VRBAS Media

Autor: INFO

  • Britanija: Još 5 milijardi

    Britanija: Još 5 milijardi

    Vlada premijera Velike Britanije Rišija Sunaka potrošiće dodatnih pet milijardi funti (oko šest milijardi dolara) kako bi bile popunjene zalihe municije.

    Vlada premijera Velike Britanije Rišija Sunaka potrošiće dodatnih pet milijardi funti (oko šest milijardi dolara) kako bi bile popunjene zalihe municije.

    Sunak je ocenio da je povećanje ulaganja u vojsku jedan od načina da se Britanija osigura da “više nikada ne bude ranjiva na akcije neprijateljskih snaga”, ali pojedinci iz redova Konzervativne stranke kažu da je potrebno duplo više uložiti u vojsku kako bi se podržala Ukrajina, a da se pritom Britanija ne ostavi ranjivom, navodi Rojters.

    “U vreme kada situacija u svetu postaje zapaljiva, a takmičenje između zemalja intenzivnije, Britanija mora da bude spremna da čvrsto stoji na nogama. Utvrdićemo našu nacionalnu odbranu, od ekonomske bezbednosti, preko tehnoloških nabavnih lanaca i do obaveštajne ekspertize, tako da nikada više ne budemo ranjivi na akcije neprijateljskih snaga”, rekao je Sunak.

    Ministarstvo odbrane je saopštilo da je ministar Ben Volas bio “oduševljen” ovom Sunakovom izjavom, posebno zato što ona dolazi u teškim ekonomskim vremenima.

    Sunak je u nedelju razgovarao sa američkim zvaničnicima, a i danas će imati niz razgovora sa američkim i australijskim zvaničnicima, koji su takođe u Vašingtonu.

  • Si ide kod Putina?

    Si ide kod Putina?

    Kineski predsednik Si Đinping planira da poseti Moskvu i sastane se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom već sledeće sedmice, saznaje Rojters.

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar o Sijevoj posjeti Moskvi, ranije nego što je bilo planirano, a i Kremlj je odbio to da komentariše, navodi agencija.

    Za sada nije poznato više pojedinosti o mogućoj skoroj poseti kineskog predsednika Rusiji.

    Najava posete Sija Moskvi usledila je posle vesti da Kina nudi svoje posredovanje u postizanju mirovnog dogovora u Ukrajini, što je naišlo na sumnjičavost Zapada, imajući u vidu kinesku diplomatsku podršku Rusiji, napominje britanska agencija.

    Ruska novinska agencija Tass javila je 30. januara da je Putin pozvao Sija da poseti Moskvu na proleće.

  • I, “čudovište” je oslobođeno

    I, “čudovište” je oslobođeno

    Osnivač ruske grupe plaćenika “Vagner”, Jevgenij Prigožin tokom vikenda objavio da ima ambicije da svoju privatnu vojnu kompaniju pretvori “ideološku vojsku”.

    Kako je objasnio, glavni cilj te vojske je da se bori za pravdu u Rusiji. “Moramo se pretvoriti iz privatne vojske u vojsku sa ideologijom”, naveo je on.

    “Nakon zauzimanja Artemovska (Bahmuta), krenućemo ispočetka”, rekao je Prigožin u videu objavljenom na Telegramu. “Konkretno, počećemo da regrutujemo nove ljude iz regiona”, dodao je on.

    “Vagner mora da se pretvori iz privatne, najbolje vojske na svetu koja je sposobna da brani državu, u vojsku sa ideologijom, a ta ideologija je borba za pravdu”, istakao je Prigožin.

    Prigožin je u petak rekao da je grupa “Vagner” u 42 grada u Rusiji otvoriča 58 regrutnih centara kako bi pokušala da obnovi svoju vojsku koja je na istoku Ukrajine pretrpela teške gubitke.

    Prigožin, koji je bivši zatvorenik koji je odslužio devet godina zatvora za krađu i ulična razbojstva 1980-ih, pojavio se iz senke i postao eksponiran otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

    Tek odnedavno je počeo da se javno oglašava I to tako što je vulgarno kritikovao vojni vrh Rusije i bilo koga ko mu se nađe na put, što je razbesnelo mnoge u Kremlju koji žele da ga obuzdaju.

    Prema svedočenjima bivših “Vagnerovih” boraca, koji su uspeli nekako da pobegnu i zatraže azil u drugim zemljama, posebno je poznat po brutalnostima na ratištu, kako prema neprijateljskim borcima, tako i prema dezerterima.

    Ulazak u političku sferu bez jasnog odobrenja Kremlja smatra se izazovom sistemu koji je predsednik Vladimir Putin izgradio od kada ga je Boris Jeljcin izabrao kao svoga naslednika 1999.

    Iako Prigožin negira da ima ikakve političke ambicije, malo ko mu veruje.

  • Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Prazno ostalo 599 učionica u Srpskoj

    Na početku ove školske godine osnovne škole u Srpskoj pohađala su 84.643 učenika, a deset godina ranije, odnosno na početku 2012/2013. bilo ih je 99.025, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
    Prosta matematika pokazuje da je Srpska za deceniju ostala bez 14.382 osnovca, a ako uzmemo da u jednoj učionici, po optimumu, ima 24 đaka, to bi značilo da je prazno ostalo 599 učionica.

    Prosvjetni radnici ističu da se na terenu i te kako osjeti smanjen priliv prvačića, a što bi se, naglašavaju, moglo odraziti i na broj potrebnih učitelja i nastavnika.

    “Evo, moja škola će izgleda ove godine da padne na dva odjeljenja prvačića. A bilo je i po četiri, pa tri. Ako se nekoliko djece odnekud ne pojavi, sada će pasti na dva odjeljenja”, rekao je za “Nezavisne novine” Milorad Nadaždin, direktor Osnovne škole “Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški” Trebinje.

    Nadaždin, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola istočne Hercegovine, naglašava da se, definitivno, broj učenika smanjuje iz godine u godinu.

    “Generalno, to je ključni problem koji bi trebalo demografski rješavati”, upozorava Nadaždin.

    Da problemi postoje, slaže se i Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske.

    Ističe da je Sindikat vrlo zabrinut zbog situacije da je sve manji broj upisanih prvačića, a onda kroz godine i učenika u višim razredima u osnovnom obrazovanju, pa potom i srednjem obrazovanju, što se odražava i na visoko obrazovanje.

    “Ta činjenica utiče na broj odjeljenja, a to je obračunska mjera Ministarstva prosvjete i kulture za zapošljavanje, odnosno pune norme svih radnika u obrazovanju”, naveo je Gnjatić.

    Nesporna je, dodaje, činjenica da učenika ima sve manje, ali, kako dodaje, prosvjetnih radnika ima tačno onoliko koliko zahtijevaju propisi Republike Srpske i nema nijednog koji je tehnološki višak, niti bi smio da bude.

    Uvjerava da će se Sindikat sigurno boriti za svako radno mjesto, za svakog kolegu, svakog člana Sindikata, za svaku malu ili veliku školu, da ima status i da svi radnici imaju pune norme i pune plate.

    “A nudimo i određena rješenja. Prepoznajemo mnoge nove obaveze u zadnjih nekoliko godina, od rada na elektronskim dnevnicima do rada u uslovima korone. Mnoge nove stvari moramo da radimo i nudimo rješenja nadležnim organima da u normu uđu i druge obaveze koje radnici imaju, a nisu ih imali prije pet, 10 ili 15 godina. To je nesporna činjenica da učitelj, nastavnik ili profesor svoj posao nosi i kući”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na početku školske 2022/2023. godine osnovne škole pohađala su, dakle, 84.643 učenika, a što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 890 đaka, ili 1,1 odsto. Na početku tekuće školske godine u Srpskoj je bilo tek 9.206 prvačića.

  • Nema polijetanja sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu

    Nema polijetanja sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu

    Sa aerodroma u Berlinu, Bremenu i Hamburgu danas neće biti polijetanja zbog štajka koji je objavio sindikat “Verdi” usljed spora oko plata.

    Usljed štrajka upozorenja radnika bezbjednosne kontrole vazdušnog saobraćaja neće biti polijetanja sa aerodroma. Štrajk će, takođe uticati i na dolazne letove – navodi se u saopštenju sa berlinskog aerodroma.

    Aerodrom u Hambrurgu, takođe je saopštio da bi se moglo dogoditi da bude kašnjenja ili otkazivanja dolaznih letova. Bremen je navodi da neće biti letova sa njihovog aerodroma.

    “Verdi” je pozvao na štrajk radnika obezbjeđenja aerodroma u Berlinu zbog spora oko plate za noćni rad, vikende i praznike.

  • Računi za struju biće korigovani?

    Računi za struju biće korigovani?

    Privrednici u Srpskoj ne mire se s većim računima za struju, a da li će oni biti korigovani biće poznato već iduće sedmice jer je pri kraju izrada analize koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama moguće umanjenje.
    Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da Ministarstvo energetike i rudarstva te Regulatorna komisija za energetiku i “Elektroprivreda” rade analizu koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama na računima za struju moguća korekcija.
    – Direktor “Elektroprivrede” Luka Petrović je od svih proizvodnih i distributivnih preduzeća zatražio modalitet, odnosno da se izvrši preraspodjela na konačnom računu koji dobijaju privrednici. Kao što vidimo cijene struje na berzi su pale i sada su od 120 do 130 evra po megavatu, a kada smo mi razgovarali s njima ta cijena je iznosile od 280 do 300 evra – rekao je “Glasu Srpske” Ćorić.Naglašava da su se stvorili uslovi, odnosno da se napravi neka preraspodjela na samim računima za struju.
    – Čak postoje ideje da i ne treba toliko na mrežarini insistirati, koliko da se ukupan račun pa i na uštrb energije smanji. Ta analiza nije još završena, sada je potez na Ministarstvu koje koordinira s “Elektroprivredom” i regulatorom. Očekujemo da ćemo uskoro biti pozvani na konačne dogovore – naveo je Ćorić.

    Pod lupom nadležnih, naglašava Ćorić, biće podaci o proizvodnji električne energije, ali i o prenosu i distribuciji.

    – Na osnovu svih tih pokazatelja treba vidjeti gdje se mogu napraviti određene korekcije koje bi bile zadovoljavajuće i za jednu i za drugu stranu.

    Ja očekujem neke korekcije. Vjerovatno one neće biti velike, ali mora se napraviti atmosfera da se dogovaramo – podvukao je Ćorić.

    Privreda je, ističe, bila veoma korektna kada je prihvaćena cijena za ovu godinu od 65 megavata po satu. Navodi i da je prije dvije-tri godine kada su s nadležnim razgovarali dogovoreno da se do te cijene stigne za pet do šest godina.

    – To je sada urađeno za dvije godine i ono što mi očekujemo jeste to da u idućoj godini ne bude povećanja struje uopšte – zaključio je Ćorić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi već ove sedmice s nadležnima iz elektroenergetskog sektora ponovo trebalo da sjednu za isti sto.

    – Koliko znam pri kraju je izrada te njihove analize i nadam se da će i ona potvrditi ono što mi govorimo, odnosno da računi za struju privrednicima budu korigovani, naravno na manje – rekao je Trivić.

    Direktor “Elektroprivrede RS” Luka Petrović nije odgovarao na naše pozive, kao ni prvi čovjek Regulatorne komisije za energetiku RS Vladislav Vladičić.

    Nula kilovata – 15 maraka
    Stanovništvo u Srpskoj takođe je ogorčeno višim cijenama struje. Naime, na jednom računu domaćinstva za januar navedeno je da taj račun s nula potrošenih kilovata električne energije iznosi tačno 15,19 maraka. Izdvajanja za prenosnu mrežarinu na tom računu su 0,89 maraka, distributivnu 9,56 maraka, a naknada za usluge snabdijevanja košta 2,48 maraka. Preostali iznos odnosi se na PDV koji je na tom računu obračunat u iznosu od 2,20 maraka.

  • Dvostruki aršini: FBiH se hvali svojom imovinom, Srpskoj je otimaju

    Dvostruki aršini: FBiH se hvali svojom imovinom, Srpskoj je otimaju

    Dok se FBiH javno hvali koliko nekretnina ima u svom vlasništvu, Srpskoj brane da donese zakon i popiše svoju imovinu. To pokazuje da su na sceni dvostruki aršini i povlašćen status FBiH u odnosu na Srpsku od strane Ustavnog suda BiH.
    Naime, Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH objelodanila je da FBiH u svom vlasništvu ima 448 nekretnina. Najviše ih je u Sarajevu i Mostaru, a zatim slijede Tuzla, Bihać, Hadžići, Tešanj, Zenica, Foča, Livno. Na listi se nalaze poslovni prostori, nekretnine vojne namjene nekadašnjeg Federalnog ministarstva odbrane, zatim nekretnine bivšeg Zavoda za platni promet BiH, kao i one u vlasništvu federalne Vlade, te upravnih organizacija i organa uprave u tom entitetu.
    Profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić pojašnjava da javna imovina nije uređena Ustavom BiH.

    – O tome se u Ustavu ne nalazi niti jedna riječ. To ne može da znači ništa drugo nego da je to pitanje u nadležnosti entiteta i da oni sporazumno mogu odrediti šta je imovina kojom raspolažu. Umjesto svega toga, Ustavni sud je uzeo sebi za pravo da dopiše tu odredbu i da njome maše kao da je on ustavotvorac – rekao je “Glasu Srpske” Lukić.

    Objavljivanje broja nekretnina koje su u vlasništvu FBiH, ističe Lukić, samo pokazuje da je na sceni svojevrsno povlašćivanje ili povlađivanje FBiH u odnosu na Republiku Srpsku.

    – Federacija se hvali, a Srpskoj se brani da zakonom uredi svoju imovinu. Jednostavnije rečeno, sve je proisteklo iz stava velikih sila koje zapravo upravljaju BiH, a koja je po njihovom shvatanju zapravo jedna kolonizovana zemlja, zemlja bez suvereniteta. Sve je poteklo od njih. To je uređeno preko visokog predstavnika, prije dvadesetak godina, poslije Ustavnog suda. Ako to nije riješeno za dvije decenije, teško da će biti na način na koji žele stranci i visoki predstavnik, koji je i sam stranac – naglasio je Lukić.

    Smatra da će se svi ovi problemi još dugo krčkati, te da nije siguran da će ikada biti uređen sistem onako kako na to upućuje Ustavni sud BiH bez ustavnog osnova u samim nadležnostima, a ni bez razloga i osnova u svojim vlastitim nadležnostima.

    – Dakle, nekretnine, uključujući javna dobra, kao i dobra u opštoj upotrebi, kao i nekretnine za potrebu organa Republike i lokalne samouprave su svojina entiteta, odnosno Republike i FBiH – zaključio je Lukić.

    Ustavni sud BiH donio je početkom ovog mjeseca privremenu mjeru o zabrani primjene Zakona o nepokretnoj imovini u RS do konačne odluke po meritumu. Istu odluku donio je i Kristijan Šmit.

    Prema Zakonu o nepokretnoj imovini koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS krajem prošle godine, sva nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i sve druge službe pripada Srpskoj.

    Zakon istog naziva, koji je bio prvobitno usvojen početkom februara 2022. godine, Šmit je suspendovao u aprilu i donio odluku o nesprovođenju do odluke Ustavnog suda BiH.

    Jasan odgovor

    Predsjednik RS Milorad Dodik poručio je da će Srpska učiniti sve da vrati svu imovinu u svoju nadležnost novim zakonom o nepokretnoj imovini. Dodik, koji je i lider SNSD-a, naglasio je i da je na sastanku sa koalicionim partnerima protekle sednice još jednom potvrđena odlučnost za odbranu interesa Republike i izražena spremnost da se zajednički odupru pokušaju centralizacije BiH po bilo kojem osnovu.

    – Na sva pitanja imamo jasne odgovore koji imaju cilj da se poboljša život ljudi u Srpskoj i zaštite njihova prava. Nikakvi ultimatumi ni ucjene neće nas pokolebati da odbranimo ono što je nacionalni interes Srpske i zato smo spremni i da izađemo iz BiH ako nam pokušaju oteti imovinu – naveo je Dodik.

  • Zaharova: Štiteći svoj bankarski sistem SAD će izazvati još više problema u svijetu

    Zaharova: Štiteći svoj bankarski sistem SAD će izazvati još više problema u svijetu

    Vašington će izazvati još više problema u svijetu pokušavajući da održi svoj bankarski sistem, smatra portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    • Zašto čekati do večeri. Svako dijete može bojicama i papirom da objasni kako će američke vlasti “održavati stabilnost bankarskog sistema”. Štampaće još više neosiguranih dolara, što će izazvati još više problema u svijetu – napisala je Zaharova na svom Telegramu.

    Prethodno je američki predsjednik DŽozef Bajden izjavio da će se u ponedjeljak ujutro po lokalnom vremenu obratiti u vezi sa zaštitom američkog bankarskog sistema.

    Ranije su američka ministarka finansija DŽenet Јelen, predsjednik Federalnih rezervi DŽerom Pauel i predsjednik Federalne korporacije za osiguranje depozica Martin Grunberg izdali zajedničku izjavu u kojoj su objavili odluku Federalnih rezervi da bankama stavi na raspolaganje dodatna sredstva kako bi im pomogla da obezbijede neophodna sredstva za zadovoljenje potreba svojih štediša.

    Osim toga, američke vlasti će od 13. marta svim štedišama bankrotirane američke banke Silicijumska dolina omogućiti pristup njihovoj štednji.

    Biće zaštićeni i klijenti njujorške Signačer banke, koja je zatvorena u nedjelju.

  • Masovno otapanje antarktičkog leda promijeniće sve obale svijeta

    Masovno otapanje antarktičkog leda promijeniće sve obale svijeta

    Prošle godine je površina leda na južnoj hemisferi pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.

    Uznemirujuća vijest obišla je medije prošle nedjelje. Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u istoriji. Tačnije, u istoriji mjerenja ove vrijednosti.

    Mjerenje se vrši satelitima kojima se prati koliko leda pluta morem oko Antarktika, uzduž njegove obale duge 18.000 kilometara. Vrhunac te površine se obično dostiže u septembru i bude oko 18 miliona kvadratnih kilometara da bi se onda u februaru spustio na tek dva miliona kvadratnih kilometara.

    Naučnici su krajem januara uočili kako je samo pitanje vremena kada će ovaj nivo pasti najniže moguće u istoriji mjerenja.

    Kao što smo naveli, prošle godine je površina leda na južnoj hemisferi pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.

    Ove godine, tačno 12. februara, ovaj rekord je oboren, jer je led nastavio da se topi, pa je pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara. Dakle, za 136.000 kvadratnih kilometara manje nego što je bilo prošle godine.

    Zbog čega se topljenje leda dogodilo, da li je riječ i dalje o povećanju temperature zbog klimatskih promjena, ili imamo neke nove razloge?

    Tačan odgovor se još ne zna ali ovo se najvjerovatnije dešava zbog globalnog zagrijavanja.

    Ostale mogućnosti za ovo topljenje ogromne količine leda leže u unutrašnjoj, tj. prirodnoj klimatskoj varijabilnosti, ali pojedina mjerenja su kratka i nedovoljno detaljna da bi se dao precizan odgovor na pitanje. Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati.

  • Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Imunizacija protiv HPV virusa za starije: U Srbiji košta 500 KM, koliko će kod nas

    Iako je prvobitno bilo najavljeno da vakcinacija protiv HPV virusa u Srpskoj kreće polovinom marta, javnost još ne zna da li će imunizacija početi ovog mjeseca, ni kako će izgledati cijeli proces.

    Srpska po prvi put uvodi vakcinaciju protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika raka grlića materice, a koja će biti besplatna za djecu od 11 do 14 godina. Institut za javno zdravstvo RS nabavio je 30.000 devetovalnentih vakcina, koje štite od devet tipova HPV virusa.

    Sa druge strane, zainteresovane osobe koje žele da se zaštite, a starije su od 14 godina moći će tu uslugu da plate, ali koliko, iz Instituta još ne odgovaraju.

    Cijena ove vakcine u Srbiji, gdje se takođe sprovodi imunizacija je oko 250 KM, dok jedna doza u Hrvatskoj, prema ranijim podacima, košta oko 280 maraka. Potrebno je inače primiti dvije doze.

    Da će vakcinacija u Srpskoj početi u martu najavljeno je na stručnom sastanku u Banjaluci koji je prošlog mjeseca organizovao Institut u saradnji sa Ministarstvom zdravlja RS.

    Međutim, u Institutu sada ne mogu da potvrde tačan datum vakcinacije. Nepoznanica je još i na koji način će roditelji i djeca, za koju se vakcina preporučuje, biti informisani o svemu.

    – U toku su završne aktivnosti i pripreme na početku vakcinacije protiv HPV. Vakcine su trenutno na dodatnim provjerama u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH i čim budu okončane sve administrativne i druge procedure, biće isporučene Institutu, a tad ćemo i javnost moći upoznati sa svim detaljima u vezi sa vakcinacijom- odgovorili su kratko iz ove ustanove za Srpskainfo.

    Ono što je poznato jeste da će se besplatna vakcinacija sprovoditi u Domovima zdravlja, dok će zainteresovani građani moći da se vakcinišu u Institutu. Prema najnovijim preporukama vakcina se može davati i do 45. godine.