VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novi detalji likvidacije Slaviše Ćuluma u Banjaluci: Policija vodi istragu protiv devet osoba

    Novi detalji likvidacije Slaviše Ćuluma u Banjaluci: Policija vodi istragu protiv devet osoba

    Zbog ubistva Slaviše Ćuluma Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske vodi istragu protiv devet osoba, potvrđeno je za Srpskainfo.
    Slaviša Ćulum izrešetan je 15. maja 2020. godine u svom automobilu u Dragočaju kod Banjaluke. Ubrzo nakon ubistva uhapšen je Siniša Šakić zvani Kinez i u Okružnom sudu u Banjaluci se vodi postupak protiv njega za ovo ubistvo.

    U MUP Srpske su potvrdili da osim Kineza, još osam osoba je osumnjičeno da je učestvovalo u organizaciji i ubistvu Ćuluma.

    Prema nezvaničnim informacijama, osim Šakića za ubistvo Ćuluma se sumnjiče i Jovan Jošilo, kao i Milovoje Lovrenović Čaruga, njegov sin Dušan, Dario Jekić i još četiri osoba.

    Motiv ubistva Ćuluma su najvjerovatnije sukobi koje je on godinama imao sa Jovanom Jošilom.

    Portparol MUP Srpske Mirna Miljanović rekla je za Srpskainfo da su pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet u tri navrata podnijeli izvještaj Republičkom javnom tužilaštvu protiv devet osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo „Teško ubistvo“ na štetu Slaviše Ćuluma.

    “Izvještaji su podneseni zbog postojanja osnova sumnje da su osumnjičeni počinili krivično djelo teško ubistvo, kao i krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela u vezi sa krivičnim djelom teško ubistvo”, pojasnila je Miljanovićeva.

    U Republičkom tužilaštvu su nam rekli da je istraga u ovom predmetu u toku i da zbog toga ne mogu davati više informacija.

    Izvor Srpskainfo pojasnio je da su inspektori otkrili ko je sve učestvovao u organizacijiu ubistva Ćuluma i da se očekuje od Tužilaštva da podigne optužnicu protiv njih.

    “Radi se o dobro organizovanoj kriminalnoj grupi, a koja je formirana kako bi se organizovalo i izvršilo ubistvo Slaviše Ćuluma. Svi u ovoj grupi su imali svoje poslove, neki su bili zaduženi za praćenje, neki za organizaciju, dok su dvije osobe pucanjem iz automatskih pušaka ubili Ćuluma”, kaže sagovornik.

    On dodaje da su svi osumnjičeni poznati policiji po teškim krivičnim djelima, a da neki od njih se do sada nisu dovodili u direktno vezu sa pokojnim Ćulumom.

    Podsjetimo, sredinom septembra prošle godine predao se Dario Jekić koji je duže vremena bio nedostupan pravosuđu BiH i za njim je bila raspisana međunarodna potjernica.

    Jekić je osumnjičen da je bio član pomenute kriminalne grupe.

    Tokom istrage, pripadnici MUP Republike Srpske došli su do brojnih i veoma čvrstih dokaza koji povezuju pomenutu grupu sa ubistvom Ćuluma.

    Izvor Srpskainfo je pojasnio da su svi oni koristili kriptovane aplikacije „Skaj“ i „Anom“, a njihovim raspakivanjem nađeni su brojni dokazi.

    “Tokom istrage utvrđeno je da su oni detaljno isplanirali ubistvo Ćuluma. Oni su ga pratili, zatim nabavili oružje i postavili zasjedu iz koje su ga likvidirali. Kao dokaze da su to uradili, inspektori posjeduju njihovu prepisku, slike dok su pripremali ubistvo i još mnogo toga”, pojasnio je sagovornik.

    Zbog ubistva Ćuluma do sada je uhapšen i optužen samo Kinez. Dok se ostali nalaze u bjekstvu. Prošle godine u odvojenim slučajevima u Hrvatskoj su uhapšeni Dušan Lovrenović i Jošilo, ali oni još nisu izručeni u BiH.

    Za ubistvo Ćuluma trenutno se u Okružnom sud u u Banjaluci sudi Šakiću, a optužnica ga tereti da je zajedno i po prethodnom dogovoru sa nepoznatom osobom, nabavio motocikl i iskoristio ga za izviđanje mjesta na kojem su oštećenog planirali ubiti.

    “Oni su potom prilagodili dvije lokacije u Dragočaju, u pošumljenom pojasu pored lokalnog puta, koji su koristili za skrivanje i skrivanje motocikl”, navedeno je u optužnici.

    Zatim su 15. maja oko 11.15 u Dragočaju, u zasjedi sačekali oštećenog Ćuluma, koji je naišao putem, vozeći automobil. Na vozilo su ispalili najmanje 22 hica iz dva automatska oružja, koja su oštećenom nanijeli teške i po život opasne povrede, usljed kojih je preminuo.

    Ko je Dario Jekić

    Kada je u pitanju Dario Jekić, on je u decembru 2021. godine godine izbjegao hapšenje u akciji “Storidž” u kojoj je tada uhapšeno 19 osoba.

    Grupa, koju je razbila Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP RS, se tereti za krijumčarenje velikih količina skanka iz Albanije i Crne Gore u BiH, koja je zajedno sa oružjem krili u Gradišci.

    Sumnja se da su dio droge članovi grupe preprodavali u BiH, dok su veći dio prepakivali i krijumčarili dalje prema Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Njemačkoj.

    Jekić je poznat policiji po činjenju krivičnih djela, a pravosnažno je osuđen na pet godina zatvora zbog ubistva Vanje Panića.

  • Za Vladu RS neprihvatljiva odluka Ustavnog suda BiH

    Za Vladu RS neprihvatljiva odluka Ustavnog suda BiH

    Vlada Republike Srpske donijela je danas zaključak kojim, polazeći od privrženosti Srpske Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH, smatra neprihvatljivim odluke Ustavnog suda BiH kojom se podrivaju nadležnosti Republike Srpske i urušavaju egzistencijalne osnove njenog postojanja.
    Iz Vlade je saopšteno, u vezi sa aktom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od 3. marta, da zadužuje sve institucije izvršne vlasti da pri izvršavanju svojih nadležnosti dosljedno poštuju i pridržavaju se Zaključaka Narodne skuštine Republike Srpske u vezi sa informacijom o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH broj 02/1-021-144/20 iz 2020. godine.

    Vlada je preporučila Pravobranilaštvu Republike Srpske i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove da kod svih postupaka u upravnim stvarima vezanim za građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume ili šumsko zemljište, a gdje su stranke u postupcima nosioci svojine javnog prava (Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova ili druge javne službe koji su nosioci svojine javnog prava) sva sporna pitanja rješavaju sporazumno.

    Vlada Republike Srpske preporučila je Pravobranilaštvu da, u skladu sa zakonskim nadležnostima, nastavi preduzimati aktivnosti radi zaštite i ostvarivanja imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata, u skladu sa ovim zaključcima, te naložila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da izvrši sveobuhvatnu analizu Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu i predloži Vladi dalje postupanje.

    Na posebnoj sjednici Vlade Generalni sekretarijat je zadužen da, u saradnji sa resornim ministarstvima i akademskom zajednicom, pripremi informaciju o zaštiti prava i interesa Srpske povodom djelovanja Ustavnog suda BiH, koja će biti dostavljena Narodnoj skupštini na razmatranje, a ovaj zaključak stupa na snagu danom njegovog donošenja.

  • Crnadak: Govedarica i Vukanović spremni da dođu na sastanak opozicije

    Crnadak: Govedarica i Vukanović spremni da dođu na sastanak opozicije

    Drago mi je što su danas kolege šefovi opozicionih poslaničkih klubova iz SDS i Liste za pravdu i red, gospoda Govedarica i Vukanović, potvrdili da su spremni da razgovaramo i da će doći do sastanka opozicije.

    Najavljeno je da će predsjednik SDS uskoro, sa predsjednicima drugih opozicionih partija, usaglasiti detalje sastanka i to se treba, bez predrasuda i sujeta, desiti što prije, rekao je potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak tokom gostovanja na N1, ističući da je u ovom trenutku najvažnije da opozicija postavi interes naroda i Republike Srpske ispred ličnih sujeta i ambicija.

    – Moraju se zaustaviti obračuni unutar opozicije i okrenuti se stvarnom neprijatelju, a to je režim SNSD – naveo je Crnadak.

    Dodao je i da je u Banjaluci 2020. godine pobijedila opozicija, a da je Draško Stanivuković bio važan dio te pobjede.

    – Mnogi ljudi u opoziciji ne smiju ni pomisliti sve ono šta je on uradio kao kandidat i šta je sve izgovorio na račun režima, SNSD i Milorada Dodika. Međutim, ono što je danas najbitnije, jeste da se politički kurs PDP i drugih opozicionih stranaka, koje su i tada učestvovale u pobjedi, nije promijenio, neće se promijeniti i da je konačni cilj rušenje SNSD režima. Sve druge teme, razne dileme oko toga ko jeste, a ko nije ostao na kursu borbe protiv režima, druga pitanja, uključujući i pojedinačne primjedbe na rad Gradske uprave Banjaluka, razriješićemo unutar opozicije – istakao je Crnadak.

    Crnadak je danas prisustvovao sastanku predstavnika Klubova poslanika u NSRS sa predstavnicima novinarske zajednice i nevladinih organizacija, te istakao da će PDP biti protiv Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakona Republike Srpske kojim se kriminalizuju kleveta i uvreda.

    – Ovakvim izmjenama nisu pogođeni samo novinari, nego svi. Svaki čovjek može stradati ako ga neko prijavi da je ispričao npr. pošalicu koja se može shvatiti kao uvreda nekog funkcionera. Ako prijavi to policiji, policija mora da reaguje, jer je krivično djelo. Ovo je praktično vraćanje verbalnog delikta u naš pravosudni sistem – rekao je Crnadak.

    Istakao je uvjerenje da će opoziv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića doživjeti propast.

    – Vjerujem da će Bijeljina pokazati da režim ne može sve i svakoga kupiti. Petrović ima punu podršku PDP i pozivam sve Bijeljince da izađu na referendum 19. marta i ne dozvole da tenderska i tajkunska koalicija okupljena oko SNSD preuzme njihov grad. Bijeljina i Banjaluka su velike pobjede opozicije, u ovim gradovima narod neće Milorada Dodika, SNSD i njihov režim i zato ovi gradovi moraju biti glavna baza za konačnu pobjedu i oslobađanje institucija Republike Srpske od okupacije SNSD – poručio je Crnadak.

  • Dodik tvrdi da bi otimanje imovine značilo kraj Republike Srpske

    Dodik tvrdi da bi otimanje imovine značilo kraj Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da bi otimanje imovine od Srpske značilo njen i kraj srpskog naroda na ovim prostorima, ali da se to neće dopustiti jer su odluke Ustavnog suda BiH antiustavne i nemaju nikakvog smisla.

    Neka pričaju o secesiji koliko god hoće Republika Srpska neće biti u BiH ako se otima njena imovina rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.

    Dodik smatra da Bošnjaci imaju pravo da ne vole Republiku Srpsku, što i otvoreno govore kada kažu da je riječ o “manjem entitetu”, ali da je Srpska dovoljno velika, nadrasla je i njih i BiH.

    – Zašto misle da mi treba da volimo BiH? Isto toliko ja ne uvažavam BiH koliko oni ne uvažavaju Republiku Srpsku i to je neustavno ponašanje. Vratimo se na Ustav ako hoćete – ako nećete ovo neće ići nikuda – ukazao je Dodik.

    On je naveo da se pojavila i priča o nekoj novoj vlasti na nivou BiH i da će se promijeniti sve politike.

    – Možda njihova, ali naša neće. Možemo se dogovarati. Kada dođete do ključnih pitanja kažu – šta će nam reći oni drugi u Sarajevu. Tako se ponašao i Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija, Haris Siljadžić i oni prethodni i ovi sada – rekao je Dodik i naglasio da se svi, bez obzira na politički spektar u Sarajevu, isto ponašaju kada dođe do ključnih pitanja.

    Dodik je naveo da ga ne interesuje šta će reći u Sarajevu, ali da je spreman na dogovor.

    – Vi ste samo spremni na BiH sa jednim predsjednikom i reformom policije za koju do danas nisu odustali. Koliko god njih to ljutilo – mi živimo u Republici Srpskoj kao državi i to ćemo da nastavimo. Tiho, polako ćemo dovesti to gdje treba – istakao je Dodik.

    On se osvrnuo i na nedavne izjave člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića o “Bosni na istorijskim mapama”.

    – Tada nije bilo nijednog Bošnjaka na tom području. Sada nešto privatizuju, nikad nije bila država onako kako se to danas poima. Onda kaže, osnovni problem svake države je imovina. To je tačno. Onda Bosna nije država jer nema svoju imovinu – ukazao je Dodik.

    Dodik je podsjetio ja Bećirović pominje “Republika BiH od Dejtona nastavlja da funkcioniše kao BiH bez ijednog prefiksa sa međunarodnim suverenitetom”, što smatra da nije sporno.

    – Ali, oni nakon te rečenice stavljaju tačku. Ne pominju pregradu i navod – sa unutrašnjim uređenjem predviđeno novim Ustavom – to ne pominje – pojasnio je predsjednik Republike Srpske.

    On je naglasio da se unutrašnje uređenje reguliše članom Ustava koji kaže “samo ono što je izričito dato u nadležnost BiH”, te da sve drugo pripada entitetima, ali nigdje nijedne riječi nema o imovini.

    Predsjednik Republike Srpske smatra da su odluke koje donosi Ustavni sud antiustvne i nemaju nikakvog smisla, te da ne mogu da se baziraju na Sporazumu o sukcesiji.

    – Nijedan međunarodni sporazum ne poništava unutrašnji poredak. Oni hoće da taj Sporazum o sukcesiji poništava unutrašnji poredak – dodao je Dodik.

  • Bakir Izetbegović hoće u penziju

    Iako je prije nepunih mjesec dana kazao da je penzioner, danas je predsjednik SDA, Bakir Izetbegović putem pošte predao zahtjev za penziju, saznaju mediji.

    To se dogodilo nakon pisanja “Avaza” da on nije ni podnio zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, jer njegovog imena nema u bazi predmeta PIO/MIO FBiH.

    Podsjećamo, gostujući u emisiji “Pressing N1” televizije 22. februara on je izjavio da živi vrlo skromno kao penzioner.

    “Ja sam penzioner od prije dva dana. Vrlo skromno živim. Nisam već tri godine zaredom išao na godišnji odmor, nemam automobil, ja sam jedan skroman čovjek. Imam nešto ušteđevine” kazao je Izetbegović tada.
    Kasnije je to izazvalo ogroman gnjev kod građana, koji teško spajaju kraj s krajem u periodu velike inflacije.

    Inače, Bakir Izetbegović je ispunio uslove za penziju još prije dvije godine, kao i njegove kolege Dragan Čović, Nikola Špirić i Mirko Šarović. On je tada dobio otpremninu od 30.000 KM za koju je poslije govorio da je proslijedio u humanitarne svrhe, prenosi “Avaz”.

  • Dodik poručio Zaracinu: Biće kako ja kažem

    Dodik poručio Zaracinu: Biće kako ja kažem

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da se liberalni projekti njemačkog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Manuela Zaracina koji se zalaže za princip “jedan čovjek jedan glas” ovdje ne mogu da prime i da je to antiustavna kategorija.

    “Zaracin je svašta rekao. Imaju luksuz da svašta govore i navijački su raspoloženi prema muslimanima i podržavaju tu vrstu priče. Ti njegovi liberalni projekti koje imaju po Njemačkoj ovdje ne mogu da se prime”, rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu, aludirajući na intervju koji je Manuel Zaracin dao za Nezavisne novine.

    Zaracin je tada rekao da bi kriminalizacija klevete otežala odnose sa EU, te da moraju postojati standardi koje nužno ispoštovati.

    Dodik je naveo da je ta priča Zaracina apsolutno neprihvatljiva i antiustavna kategorija jer se zna šta su izborne jedinice, prenosi Srna.

    Prema njegovim riječima, da se po principu “jedan čovjek jedan glas” razmišljalo u Dejtonu nikada ne bi došlo ni do mirovnog sporazuma, ni do Ustava BiH.

    Dodik je podsjetio da se Zaracin izjašnjavao i u vezi sa zakonom o kleveti, ustvrdivši da je u Njemačkoj kleveta krivično djelo, a da njihov izaslanik ovdje drži predavanje kako nešto ne treba.

    “Ovdje nije priča o kleveti. Ovdje je riječ o istini i govoriti istinu je vrhunska stvar”, objasnio je Dodik.

    On je ukazao na to da Njemačka, osim krivičnog djela kleveta ima i krivično djelo sramoćenje, za šta je previđena kazna zatvora.

    “Sada oni nama drže predavanja kako mi treba nešto da radimo evropski. Eto, uradite evropski, vi vodite EU a ne ja. Jedan broj ljudi je javni prostor koristio za klevetu i neistine i bili su u funkciji stranih službi. Zbog toga se podigla neka galama o kleveti i zakonu o nevladinim organizacijama koje Amerika smatra stranim špijunima”, rekao je Dodik za Srnu.

    On je dodao da je Zaracin tek neki savjetnik u Njemačkoj koji je spremljen na Balkan jer nisu znali šta će s njim, pa sada ovdje nešto govori.

    “Važnije je šta ja kažem nego on. Ono što kažem ja to će biti, a ono što on kaže – neće. Njemačka se inače previše petlja ovdje. Petlja se na strani muslimana, što je neprihvatljivo i mi tu tendenciju vidimo”, rekao je Dodik.

    Govoreći o zakonu o kleveti u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da se ne radi o tome da se nekome nameće zabrana, već o tome da se pokaže istina.

    “Kada smo krenuli sa ovim zakonom, sjeli smo u okviru partije i rekli da to treba da se uradi. Za to smo dobili podršku koalicionih partnera koji su neki dan na sastanku rekli da neće odustati od ovog zakona”, naveo je Dodik.

  • Umjesto magistarskog Sebija Izetbegović medijima pokazala diplome s kursa

    Umjesto magistarskog Sebija Izetbegović medijima pokazala diplome s kursa

    Senat Univerziteta u Sarajevu s 30 glasova za, pet protiv i šest suzdržanih prihvatio je analizu komisije na osnovu prikupljene dokumentacije u predmetu provjere vjerodostojnosti isprava za postdiplomski studij Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

    Otkad je prihvaćen izvještaj da nije dokazano da Sebija ima magistarsku diplomu jer nema ni diplome niti dokaza da je polagala ispite u Sarajevu i Zagrebu, ne prestaju kritike i napadi na rad prof. dr Muhameda Ajanovića i komisiju na čijem je čelu.

    U međuvremenu, “Hayat TV” objavio je dokumente i snimke koji bi trebali dokazati da je školovanje Sebije Izetbegović bilo po zakonu. Ali, ne radi se o magistarskom radu, već je direktorica KCUS-a ustupila ovoj sarajevskoj televiziji snimke s odbrane svoje doktorske disertacije.

    Takođe, na snimku su prikazane i diplome Sebije Izetbegović s kurseva iz ultrazvuka. I to nekoliko njih, međutim, oni nisu dio akademskog puta. Tako da Sebija opet nije pokazala diplomu magistra, kao ni zagrebački ili sarajevski indeks s položenim ispitima iz magistarskog.

    “Svu relevantnu dokumentaciju, iz koje je nedvojbeno proistekla preporuka za promjenu člana 77. ZVOKS, imala je i analizirala komisija. Tako da tu nema novih činjenica koje bi opovrgnule ili dovele u sumnju utvrđene činjenice. Citirani član je imperativan i odnosi se na neispunjenje ispitnih obaveza” rekao je prof. dr Muhamed Ajanović, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, za portal “Avaza”.

    Pojasnio je da nema dokaza o položenim ispitima u Zagrebu te priznavanju ili ekvivalentovanju istih na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a prema tada važećem statutu tog fakulteta.

    “Šta, eventualno, može suprotno dokazati – postojanje uvjerenja o položenim ispitima, dokaz o priznavanju tih ispita skladno tada važećem statutu fakulteta i upis istih u ispitne knjige” naveo je prof. dr Ajanović.

    Doktorici Izetbegović je oduzet titula magistar zbog 14 ispita koji su bili neophodni da bi pristupila odbrani magistarskog rada, a ne zbog bilo čijih tačnih ili netačnih izjava, kazao je predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti “Kulin ban” akademik prof. dr Suad Kurtćehajić.

    On je rekao da problem predstavljaju ispiti koji prethode magisterarskom. Bez položenih ispita ne može se pristupiti magisterarskom radu, a ona je trebala položiti 14 ispita.

    “Iz mog iskustva mogu reći da sam ispitao u svojoj višegodišnjoj praksi više hiljada studenata i nikada mi se nije zagubila nijedna prijava. A kod doktorice Izetbegović ne nedostaje jedna, nego svih 14, kako u Zagrebu tako i u Sarajevu, što je u domenu naučne fantastike” naveo je prof. dr Kurtćehajić, prenosi “Avaz”.

  • Evro­pa se ma­so­vno na­oružava

    Evro­pa se ma­so­vno na­oružava

    Evro­pa je zna­tno po­većala uvoz na­oružanja, dok ga je os­ta­tak svi­je­ta u pro­sje­ku sma­njio, pi­še u no­vom iz­vje­šta­ju Šved­skog in­sti­tu­ta za is­traživa­nje mi­ra SI­PRI. Ra­zlog je rat u Ukra­ji­ni.

    “Tran­sfe­ri oružja u evrop­ske države su zna­tno po­većani”, kaže za De­ut­sche Wel­le Pi­ter Ve­ce­man iz Šved­skog in­sti­tu­ta za međuna­ro­dna mi­ro­vna is­traživa­nja SI­PRI.

    Do­dao je da se ulo­ga Sje­di­nje­nih Država kao glo­bal­nog ispo­ručite­lja oružja ta­kođe ja­sno po­većala.

    Evrop­ske države su u po­slje­dnje četi­ri go­di­ne, od 2018. do 2022, na­ba­vi­le 47 od­sto vi­še oružja iz uvo­za ne­go u četi­ri go­di­ne pri­je to­ga, odno­sno od 2013. do 2017.

    Evrop­ske čla­ni­ce NA­TO-a su po­većale uvoz na­oružanja za čak 65 od­sto.

    To­kom evrop­ske trke u na­oružanju ci­je­li svi­jet je uku­pno po­većao iz­dat­ke za oružje za pet od­sto, iako su na dru­gim kon­ti­nen­ti­ma za­bi­lježeni pa­do­vi. Iz­vje­štaj obu­hva­ta sa­mo izve­ze­no oružje, da­kle ne ka­da, re­ci­mo, ame­rička voj­ska na­bav­lja oružje od do­maćih proi­zvođača.

    Gla­vni ra­zlog za taj ogro­man skok u Evro­pi je rat u Ukra­ji­ni, što je tu ze­mlju do­ve­lo na treće mjes­to u svi­je­tu po na­bav­ci na­oružanja u 2022.

    SI­PRI u iz­vje­šta­ju ana­li­zi­ra sve tran­sfe­re na­oružanja, pod čime po­dra­zu­mi­je­va i ku­po­vi­nu i bes­pla­tnu voj­nu po­moć ko­ja se stav­lja na ra­spo­la­ga­nje Ki­je­vu. In­sti­tut po­tom pro­cje­nju­je vri­je­dnost tog na­oružanja.

    Zbog to­ga ispa­da da su SAD 2022, uprkos ve­li­koj voj­noj po­moći Ukra­ji­ni, veću vri­je­dnost oružja izve­zle u Ku­vajt, Sa­udij­sku Ara­bi­ju, Ka­tar i Ja­pan. Jer, te su ze­mlje ku­pi­le ame­ričke naj­mo­der­ni­je sku­pe sis­teme, a u Ukra­ji­nu ma­hom ide po­lo­vno oružje iz ar­se­na­la SAD čija je vri­je­dnost ma­nja.

    Re­do­sli­jed pet naj­većih izvo­zni­ka oružja ni­je se mi­je­njao: na­kon SAD sli­je­de Ru­si­ja, Fran­cus­ka, Ki­na i Nje­mačka.

    Ali, pro­mi­je­ni­lo se to da su Ame­ri­kan­ci u če­tvo­ro­go­diš­njem raz­do­blju po­većali izvoz za do­da­tnih 14 od­sto i sa­da na njih otpa­da čita­vih 40 od­sto glo­bal­nog izvo­za oružja. Fran­cus­ka je po­većala svo­ju pro­da­ju za čak 44 od­sto i učvrsti­la se na trećem mjes­tu.

    Ka­ko kažu u SI­PRI-ju, ta­kve ve­li­ke pro­mje­ne ni­su ne­obične kod na­oružanja, jer su za rast izvo­za čes­to do­vo­ljne je­dna ili dvi­je ve­li­ke i sku­pe na­rudžbe. Ali, ka­ko kaže Ve­ce­man, za rast fran­cus­ke in­dus­tri­je pos­to­je i stru­ktur­ni ra­zlo­zi.

    “Fran­cus­ka ja­ko pods­tiče svo­ju na­mjen­sku in­dus­tri­ju i ti­me u po­slje­dnjem de­se­tljeću pos­tiže ve­li­ke us­pje­he”, re­kao je Ve­ce­man.

    U is­tom pe­ri­odu nje­mački izvoz je pao za 35, a ki­nes­ki za 23 od­sto.

    “Ki­na ni­je us­pje­la pro­dri­je­ti na ne­ka ve­li­ka trži­šta, u ne­kim slučaje­vi­ma to ima ja­sne po­li­tičke ra­zlo­ge”, kaže straživač In­sti­tu­ta iz Stok­hol­ma. Re­ci­mo, Ki­na ne pro­da­je oružje su­sje­dnoj In­di­ji ko­ja spa­da među ve­li­ke kup­ce.

    “Izne­nađujuće je što se Ki­na ni­je us­pje­la izbo­ri­ti s kon­ku­ren­ti­ma iz SAD i Evro­pe ni u većini država Blis­kog i Sre­dnjeg is­to­ka”, do­da­je Ve­ce­man.

    Među kon­ti­nen­ti­ma, naj­veći pad uvo­za od 40 od­sto za­bi­lježila je Afri­ka. To, kaže Ve­ce­man, ni­je u di­rek­tnoj ve­zi s bro­jem oružanih su­ko­ba.

    “Te ze­mlje ne mo­gu priu­šti­ti mno­go na­oružanja vi­so­ke te­hno­lo­gi­je, za­to vri­je­dnost tran­sfe­ra oružja ni­je to­li­ka ko­li­ko bi se po­mi­sli­lo po bro­ju kon­fli­ka­ta”, do­da­je Ve­ce­man.

    Is­traživači na­vo­de da je Ru­si­ja pre­te­kla Ki­nu kao gla­vni do­bav­ljač pod­sa­har­ske Afri­ke, što je po­se­bno vi­dlji­vo po­sli­je drža­vnih uda­ra u Ma­li­ju. I Tur­ska na­bav­lja bi­tno ma­nje oružja od SAD.

    SI­PRI je ana­li­zi­rao i na­rudžbe sku­pog oružja po­put voj­nih avi­ona, ra­tnih bro­do­va, no­sača avi­ona i po­dmor­ni­ca.

    Pre­ma nji­ho­voj ana­li­zi, SAD će os­ta­ti da­le­ko naj­veći izvo­znik. Oko 60 od­sto svih na­ručenih bor­be­nih avi­ona i he­li­kop­te­ra su iz Ame­ri­ke. Sa­mo 2022. je 13 država na­ručilo 376 ta­kvih ame­ričkih le­tje­li­ca.

    Fran­cus­ka bi­lježi ve­li­ki broj na­rudžbi, dok nje­mačke le­tje­li­ce ni­je na­ručio ni­ko, ali za­to jest bro­do­ve. Ru­si­ja ima re­la­ti­vno ma­lo na­rudžbi, što se objaš­nja­va ti­me da rus­koj voj­sci tre­ba vi­še na­oružanja pa je ma­nje na pro­da­ju. (De­ut­sche Wel­le)

  • Velika Britanija “etiketirala” Kinu i Rusiju

    Velika Britanija “etiketirala” Kinu i Rusiju

    Velika Britanija “etiketirala” je Kinu, navodeći da predstavlja izazov svjetskom poretku, a pored nje Rusiju je označila kao “najakutniju prijetnju”.

    Zvanični London je u najnovijem spoljnopolitičkom okviru naveo da bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva zavisi od ishoda rata u Ukrajini.

    Prema njihovom dokumentu, britanska vlada je upozorila na produbljivanje partnerstva Kine sa Rusijom i sve veću saradnju Moskve sa Iranom poslije ruske invazije na Ukrajinu, prenio je Rojters.

    Iako se u dokumentu ističe da tenzije u regionu Indo-Pacifika mogu imati veće posljedice od sukoba u Ukrajini, naglašeno je da Rusija i dalje ostala najakutnija prijetnja.

    Ažurirani britanski integrisani pregled (IR), prvi put objavljen prije dvije godine, ne opisuje Kinu kao prijetnju, što će vjerovatno razočarati mnoge u vladajućoj Konzervativnoj partiji, ukazuje britanska agencija.

    Britanski premijer Riši Sunak napisao je u predgovoru IR da se 2021. godine nije mogao u potpunosti predvidjeti tempo geopolitičkih promjena i stepen njihovog uticaja na Britaniju.

    Kada je prvi put objavljen 2021. godine, Integrisani pregled opisao je Kinu kao „sistemskog konkurenta“.

  • “Borba do pobjede”

    “Borba do pobjede”

    Čečenski vojnici boriće se do pobede u zoni specijalne vojne operacije (SVO) u Ukrajini, izjavio je lider Čečenije Ramzan Kadirov.

    On je to kazao na sastanku sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Lider Čečenije se zahvalio Putinu za sve ono što čini za Čečensku Republiku i celu Rusku Federaciju i obećao da ga čečenska vojska neće izneveriti, a ruski predsednik se zahvalio svim čečenskim vojnicima koji ratuju u specijalnoj vojnoj operaciji.