VRBAS Media

Autor: INFO

  • Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Pregovarači demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa Kevina Mekartija održali su razgovore, koje su obje strane opisale kao “produktivne”, u pokušaju da postignu dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja SAD i izbjegnu katastrofalni scenario da Amerika ne bude u stanju da plati svoje račune.

    Poslije četvoročasovnog sastanka u Beloj kući, Mekarti je izjavio da se u pregovorima napredovalo i da će se oni nastaviti tokom večeri. Predvidio je da će dvije strane postići dogovor, iako je ostalo još nekoliko nerešenih pitanja, prenosi Glas Amerike.

    “Načinili smo napredak u razgovorima, tako da je to veoma pozitivno”, rekao je Mekarti novinarima. “Želim da budem uvjeren da smo postigli pravi dogovor, a mogu da vidim da idemo u tom smjeru”, rekao je on.

    Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer kaže da razgovori daju rezultate.

    “Ako nastave da se održavaju u duhu dobre volje, možemo da postignemo sporazum”, izjavila je na brifingu za novinare, dok su vođeni razgovori.

    Ranije danas, Mekarti je ukazao da je optimista u smislu da bi se napredak mogao ostvariti prije 1. juna i isteka roka – kada bi Ministarstvo finansija moglo ostati bez rasploživog novca.

    “Nadam se da ćemo ostvariti napredak”, poručio je Mekarti, odbacujući odgovornost za krizu, rekavši da je krivica na strani Bijele kuće.

    Pregovori o gornjoj granici duga direktno su povezani sa već poznatim problemom – republikanci predvođeni Mekartijem nastoje da smanje potrošnju federalne vlade, dok Bajden i demokrate to ne žele, navodi Glas Amerike.

  • Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Protivgradna zaštita ispalila je juče 135 protivgradnih raketa na teritoriji Republike Srpske, od čega 42 na području Banjaluke.

    Dejstvovalo je u popodnevnim časovima 46 protivgradnih stanica sa područja Gradiške, Laktaša, Banjaluke, Prijedora, Čelinca, Milića, Bratunca, Srebrenice, Trebinja, Nevesinja i Gacka, saopštila je “Protivgradna preventiva Republike Srpske”.

    Na području Laktaša ispaljeno je 20 protivgradnih raketa, po Gradiške i Prijedora 19, po Bratunca i Srebrenice devet, Milića osam, Nevesinja tri, a po dvije su ispaljene na području Čelinca, Trebinja i Gacka.

    Strijelci su prijavili na području Milići i Gradiške pojavu sugradice u pljusku.

    Iz “Protivgradne preventive” napominju da su tokom dana postojale privremene zabrane korištenja vazdušnog prostora od Centra letnih informacija Banjaluka.

  • BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, zemljama CEFTA i EFTA, je u prva četiri mjeseca ove godine bila 13,26 milijardi KM i manja je nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, u četiri mjeseca ove godine u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

    “Ukupan obim razmjene s EU je 10,4 milijarde KM i manji je za 287 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. U EU je izvezeno robe vrijedne 4,3 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od jedan odsto, tako da je u odnosu na prethodnu godinu izvezena gotovo ista vrijednost. Uvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od šest milijardi, što je povećanje od 331 milion KM ili šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit u razmjeni sa EU iznosi 1,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72 odsto”, stoji u podacima.

    U EU se najviše plasiralo izolovane žice za 213.832.677 KM, električne energije za 200.141.743, te sjedala za 194.177.073 KM.

    S druge strane, iz EU je najviše došlo naftnih ulja za 577.124.183 KM, automobila i drugih motornih vozila za 238.458.196 KM, te kamenog uglja, briketa i sličnih krutih goriva za 145.697.805 KM.

    BiH je sa zemljama CEFTA u četiri mjeseca imala razmjenu od 2,5 milijardi KM i ona je smanjena usljed smanjenja i izvoza i uvoza.

    “Obim razmjene je manji za 58,8 miliona KM. Na tržište CEFTA je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijardu KM, što predstavlja smanjenje od 45,6 miliona KM ili četiri odsto. Sa tržišta CEFTA je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde, što je gotovo jednako prošlogodišnjem izvozu za isti period (smanjenje jedan odsto). Deficit u razmjeni sa CEFTOM iznosi 299,4 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 78 odsto”, navodi se u podacima.

    Najviše je izvezeno električne energije za 214.484.929 KM, koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog ugljena za 98.519.096 KM i mrkog uglja za 68.681.157 KM, dok je uvezeno naftnih ulja za 82.610.358 KM i kukuruza za 42.453.576 KM.

    Sa zemljama EFTA smanjena je razmjena za 156,6 miliona KM i u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 366,2 miliona KM.

    “Izvoz je iznosio 182,7 miliona KM i povećan je za 32 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od 183,5 miliona KM, što je smanjenje za 188,6 miliona KM ili 51 odsto. Uglavnom sva razmjena se obavlja sa Švajcarskom, tako da je i ovo smanjenje uglavnom povezano sa smanjenjem izvoza u tu zemlju. Deficit iznosi 869.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 99,5 odsto”, navodi se.

    Izvezeno je električne energije za 86.364.311 KM, ostalog namještaja i njegovih dijelova za 12.624.682, a uvezeno je aluminijuma za 43.599.471 KM i naftnih ulja za 32.089.989 KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da kada je riječ o padu vrijednosti izvoza, on se dijelom može objasniti i nižim cijenama određenih proizvoda koji se sada jednostavno više ne mogu prodati po ranijim višim cijenama i jednaki obim izvoza ima manju vrijednost.

    “S druge strane, količinsko umanjenje izvoza mogu objasniti akumulirani efekti inflacije koji su iscrpili kupovnu moć i umanjili tražnju na mnogim tržištima, a mjere koje su centralne banke poduzimale protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa su djelovale i na usporavanje ekonomskih aktivnosti, što je kombinovano uticalo na smanjenje tražnje i time i količinsko smanjenje našeg izvoza. Slično je i s uvozom kada je riječ o količinama namijenjenim daljoj preradi radi izvoza, te smanjenju tražnje na domaćem tržištu zbog pada kupovne moći”, objasnio je Gavran.

  • Stoltenberg: Ukrajina neće u NATO dok traje rat

    Stoltenberg: Ukrajina neće u NATO dok traje rat

    Ukrajina neće moći da se pridruži NATO-u sve dok u toj zemlji traje rat, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Mislim da su svi shvatili da postati član usred rata nije na dnevnom redu”, poručio je Stoltenberg, prenosi Rojters.

    Kako je rekao, “pitanje je šta se dešava kada se rat završi”.

    Generalni sekretar NATO-a u posjeti je Briselu gdje prisustvuje događaju u organizaciji njemačkog Maršalovog fonda SAD.

  • Mišustin: Odnosi s Kinom na visokom nivou bez presedana

    Mišustin: Odnosi s Kinom na visokom nivou bez presedana

    Ruski premijer, Mihail Mišustin potpisao je niz sporazuma s Kinom u srijedu tokom putovanja u Peking, opisujući bilateralne veze na visokom nivou bez presedana, uprkos negodovanju Zapada prema njihovim odnosima dok traje specijalna vojna operacija u Ukrajini.

    Premijer Mišustin – najviši ruski zvaničnik koji je posjetio Peking otkako je Moskva poslala hiljade svojih vojnika u Ukrajinu u februaru 2022. – razgovarao je s kineskim premijerom Li Cianom i trebao se sastati s predsjednikom Si Đinpingom.

    S krizom u Ukrajini u svojoj drugoj godini i Rusijom koja sve više osjeća težinu zapadnih sankcija, Moskva se oslanja na podršku Pekinga, mnogo više nego Kina na Rusiju, hraneći se kineskom potražnjom za naftom i gasom.

    Pritisak sa Zapada nije pokazao znakove popuštanja, s vikend deklaracijama Grupe sedam zemalja koje su izdvojile obje zemlje u vezi s mnoštvom pitanja, uključujući Ukrajinu.

    “Danas su odnosi između Rusije i Kine na visokom nivou bez presedana”, rekao je Mišustin Liju na njihovom sastanku.

    Odlikuje ih zajedničko uvažavanje interesa jednih i drugih, želja za zajedničkim odgovorom na izazove, što je povezano s pojačanim turbulencijama u međunarodnoj areni i pritiskom nelegitimnih sankcija kolektivnog Zapada, rekao je premijer Rusije.

    Potom je dodao:

    “Kao što kažu naši kineski prijatelji, jedinstvo omogućuje pomjeranje planina”, naglasio je Mišustin, prenosi “GlobalNews”.

    Među potpisanim memorandumima o razumijevanju su sporazum o produbljivanju investicione saradnje u trgovinskim uslugama, pakt o izvozu poljoprivrednih proizvoda u Kinu te drugi o sportskoj saradnji.

    Predviđa se da će ruske isporuke energije Kini ove godine porasti za 40 odsto, a dvije zemlje razgovaraju o isporukama tehnološke opreme Rusiji, izvijestila je novinska agencija “Interfax”.

  • Dodik: Srpska želi da gradi gasovod Nova istočna interkonekcija

    Dodik: Srpska želi da gradi gasovod Nova istočna interkonekcija

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je Srpska želi da izgradi gasovod Nova istočna interkonekcija i da je postignut određen napredak, ali da svemu tome predstoji dug put.

    “Mi smo mali potrošači, skoro beznačajni u smislu ukupne potrošnje u regionu, kamoli u odnosu na globalni nivo, ali imamo svoje potrebe, želimo da vidimo čvrstu riješenost sa ruske strane da podrže kompanije da investiraju u ovaj gasovod”, rekao je Dodik za “Raša tudej”.

    On je podsjetio da je Savjet ministara nedavno odlučio da se o tome pregovara sa Srbijom i postigne sporazum o lokaciji konekcije gasovoda.

    “Ipak, pred nama je još dug put. Moramo da provedemo i pratimo nekoliko procedura, ali to je realnost i postignut je određeni napredak. Želimo da izgradimo ovaj gasovod”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska nastavlja da sarađuje sa Rusijom, ocijenivši da je saradnja bliska.

    “Odbacili smo politiku potčinjenosti koju nam nameće Zapad u vezi sa sankcijama Rusiji i prekidom svake saradnje sa Moskvom. Namjeravamo da provodimo našu originalnu politiku. Mi jednako želimo da sarađujemo i sa drugim zemljama koje to žele”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da Srpska nije prekinula veze sa Rusijom jer neko drugi protiv nje ratuje, iako sada većina Zapada ima stav u smislu “ako niste sa nama onda ste protiv nas”.

    On je podsjetio da je prije početka vojne operacije u Ukrajini Rusija predstavila Zapadu dokument u vezi sa bezbjednosti, a na to niko nije reagovao.

    Dodik smatra da je to tipična arogancija Zapada, da odbaci mišljenja drugih, vođena dugoročnim interesima da dobije ono što želi i čija politika se provodi zahvaljujući naporima lobiranja.

    On je rekao da se ovdje ne radi o zaštiti Ukrajine, odnosno da je to samo izgovor koji koriste da igraju na kartu emocija.

    “Mislim da je stvar u tome što Rusija ima ogromne, beskonačne resurse, a cilj Zapada je da ih posjeduje, što je uzaludno. Zapadna Evropa nema gas, naftu, rijetke metale, ugalj ili neke druge prave resurse koji su važni za budućnost svijeta”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je EU pokušala da izgradi politiku sa svima, ali da su Amerikanci rekli da je Unija njihov projekat i da će raditi onako kako to hoće Amerika. “Prema tome nijedan evropski lideri nije zaista nezavisan”, kaže on.

    Dodik je dodao da ovdje stvari režiraju predsjednici SAD DŽozef Bajden i Ukrajine Vladimir Zelenski, koji postavljaju zahtjeve različitim zemljama EU.

    Dodik je rekao da razumije pravu poziciju Rusije, te ponovio da Republika Srpska nije dozvolila BiH da podrži sankcije protiv Rusije, iako su neki njeni ambasadori u EU i UN to učinili na vlastitu inicijativu neodgovorno zaobilazeći zakone i Ustav BiH.

    “O sankcijama nije postignut konsenzus i to neće biti moguće u budućnosti. Upravo zato je Republika Srpska pod velikim pritiskom i sve je teže nama da harmonizujemo našu ionako tešku situaciju u smislu ekonomije, politike, finansija ili bilo koje druge sfere”, rekao je Dodik.

  • Šeranić ocijenio: Vlast Srpske dobro odgovorila na izazove tokom epidemije

    Šeranić ocijenio: Vlast Srpske dobro odgovorila na izazove tokom epidemije

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić ocijenio je da je vlast u Srpskoj dobro odgovorila na izazove tokom epidemije virusa korona, što su potvrdili i strani stručnjaci.
    “Smatram da je vlast dobro odgovorila na tu situaciju. To nije bila potvrda nas samih, nego i drugih ljudi, ovdje su dolazili predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije za vrijeme pandemije, pa su obilazili i Univerzitetski klinički centar. Mislim da smo uradili dobru stvar, da smo se dobro borili protiv svega toga, da smo uspjeli da organizujemo sistem”, rekao je Šeranić za ATV.

    Šeranić je naveo da će virus korona i dalje biti prisutan, te da su njegove posljedice nešto što će se tek izražavati, objašnjavajući da je tu riječ o opasnostima od poremećaja zgrušavanja krvi i infarkta.

    Resorni ministar je apelovao da se građani Srpske, koji to do sada nisu učinili, prijave u Fond zdravstvenog osiguranja Srpske kako bi ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu.

    On je rekao da je zadovoljan radom aktuelnog sastava Vlade Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, dodajući da su u oblasti zdravstva i socijalne zaštite u proteklom peridu uvođena nova prava u korist građana.

    Šeranić je podsjetio da su aktuelni infrastrukturni projektu izgradnje i rekonstrukcije bolničkog sektora Srpske, istakavši novu bolnicu u Trebinju i Doboju.

    Govoreći o finansijskim obavezama zdravstvenih ustanova Srpske, Šeranić je rekao da sve ustanove trenutno redovno plaćaju poreze i doprinose.

    “Uveli smo 22 ustanove na trezorski sistem poslovanja i one sada funkcionišu prema tom sistemu, što znači da je kontrola njihovih troškova i načina poslovanja mnogo bolja”, rekao je Šeranić.

    Šeranić je podsjetio da je u protekle dvije godine mnogo urađeno na povećanju plata radnicima u zdravstvu. “Idemo uvijek ka tome da tome da unapređujemo socijalno-ekomonski status zdravstvenih radnika”, rekao je Šeranić.

  • Borenović : U Banjaluci predlažu formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu jačanje Oružanih snaga BiH

    Borenović : U Banjaluci predlažu formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu jačanje Oružanih snaga BiH

    Od Savjeta ministara koji čine SNSD, HDZ i “trojka” smo danas dobili prijedlog zakona koji je potpuno suprotan zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 10. decembra 2021. godine, kojim je predloženo od istog SNSD stavljanje van snage Zakona o odbrani BiH. Kakva dvoličnost, vladajući SNSD u Banjaluci populistički predlaže formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu danas predlažu popunu i jačanje Oružanih snaga BiH – rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, koji je u proceduru uputio Savjet ministara BiH.

    Borenović kaže da s jedne strane postoji stav NSRS, valjda još uvijek važeći, mnogo puta od vlasti javno promovisan, iako je primjena odložena, koji kaže da je Narodna skupština Republike Srpske zadužila Vladu Republike Srpske da povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH, kao i da uputi na razmatranje i usvajanje zakone Republike Srpske iz ove oblasti, a s druge strane nova zakonska rješenja na nivou BiH koja su kontradiktorna ovim zaključcima.

    – Time je planirano i uspostavljanje Vojske Republike Srpske i izlazak iz Oružanih snaga BiH. Danas je druga situacija, odnosno kako piše u obrazloženju razloga za donošenje novog zakona, to se radi „da bi se obezbijedio kontinuitet operativne sposobnosti, te blagovremeno i potpuno izvršavanje misije Oružanih snaga u skladu sa Zakonom o odbrani BiH“. I još imamo zvaničan stav Ministarstva unutrašnjih poslova da nemaju primjedbi na Zakon kojim se jačaju Oružane snage BiH. O čemu mi ovdje pričamo? S jedne strane imamo stav da nema Zakona o oružanim snagama BiH, i imamo današnju namjeru, iza koje stoji ista stranka koja danas, očigledno, negira ono što su najavili kada je u pitanju vraćanje nadležnosti. Mi u tome nismo učestvovali, jer smo znali i tada ishod, ali imam puno pravo da pitam šta se ovdje dešava i hoće li neko to objasniti narodu. Dokle više prevare, lažnog patriotizma – rekao je Borenović, saopšteno je iz PDP.

    Istakao je da zna da smo društvo u kojem prolaze prevare, psovke, govor mržnje, razna imenovanja svakakvih likova, da predsjednik druge države ovdje može odlikovati ratne zločince, da se ukradene ikone dijele kao diplomatski pokloni, da prolazi propast javnih preduzeća, propast banaka, kupovina respiratora za 150.000 KM, ali da se ipak ovako važne i ozbiljne stvari moraju razjasniti.

    – Ne pričamo danas ovdje o kokicama, nego o Oružanim snagama. O vojsci, o vojskama, o najavama koje se tiču sektora odbrane. I svojim zaključcima Narodna skupština upozorava predstavnike SNSD koji je usvojio zaključke koji su potpuno suprotne onome što nam predlaže Savjet ministara. Šta se desilo, šta se promijenilo, je li to ista stranka koja djeluje u Banjaluci i u Savjetu ministara u Sarajevu, jesu li to isti ljudi koji su vraćanje nadležnosti promovisali kao osnovni politički cilj, kupeći tako političke poene? – pita Borenović.

  • Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije danas podržala zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo, a kojim se zadužuje Savjet ministara da usvoji odluku o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH.

    Ovo je potvrđeno iz Kabineta srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva.

    Cvijanovićeva je rekla da Predsjedništvo nije nadležno da donosi odluke po ovom pitanju niti da nekome drugom naređuje da ih donosi.

    Vanredna sjednica Predsjedništva održana je na zahtjev bošnjačkog člana Denisa Bećirovića.

  • Nešić: Dijalog ključan za rješavanje izazova koji su pred Ministarstvom

    Nešić: Dijalog ključan za rješavanje izazova koji su pred Ministarstvom

    Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara realizovalo je u prvih 100 dana rada sve ključne zadatke koji su bili fokusirani na ispunjavanje uslova na putu ka EU, nakon dodjeljivanja statusa zemlje kandidata, a predstoje izazovi u vezi sa ilegalnim migracijama, organizovanim kriminalom i korupcijom, kompjuterskim kriminalom, zloupotrebom droga, nelegalnom trgovinom oružjem i ljudima i za njihovo rješavanje ključan je dijalog, izjavio je ministar bezbjednost Nenad Nešić.Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara realizovalo je u prvih 100 dana rada sve ključne zadatke koji su bili fokusirani na ispunjavanje uslova na putu ka EU, nakon dodjeljivanja statusa zemlje kandidata, a predstoje izazovi u vezi sa ilegalnim migracijama, organizovanim kriminalom i korupcijom, kompjuterskim kriminalom, zloupotrebom droga, nelegalnom trgovinom oružjem i ljudima i za njihovo rješavanje ključan je dijalog, izjavio je ministar bezbjednost Nenad Nešić.