za 3,3 posto.

    Ekonomisti Svjetske banke rekli su za Glas Amerike da, iako je prerano za procjenu štete od potresa, još uvijek promatraju nekoliko faktora.

    Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa rast turske provrede od 3 posto ove godine, ali mnogi stručnjaci kažu da bi potresi, najjači koji su pogodili Tursku, mogli smanjiti rast za najmanje trećinu.

    Turski stručnjak Timothy Ash, koji živi u Londonu, rekao je za Glas Amerike da će izravan ekonomski učinak biti manji od onog potresa 1999. godine, jer su potresi sada pogodili ruralna i poljoprivredna područja. Čim prođe šok od tragedije, očekuje srednjoročni privredni rast s početkom obnove.

    Stručnjaci Svjetske banke kažu da se sama obnova nakon velikih katastrofa, koju bi provodili i privatni i državni sektor, smatra ulaganjem u privredu. Stoga bi obnova mogla ublažiti udar na samu privredu.

  • „Srpska open“ prioritetan projekat za Vladu RS

    „Srpska open“ prioritetan projekat za Vladu RS

    Na listi prioritetnih projekata Vlade RS koji se finansiraju iz budžeta uvrštena je i organizacija turnira „Srpska open“, a za finansiranje građevinskih radova biće izdvojeno tri miliona KM.

    Ova odluka je donesena na današnjoj sjednici Vlade RS, a novac će biti izdvojen sa pozicije „javne investicije“ u koju su uvršteni razni projekti čija ukupna vrijednost iznosi 21,1 milion KM.

    U saopštenju Vlade RS navedeno je da će novac za organizaciju „Srpska open“ biti isplaćen Teniskom savezu Republike Srpske.

    Za potrebe turnira „Srpska open“ u toku je izgradnja sportskog terena te prateće infrastrukture uz park Mladen Stojanović.

    Izgradnju terena prate brojne neregularnost o čemu je CAPITAL pisao u seriji tekstova.

    Za izgradnju sportskog terena će prema dosadašnjim informacijama biti potrebno oko 18 miliona KM, a Grad Banjaluka trebao da snosi najveći finanijski teret te investicije.

  • “Vučić neće priznati”

    “Vučić neće priznati”

    Upitan hoće li Srbija, nakon razgovora u Briselu 27. februara, morati da promjeni svoj stav i po pitanju rata u Ukrajini, ministar odbrane kaže: “Vidjećemo”.

    “Vidjećemo. Trebalo bi najpre da vidimo kako će se odvijati situacja. Ima mnogo aspekata koji utiču na nas, ali prvo i osnovno su naši interesi”, rekao je Miloš Vučević gostujući na TV Prva, doodajući da u tom pogledu “ne zavidi” predsjedniku Srbije koji će biti u Briselu u ponedeljak.

    Na pitanje da prokomentariše pisanje medija da će Srbija potpisati dokument kojim bi se defakto priznala nezavisnost tzv. Kosova, Vučević ističe da već 10 godina sluša da će Aleksandar Vučić priznati tzv. Kosovo.”Niti je to uradio i niti će to da uradi. Predsednik republike je jasno i pre dva dana podvukao da ostaje sa crvenim linijama koje su da nema priznanja nezavinosti Kosova, da nema stolice u UN za Kosovo , a da mi treba da razgovaramo i tražimo kompromisno rešenje treba, to ne znači da kapituliramo. Treba da živimo i racionalno sagledamo šta je ono što mi možemo da dobijemo iz svega, a da ne budemo izlovano ostrvo ili poligon za kažnjavanje, jer ne mogu kazne neke druge, pa bi im Srbija bila idelana meta”, naveo je on.

    Dodao je da je Srbiji sada potrebna mudrost.

    “Ne treba da se upecamo na svaku udicu koja nam se ponudi, već da probamo da izbegnemo scenario koji smo doživeli devedestih i razmišljamo za buduća vremena, da jačamo ekonomski , ali i bezbednosno i budemo spremni na nove izazove koji nas očekuju . Ovo je momenat kada se bukvalno preživljava i spašava država”, istakoa je Vučević.

    Rat će potrajati
    Ministar odbrane ne očekuje da će se situacija u ukrajinsko – ruskom sukobu skoro smiriti i dodaje da je i za Srbiju ovo momenat kada se bukvalno preživljava i spašava država.

    On je rekao da neki vide Kosvo i Metoihiju “kao dobar ili loš primer za ukrajinsku krizu” i žele da to pitanje što pre bude rešeno tako što očekuju da Srbija prihvati ono što joj se nameće već dugo vremena. Vučević je kazao da smatra da će se ići u dublje i teže sukobe u ukrajinsko – ruskom sukobu.

    “Ništa tamo ne zavisi od nas i ne moramo mi da budemo najveći sručnjaci da li će Putin da krene u ovu ili onu ofanzivu. Imaju službe koje se bave time. Ne mislim da će doći do smirivanja, a ne vidim da ima nagoveštaja za neke mirovne procese , što ne znači da to ne može da se desi posle izvesnog vremena. Rekao bih da se i jedna i druga strana spremaju za još veći sukob”, naveo je on.

    Dodao je da na žalost već godinu dana traje bratoubilački rat između dva slovenska naroda i da bi Srbija volela da što brže dodje do mirnog rešenja i da stane stradanje i ukrajinskog i ruskog naroda.

    Govoreći o uvođenju sankcija Rusiji, Vučević je ocenio da Srbija ima najprincipijalniju pozciju i drži se međunarodnog prava. “Srbija nema dilemu po pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine i mi priznajemo Ukrajinu u granicama u kojima je međunarodno priznata. Sa duge strane mi ne verujemo u politički pritisak uvođenja ekonomskih sankcija, jer one pogađaju običan narod, a mi najbolje o tome možemo da svedočimo na osnovu devedestih godina i neko ko je to doživeo u najgorem aspektu ne može da bude deo takvog sistema ili se trudi da ne bude deo takvog sistama “, naveo je Vučević.

    On je dodao da takav stav otežava poziciju Srbije.

    “Naravno da je teško jer ste vi jedini, a niste najveći i najjači, ali svima smetate , jer niko ne voli da vidi na mapi da jedna tačka nije obojena u boji kako bi svi želeli da bude obojena. Zato moramo da razumemo koliko je složena naša pozicija, a ono što je najsloženije za sve nas, a to je pitanje Kosova i Metohije, koje dobija dodatno složenu dimanziju u odnosu na ukrajinski sukob”; naveo je Vučević.

    Ocenio je da bi bilo neozbiljno govoriti do kada Srbija može da izdrži da ne uvede snakcije Rusiji.

  • Stevandić: Sudbinski značaj donošenja Ustava Srpske

    Stevandić: Sudbinski značaj donošenja Ustava Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je donošenje Ustava Srpske Republike BiH 1992. godine imalo sudbinski značaj za Srpsku koja je i danas, kao i tada, odlučna da brani stečena prava.

    Republika Srpska se zalaže za mir i poštovanje, ali je i odlučna da brani stečena prava. Svake godine sa velikim poštovanjem obilježavamo dan kada je donesen Ustav Srpske i ove godine ćemo to učiniti i u Beogradu – rekao je Stevandić povodom 31 godine od usvajanja Ustava Republike Srpske.

    Govoreći o mogućim izmjenama Ustava Republike Srpske i proglašenju Pala prijestonicom, Stevandić ističe da su Pale kolijevka Srpske i podsjeća da je Crna Gora ranije prijestonicom proglasila Cetinje.

    • U Palama su doneseni prvi akti značajni za Republiku Srpsku. Istoriju ne možemo mijenjati, kao ni činjenicu da je 9. januara 1992. godine formirana Republika Srpska – naglasio je Stevandić.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.

  • Medvedev: Operacija će se završiti pobjedom Rusije

    Medvedev: Operacija će se završiti pobjedom Rusije

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da je jedini način da Moskva na kraju obezbijedi trajni mir sa Ukrajinom da pomjeri svoje granice koliko god je to moguće.

    On je rekao da Moskva mora da potisne “granice koje predstavljaju prijetnje državi” što je dalje moguće.

    Medvedev, koji je i bivši ruski predsjednik, prognozirao je u poruci na društvenim mrežama da će se specijalna vojna operacija Moskve završiti pobjedom Rusije i nekom vrstom sporazuma, javio je Rojters.

    “Jedini način da se obezbijedi mir za Rusiju jeste postizanje svih ciljeva specijalne operacije u Ukrajini”, naglasio je on.

    On je dodao da eventualni mirovni sporazum mora da sadrži fundamentalni dogovor o granicama.