Rano jutros okončana je jedanaestočasovna rasprava o opozivu predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića.
Ova duga rasprava između vladajuće strane i opoziciconara bila je prilično žustra a opozicija je ukazala na brojne razloge zbog kojih su za opoziv Plenkovića.
U jednom momentu Plenković je čak i napustio raspravu.
Plenkovića su napadali zbog manjka volje, znanja i vizije, kao i za manjak osjećaja za ljude i zemlju, prenose hrvatski mediji.
Ambasador Rusije u Srbiji Bocan-Harčenko izjavio je da je cilj Moskve da se specijalna vojna operacija u Ukrajini završi što prije, uz minimalne vojne i civilne žrtve, kao i da zaštiti interese ruskog naroda, ali da se od Zapada, pa i Ukrajine, koja, kako je naveo, nije odlučujući faktor, čuje samo za sukob.
Potpuno je jasno da volje da se konflikt završi nema na strani Kijeva i Zapada – rekao je Bocan-Harčenko u razgovoru za Tanjug povodom godišnjice sukoba i ocijenio da se na Srbiju zbog principijelnog stava da Rusiji ne uvede sankcije vrši “neviđen pritisak”.
Na pitanje kako vidi to koliko je na spoljnopolitičku poziciju Srbije uticao stav da Moskvi ne uvede sankcije, podsjeća da je Srbija bila izložena stalnim pritiscima još od kraja 80-ih.
Situacija je, kako kaže, postala još teža za Srbiju koja je u februaru 2022. usvojila stav da ne pristaje na sankcije.
Dodao je da je želja Zapada da priča sa Beogradom samo o dvije stvari – sankcijama protiv Rusije i tzv. Kosovu, a traže ustupke od Srbije.
Na pitanje kako vidi odnose Srbije i Rusije Bocan Harčenko kaže da se nada da će Srbija ostati i dalje posvećena stavu po pitanju sankcija, što Rusija veoma cijeni.
Taj Zapad sad usvaja novi paket sankcija Rusiji, a bilo je oko 14.000 sankcija, što je presedan u istoriji, rekao je Bocan-Harčenko.
Za godinu dana u saradnji sa Srbijom bile su, kako kaže stvorene prepreke, ali se ona uglavnom odvijala na zadovoljavajući način.
-Očekujem da nastavimo bilateralnu saradnju – kazao je ambasador.
Na pitanje kako vidi izjave sprskih zvaničnika koji pominju eventualno uvođenje sankcija, kaže da uvijek polaze od realnosti, poštujući svaku izjavu.
On je ocijenio da takve izjave pokazuju da Vučić ništa ne krije, da otvoreno pokazuje zabrinutost, prije svega zbog pritisaka.
Na pitanje da li Srbija može biti uvjerena da Moskva neće mijenjati stav po pitanju nezavisnosti tzv. Kosova, kaže “apsolutno”.
Kaže da je ruski stav o nepriznanju tzv. Kosova principijelan.
Ambasador je rekao da nema nikakvih promjena i u odnosu na ciljeve koje je ruski predsjednik Vladimir Putin postavio kada je prije godinu dana pokrenuta specijalna vojna operacija, tako da će svi zadaci biti ispunjeni na dostojanstven način.
Na ocjenu da se čini da na obje strane nedostaje volja za pokretanjem pregovora i postizanjem sporazuma, Bocan-Harčenko navodi da je Rusija od samog početka bila za pregovore, a da je Ukrajina preko noći odustala od platforme razmatrane u Istanbulu u proljeće 2022.
O odnosu Ukrajine prema pregovorima, kako kaže, najbolje govori to što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao naredbu koja zabranjuje razgovore.
-U svakom slučaju do sada nismo čuli nikakve ozbiljne ponude za rješenje sukoba – rekao je Bocan-Harčenko i dodao da je za mir potrebna politička volja Zapada i Kijeva, što je konstatovano i na sastancima visokih ruskih zvaničnika sa kineskim diplomatom Vang Јiem u Moskvi.
Za mirovni prijedlog Zelenskog rekao je da nije realan i prihvatljiv ni za početak nekih ozbiljnijih razgovora.
Na pitanje kakva je situacija danas u Rusiji, godinu dana kasnije, kaže da u Rusiji ima razumijevanja za ciljeve specijalne vojne operacije, za situaciju kada ruski predsjednik nije imao drugu mogućnost osim korišćenja snage da zaštiti interese ruskog naroda, što slijed događaja potvrđuje.
Naveo je da je bilo puno laži od strane Zapada i režima u Kijevu i da je Angela Merkel, kako je podsjetio, priznala da je za njih to bila diplomatska igra koja bi Kijevu dala mogućnost da pripremi svoju vojsku za dalje osvajanje Donbasa.
Ukrajinci su, kako je dodao, suprotno svim ugovorima naglo pojačali bombardovanje Donbasa još 17. februara 2022.
Naglasio je da u Rusiji vlada jedinstvo vojske i naroda, privreda je u razvoju, posebno odbrambena, a nema štete ni u socijalnoj sferi u koju su uključena četiri nova subjekta Federacije.
-Najavljivali su da će ruska ekonomija biti uništena odmah nakon prvog paketa sankcija, a ona je u nekim sferama postala još efikasnija – naveo je ambasador.
Na pitanje da li su očekivali da će operacija trajati ovoliko i koliko smo daleko od njenog okončanja, kaže da vremenskih okvira nije bilo i da se ne bavi nagađanjma
Na pitanje kako vidi slijed događaja u Ukrajini i predviđanja stručnjaka da će uslijediti i ukrajinska i ruska ofanziva, kaže da postoje planovi koje znaju samo vrhovni komandant i Ministarstvo odbrane i Generalštab.
-Najvažniji razlog zašto sve traje duže su isporuke naoružanja SAD, Njemačke i niza drugih zapadnih zemalja, a njima je cilj nastavak sukoba i slabljenje Rusije – rekao je ambasador.
Sve se, kaže, radi na osnovu planova, ruska vojska će ići korak po korak. Već su oslobođene velike teritorije, obnavlja se infrastruktura, uključujući i socijalnu.
Na pitanje koliko građana Rusije živi u Srbiji i da li je zadovoljan njihovim položajem, kaže da su procjene oko 150.000, ali da tačnih podataka nema, i dodaje da su uslovi u Srbiji povoljni za život i poslovanje.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao da će završetak specijalne vojne operacije u Ukrajini biti okončan kada Rusija ostvari sve svoje ciljeve i ne bude bilo prijetnji po njenu nacionalnu bezbjednost.
“Naši prijedlozi su na stolu. Kada druga strana bude spremna da vodi pregovore tada možemo govoriti o nekoj završnoj fazi, ali za sada su sve opcije otvorene”, rekao je ambasador Kalabuhov.
Govoreći od navršenih godinu dana od početka specijalne vojne operacije Ruske Federacije u Ukrajini, on je rekao da je glavni cilj zaštita ruskog naroda i oslobađanje stanovništva Donbasa.
“Ukrajince koriste kao topovsko meso. Oni protiv nas vode kombinovani rat, a mi ćemo ostvarivati svoje ciljeve i za nas nije bitno ko je na drugoj strani”, rekao je Kalabuhov za RTRS.
On ističe da je jedan od ostalih ciljeva modernizacija Rusije, pravljenje takvih metoda i mehanizama da njena privreda radi bolje, da ljudi rade i žive bolje.
“To je kreiranje novog multipolarnog svijeta koji bi imao sigurnost, dobrobit, u kojoj bi svaka država bila ravnopravna. Ali znamo i da Zapad ima svoje ciljeve, a to je rat protiv Rusije, koji je sada postao hibridan i koriste svakakve metode, testiraju svoja naoružanja tamo. Njihov cilj je strateški poraz Rusije i oni se bore upravo protiv ruske civilizacije u cjelini”, rekao je Kalabuhov.
On je istakao da Rusija nikako ne može biti poražena i da se sada vide naznake da će njegova zemlja iz ovoga izaći još snažnija.
“Ukrajina je, nažalost, postala instrument Zapada, kao laboratorija protiv Rusije. Zapad ratuje protiv Rusije do zadnjeg Ukrajinca”, rekao je Kalabuhov.
Govoreći o dijelovima zemlje koji su se na referendumima pripojili Rusiji, ali nisu u cjelosti pod kontrolom ruske vojske, Kalabuhov je rekao da će Rusija sve teritorije osloboditi od ukrajinske okupacije.
“Čim ukrajinske snage dobiju snažno naoružanje, mi ćemo to uzimati u obzir i to će sigurno biti ciljevi produžetka vojne operacije”, rekao je ruski ambasador.
On ističe da situacija sa takozvanim sankcijama, koje su u stvari jednostrane restrikcije, imaju karakter bez presedana za jednu državu i to je podsticaj za Rusiju i njenu ekonomiju.
“Mislili su da će se desiti kolaps ruske ekonomije, ali zvanični podaci pokazuju da takvog kolapsa nema, nego se bilježi rast ruske privrede i poljoprivrede. Amerika gazi svijet koljenom, a ima 31 trilion dolara unutrašnjeg duga i cijeli svijet može upasti u kolaps zbog toga”, rekao je Kalabuhov.
Govoreći o najavi povlačenja Rusije iz sporazuma o strateškom naoružanju, Kalabuhov je podsjetio da je SAD do sada uvijek izlazila iz ovakvih sporazuma, počev od Sovjetskog saveza, a sada kada je Rusija moćna Amerikanci krive njegovu zemlju da žele izaći iz ovog sporazuma.
“Jedna od posljedica ovog što se sada dešava je mogućnost našeg suvereniteta, mogućnost da vodimo razgovore sa ovakve pozicije, za koju mislimo da je zgodna za Rusiju zbog naših nacionalnih interesa. Vodeći rat protiv nas, oni žele kontrolisati i ovaj dio i nas krive da nešto narušavamo, što nije tačno”, rekao je Kalabuhov.
On je rekao da će Rusija početi ozbiljne razgovore kada oni budu spremni da priznaju ruske interese, kojima brane, ne granice udaljene hiljadama kilometara, nego se brane se od približavanja infrastrukture Natoa njenim granicama.
“Kada se otrijezne i postanu realistični, onda ćemo početi ozbiljne razgovore, ne samo o pitanju naoružanja, nego i pitanja koja se tiču sigurnosti, koje su oni odbacili. Oni rade svoje, a krive nas”, rekao je Kalabuhov, uz ocjenu da je i Evropska unija “izgubila kompas”, a ima dosta naoružanja.
Ruski ambasador u BiH je istakao da Dan zaštitnika otadžbine, koji je za Rusiju vrlo značajan, ove godine ima poseban značaj.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je danas da očekuje da će Beograd i Priština na sastanku u Briselu, u ponedjeljak, 27. februara prihvatiti evropski plan za rešavanje kosovskog pitanja.
Plan, koji vjerujem da ćemo da prihvatimo u ponedjeljak, će postati obavezujući i za jednu i za drugu stranu.To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba da se završi potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Evropsku uniju rekao je Lajčak.
Istakao je da će dokumet biti dostupan javnosti kada bude prihvaćen od obe strane, odnosno i Beograda i Prištine.
Upitan da li zakazani sastanak 27. februara znači da je postignuta saglasnost i Beograda i Prištine u vezi sa finalnom verzijom francusko-njemačkog plana, Lajčak je kazao da se od septembra razgovara sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem o evropskom prijedlogu.
U posljednje vrijeme predsjednik Vučić u januaru, a premijer Kurti u februaru su rekli da prihvataju taj prijedlog. Znači vrijeme je sazrelo da organizujemo sastanak u Briselu i očekujemo od naših partnera sa zvanično i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implemntaciji što je cilj našeg sastanka u ponedeljak – istakao je Lajčak.
On je ocijenio je da bi odbijanje prijedloga poslalo negativan signal u regionu i da bi otvorilo mogućnost za nove rizike od eskalacija poput onih koji su se dešavali prošle godine.
– Sporazum će donijeti za Srbe koji žive na Kosovu više bezbjednosti, sigurnosti i ojačaće njihovu zaštitu i prava uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu. Apsolutno sam siguran da taj sporazum ima ulogu da značajno relaksira atmosferu u regionu i da završimo sa ciklusom eskalacija sa kojim smo morali da se suočavamo praktično cijelu drugu polovinu prošle godine – kazao je on.
Republika Srpska svojom politikom je ostala izvan svrstavanja na bilo koju stranu u sukobu u Ukrajini, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Mi bismo htjeli da taj sukob prestane odmah, ali to ne zavisi od nas. Mi imamo empatiju prema svim stradalim, pogotovo nevino stradalom stanovništvu, ali svi oni koji prate događaje u Ukrajini mogli su da očekuju eskalaciju sukoba na način koji se desio – dodao je on.
– Istorijski gledano, Zapad je uvijek htio da zavlada resursima Istoka, prvenstveno zbog nafte i gasa, zbog čega su izvršene ozbiljne pripreme. Rusija je onog trenutka kada je Putin došao na vlast, počela da brani i svoje državne i nacionalne interese. Sasvim malo je trebalo da svi resursi u tom liberalnom sistemu razmišljanja pripadnu velikim multinacionanim kompanijama sa zapada, čime bi Rusija ostala bez ičega. Putin je to prekinuo i istog trenutka je postao omražena ličnost Zapada – izjavio je Dodik u intervjuu za politički magazin Pečat.
Treba se zadiviti činjenici, kaže Dodik, da je veliki ruski narod na miran način prihvatio raspad Sovjetskog Saveza i formiranje novih država, naivno računajući da će Ukrajina uvijek ostati bliska Rusiji.
– Raspad Varšavskog pakta, kao odbrambenog saveza istoka, nije doveo do prestanka rada NATO saveza, koji je takođe trebao da bude odbrambeni. Sve što je NATO radio godinama unazad bio je napadačka priča, od bombardovanja Republike Srpske, SR Јugoslavije… Bombe sa osiromašenim uranijum i dan danas ostavljaju posljedice po naš narod. I onda se odjednom pitaju zašto ne želimo u NATO savez. Eto, upravo iz tog razloga nikada nećemo ući u NATO – kategoričan je predsjednik Srpske.
Dodik ističe da je Rusija putem Minskog sporazuma htjela da se diplomatskim putem riješi problem u Ukrajini, ali da smo tek nedavno saznali iz izjave Angele Merkel da je taj sporazum bio podvala Rusiji kako bi se Zapad pripremio i naoružao režim u Ukrajini.
– Sad tek vidimo da je Zapad sve što je potpisao slagao. Slagao je i za Dejtonski sporazum jer su ga razvalili Evropska unija i SAD. Ni Briselski sporazum za Kosovo se ne poštuje – dodaje Dodik.
Republika Srpska, kaže predsjednik, nije ni protiv Rusije, ni protiv Ukrajine.
– Mi ne možemo da prihvatimo kijevski režim koji je nametnuo svoju volju za 15 miliona Rusa. Ako prihvatimo taj režim, koji političkim i vojnim nastojanjima nameće volju, onda prihvatamo da i mi ovdje budemo potlačeni. Čini mi se da se sukob u Ukrajini neće riješiti bez vojnog pobjednika, a taj pobjednik neće biti između Rusije i Ukrajine, već između Zapada i Rusije – zaključio je Dodik.
Dodik je večeras izjavio da Republika Srpska nije dala saglasnost za uvođenje bilo kakvih sankcija Rusiji, te da nakon formiranja nove vlasti na nivou BiH nije promijenjena politika Republike Srpske.
– Suštinski nisu uvedene sankcije Rusiji. BiH nije proglašena neprijateljskom zemljom od Ruske Federacije zato što nije uvela sankcije, a sve druge zemlje jesu koje su uvele sankcije – rekao je Dodik.
Dodik je zaključio da u BiH nema odluke o uvođenju sankcija Rusiji ni na jednom relevantnom ustavom predviđenom organu, niti će je biti ubuduće.
“Taj vojni savez nas je bombardovao”
Dodik je izjavio večeras da je Republika Srpska protiv članstva u NATO jer je taj vojni savez bombardovao Republiku Srpsku i Srbiju osiromašenim uranijumom koji i danas izaziva maligne bolesti kod stanovništva u Srpskoj.
– Ovaj prostor nikada neće postati članica NATO saveza zato što je taj vojni savez bombardovao Republiku Srpsku i Srbiju – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, NATO je prekršio međunarodno pravo u tom pogledu, jer nije bilo rezolucije Savjeta bezbjednosti da bombarduje Srpsku i Srbiju, a bili su dužni da to pribave.
Dodik je napomenuo da je sve što je NATO radio godinama unazad, bilo napadačka priča, pitajući šta je NATO kao odbrambeni savez imao da radi na prostoru Srbije i Republike Srpske?
– NATO se svrstao iza politike koja je išla na rasparčavanje Srbije i srpskog naroda i to i danas održavaju kroz priču prema Kosovu i Metohiji – rekao je Dodik za RTRS.
On je rekao da se ne bi drugačije mogla objasniti NATO intervencija u Republici Srpskoj i Srbiji i njihovo bacanje bombi sa osiromašenim uranijumom, raspad bivše sistema Jugoslavije na jedan brutalan način od NATO zemalja, predvođenih SAD, Velikom Britanijom.
Dodik je naveo i da raspad Varšavskog pakta nije doveo do prestanka rada NATO saveza, koji je organizovan kao odbrambeni, a ne kao napadački savez.
Dodik je dodao da je Dejtonski sporazum kako je potpisan, “razvaljen” od Zapada, EU i SAD, te da se svi sporazumi koji su aktuelni, kao što je Briselski sporazum za Kosovo, ne poštuju.
Poslanik HDZ u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara naglasio je da će Stranka demokratske akcije (SDA) učiniti sve da zadrži pozicije u vlasti za koje misle da im pripadaju.
Čavara je rekao da nova koaliciona većina na nivou BiH nije davno uspostavljena, te da je potrebno mnogo tolerancije i razumijevanja da se uradi sve ono oko čega se sve tri strane slažu, te da se ne trebaju tražiti tačke osporavanja, kojih ne nedostaje u BiH.
– Prvenstveno moramo računati šta je najveći interes BiH, a to je evropski put i da stabilizujemo stanje u nestabilnom svijetu – rekao je Čavara novinarima u Sarajevu.
Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Mladen Bosić istakao je da se po njegovom mišljenju nije promijenilo ništa u odnosu na prethodni saziv.
– Čini mi se da nema mnogo prostora da bi se bilo kakav optimizam mogao pojaviti u dogledno vrijeme – naveo je Bosić.
Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Branislav Borenović rekao je novinarima u Sarajevu da je samo opozicija iz Republike Srpske ostala dosljedna svojim politikama koje se tiču poštovanja Ustava i zakona i rada u skladu sa sistemom vrijednosti.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Šerif Špago, koji je predlagač zakona o izmjenama zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, koji je danas usvojio Predstavnički dom, rekao je da je prijedlog njegovog zakona išao u redovnu proceduru zbog toga što se očekivalo da se u međuvremenu donese zakon o budžetu, koji nije usvojen.
– Još nemamo informacije, a nemamo ni dogovoren fiskalni okvir, tako da je moguće da ćemo imati određenih problema prilikom usvajanja zakona jer je on vezan za osnovicu koju je Ministarstvo finansija predložilo u decembru prethodne godine – naglasio je Špago
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, da će ovo biti godina pobede Ukrajine.
Zelenski je na Telegramu napisao da su 24. februara milioni Ukrajinaca napravili izbor i odabrali otpor i borbu.
“24. februara milioni nas su napravili izbor. Ne bela zastava, već plavo-žuta zastava. Ne bežanje, već suočavanje. Suočavanje sa neprijateljem. Otpor i borba”, napisao je Zelenski. Prema njegovim rečima, prethodna godina je bila godina bola, tuge, vere i jedinstva.”A ovo je godina naše nepobjedivosti. Znamo da će ovo biti godina naše pobjede!“, napisao je predsednik Ukrajine.
U dokumentu pod nazivom „Stav Kine o političkom rešavanju ukrajinske krize“, koji je objavljen onlajn, kinesko ministarstvo spoljnih poslova navodi da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u nastavku mirovnih pregovora, preneo je Si-En-En (CNN). Kina želi da spriječi da kriza u Ukrajini izmakne kontroli i napominje da su dijalog i pregovori jedini održivi načini za rešavanje sukoba, navodi se u dokumentu.
Kina je pozvala na prekid vatre i postepenu deeskalaciju i ublažavanje situacije, prenio je Rojters.
„Sukob i rat nikome ne koriste. Sve strane moraju ostati racionalne i uzdržane, da izbjegavaju raspirivanje plamena i zaoštravanje tenzija i spriječe dalje pogoršanje krize ili čak izmicanje kontroli”, navodi se u saopštenju.
Poslije svake tačke slijedi paragraf koji objašnjava stav Kine, ali ne daje konkretne prijedloge o tome na koji način bi kineski stavovi trebalo da se postignu.
U dokumentu se navodi sljedećih 12 tačaka: poštovanje suvereniteta svih zemalja, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta, prekid neprijateljstava, nastavak mirovnih pregovora, rešavanje humanitarne krize, zaštita civila i ratnih zarobljenika, očuvanje bezbjednosti nuklearnih elektrana, smanjenje strateških rizika, olakšavanje izvoza žitarica, zaustavljanje jednostranih sankcija, održavanje industrijskih i lanaca snabdjevanja stabilnim, kao i promovisanje postkonfliktne obnove.
Ambasador EU u Kini Horhe Toledo rekao je danas na brifingu za novinare u Pekingu da kineski dokument nije mirovni predlog i da će Unija proučiti kineske stavove, prenio je Rojters.
„Ako je dokument pozitivan znak za Ukrajinu onda je to pozitivan znak za EU, iako pomno proučavamo papir”, naveo je Toledo. Ukrajina je ocijenila da je kineski dokument dobar znak i saopštila da očekuje da Kina bude aktivnija u podršci Kijevu.
Otpravnica poslova ukrajinske ambasade Žana
Leščinska rekla je na istom brifingu da se nada da Kina poziva i Rusiju da zaustavi rat i povuče svoje trupe.
Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping danas održati “mirovni govor”.
Američki predsjednik Džozef Bajden imaće danas onlajn sastanak sa liderima G7 i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na obilježavanju godišnjice rata i najaviti nove sankcije pomagačima Rusije, saopštila je Bijela kuća.
Odnosi između Rusije i EU i dalje padaju u ambis i jednostavno ih nema, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.
“Posljednji put, u junu 2022. godine Savjet bezbjednosti pomenuo je odnose između UN i EU, rekli smo da zbog napora Brisela, odnosi između Unije i Rusije dotakli su dno. Kako se ispostavilo, postoji ambis ispod tog dna, gdje naši odnosi više ne postoje ali i jedinstvena Evropa nastavlja da pada”, naglasio je Nebenzja.
Prema njegovim riječima, kada istoričari opisiju 2022. godinu i 2023. godinu, najčešće riječi u dijelu koji se odnosi na EU su “degradacija, nemoć, kratkovidost i rusofobija”.
On je naglasio da zasluge za to imaju ne samo pojedini evropski lideri, već i birokrate među kojima je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku bezbjednosti Žozep Borelj, koj se ranije obraćao Savjetu bezbjednosti UN.
“Zahvaljujući vama gospodine Borelju, prošle godine dosta smo saznali o Evropi i istinskim bojama njene diplomatije. Na primjer, saznali smo da je Evropa bujna bašta okružena džunglom. Saznali smo da za evropske diplomate borba za mir povezana je sa povećanjem priliva oružja u zonu sukoba, čak iako je to, u principu zabranjeno pod regulativama EU”, napomenuo je Nebenzja.
Iako je tokom prošle godine došlo do drastičnog poskupljenja skoro svih proizvoda i do inflacije, broj izgrađenih stanova u Bosni i Hercegovini se ne smanjuje, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako se vidi u ovim podacima, tokom prošle godine je izgrađeno 2.889 novih stanova, što je za 9,9 odsto više u odnosu na godinu prije.
Broj završenih stanova je sličan broju kao prije pandemije virusa korona, odnosno 2019. godine, kada je izgrađeno 2.908 stanova.
Takođe, broj nezavršenih stanova je najveći u posljednjih pet godina.
Krajem 2022. godine, prema ovim podacima, bila su 4.723 nezavršena stana, što predstavlja rast za 10,4% u odnosu na 2021. godinu.
“Prosječna cijena prodatih novih stanova u BiH u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 2.419 KM po metru kvadratnom. To je u poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova u 2021. godini više za 32,3 odsto, a u odnosu na četvrti kvartal 2021. godine više za 27 odsto”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, rekao je za “Nezavisne” da je došlo do smanjenja potražnje novih stanova, ali da investitori nastavljaju sa građenjem.
“Šta je efekat toga da bude smanjena potražnja? Taj da će se sporije prodavati novi stanovi, ali neće stati investicioni ciklus. Da li će biti smanjenja investicionog ciklusa zavisi od tržišta. Što se tiče Banjaluke, cijene nisu padale. Cijena građevinskog materijala varira, ali nije na onom nivou kao što je bio početkom prošle godine. Ipak, ima drugih inputa koji utiču na cijene stanova kao što je cijena rada, koja je povećana”, naglasio je Milanović.
On kaže da je ipak osnovni generator ponuda i potražnja.
“Ciklus gradnje se ne zaustavlja i ne bi bilo dobro da se zaustavi jer je građevinarstvo grana koja najviše puni budžete i puno je ljudi angažovano na tom poslu, ali su tu uključene i druge grane kao što su drvna industrija, industrija namještaja i druge”, istakao je Milanović.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da stanogradnja u BiH nije usporila i jedan od osnovnih uzroka je inflacija i strah za depozite prouzrokovane finansijskim problemima grupacije Sber banke.
“To je povećalo tražnju za očuvanjem realne vrijednosti novca i sigurnost koju investicija u nekretninu sa sobom nosi. Kada u ekonomskom sistemu imate tražnju za stanovima, investicije u stanogradnju se povećavaju ili održavaju. Možemo očekivati finansijske rezultate privrednih društava koja se bave stanogradnjom, ali se može očekivati viši nivo profita. Viši profiti usmjeravaju kapital u sektore koji su profitabilniji. Može se očekivati da će u narednom periodu od 24 do 36 mjeseci doći do korekcije na tržištu nekretnina. Visina korekcije zavisi od mnogo faktora i nezahvalno je kvantifikovati, ali slučaj sa razvijenih tržišta je i do jedne trećine. Već sada jasan je trend u kojem vidimo korekcije tržišta nekretnina u SAD za 13%, a slično se već dešava i u Evropi”, pojasnio je Stevanović.
Dodao je da će najavljeni rast kamatnih stopa, prije svega referentnih, i scenario u kojem se do kraja godine očekuje referentna kamatna stopa oko 6% u SAD, te sličan scenario kod Evropske centralne banke, povećati trošak zaduživanja.
“Ne treba isključiti rast šestomjesečnog euribora za dodatnih dva procenta, sa sadašnjih 3,2% do kraja godine. U takvim okolnostima nije moguć dalji rast cijena nekretnina, a može se očekivati smanjenje tražnje i ponavljanje scenarija nakon 2007/2008. godine, kada je došlo do korekcije i cijena nekretnina i broja završenih stanova”, zaključio je Stevanović.