VRBAS Media

Autor: INFO

  • Apsolutni pobjednik: Film “Sve u isto vrijeme” nagrađen sa sedam Oskara

    Apsolutni pobjednik: Film “Sve u isto vrijeme” nagrađen sa sedam Oskara

    Prema očekivanju, najbolji film 95. dodjele Oskara je ostvarenje “Sve u isto vrijeme”.

    Poslije šest zlatnih statueta od početka večeri, “luda” avanturistička komedija osvojila je u Dolbi teatru i Oskara za najbolji film.

    Naučnofantastična akcija “Sve u isto vrijeme” apsolutni je pobjednik 95. dodjele Oskara sa sedam zlatnih statueta, uključujući i onu za najbolji film. Za najbolje sporedne uloge nagrađeni Ke Huy Quan u kategoriji muškaraca, a Jamie Lee Curtis u kategoriji žena. Oboje su nagrađeni za uloge u filmu “Everything Everywhere All at Once”.

    Povratak otpisanog

    Nekada je bio na vrhu Holivuda, onda nestao u vrtlogu loših životnih odluka i sada se vratio u velikom stilu. Brendan Frejzer je najbolji glumac za ulogu u filmu Kit! Najboljom glumicom na sinoćnjoj dodjeli Oskara u Dolbi tetaru proglašena je Mišel Jeo za film “Sve u isto vrijeme”.

    Novi trijumf dva Danijela

    Danijel Kvan i Danijel Šajnert odnijeli su po još jedan Oskar, i to za najbolju režiju za film “Sve u isto vrijeme”.

    Najbolja montaža

    Drugi Oskar u karijeri za najbolju montažu podigao je Pol Rodzers za “Sve u isto vrijeme”.

    Oskar za zvuk F-18, ali i za indijski plesni spektakl

    Top Gan: Maverik osvojio je statuetu za najbolji zvuk, a poslije Zlatnog globusa i Bafte simpatični Indijci M. M. Keravani i Čandrabose podigli su i Oskara za najbolju pjesmu NAATU NAATU iz filma RRR.

    Najbolji originalni scenario

    Najbolji originalni scenario napisali su Denijel Kvan i Denijel Šajnert za favorita večeri “Sve u isto vrijeme”, a za najbolji adaptirani scenario nagrađena je Sara Poli za dramu Žene govore.

    Najbolji vizuelni efekti

    Jedna od kategorija u kojima je kvota bila skoro nepostojeća su najbolji vizuelni efekti. Avatar: Put vode ponovo je izbrisao granicu između stvarnog i izmišljenog, a Džoi Leteri, Ričard Bejnhem, Erik Sajndon i Danijel Baret zasluženo su podigli svoje Oskare.

    Najbolji kratki dokumentarni film

    Oskar za najbolji kratki dokumentarni film otišao je u ruke Kartiki Gonsalves i Gunet Mongi za Šaptače slonovima, a Britanci Čarli Makesi i Metju Frojd nagrađeni su za najbolje kratko animirano ostvarenje – “Dječak, krtica, lisac i konj”.

    Najbolji međunarodni film…

    …Na zapadu ništa novo. Ovo je četvrti Oskar za njemačke filmove u ovoj kategoriji, a statuetu je podigao reditelj Edvard Berger.

    Dženi na bini

    Jedna od zvijezda “Duhova ostrva” koja, nažalost, nije nominovana za Oskara je i mazga Dženi, a Džimi Kimel je odlučio da joj, ipak, ukaže čast da se pojavi na bini, što se posebno dopalo Kolinu Farelu.

    Najbolja šminka i kostimografija

    Oskar za najbolju šminku dodijeljen je Adrijenu Morou, Džudi Čin i Anamari Bredli za njihov rad u filmu Kit. Zlatna statueta za najbolju kostimografiju otišla je u ruke Rut Karter za film Crni panter: Vakanda, zauvijek.

    Oskar za ratni spektakl

    Ratni spektakl Na zapadu ništa novo, snimljen po motivima iz knjige Eriha Marije Remarka, nagrađen je za najbolju fotografiju, a Oskar je podigao Britanac Džejms Frend.

    Najbolji dokumentarni igrani film – “Navaljni”

    Danijel Roher, Odesa Re, Dajana Beker, Melani Miler i Šejn Boris podigli su Oskara za najbolji dokumentarac Navaljni, dok je najboljim kratkometražnim filmom proglašen Irsko zbogom.

    “Mama, upravo sam dobio Oskara”

    Dva Oskara za Sve u isto vrijeme! Uz dosta emocija i rečenicu: “Mama, upravo sam dobio Oskara” – Ke Huj Kuan podigao je statuetu za najboljeg sporednog glumca, a svog prvog Oskara i to za najbolju sporednu glumicu osvojila je legendarna Džejmi Li Kertis.

    Gubitnik večeri je drama Duhovi ostrva smještena tokom irskog građanskog rata, koja nije osvojila nijedan Oskar od devet kategorija u kojima je nominovana, prenosi RTS.

    Domaćin večeri bio je Džimi Kimel, a iskusni komičar vodio je program bez pretjerano mnogo iznenađenja, a veče je prošlo mnogo mirnije nego prošlogodišnja dodjela.

  • Kako virusi mogu da pobjegnu iz laboratorija

    Kako virusi mogu da pobjegnu iz laboratorija

    ​Nedavne američke tvrdnje da je kovid najvjerovatnije potekao iz laboratorije pod kontrolom kineske vlade postavljaju nova pitanja o porijeklu pandemije koja je prvi put zahvatila svijet prije tri godine.

    Doktor Robert Redfild, koji je bio direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti od 2018. do 2021. godine, rekao je američkom kongresnom panelu da vjeruje kako je kovid najvjerovatnije rezultat slučajnog curenja iz laboratorije u Kini.

    Njegov mišljenje se poklapa sa onim šefa FBI-ja Kristofera Reja, koji je izjavio američkoj televizijskoj mreži Foks Njuz da “FBI već neko vrijeme smatra da je porijeklo pandemije najvjerovatnije potencijalni laboratorijski incident”.

    Mnogi naučnici ističu da nema dokaza da je virus procurio iz laboratorije, a druge američke vladine agencije izvukle su drugačije zaključke.

    Ne postoji, dakle, konsenzus oko porijekla epidemije – čak ni u okviru same američke vlade – ali koliko bi lako bilo virusu da pobjegne iz neke laboratorije?

    I da li se to već dešavalo?

    Smrtonosna epidemija
    Jeste – smrtonosni virusi su ranije slučajno bili puštani iz laboratorija u centrima velikih gradova – a možda nijedan od njih nije bio opasniji od velikih boginja.

    Prije nego što je iskorijenjena 1977. godine, smatra se da je ova bolest ubila više od 300 miliona ljudi samo u 20. vijeku.

    Ovo objašnjava zašto je iznenadna dijagnoza Dženet Parker, četrdesetogodišnje medicinske fotografkinje sa Univerziteta u Birmingemu, u avgustu 1978. godine bila dočekana sa užasom.

    “Bila je to bolest od koje su svi plašili; nije zavladala panika samo u Birmingemu, zavladala je i u vladi i u SZO-u, zato što se ova bolest ponovo pojavila”, kaže profesor Alasder Gedis, koji je bio dežurni ljekar za zarazne bolesti u bolnici istočnog Birgmingema u vrijeme širenja virusa.

    Velike boginje, koje su zarazne i ubijaju oko trećinu zaraženih, bile su korišćene u eksperimentima u univerzitetskim laboratorijama.

    Pitanje kako se tačno Parker zarazila velikim boginjama nikada do kraja nije dobilo odgovor.

    U vladinom izvještaju kaže se da je prenos virusa morao da se desi na jedan od tri načina – vazdušnim strujanjem, ličnim kontaktom ili kontaktom sa kontaminiranom opremom.

    Zbog izolacije i mjera karantina koje su odmah stavljene na snagu, jedina osoba koja se zarazila bolešću pored Dženet Parker bila je njena majka.

    Parker je umrla, dok se njena majka oporavila od blaže infekcije, ali je epidemija odnijela još dva života.

    Njen otac Frederik (77) umro je od zastoja srca dok je bio u karantinu, za koji se misli da ga je izazvao stres zbog kćerkine bolesti, a profesor Henri Bedson, koji je vodio laboratoriju za velike boginje u Birmingemu, izvršio je samoubistvo.

    Maksimalna bezbjednost
    Poslije incidenta, vlasti su preispitale opasnosti od još jednog potencijalnog curenja iz laboratorije i preduzete su mjere da se smanji broj lokaciji na kojima se čuva virus.

    Prema sporazumu SZO-a iz 1979. godine, jedina dva preostala zvanična mjesta na kojima se čuva živi virus velikih boginja je u Centru za kontrolu bolesti u Atlanti, u SAD, i u laboratoriji Vektor u Novosibirsku, u Sibiru, u Rusiji.

    Ove laboratorije su odabrane zato što spadaju među najbolje i najbezbjednije na svijetu, ali su se i same suočile sa nekim zabrinjavajućim incidentima.

    Radnici CDC-a 2014. godine nisu pravilno deaktivirali uzorke antraksa na kojima su se vršili eksperimenti, potencijalno ugrozivši desetine ljudi (od kojih niko zapravo nije bio zaražen).

    U eksploziji gasa u Vektoru 2019. godine, razbili su se prozori na jednoj od zgrada, i jedan radnik je završio na intenzivnoj njezi sa teškim opekotinama.

    Vlasti su, međutim, saopštile da u nesreći nije došlo do biološke kontaminacije.

    Smrtonosne greške
    Drugi incidenti u laboratorijama visoke bezbjednosti završili su se zaražavanjem osoblja i ljudi koji su živjeli u blizini.

    Ustanove u Francuskoj pojačale su mjere sigurnosti nakon što je naučnica umrla 10 godina nakon što se posjekla na komad opreme.

    Emili Žomen je umrla 2019, u 33. godini, deceniju nakon što je bila izložena zaraznim proteinima zvanim prioni koji izazivaju bolest ludih krava kod stoke i Krojcfeld-Jakobovu bolest kod ljudi.

    Uprkos tome što je bila svjesna da je potencijalno zaražena, nije postojala vakcina niti metod liječenja koje su ljekari mogli da primijene da bi je izliječili.

    Greške u biofarmacuetskom pogonu u Landžouu u sjeveroistočnoj Kini 2019. godine dovele su do zaražavanja više od 10.000 ljudi opasnim tipom patogena.

    Protiv otpadnih gasova korišćeni su dezinfektanti kojima je istekao rok trajanja na lokaciji na kojoj su se pravile životinjske vakcine za zaštitu od bakterije brucele.

    To joj je omogućilo da se raširi na radnike na obližnjem istraživačkom institutu, a potom na još hiljadu ljudi u samom gradu.

    Iako je rijetko smrtonosna, ona proizvodi simptome nalik gripu koji mogu da izazovu dugoročne probleme, a tokom Hladnog rata su je u biološko oružje pretvarali i SAD i SSSR.

    Hiljadama ljudi bila je potrebna medicinska pomoć i isplaćena je velika odšteta.

    Ovi slučajevi daleko su od jedinstvenih i razne druge greške dovodile su do toga da se radnici i obližnji stanovnici zaraze od laboratorija.

    Misteriozno curenje
    Ima i slučajeva kada su bolesti pobjegle iz laboratorija, ali uzrok nikada nije utvrđen.

    Radnik iz ustanove u Tajpeju na Tajvanu se 2021. godine zarazio kovidom-19 dok je radio na virusu.

    Istraga je pokazala da nadzor u laboratoriji “nije bio dovoljno strog”, ali nikad nije utvrđeno šta je tačno pošlo naopako.

    Bilo je spekulacija da je možda došlo do udisanja virusa u laboratoriji ili zbog skidanja zaštitne opreme pogrešnim redoslijedom.

    Misteriozna curenja iz laboratorija se svakako dešavaju, ali da li je to bio izvor prvobitnog širenja kovida-19 u Kini koji je izazvao pandemiju ili se prebacio prirodnim putem sa divljih životinja na ljude, tek treba definitivno da se utvrdi.

  • Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    Ukrajinci uhapšeni u vezi s uništavanjem najvećeg aviona na svijetu

    ​Ukrajinske vlasti izvijestile su u petak da je nekoliko najviših zvaničnika iz državne kompanije za proizvodnju aviona Antonov osumnjičeno da su ometali zakonite aktivnosti ukrajinskih oružanih snaga i time omogućili uništenje najvećeg aviona na svijetu, An-225 Mriya.

    Prema Ukrajinskoj “Pravdi”, istraga je pokrenuta protiv bivšeg generalnog direktora Antonova, Sergija Bičkova, njegovog zamjenika Mihajla Harčenka i vodioca odjela za sigurnost aviona u kompaniji, Aleksandra Netesova.

    Ukrajinske sigurnosne službe saopštile su da su dvojica osumnjičenih uhapšeni, a jedan je stavljen na saveznu potjernicu. “Pravda” je objavila da je Netesov napustio Ukrajinu. Sva trojica osumnjičenih navodno se suočavaju s kaznom do 15 godina zatvora.

    Zvaničnici ukrajinske sigurnosne službe vjeruju da su u periodu od januara do februara 2022. zvaničnici kompanije spriječili vojsku da uspostavi odbranu na aerodromu “Hostomel” gdje je bila uskladištena Mriya. Zbog toga su, prema inspektorima, ruske snage uspjele se preuzeti kontrolu nad aerodromom i okolnim područjima te uništiti letjelicu, prenosi “Meduza”.

  • Naučnici zabrinuti zbog fosfora

    Naučnici zabrinuti zbog fosfora

    Britanski naučnici su zabrinuti zbog dvostruke opasnosti koja je vezana za element fosfor, kako zbog njegove moguće nestašice, tako i zbog njegovog uticaja na globalno zagrijavanje.
    “Svjetske rezerve fosfora se tanje, a nestašica fosfatnih đubriva bi mogla da izazove krizu gladi na globalnom nivou”, upozoravaju naučnici, prenosi Gardijan.

    Svake godine se u svijetu proda oko 50 miliona tona fosfatnih đubriva koja igraju ključnu ulogu u prehranjivanju svjetske populacije od osam milijardi ljudi.

    Značajne rezerve fosfora se nalaze samo na nekoliko mesta u svijetu – u Maroku, Zapadnoj Sahari, Kini i Alžiru, navodi Gardijan. Američke zalihe fosfora su veoma skromne, a Velika Britanija zavisi od uvoza.

    Postoji strah da će potražnja za fosforom za nekoliko godina dostići svoj vrhunac, a da mnoge zemlje neće moći da prehrane svoje stanovništvo.

    Druga opasnost vezana za fosfor su fosfatna đubriva koja kišama dospijevaju u rijeke, jezera i mora, i tamo dovode do zagađenja voda i nekontrolisanog rasta algi.

    Mnoge oblasti rijeka, jezera i mora na taj način postaju “mrtve zone”, a bujanje algi dovodi do povećane proizvodnje metana koji ubrzava globalno zagrijavanje.

    “Klimatske promjene znače da će zbog povećane temperature u vodama pod uticajem fosfatnih đubriva rasti još više algi”, upozorava profesor Brajan Spirs iz Centra za ekologiju i hidrologiju Velike Britanije u Midlotijanu.

    “Došli smo do kritične tačke”, smatra profesor Fil Hejgart sa Univerziteta u Lankasteru. Hejgart smatra da je i dalje moguće ispraviti stvari, uz značajne napore i “mnogo pametnije” korišćenje fosfora.

    “Ako se to ne desi, svijet će se suočiti sa katastrofom zvanom “fosfagedon”, dodaje on.

  • Miličević predložio: Povećati cenzus i uvesti dvokružni sistem

    Miličević predložio: Povećati cenzus i uvesti dvokružni sistem

    Politike i na entitetskom i na državnom nivou se svode isključivo na podjelu pozicija. Rješenja za važna politička pitanja izostaju, a građani su ti koji trpe posljedice, istakao je Milan Miličević, v.d. predsjednika Srpske demokratske stranke u izjavi dostavljenoj medijima iz te stranke.
    „Postoji značajan broj milionskih projekata koje se finansiraju preko Evropske investicione banke koji se trenutno realizuju u preko 25 lokalnih zajednica širom BiH. To su projekti koje mi sami nikada ne bismo mogli da finansiramo. Mnogi od tih projekata pogrešnom političkim odlukama su danas zaustavljeni“, pojasnio je Miličević.

    Iako se priča da nema sankcija, kaže on, već da se sankcionišu politike i političari, ipak se na ovaj način sankcionišu građani i to je istina.

    “Trenutno imamo izabrane predstavnike za inoksone funkcije sa veoma niskim procentom realne podrške jer je politička scena svjesno usitnjena. Na izbore izađe po 80 do 100 političkih subjekata. Oni su namjerno napravljeni radi trgovine biračkim odborima. Uvođenje dvokružnog sistema politička trgovina bi se suzbila i dobili bismo mnogo realniju sliku u drugom izbornom krugu. To je nešto što postoji u demokratskim zemljama”, poručio je v.d. predsjednika SDS.

    “Pored dvokružnog izbornog sistema potrebno je i povećavanje cenzusa na 5% jer bi na taj način one političke partije koje se prodaju jednima ili drugima a nastale su zbog političke korupcije bi iščezle”, zaključio je Miličević.

    OTKAZANA SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA SDS-a
    Sjednica Predsjedništva SDS-a, zakazana za sutra u Bijeljini, otkazana je zbog smrtnog slučaja u porodici vršioca dužnosti predsjednika te stranke Milana Miličevića.

    Iz SDS-a je saopšteno da će mediji uskoro biti obaviješteni o novom terminu sjednice.

    Prethodno je bilo najavljeno da će sutra u u prostorijama Gradskog odbora SDS-a Bijeljina biti održana sjednica Predsjedništva stranke.

  • Iz SNSD-a poruka da PDP želi destabilizovati Srpsku

    Iz SNSD-a poruka da PDP želi destabilizovati Srpsku

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Srpske, Igor Crnadak, objavio je pet stvari koje treba da uradi opozicija ukoliko su joj narod i Republika važniji od ličnih interesa i sujeta.
    Prva na spisku je prekid svih međusobnih napada i podmetanja.

    -Ne preduzimati bilo kakve aktivnosti, poput odluka, izjava, objava, fotografisanja i slično, koje mogu dovesti do sumnje u približavanje ili saradnju sa režimom, osim one koja je neizbježna, institucionalna i strogo formalna – predlaže Crnadak.

    Treće, hitno održati sastanak delegacija opozicionih političkih partija. Iako svaka partija djeluje samostalno, dodaje Crnadak, jednokružni sistem izbora u BiH zahtijeva saradnju onih koji iskreno žele promjene i pad SNSD režima.

    -U organizaciji opozicije što prije započeti svakodnevna protestna okupljanja na Trgu Krajine, sve do glasanja o ukidanju akciza na Domu naroda PS BiH. Niža cijena goriva za 50 feninga pomoći će svakoj porodici.

    Kada se okupi 30 hiljada ljudi za ukidanje akciza i SNSD će morati popustiti. U organizaciji i provođenju okupljanja, protestnih šetnji, medijskog djelovanja i drugih aktivnosti u borbi za ukidanje akciza moraju učestvovati svi najvažniji ljudi opozicije, bez izuzetka – kaže Crnadak, koji je potpredsjednik PDP.

    Peti potez tiče se izbora.

    -Nakon otimanja izborne volje građana na opštim izborima 2022. i pokradenih izbora za predsjednika Republike Srpske, opozicija mora postaviti kao ultimativan zahtjev skeniranje glasačkih listića, video nadzor, potvrdu identifikacije birača otiskom prsta i druge promjene u okviru izbornog procesa, koje će garantovati slobodne i poštene izbore već 2024. godine – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

    Novaković Bursać: Može se jasno naslutiti odakle “vjetar duva” i koji je cilj
    Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać izjavila je da “nije trebalo proći mnogo vremena da opozicija u Republici Srpskoj putem dežurnog telala, potredsjednika PDP-a Igora Crnatka, objelodani namjere i planove koje se svode na destabilizaciju Republike Srpske po zadatku centara čije naloge i upute svih godine slijede i PDP i SDS, a zbog kojih su ih građani i na prošlim izborima, 10. put zaredom, smjestili u opozicionu klupu”.

    Bursaćeva je naglasila da “kada već duže vremena Republika Srpska pokazuje kapacitet da mirno provede izbore i implementira rezultate, da održi stabilnost insitucija, da u kontinuitetu povećava plate i penzije, kada se svim raspoloživim sredstvima bori za očuvanje preduslova svog opstanka i razvoja – očuvanje imovine, političkim kepecima je stalo do toga da obuzdaju fotografisanje i kontrolišu objave na društvenim mrežama svojih prvaka što je njihovo pravo i može da bude legitiman cilj kad ne mogu ili ne smiju da imaju neki drugi”.

    Međutim, dodala je ona, poziv na svakodnevna protestna okupljanja na Trgu Krajine liči na scenario po kom je ova družina već jednom pokušala da destabilizuje Republiku i da se dočepa vlasti, a koja se pokazala kao beskrupulozna zloupotreba jedne tragedije.

    – Imajući na umu da i neke nevladine organizacije pozivaju na proteste zbog nepostojećeg razloga, može se prilično jasno naslutiti odakle ‘vjetar duva’ i koji je cilj – istakla je Bursaćeva za Srnu.

    Ona je dodala da se glavna politička borba vodi na izborima, politika se provodi i odluke se donose u institucijama od onih kojima su građani dali povjerenje, a frustraciju, koju osjećaju u PDP-u jer su ih građani prokazali i smjestili u gubitničku ligu, neka tretiraju na svojim organima a ne na ulici.

    – U nestabilno i vrijeme puno regionalnih i globalnih izazova, Republici Srpskoj je neophodana stabilnost, mir i odluke zasnovane na dobrim analizama, otvorenom dijalogu zainteresovanih strana o svakom pitanju, a svako drugačije djelovanje se u u ovom kontekstu može smatrati nedobronamjernim – rekla je Bursaćeva.

  • Crnadak objavio 5 stvari koje opozicija treba da uradi

    Crnadak objavio 5 stvari koje opozicija treba da uradi

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Srpske, Igor Crnadak, objavio je pet stvari koje treba da uradi opozicija ukoliko su joj narod i Republika važniji od ličnih interesa i sujeta.

    Prva na spisku je prekid svih međusobnih napada i podmetanja.

    -Ne preduzimati bilo kakve aktivnosti, poput odluka, izjava, objava, fotografisanja i slično, koje mogu dovesti do sumnje u približavanje ili saradnju sa režimom, osim one koja je neizbježna, institucionalna i strogo formalna – predlaže Crnadak.

    Treće, hitno održati sastanak delegacija opozicionih političkih partija. Iako svaka partija djeluje samostalno, dodaje Crnadak, jednokružni sistem izbora u BiH zahtijeva saradnju onih koji iskreno žele promjene i pad SNSD režima.

    -U organizaciji opozicije što prije započeti svakodnevna protestna okupljanja na Trgu Krajine, sve do glasanja o ukidanju akciza na Domu naroda PS BiH. Niža cijena goriva za 50 feninga pomoći će svakoj porodici.

    Kada se okupi 30 hiljada ljudi za ukidanje akciza i SNSD će morati popustiti. U organizaciji i provođenju okupljanja, protestnih šetnji, medijskog djelovanja i drugih aktivnosti u borbi za ukidanje akciza moraju učestvovati svi najvažniji ljudi opozicije, bez izuzetka – kaže Crnadak, koji je potpredsjednik PDP.

    Peti potez tiče se izbora.

    -Nakon otimanja izborne volje građana na opštim izborima 2022. i pokradenih izbora za predsjednika Republike Srpske, opozicija mora postaviti kao ultimativan zahtjev skeniranje glasačkih listića, video nadzor, potvrdu identifikacije birača otiskom prsta i druge promjene u okviru izbornog procesa, koje će garantovati slobodne i poštene izbore već 2024. godine – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

  • Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ

    Otkrivanje porijekla kovida 19 je moralni imperativ i sve hipoteze moraju biti istražene, izjavio je šef Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ Tedros Adanom Gebrejesus.
    On je u do sada najoštrijem komentaru o ovoj temi naglasio da ovo tijelo UN ostaje posvećeno cilju otkrivanja porijekla virusa.

    “Vol strit džurnal” je izvijestio da je jedna američka agencija procijenila da je pandemiju vjerovatno izazvalo nenamjerno curenje iz kineske laboratorije, što je povećalo pritisak na SZO da dođe do odgovora. Peking je demantovao ovu procjenu.

    “Razumijevanje porijekla kovida 19 i istraživanje svih hipoteza ostaju imeprativ – naučni imperativ, koji će nam pomoći da spriječimo buduće epidemije, i moralni imperativ, zarad miliona ljudi koji su umrli i onih koji žive sa dugim kovidom”, napisao je Tedros kasno sinoć na “Tviteru”.

    On se obratio javnosti povodom tri godine otkako je SZO prvi put upotrijebila reč “pandemija” da opiše globalnu epidemiju kovid 19.

    Aktivisti, političari i akademici rekli su u otvorenom pismu ovog vikenda da bi fokus godišnjice trebao da bude na sprečavanju ponavljanja nejednake raspodjele vakcina protiv kovida 19.

    Oni su napomenuli da je to dovelo do najmanje 1,3 miliona smrtnih slučajeva koji su mogli biti spriječeni.

    U 2021. godini, tim predvođen SZO proveo je više sedmica u kineskom Vuhanu i okolini, gdje su prijavljeni prvi slučajevi zaražavanja ljudi. U zajedničkom izveštaju kasnije je rečeno da je virus vjerovatno prenijet sa slijepih miševa na ljude preko druge životinje, ali da su potrebna dalja istraživanja.

    Kina je potom saopštila da dodatne posjete nisu potrebne.

  • Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Senat usvojio Makronovu penzionu reformu

    Francuski senat usvojio je sinoć plan penzione reforme predsjednika Emanuela Makrona sa 195 glasova “za” i 112 “protiv”.
    Ključna odredba ovog prijedloga zakona je podizanje starosne granice za penzionisanje za dvije godine, na 64.

    Gornji dom francuskog parlamenta glasao je o tekstu nakon sedmog dana protesta širom zemlje protiv plana. Većina građana se protivi predloženoj reformi, pokazuju istraživanja javnog mnjenja.

    Nakon što je Senat usvojio prijedlog zakona, razmotriće ga zajednički odbor poslanika donjeg i gornjeg doma parlamenta, vjerovatno u srijedu, 15. marta.

    Ako se odbor usaglasi oko teksta, konačno glasanje u oba doma će vjerovatno biti održano u četvrtak, ali ishod glasanja i dalje je neizvjesan u donjem domu, Narodnoj skupštini, gdje su Makronovoj stranci potrebni glasovi saveznika za većinu.

    Ukoliko Vlada procijeni da neće imati dovoljno glasova u donjem domu, i dalje je moguće da “progura” tekst bez parlamentarnog glasanja, po takozvanoj proceduri 49:3.

    Za srijedu su planirani dodatni štrajkovi i protesti širom zemlje.

  • Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    U BiH se ove godine očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,5 odsto, jer se predviđa smanjenje rasta privatne potrošnje za 50 odsto i povećanje deficita izvoza, izjavio je Srni šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.
    On je pojasnio da se smanjenje rasta privatne potrošnje predviđa zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, dok se povećanje deficita izvoza očekuje zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

    Šeldon je rekao da je inflatorni pritisak krajem prošle godine počeo popuštati i da se i u ovoj godini očekuje nastavak tog trenda, te istakao da projekcije govore da će inflacija u BiH ostati na oko pet odsto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

    On je naveo da se, uprkos spoljnom inflatornom pritisku koji se proširio zbog rata u Ukrajini, procjenjuje da je ekonomska aktivnost u BiH u prošloj godini ostvarila rast od četiri odsto, nakon rasta od 7,4 odsto godinu ranije, kao rezultat dvije suprotstavljene sile.

    “Prva, snažno povećanje domaće potražnje, za procijenjenih 6,3 odsto, podstaknute privatnom potrošnjom, uz rast investicija, i druga, šok nepovoljnih uslova trgovine – veći rast cijena uvoznih proizvoda od rasta cijena izvoznih proizvoda, nadopunjen uvozom za potrebe investicija, što je dovelo do rasta izvoznog deficita”, pojašnjava Šeldon.

    Što se tiče narednog perioda, kaže Šeldon, da bi došlo do ubrzanja rasta realnog BDP-a u kratkoročnom periodu, treba ostvariti zamah na strukturalnim reformama.

    “Prioritetne reforme uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jačanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu ekonomiju”, istakao je Šeldon.

    Šef Kancelarije Svjetske banke smatra da dobijeni status kandidata za EU u decembru prošle godine može poslužiti BiH kao podsticaj za toliko potrebne reforme.

    Šeldon je naglasio da se svijet suočava istovremeno s više kriza koje najviše pogađaju siromašne, te dodao da su te krize istakle potrebu za brojnim reformama da bi se obezbijedio ekonomski rast na zdravijim osnovama.

    “Ono što vidimo je da su slabosti koje su bile prisutne prije kriza, sada dodatno povećane samim krizama. U slučaju BiH, ekonomija u velikoj mjeri zavisi od javnog, a ne od privatnog sektora, kao što i u velikoj mjeri zavisi od potrošnje, a ne od investicija”, istakao je on.

    Prema njegovim riječima, strukturalne reforme mogu pomoći u prevazilaženju postojećih neuravnoteženosti u socijalnom i ekonomskom razvoju BiH – jačanje privatnog sektora, stvaranje poslovnog okruženja pogodnog za strane investicije, smanjenje veličine javnog sektora, te povećanje dodatne vrijednosti pa time i složenosti izvoza.

    “Ovo uravnoteženje se može postići putem dvije šire preporuke. Prvo, zemlja treba da iskoristi potencijal privatnog sektora, uz smanjenje veličine javnog sektora. Drugo, ekonomija se treba prebaciti s unutrašnjeg fokusa, zasnovanog na domaćoj potrošnji i doznakama, na vanjski fokus uz privlačenje stranih investicija, dalje jačanje izvoza i povećanje njegove složenosti, kroz jačanje konkurentnosti, kao i kroz veće integracije u regionalno i globalno tržište”, poručio je Šeldon.

    Govoreći o projektima i ulaganjima Svjetske banke u BiH, on je rekao da Banka kontinuirano radi s vlastima na podršci politikama kojima se može unaprijediti životni standard građana BiH, naročito siromašnih i ugroženih.

    “To uključuje obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, te specifičnih politika u raznim sektorima, uključujući i unapređenje ljudskog kapitala, povećanje efikasnosti javnog sektora i kvaliteta pružanja usluga, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i ekološke rizike”, istakao je Šeldon.

    On je naveo da Svjetska banka trenutno u BiH pruža podršku za 11 projekata ukupne vrijednosti 595 miliona dolara.

    “Putem ovih projekata ostvaruje se pozitivan uticaj u nekoliko značajnih oblasti, kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje i socijalna zaštita, energetska efikasnost i modernizacija puteva. Pružamo podršku i za firme pogođene virusom korona, unapređenju ekonomske infrastrukture i pružanja javnih usluga”, dodao je Šeldon.

    Što se tiče zdravstvenog sektora, on je podsjetio da je Svjetska banka nedavno odobrila Projekat unapređenja zdravstvenih sistema vrijednosti 75 miliona dolara, kao pomoć za jačanje učinka zdravstvenog sektora u BiH i povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, naročito kroz unapređenje upravljanja sektorom i pružanje pomoći za provođenje reformi, koje su potrebne za bolje finansiranje sektora zdravstva i njegovo bolje opremanje.