VRBAS Media

Autor: INFO

  • Višković pohvalio naše spasioce koji su među prvima krenuli put razrušene Turske

    Višković pohvalio naše spasioce koji su među prvima krenuli put razrušene Turske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da su spasioci iz Srpske u Turskoj pokazali veliko požrtvovanje, odgovornost, znanje i stručnost, te da su oni heroji i ponos Republike Srpske, jer su joj osvjetlali obraz.

    On je rekao da je Srpska sada dobila oko 50 ljudi koji mogu biti baza kako za edukaciju i obuku mladim ljudima, tako i za intervenciju ukoliko bi se desila slična situacija u Republici Srpskoj.

    Premijer Srpske je zahvalio ljudima iz Civilne zaštite, Gorske službe spasavanja, vatrogasnim jedinicama, kao i ljudima koji su u vlastitoj režiji odlazili da pomognu ugroženima u katastrofi koja se desila na prostoru Turske i Sirije.

    – Republika Srpska sada ima kvalifikovane ljude, koji su za 10 dana naučili više nego za 10 i više godina na obukama, predavanjima i treninzima – rekao je Višković za portal “Banjaluka.net”.

    Višković je istakao da su pretraga, pronalazak i izvlačenje ljudi ispod ruševina bili više nego izazovni i opasni.

    – Naši ljudi su pokazali veliko požrtvovanje, odgovornost, znanje i stručnost, nisu se ni po čemu razlikovali od sličnih ekipa koje su došle iz razvijenijih zemalja- rekao je Višković.

    Višković je podsjetio da se u Narodnoj skupštini Srpske vodila neprikladna rasprava koja šteti svima, kao i da su se spasioci nazivali neznalcima koji su pokupljeni iz kancelarija i da idu na turistička putovanja u Tursku.

    – Na najgrublji način su ti ljudi izvrijeđani i omalovaženi i prije samog polaska. To je loše i nedopustivo. LJudi koji rizikuju svoje živote i idu tamo gdje je hladnoća, nema struje, hrane i vode, nema uslova za život i bili su spremni da pod vedrim nebom provode dane samo da pomognu- naglasio je Višković, te dodao da je vrijeđanje tih ljudi sramotno.

    Prema njegovim riječima, spasioci su u Tursku išli u ime Republike Srpske i o republičkom trošku i oni su njen ponos, jer su osvjetlali obraz Srpske.

    – Predsjednik Srpske Milorad Dodik i ja smo bili u kontaktu sa njima dok su bili u Turskoj kako bi se informisali šta rade i da li su svi dobro. Komunicirali smo video-pozivom i mogli smo se vidjeti, a tako sam imao uvid i gdje borave. Moja želja je bila samo da se zdravi svi vrate svojim porodicama u Republiku Srpsku – poručio je Višković.

    On je naglasio da je Srpska pripremila 20 kamiona humanitarne pomoći, koja će uskoro krenuti u Tursku i Siriju.

    – Mi imamo određene zalihe robe koje su uzete kroz Zakon o interventim nabavkama, a tu su i pšenica koja će biti pretvorena u brašno, konzervirana hrana, ulje, so i šećer – naglasio je Višković.

    On je istakao i da su nabavljene određene količine ćebadi koje nisu bile na stanju, ali su nabavljene, te da će sve putem Konzulata Turske u Banjaluci biti upućeno gdje oni odluče, dok će jedan dio otići Siriji

  • Teren za „Srpska open“ bez tendera gradi 20 firmi

    Teren za „Srpska open“ bez tendera gradi 20 firmi

    Više od 23 miliona KM javnog novca, bez javnog tendera biće uloženo u infrastrukturu u i oko parka „Mladen Stojanović“, a najviše za potrebe ATP turnira “Srpska open”.

    I dalje je najproblematičnija izgradnja sportskog terena koja će progutati oko 18 miliona KM, a za koju nadležni ne žele precizirati da li ima potrebne dozvole.

    Predsjednik građevinskog odbora i potpredsjednik Teniskog saveza RS Saša Trivić je kazao da se radi o velikom poduhvatu koji treba provesti u kratkom roku.

    “Preko 50 projektanata je u zadnja četiri mjeseca radilo na projektovanju, a na gradilištu radi 20 firmi i svi materijali koji su ugrađeni su kvalitetni”, kazao je Trivić koji je danas sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivkovićem obišao radove.

    Stanivuković: Kako odmiču radovi tako ćemo pribavljati dozvole
    S obzirom na to da je Teniski savez RS investitor, novinarka CAPITAL-a je pitala Trivića da li su za projekat u međuvremenu obrzbijeđene sve dozvole.

    Međutim, odgovor nije stigao od Trivića već od gradonačelnika Draška Stanivukovića koji je rekao da je “on zadužen za pružanje tih vrsta informacija”. No, ponovo nije bio konkretan. Rekao je da su svi radovi na sportskom terenu “pokriveni potrebnim dozvolama”.

    “U ovoj fazi imamo sve što je potrebno kako odmiču radovi tako će se pribavljati potrebne dozvole”, rekao je on.

    Naveo je da imaju privremenu dozvolu koja se uklapa u postojeće prostorno planske dokumente.

    Dodao je da za “sve ono što se vidi ima dozvola”

    “Svaki grumen zemlje je papirološki pokriven dozvolama”, tvrdi Stanivuković i napominje da to važi i za sve radove koji se odvijaju u parku „Mladen Stojanović“.

    Iako gradonačelnik nije precizirao, CAPITAL je već pisao da postoji dozvola za izvođenje pripremnih radova i to samo za izgradnu privremenog sportskog objekta, iako je na prvi pogled i laiku jasno da se tu ne gradi privremeni objekat već armirano-betonska dvorana.

    Izgradnja sportskog terena/arene za potrebe ATP turnira „Srpska open“ bi prema procjenama trebala koštati oko 18,5 miliona KM.

    Grad Banjaluka se obavezao da će izdvojiti najveći dio novca za njegovu gradnju. Planom kapitalnih investicija je predviđeno da se u ovoj godini izdvoji ukupno 16,5 miliona KM. Od te sume Grad iz redovnih budžetski sredstava izdvaja 1,5 miliona KM, deset miliona KM iz kredita, a pet miliona „stiže“ iz ostalih izvora.

    Samu izgradnju sportskog objekta prati niz neregularnosti o čemu je CAPITAL pisao seriju tekstova.

    Radovi su počeli u novembru prošle godine bez potrebnih dozvola. Građevinsku dozvolu za izvođenje pripremnih radova, za izgradnju privremenog sportskog objekta je tek u drugoj polovini januara ove godine izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

    Takođe, uz park se odvijaju radovi mimo važećeg regulacionog plana koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno – konferencijski centar, a ne sportski teren, arena ili dvorana.

    Izvođače radova je birao Teniski savez RS, što je urađeno samo sa ciljem da država zaobiđe Zakon o javnim nabavkama.

    Radovi i parku „Mladen Stojanović“
    Osim sportskog terena brojni radovi se odvijaju u samom parku „Mladen Stojanović“ i oko parka.

    Stanivuković je i prošle sedmice takođe bio u obilasku ove lokacije i rekao je da infrastrukturni radovi koštaju ukupno 23,5 miliona KM od čega je 18, 5 miliona KM potrebno za sportski teren za ATP turnir „Srpska open“, a na preostalu infrastrukturu ide oko pet miliona KM.

    U tu preostalu infrastrukturu spada izgradnja kružnog toka „turbo rotor“ uz rekonstrukciju saobraćajnice Ulice olimpijskih pobjednika. Pravi se nova saobraćajnica između parka „Mladen Stojanović“, te sportskog terena koja bi trebala da ima šetalište biciklističke staze i novu aleju koja se pruža prema novom stambenom naselju koje se nalazi u blizini te lokacije.

    Stanivuković je objasnio je da će biti napravljen skver oko buduće arene/sportskog terena te parka „Mladen Stojanović“ i da se radi o površini gdje će se moći održavati koncerti i okupljanja građana, druženja i manifestacije.

    Naveo je da će taj skver imati i spoj prema parku „Mladen Stojanović“ i da će ta staza ići prema fontani u parku gdje će biti izlaz.

    „Staza će biti široka deset metara. Pojedini se pitaju zašto. Ranija staza je bila sedam metara, a sada stavljamo deset, ali smo zadržali sva stabla. Potrebno je da imamo staze koje mogu „primiti“ već broj ljudi. Evo sada nas očekuje teniski turnir. U areni će na primjer biti 5.000 ljudi, a vani najmanje hiljadu. Svi oni trebaju negdje da budu“, objasnio je on.

    Dodao je da će u parku biti urađena trim staza, napravljeni javni toaleti, postavljen novi mobilijar na dječjim igralištima, klupe te urađena nova rasvjeta. Ističe da se osim toga obnavljaju svi postojeći teniski tereni u parku Mladen Stojanović.

  • Rusi duguju Rafineriji ulja Modriča skoro 40 miliona KM

    Rusi duguju Rafineriji ulja Modriča skoro 40 miliona KM

    Rafinerija ulja Modriča potražuje od povezanih lica 43,3 miliona KM, a najviše od ruske „Optima grupe“ i to 39,5 miliona maraka.

    Prethodnih godina rafinerija je vršila uslugu prerade baznog uljnog štoka, a zatim i proizvodnje gotovih proizvoda motornih ulja i maziva za potrebe „Optime“.

    Međutim, revizorski izvještaj ovog preduzeća otkriva da je krajem avgusta prošle godine Rafinerija ulja potpisala ugovor sa povezanim licem „Optima grupa“, u kojem je definisano pružanje usluga proizvodnje poluetilenske ambalaže.

    Od ukupno 39,5 miliona koje potražuje od „Optime“ rukovodstvo rafinerije lani je otpisalo 3,4 miliona tako da su na kraju neto potraživanja iznosila oko 36,1 milion maraka.

    „Društvo ima značajnu koncentraciju kreditnog rizika u vezi sa potraživanjima, jer je najveći dio poslovanja društva orijentisan na uslužnu preradu za povezano preduzeće ’Optima grupa’ i najveći dio potraživanja se odnosi na ovo povezano pravno lice“, navedeno je u revizorskom izvještaju.

    Veći dio potraživanja čine potraživanja starija od godinu dana.

    Rafinerija ulja je prošlu godinu završila u minusu od 1,5 miliona čime je akumulirani gubitak društva dostigao skoro 109 miliona КM.

    Ovoliki gubitak, kako navode revizori, ukazuje na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja.

    „Sposobnost društva da nastavi poslovanje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva“, piše u izvještaju.

    Rafinerija je i u prošloj godini nastavila sa otpuštanjem radnika tako da je njihov broj na kraju 2022. iznosio 198 odnosno 37 manje nego godinu ranije.

    CAPITAL je u više navrata pisao o otpuštanju radnika u ovom preduzeću, a krajem prošle godine je počelo i suđenje po tužbi bivših radnika koji tvrde da su nezakonito dobili otkaze.

    Rafinerija ulja Modriča privatizovana je 2007. godine zajedno sa Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi „Nestro Petrol“ ruskoj kompaniji „NjeftegazinKor“ za 236 miliona KM.

    Godinu dana kasnije u Banjaluci je osnovana „Optima grupa“ koja zajedno sa rafinerijama i pumpama posluje u okviru „Nestro grupacije“.

    „Optima grupa“ godinama unazad posluje sa ogromnim gubicima, a istraživanje CAPITAL-a je pokazalo da su ruski investitori pod velom tajne i daleko od očiju javnosti, za nepune tri godine, u svojim izvještajima prikazali da su u ovo preduzeće unijeli 1,77 milijardi maraka.

  • Srpska dobija digitalni poljoprivredni sistem

    Srpska dobija digitalni poljoprivredni sistem

    U prosjeku, desetak odsto zahtjeva od kontrolisanog broja ne ispuni uslove za podsticajna sredstva zbog netačnog prikazivanja podataka. To nije veliki broj, ali bi se i on mogao izbjeći kroz kompletiran informacioni sistem u oblasti poljoprivrede u Republici Srpskoj, jer bi kontrole bile preciznije, a uštede veće, kaže Gordana Rokvić, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci.
    Ona objašnjava da je za odgovorno, transparentno i efikasno upravljanje sredstvima agrarnog budžeta neophodno imati pouzdan informacioni sistem jer se time efektivnije koriste sredstva, bolje usmjeravaju mjere podrške na bazi stvarnih podaka i ostvaruju uštede u procesima kontrole na terenu.

    Kad se tome doda podatak da je Registar poljoprivrednih gazdinstava, u koji se upisuju svi poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju u Srpskoj, čime ispunjavaju osnovni uslov za za ostvarivanje prava na podsticaje, uspostavljen još 2014. godine, jasno je da je došlo vrijeme za “doradu”.

    “Taj Registar je, od tada, minimalno dograđivan novim obrascima i, nakon skoro deset godina, postoji potreba za zanavljanjem registra u cjelini. To proizilazi iz potrebe osavremenjavanja digitalne platforme na koju je Registar postavljen, pa do usklađivanja sadržaja pojedinih modula u Registru sa novim Zakonskim okvirom u poljoprivredi koji će biti donesen ove godine, kao i potrebama detaljnijeg uvida u strukturu poljoprivredne proizvodnje“, kaže Rokovićeva za BL portal.

    Osavremenjavanje digitalne platforme zapravo znači kreiranje integrisanog poljoprivrednog informacionog sistema (ET-farm), čiji su obavezni dijelovi, kako objašnjava naša sagovornica, statistički sistem baziran na podacima iz popisa poljoprivrede, mreže računovodstvenih podataka poljoprivrednih gazdinstava, kao i poljoprivredni tržišni informacioni sistem.

    “Zatim, tu su registri – registar poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, registar identifikacije životinja, fitosanitarni registar, registar vina i vinove loze, organske hrane i slično. Dalje, integrisani administrativni kontrolni sistem koji čine sistem identifikacije zemljišnih parcela, kompjuterizovana baza podataka o životinjama koja se primenjuje za mjere podrške po grlu, integrisani sistem kontrole koji osigurava sistematske provjere zahtjeva za podršku zasnovane na računarskim unakrsnim provjerama i fizičkim kontrolama na farmi”, objašnjava Rokovićeva.

    Jedan od najbitnijih dijelova ovog sistema je i veterinarski informacioni sistem, kojim se obezbjeđuje preciznija registracija vlasnika i broja životinja, kao i obilježavanje i vakcinacija grla. Kako je za BL portal ranije objasnila Dragana Oklješa iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Veterinarski informacioni sistem već je u poodmakloj fazi razvoja i primjene.

    „Tokom 2022. godine realizovana je druga faza razvoja sistema i provedena javna nabavka za izradu treće faze, čija je realizacija u planu tokom 2023. godine. Sve to ima za cilj unapređenje postojećih opcija i dogradnje sistema“, istakla je Oklješa.

  • Sukob u Ukrajini uticao na BiH: Izvoz u godini sukoba povećan skoro šest puta

    Sukob u Ukrajini uticao na BiH: Izvoz u godini sukoba povećan skoro šest puta

    U godini koju je obilježio sukob u Ukrajini, BiH je u tu zemlju plasirala skoro šest puta veću količinu različite robe u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz bio manji.
    Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani je u Ukrajinu plasirano 10,89 miliona kilograma raznih proizvoda, među kojima najviše neorganskih hemijskih proizvoda, mašina, vozila, proizvoda od čelika, te farmaceutskih proizvoda, ukupne vrijednosti 16,26 miliona maraka.

    Godinu ranije, u Ukrajinu je plasirano 1,9 miliona kilograma robe vrijednosti oko devet miliona maraka.

    U Spoljnotrgovinskoj komori BiH za “Glas” pojašnjavaju da je osnovna razlika kada je riječ o izvozu u Ukrajinu to što se u 2021. godini po tarifnom broju 28 izvoz odnosio na anorganske kiseline, soli tih kiselina i umjetni korund.

    “U prošloj godini izvoz po toj tarifnoj glavi odnosio se na komercijalni amonijev karbonat, umjetni korund i ostale anorganske kiseline. Osnovna razlika je u izvozu amonijevog karbonata u vrijednosti od devet miliona maraka u prošloj godini, a nismo ga izvozili u 2021”, objasnili su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    Prema riječima hemičara amonijev karbonat je organsko jedinjenje koje se proizvodi u hemijskoj industriji, podsjeća na kristale šećera, a topi se na 50 stepeni Celzijusa i rastvara na amonijak, ugljen dioksid i vodu, a rastvorljiv je u vodi. Smatra se da je amonijev karbonat bio preteča modernih praškova za pecivo, a osim toga koristi se u poljoprivredi za suzbijanje gljivičnih oboljenja kultura, zbog čega ne čudi plasman u Ukrajinu imajući u vidu da ta zemlja ima velike zasade pšenice.

    U veoma malim koncentracijama povećava kiselost hrane i koristi se u prehrambenoj industriji, međutim u ogromnim količinama ta supstanca je veoma toksična, grize za oči i u većim koncentracijama može da izazove smrt.

    Kada je riječ o uvozu robe, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani je iz Ukrajine stiglo 13,7 miliona kilograma robe, u kojoj su prednjačila uljana sjemena, drvo, masnoće i farmaceutski proizvodi, ukupne vrijednosti 36,04 miliona maraka.

    U 2021. godini u BiH je iz Ukrajine stiglo 19,5 miliona kilograma robe ukupne vrijednosti 37,98 miliona maraka.

    Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da su Srpska i Ukrajina i prije sukoba imale veoma skromnu robnu razmjenu.

    “Svega 0,1 odsto od ukupne robne razmjene RS sa inostranstvom je razmjena sa Ukrajinom. Ako samo to posmatramo, RS i ne bi imala nekih značajnih posljedica od rusko-ukrajinskog sukoba, međutim indirektno se sve to odražava jer naš najveći spoljnotrgovinski partner je EU, a oni su najdirektnije pogođeni sukobom po pitanju energetike i drugih oblika saradnje”, rekao je Ćorić.

    Farmaceutska industrija

    Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je za “Glas” da je prema njegovim saznanjima u prošloj godini domaća farmaceutska industrija imala jako tržište u Ukrajini.

    “Sukob u Ukrajini je imao indirektan uticaj na cijeli Balkan. Evropski glavni igrači na tržištu su dijelom zbog biznisa, a dijelom zbog politike odlučili da se okrenu najbližim, a pouzdanim partnerima i tu se ukazala šansa za nas. Naše farmaceutske kompanije imale su tamo sigurno tržište u prošloj godini”, rekao je Jašarspahić.

  • Betonski krugovi na trotoaru

    Betonski krugovi na trotoaru

    Još juče su betonski krugovi oko stabala u banjalučkom parku “Mladen Stojanović” bili dio trotoara, odnosno pješačke i biciklističke staze.
    U ovom parku traje rekonstrukcija, ali ovakvo rješenje izazvalo je brojne komentare, prije svega na društvenim mrežama.

    Očigledno su ih vidjeli i u Gradskoj upravi, jer su već danas građevinci reagovali i betonskih krugova više nema na trotoaru.

    Gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću izgleda da se nisu svidjele kritike. Neki se bune što je trotoar, kako kaže, “cent” prošao oko drveta kod parka.
    ,,Vidim tamo neki nam našli manu, što se jedno drvo ogradilo pa prešlo malo na trotoar. Na gradilištu koje vrijedi 20, 30 miliona maraka, ako nam je to najveća mana, evo ja potpisujem. I znam da je već riješeno”, rekao je Stanivuković.

  • Vojska spremna: Kreću na Krim?

    Vojska spremna: Kreću na Krim?

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je na konferenciji za novinare u petak najavio slanje boraca Ukrajine u inostranstvo da se pripreme za zauzimanje Krima.

    “Preduzimaju se vojni koraci, mi se spremamo za njih. Mi smo psihički pripremljeni. Pripremamo se tehnički, naoružanjem, snagama, formiramo brigade, formiramo ofanzivne jedinice raznih vrsta i tipova, šaljemo ljude na obuku ne samo u Ukrajini, znate, već i u drugim zemljama”, rekao je on.

    Početkom februara, vršilac dužnosti načelnika MUP-a Ukrajine Igor Klimenko saopštio je da su kijevske vlasti počele da formiraju jurišne brigade za zauzimanje Krima i Donbasa. Prema njegovim rečima, projekat je nazvan „Ofanzivna garda“.

    Pretpostavlja se da će osnovu jedinica činiti aktivni i bivši vojni, graničari i policajci sa značajnim borbenim iskustvom.

    Posle početka specijalne operacije, kijevske vlasti su više puta najavljivale planove za pokretanje ofanzivne operacije na poluostrvu, uključujući i izveštaje o novim isporukama zapadnog naoružanja.

    Na Krimu su takvi pokušaji nazvani samoubilačkim, uz napomenu da je jednostavno nemoguće oduzeti deo teritorije moćnoj nuklearnoj sili.

  • Zelenski se izjasnio: Kineski predlog nije plan

    Zelenski se izjasnio: Kineski predlog nije plan

    Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da kineski predlog za rešavanje ukrajinske krize ne smatra planom već razmišljanjima Pekinga na tu temu.

    “Čini mi se da to nije bio mirovni plan Kine, nije ni rezolucija ni deklaracija. To nije infrastruktura za tako nešto. Čini mi se da je Kina iznela svoja razmišljanja s tim u vezi”, rekao je on na pres konferenciji.

    Zelenski je dodao da to što je Kina počela da se bavi ukrajinskim sukobom smatra za pozitivnu promenu. Naveo je da u nekim predlozima ima dodirnih tačaka sa ukrajinskim stavovima i da na tome treba da se radi dalje.

    “Naš cilj je da okupimo sve da bismo jedne izolovali”, rekao je Zelenski i dodao da plan u kojem se ne pominje povlačenje ruske vojske nije odgovarajući za Kijev.

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine objavilo je ranije danas dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o rešavanju konflikta u Ukrajini, a kao najvažnija stavka navodi se momentalni prekid neprijateljstava i prelazak na mirovne pregovore.

  • “Peking gasi požar vodom, a Vašington benzinom”

    “Peking gasi požar vodom, a Vašington benzinom”

    Lider DNR Denis Pušilin komentarisao je kineski plan u 12 tačaka za rešavanje ukrajinske krize, navodeći da Peking gasi požar vodom, a Vašington – benzinom.

    “Zapad na čelu sa SAD zahteva preduslove (iz tzv. plana ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog) pre početka pregovora. Pri tome povećava isporuke oružja čime samo izaziva eskalaciju konflikta. Peking je za gašenje požara vodom, a Vašington benzinom. Stavovi se sve više radikalizuju a vektori razilaze”, napisao je Pušilin.

    Prema njegovim mišljenju, u međunarodnoj zajednici se dešava raskol između dve grupe država – onih koje slede svoje nacionalne interese poštujući druge i onih koji se rukovde idejama kolonijalizma.

    Pušilin je rekao da ako bi se specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini prekinula a da pri tome ciljevi ne bi bili postignuti to bi samo značilo da se novi rat odlaže za kasnije.

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine objavilo je ranije danas dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o rešavanju konflikta u Ukrajini, a kao najvažnija stavka navodi se momentalni prekid neprijateljstava i prelazak na mirovne pregovore.

  • EU usvojen deseti paket sankcija protiv Moskve

    EU usvojen deseti paket sankcija protiv Moskve

    Poljska se saglasila da prihvati novi paket sankcija EU protiv Rusije ali je saglasnost uslovljena i zavisi od šest tačaka, rekao je poljski ambasador u EU Andrej Sados.

    Diplomate su ranije izjavile da članice EU treći dan zaredom nisu uspjele da postignu saglasnost o novim sankcijama protiv Rusije pošto je Poljska odbila zahtjev Italije za blaža ograničenja na uvoz gume.

    Švedsko predsjedništvo EU saopštilo je da je postignuta saglasnost o desetoj rundi sankcija protiv Rusije.

    Paket obuhvata oštrije regulative za izvoz robe dvojake upotrebe te mjere protiv firmi koje podržavaju Moskvu u sukobu, šire propagandu ili isporučuju dronove koje koristi Rusija.