VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šolc: Situacija u Ukrajini pruža malo razloga za razgovor sa Putinom

    Šolc: Situacija u Ukrajini pruža malo razloga za razgovor sa Putinom

    Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u intervjuu za Nirnberger Nahrihten da mu trenutni razvoj sukoba u Ukrajini daje malo razloga da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dodajući da će pregovarati kada za to bude vrijeme.

    “Posljednji telefonski razgovor bio je u decembru prošle godine. Trenutni razvoj situacije na frontu u posljednje vrijeme daje malo razloga za razgovor, ali ću to učiniti ponovo u pravo vrijeme kako bi unaprijedio naše ciljeve”, rekao je Šolc.

    Kako prenosi RIA novosti, Šolc je prošle nedjelje rekao da uskoro planira da razgovara sa Putinom.

    S druge strane, pres-sekretar ruskog lidera Dmitrij Peskov rekao je za rusku agenciju da Putin još ne planira telefonski razgovor sa njemačkim kancelarom.

  • Ukrajina prolazi ili pada?

    Ukrajina prolazi ili pada?

    Dok je Kijev slao vojnike na obuku i pripremao 12 oklopnih brigada za kontraofanzivu, Moskva je izgradila zastrašujuću obrambenu fortifikaciju.

    “Nemojte to zvati kontraofanzivom”, kažu Ukrajinci.

    “Ovo je naša ofanziva, ovo je naša prilika da konačno isteramo rusku vojsku iz naše zemlje.” Da, ali pitanje je, kako navodi Bi-Bi-Si u svojoj analizi, šta će biti potrebno za njen pravi uspeh. Pre svega, kako je navedeno, treba ostaviti po strani nedavno teško izborene, ali male teritorijalne dobiti koje su ukrajinske snage postigle ponovnim zauzimanjem malih, polunapuštenih sela u istočnom Donjecku i jugoistočnom Zaporožju.

    Posle višemesečnog sukoba, pogled na pobedničke ukrajinske vojnike koji drže plavo-žutu zastavu svoje zemlje ispred zgrade izrešetane mecima i gelerima je dobrodošao podsticaj ukrajinskom moralu. Ali u velikoj strateškoj slici, to je sporedna stvar.

    Teritorija pod ruskom kontrolom koja je najvažnija u ovoj ukrajinskoj vojnoj kampanji je jug – oblast između grada Zaporožja i Azovskog mora. To je tzv. kopneni koridor ili ‘kopneni most’ koji povezuje Rusiju sa ilegalno anektiranim ukrajinskim poluostrvom Krim, teritorijom koja se jedva promenila od prvih nedelja invazije prošle godine.

    Rusi su takođe gledali kartu
    Ako Ukrajina uspe da podeli područje na dva dela i zadrži teritoriju koju je povratila, onda će njena ofanziva biti u velikoj meri uspešna. Naime, to bi odseklo ruske snage na zapadu i otežalo snabdevanje njihovog garnizona na Krimu. To ne bi nužno značilo kraj rata – za koji neki sada predviđaju da bi se mogao povlačiti godinama – ali bi to stavilo Ukrajinu u jaku pregovaračku poziciju kada počnu neizbežni mirovni pregovori. Ali i Rusi su odavno pogledali kartu i došli do istog zaključka. Dok je Kijev slao svoje vojnike u zemlje NATO-a na obuku i pripremao svojih 12 oklopnih brigada za ovoletnju kampanju, Moskva je iskoristila vreme da izgradi ono što je nazvala “najstrašnijim odbrambenim utvrđenjem na svetu”.

    Ukrajincima put do obale blokiraju nizovi ruskih minskih polja, betonske protivtenkovske prepreke – poznate kao “zmajevi zubi” – bunkeri, vatreni položaji i rovovi dovoljno široki i duboki da zaustave tenk Leopard 2 ili M1 Abrams u tragovima. Sve ovo je pokriveno unapred određenim zonama artiljerijskih udara koje su pozicionirane da se bore sa ukrajinskim oklopnim vozilima dok oni i njihove posade čekaju da njihova inžinjerija pronađe put.

    Prvi znaci su da, iako je to veoma rana faza ove ukrajinske kampanje, da se ruska odbrana za sada drži čvrsto. Ali Ukrajina tek treba da angažuje najveći deo svojih snaga, tako da su ovo probni, izviđački udari koji su osmišljeni da otkriju gde se nalazi ruska artiljerija i traže ranjivosti u njihovim linijama.

    Pitanje morala
    Moral ide u korist Ukrajine – njihovi vojnici su visoko motivisani dok se bore da oslobode svoju zemlju od osvajača. Većina ruskih snaga nema tu motivaciju, a u mnogim slučajevima njihova obučenost, opremljenost i rukovodstvo su lošiji od ukrajinskih. Generalštab u Kijevu će se nadati da će, ako uspeju da postignu dovoljan napredak, pad ruskog morala postati “zarazan”, šireći se po bojnom polju dok demoralisani ruski vojnici gube volju za borbom. U prilog Ukrajini ide i kvalitet teškog naoružanja koje isporučuju zemlje NATO-a. Za razliku od oklopnih vozila sovjetskog dizajna, NATO tenkovi i borbena vozila pešadije često mogu da izdrže direktan pogodak, ili barem dovoljno da zaštite preživjelu posadu i nastave borbu.

    Ali pitanje je da li će to biti dovoljno da se suprotstavi snazi ruske artiljerije i udara bespilotnih letelica.

    Rusija, kao mnogo veća zemlja, može da crpi više resursa od Ukrajine. Predsednik Vladimir Putin, koji je započeo ovaj rat, zna da ako uspe da Ukrajince dovede u ćorsokak koji bi se produžio na sledeću godinu, postoji šansa da će se SAD i drugi saveznici umoriti od podržavanja ovog skupog ratnog napora i početi da stavljaju pritisak na Kijev da postigne kompromis o prekidu vatre.

    Pitanje avijacije
    Konačno, tu je i pitanje pokrivenosti vazduhom, ili nedostatak iste. Napad na dobro ukorijenjenog neprijatelja bez dovoljno bliske vazdušne podrške je veoma rizičan. U Kijevu to znaju i zato već duže vreme traže od Zapada da im snabdeva borbene avione F-16. SAD, koje ih proizvode, dale su zeleno svetlo za isporuku tek krajem maja, kada je već bila u toku prva, pripremna faza ukrajinske ofanzive. Problematično za Ukrajinu, F-16 koji menjaju igru mogli bi da stignu na bojno polje prekasno da bi odigrali ključnu ulogu u ranim fazama ove kontraofanzive. Međutim, to ne znači da će Ukrajinci izgubiti. Iznova i iznova su dokazivali da su okretni, snalažljivi i inventivni. Uspešno su isterali rusku vojsku iz Hersona udarajući njihove pozadinske logističke centre do tačke gde Rusi više nisu mogli da snabdevaju svoje snage u južnom gradu.

    Naoružana oružjem dugog dometa poput britanske krstareće rakete Storm Shadov, Ukrajina će sada pokušati da to učini ponovo. Ali usred svih tvrdnji i protivtužbi o propagandnom ratu, možda će proći nedelje ili čak meseci pre nego što dobijemo jasniju sliku o tome ko će na kraju pobediti u ovom ratu.

  • Stoltenberg: Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi

    Stoltenberg: Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi

    Ukrajina napreduje i jača u svojoj kontraofanzivi, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, iako je dodao da su još rani dani za dugo očekivanu operaciju Kijeva protiv ruske invazije.

    U kratkim komentarima pre sastanka sa američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom, Stoltenberg je rekao da se alijansa priprema za samit lidera u glavnom gradu Litvanije, Vilnjusu, gde se očekuje da će pojačati dalju podršku Ukrajini, preneo je Rojters.

  • Od početka ruske operacije pomoć SAD Kijevu dostigla 40 milijardi dolara, stiže novi paket

    Od početka ruske operacije pomoć SAD Kijevu dostigla 40 milijardi dolara, stiže novi paket

    SAD će izdvojiti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od 325 miliona dolara, saopštio je Stejt department. Kako je precizirao Pentagona, nova pomoć obuhvata municiju za sisteme “nasams”, “stinger”, “dževelin”, “tou”, “AT-4”. Radi se o 22 miliona patrona i projektila. Istovremeno, Pentagon je saopštio da je ukupno, od kako je na mesto predsednika Amerike stupio Džozef Bajden, vojna pomoć Ukrajini premašila 40,7 milijardi a od početka same operacije iznosi – 40 milijardi dolara.

  • Putin: Počeo je veliki napad

    Putin: Počeo je veliki napad

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je u toku napad ukrajinskih snaga u četiri pravca.

    Prema njegovim rečima, Ukrajinci trpe katastrofalne strukturne gubitke, dok Rusija ima 10 puta manje gubitke u odnosu na Kijev, koji sprovodi kontraofanzivu.Putin je naveo da je Kijev tokom kontraofanzive izgubio 160 tenkova i 360 oklopnih vozila.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se ciljevi i zadaci specijalne operacije u Ukrajini menjaju u skladu sa aktuelnom situacijom, ali da oni u celini imaju fundamentalni značaj.

    On je naglasio da je Rusija posle raspada SSSR bila opredeljena za najbolje odnose da zemljama bivšeg SSSR i Zapadom.

    Zapad je, međutim, sve vreme pokušavao da destabilizuje Rusiju, rekao je Putin na sastanku sa ratnim reporterima. Ukrajina je zemlja, rekao je on, koju Zapad koristi za destabilizaciju Rusije.

    Govoreći o Ukrajini on jer rekao da Rusija nije vršila nikakav uticaj na tu zemlju i iskreno je težila normalnim odnosima.

    “Rusija nije imala nikakve veze da događajima u Donbasu 2014. godine“, istakao je ruski predsednik i dodao da Rusiji nisu davali nikakve šanse da izgradi normalne odnose sa bratskim ukrajinskim narodom.

    “Bivši predsednik Ukrajine Viktor Juščenko postao je lider zemlje kao rezultat državnog prevrata, kao rezultat trećeg kruga“, naveo je on.

    Rusija je decenijama hranila Ukrajinu i podržavala njenu privredu, istakao je Putin.

    Sastanku su prisustvovali ratni reporteri Semjon Pegov, Aleksandar Slatkov, Irina Kuksenkova, Dmitrij Stešin, Andrej Rudenko, Maksim Dolgov, Evgenije Podubni, Aleksandar Koc i drugi.

    Poslednji put Putin je kratko razgovarao sa ratnim reporterima u junu 2022. godine na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

  • Grenel: Kurti na zahtjeve SAD i EU odgovorio “srednjim prstom”

    Grenel: Kurti na zahtjeve SAD i EU odgovorio “srednjim prstom”

    Nekadašnji specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel poručio je danas, nakon hapšenja Srbina u Sjevernoj Mitrovici, da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti na zahtjeve SAD i EU za smirivanje krize odgovorio “srednjim prstom” i daljom eskalacijom situacije.

    Grenel je na Tviteru podsjjetio da su “Džo Bajden i Evropljani prošle nedjelje povukli crvenu liniju”.

    “Rekli su da Aljbin Kurti mora odmah da deeskalira situaciju i pokrene nove izbore. Kurti im je jutros pokazao srednji prst i dodatno eskalirao situaciju. Još jedna crvena linija je pređena – zemlje ne poštuju Džoa Bajdena”, napisao je Grenel.

    On je objavio snimak današnjih dešavanja u Sjevernoj Mitrovici, kada su kosovski specijalci u akciji hapšenja Srbina upirali duge cijevi u prolaznike.

  • U Ambasadi SAD održan sastanak eksperata o državnoj imovini, reagovao Dodik

    U Ambasadi SAD održan sastanak eksperata o državnoj imovini, reagovao Dodik

    Peti konsultativni sastanak eksperata o državnoj imovini održan je danas u Ambasadi SAD u Sarajevu.

    Na sastanku je radna grupa razgovarala o mogućnostima regulisanja vodnih resursa u okviru sveobuhvatnog rješenja pitanja državne imovine u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci su razgovarali o različitim modalitetima vlasništva i korištenja voda u Bosni i Hercegovini i upoređivali ih sa drugim zemljama, kao i o upravljanju i zaštiti voda, saopštio je OHR.

    Povodom sastanka oglasio se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je izjavio da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je za Republiku Srpsku to završena stvar.

    Na pitanje Srne da prokomentariše sastanak Dodik je istakao da su “sastanci samozvanih eksperata u američkoj Ambasadi ili zgradi gdje je nekada bila kancelarija visokog predstavnika po pitanju imovine brutalno miješanje u unutrašnja pitanja i de fakto priznanje da je BiH kolonija”.

    “Niko nije ovlastio niti tražio od američke Ambasade da se bavi tim ili nekim drugim unutrašnjim pitanjem BiH, a kancelarija visokog predstavnika je obezglavljena i nelegalna, jer je mjesto visokog predstavnika i dalje upražnjeno i u međuvremenu nije ukinuto”, rekao je Dodik.

    Naglasio je da je besprizorno “da nas još obavještavaju kako su nam uzeli novčanike i da se dogovaraju koliko naših para će da nam daju”.

    “Nikakav prijedlog koji o tom pitanju dođe sa adresa koje se nepozvano i neovlašteno bave našim unutrašnjim pitanjima u Republici Srpskoj neće biti razmatran. Sporazum kojim je nastala današnja BiH pitanje imovine je riješio 1995, a u oba entiteta i distriktu Brčko provedena privatizacija državnog kapitala i sad se neko sjetio da pitanje imovine kao nije riješeno”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da se na ovom pitanju najjasnije vidi kako dio međunarodne zajednice u BiH proizvodi krize i onda se kao spasioci nude da ih riješe, optužujući usput legalno birane političare za nesposobnost.

    “Možda je pitanje imovine za američkog ambasadora tek način da ubije dosadu u sarajevskoj kotlini, međutim zbog tog pitanja mi smo imali građanski rat devedesetih godina. Nije Republika Srpska izgubila više od 20.000 svojih najboljih sinova koji su branili svoje kuće i imovinu, da bi joj zemlju 30 godina nakon rata krčmili Izetbegović, Marfi ili Šmit”, poručio je Dodik.

  • Stevandić razgovarao u Budimpešti sa predstavnicima Samouprave Srba u Mađarskoj

    Stevandić razgovarao u Budimpešti sa predstavnicima Samouprave Srba u Mađarskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Budimpešti sa Upravnim odborom Samouprave Srba u Mađarskoj (SSM) o položaju srpske manjine u Mađarskoj i o nastavku kulturne saradnje.

    Delegaciju Upravnog odobra SSM činili su predsjednica Vera Pejić Sutor i poslanik u parlamentu Mađarske Ljubomir Aleksov.

    „Iako srpska zajednica u Mađarskoj nije brojna, ona je sjajno organizovana i ima veliku institucionalnu podršku Mađarske države, na čemu sam jako zahvalan. Posjete iz Republike Srpske Mađarskoj su sve učestalije i to ojačava odnos dva naroda i dvije zemlje“, rekao je predsjednik Stevandić nakon sastanka i dodao da Republika Srpska aktivno učestvuje i u razvoju srpske zajednice u Mađarskoj.

    On je rekao da u Mađarskoj postoje srpske škole u kojima se njeguju srpski jezik, istorija i tradicija i da se kroz podršku mađarskih institucija saradnja dva naroda prenosi i van granica Mađarske, u Srbiju i Republiku Srpsku.

    „Mađarska i Republika Srpska sjajno sarađuju. I kao što vlade Srbije i Mađarske zadnjih desetak godina imaju najbolje odnose u istoriji, očekujem da će vrijeme koje dolazi biti vrijeme još boljeg našeg odnosa, kako institucionalnog, tako i među samim narodima“, rekao je Stevandić novinarima.

    Istakao je da očekuje da se taj odnos odrazi i na jaču ekonomsku saradnju i podsjetio da je Mađarska pomogla Republici Srpskoj kroz podršku poljoprivrednicima u nabavci mehanizacije.

    U poslijepodnevnim časovima predsjednik Stevandić trebalo bi da posjeti školu „Nikola Tesla“ i uruči knjige – poklon Narodne skupštine Republike Srpske biblioteci škole.

    Nakon toga planiran je sastanak i radna večera predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske sa predsjednikom parlamenta Mađarske Laslom Koverom.

  • Trivićeva objavila izvještaj CIK o kontrolnom brojanju, pa pozvala nadležne da reaguju

    Trivićeva objavila izvještaj CIK o kontrolnom brojanju, pa pozvala nadležne da reaguju

    Liderka Narodnog fronta i kandidatkinja za predsjednika Srpske, Jelena Trivić danas je, kao što je i najavila, objavila izvještaj CIK BiH o kontrolnom brojanju za nivo predsjednika Republike, te pozvala istražne organe da ispitaju članove Centralne izborne komisije.

    Uizvještaju, koji je objavila Trivićeva navodi se da su na 1329 biračkih mjesta ili skoro 60 odsto od ukupno 2.239 biračkih mjesta na proteklim izborima, utvrđene neregularnosti koje su išle u korist jednom kandidatu.

    – Кonstatovano je da se sa 62 vreće sa neiskorištenim izbornim materijalom manipulisalo i time kompromitovalo najmanje 20.000 glasačkih listića. CIК nije utvrdio koliko je tačno listića, odakle i gdje je završilo. Od toga je utvrđeno da je nestalo 28 vreća sa najmanje 7.695 listića i CIК to nije uobzirio pri odlučivanju – napisala je Trivićeva.

    Ona dodaje da sa 13 mjesta nije dostavljeno 23 izvoda iz Centralnog biračkog spiska. Kako pojašnjava Trivićeva radi se o broju od 4.608 glasača koja su imala pravo glasa, čiji su glasački listići uzeti u konačan zbir rezultata, ali se ne zna da li su sve te osobe fizički glasale.

    – Кonstatovano je da je na 564 biračka mjesta ili preko 25 odsto biračkih mjesta, Miloradu Dodiku dopisano više glasova nego što je imao, a na 198 mjesta ili 8,8 odsto biračkih mjesta Jeleni Trivić je upisano u zapisnike manje glasova nego što je stvarno imala. Dalje, 80 odsto glasačkih listića nije spakovano kako treba, što je potvrđeno na sjednici CIК na kojoj su proglašeni rezultati (izjava Irene Hadžiabdić sa sjednice održanoj 27. 10. 2022. godine) – ističe Trivićeva.

    Ona kaže da je u izvještaju konstatovano da su pronađeni falsifiкovani glasački listići na više biračih mjesta.

    – Da li stvarno možemo povjerovati u to da je neko upalio štamparsku mašinu da bi falsifikovao i ubacio 27 ili 37 glasačkih listića, a da ih nije falsifikovao 2.700 ili 27.000?! – pita Trivićeva. Ona ističe da je u izvještaju konstatovano i to da su svi falsifikovani glasački listići “iksani” za jednog kandidata – Milorada Dodika.

    Dodaje da su važeći listići stavljani u vreće sa nevažećim, kao i da su listići sa glasovima za jednog kandidata stavljani u zbir glasova drugog kandidata, a nevažeći listići su se pronalazili u buntu važećih listića za jednog kandidata.

    – Na više biračkih mjesta procenti onih koji su izlazili na glasanje uz ljekarsku potvrdu i pomoć druge osobe kretali su se od devet odsto do više od 12 odsto, odnosno, u ukupnom zbiru sa tih glasačkih mjesta ustanovljeno da je čak 8,5 odsto birača slijepo ili na drugi način fizički nesposobno za glasanje?! Na jednom biračkom mjestu sve i jedan glasač, njih 61, glasao uz pomoć druge osobe – navodi Trivićeva.

    Ona je dalje napisala da je na 18 biračkih mjesta u Zvorniku, koja su “preko fiktivnih kandidata kontrolisali SNSD birački odbori, Milorad Dodik pobjeđivao sa nevjerovatnih 70-85 odsto glasova, što je statistički nemoguće uzimajući u obzir da postoje biračka mjesta u Zvorniku na kojima je i Jelena Trivić pobijedila ili gubila razumnom razlikom”.

    – Na 8 biračkih mjesta u Doboju, koja su preko fiktivnih kandidata kontrolisali SNSD birački odbori, Milorad Dodik pobjeđivao je sa nevjerovatnih 85-100 odsto glasova, a u više mjesta sa razlikom 70-85 odsto glasova! U isto vrijeme, na biračkim mjestima u blizini, koja nisu bila potpuno kontrolisana od strane SNSD, Jelena Trivić je ostvarivala pobjede u istom gradu. Postavlja se pitanje da li u Doboju i Zvorniku na nekim mjestima žive jedni ljudi, a na mjestima pored, skroz drugi ljudi – upitala je Trivićeva.

    Ona kaže da postoji 9.380 listića za predsjednika Republike sa zaokruženim dva ili više kandidata, ali se nije pristupilo grafološkom vještačenju i utvrđivanju da li su to bili stvarni nevažeći listići ili naknadno napravljeni nevažećim.

    – Famozne nule Jeleni Trivić pojavile su se na desetinama biračkih mjesta pa su poslije ispravljane, da bi se nakon kontrolnog brojanja pojavile nule i glasovi za fiktivne kandidate na više biračkih mjesta, a koje ranije nisu postojale. Postavlja se pitanje kakvi rezultati su uopšte objavljeni nakon kontrolnog brojanja i da li je uopšte kontrolno brojanje provedeno ili je prekinuto – ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da nakon kontrolnog brojanja, CIК nije mogao izvan razumne sumnje utvrditi koliko je glasova ukradeno jednom kandidatu, a dopisano drugim kandidatima, niti koliko je listića poništeno.

    CIК pored navedenih utvrđenih nepravilnosti, kako kaže Trivićeva, nije postupio po službenoj dužnosti, što je krivično djelo. Ona ističe da obrazloženje koje su dali na sjednici održanoj 27. oktobra 2022. godine, po principu “nemamo novca ni vremena da ponavljamo izbore, a i ako ih ponovimo biće opet iste nereguralnosti” je sramno!

    – Pitanje za sve aktere koji su komentarisali izborni proces, da li su navedene nepravilnosti samo “manje nepravilnosti?” – upitala je Trivićeva.

    Obzirom da je Tužilaštvo BiH formiralo predmet povodom izbornih krađa na opštim izborima 2022. godine, posebno za nivo predsjednika Republike, a na osnovu krivične prijave predsjednika opozicionih stranaka, kao oštećena strana u ovom predmetu, trivićeva je pozvala Tužilaštvo BiH i SIPA da od CIК zahtjeva da im po službenoj dužnosti dostave Izvještaj glavnog centra za brojanje o kontrolnom brojanju za nivo predsjednika Republike Srpske, te da utvrde autentičnost i vjerodostojnost izvještaja.

    Pomenuti Izvještaj je, kako dodaje ona, na hitnoj 73. sjednici CIК održanoj 27. oktobra 2022. godine, kada su uprkos brojnim neregularnostima, proglašeni rezultati za predsjednika Republike Srpske, elaborirao generalni sekretar i direktor Glavnog centra za brojanje, Goran Mišković, što se može vidjeti na video zapisu pomenute sjednice CIК.

    – Vjerujem da će istražnim organima objavljivanje ovog Izvještaja pomoći u radu na predmetu izbornih krađa. Takođe, vjerujem da će članovi CIК zbog neobjavljivanja ovog izvještaja snositi određeni vid odgovornosti. Vjerujem i u to, da uprkos zubu vremena nećemo zaboraviti da imamo lažnog predsjednika i vlast formiranu na izbornoj korupciji koja je sjeme svake druge korupcije. Na kraju, najavljujem da se pravna i politička borba po ovom pitanju nastavlja, bar što se mene tiče – poručila je Trivićeva.

  • Stevandić posjetio školu “Nikola Tesla” u Budimpešti

    Stevandić posjetio školu “Nikola Tesla” u Budimpešti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić posjetio je danas srpsku osnovnu školu i gimnaziju „Nikola Tesla“ u Budimpešti i tom prilikom uručio knjige školskoj biblioteci.

    Predsjednik Stevandić je đacima i zaposlenima u školi poručio da ostanu čuvari srpske tradicije i kulture.

    „Naš narod je velik, jer se isti folklor igra u svim zemljama svijeta, isto se molimo u svim crkvama i istom ćirilicom pišemo. Naša prepoznatljivost nas drži na okupu i čuva našu tradiciju i to je ono što čini veličinu našeg naroda“ rekao je Stevandić prisutnima i zahvalio se direktorici škole i njenim saradnicima na uloženom trudu u obrazovanju đaka.

    Narodna skupština Republike Srpske uručila je školi poklon-knjige Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, a među poklonjenim knjigama su se našla i zvučna izdanja JU Specijalne biblioteke za slijepa i slabovida lica Republike Srpske. Radi se o zavičajnim i piscima iz Republike Srpske i Srbije koji su predstavljeni kroz dvije edicije “Jedan pisac, jedna knjiga” i “Otrgnuti od zaborava”.

    U sklopu posjete Budimpešti, za večeras je planiran sastanak i radna večera predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske sa predsjednikom parlamenta Mađarske Laslom Koverom.