Autor: INFO

  • Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Potpuni krah finansijskog tržišta u Americi, pa samim tim i na globalnom nivou, sasvim je realan nakon bankrota banke Silicijumska dolina (SVB) sa sjedištem u Kaliforniji, a glavni krivac za to biće aktuelna inflacija.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske” investicioni stručnjak iz Beograda Vladimir Đukanović koji je osam godina radio na Volstritu kao analitičar za “JP Morgan” koncern, a analizirajući drugi po veličini kolaps jedne finansijske institucije u američkoj istoriji i najveći bankrot jedne američke banke od 2008. godine, što je dovelo do velike panike i pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama.

    “Za to uvek postoji opasnost, jer su banke osetljive na svako iznenadno i prekomerno povlačenje depozita. Da li je ovo početak neke lančane reakcije? Pa ja o tome pričam već godinu dana, jer postaje sve očiglednije da globalna inflacija postaje sve veći problem. Ovakvu situaciju nismo imali u poslednjih 40-50 godina. Mislim da sada dolazi sve na naplatu, da će “popucati” mnoge finansijske institucije, koje su prezadužene ili su se otvarale samo zato što je bilo mnogo novca u opticaju. Mislim da će sve ovo potrajati, baš kao i inflacija, koja je poput kancera ušla u biološko telo ekonomije i finansija. Taj kancer zahvata sve više unutrašnjih organa”, istakao je Đukanović slikovito opisujući trenutnu situaciju.

    Smatra i da je bankrot pomenute banke samo početak, te da treba očekivati krahove mnogobrojnih finansijskih institucija, ali i samih berzi, koje je zahvatio talas panike. Smatra i da će se kriza iz SAD preliti i na evropska finansijska tržišta, što je, kako je istakao, neminovno s obzirom na globalnu povezanost.

    “Veliki rizici su i dalje u opticaju, ali kao što rekoh, inflacija najvećim delom stoji iza svega ovog što se danas dešava. Investitorima je veoma teško naći projekte koji bi im doneli bar 15 ili 20 odsto profita, kako bi pokrili kamate koji su izuzetno visoke”, pojasnio je Đukanović.

    Navodi i da je rat u Ukrajini zakomplikovao stanje, jer su prekinuti lanci snabdijevanja, što je onda posljedično dovelo do rasta cijena robe, a kao veliki problem Đukanović navodi i činjenicu da su u nekom prethodnom periodu odštampane ogromne količine novca.

    “Mi na Balkanu smo najbolji svedoci do čega to može dovesti. To prekomerno štampanje novca je najbrži put u propast. Svi su pokušavali probleme rešavati tako što će štamparije raditi 24 sata, kako bi kompanije preživele. I dok taj novac ne ispari iz sistema, ne treba očekivati bolje dane. Da bi do toga došlo, kupovna moć građana treba da opadne za 15 ili 20 odsto. Nažalost, nisam optimista. Ljudi takođe zaboravljaju da, ako inflacija i narednih godina bude oko sedam odsto, to znači da će za pet godina životni standard biti prepolovljen”, kaže Đukanović.

    Na pitanje kolike su šanse da se “inficira” cijeli bankarski sektor, kao što je to bilo u mjesecima koji su prethodili velikoj recesiji prije više od jedne decenije, te da li bankrot pomenute američke banke može predstavljati početak kraha finansijskog tržišta u SAD zbog sve realnijeg domino efekta, ekonomski analitičar i stručnjak za finansije Branko Dragaš kratko odgovara: “Velike”, navodeći kako su, pored pomenute, još dvije banke u međuvremenu zatvorene u SAD, dok se još deset nalazi u nezavidnoj poziciji i pod lupom nadležnih.

    “Mislim da to nije ništa u odnosu na ono što će se tek desiti. Verujem da će doći do potpune eksplozije na finansijskom tržištu, akcije na berzama će u prvom naletu pasti za desetak odsto, a onda i u drugom za isto toliko. Ne bih da strašim ljude, ali pare treba dizati iz američkih i evropskih banaka i njima kupovati investiciono zlato. Smatram da je pred nama daleko veća kriza od one iz 2008. godine, koja će dovesti do, da se malo slikovito izrazim, biblijskog sloma zapadnog kapitalizma. Ko to ne vidi ili ne razume, ima veliki problem”, istakao je za “Glas Srpske” Dragaš poručujući da nije isključeno da dođe i do velikog globalnog ekonomskog kraha koji se desio 1928. godine i Velike depresije, nakon koje su bile potrebne decenije da se svijet oporavi.

    Banka SVB, osnovana 1983. godine, obezbjeđivala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija. Prema podacima “Forbsa”, ona je na kraju prošle godine imala 213 milijardi dolara vrijednu imovinu.

    Banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite. Da bi povećala kapital, ona je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala. To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su iz banke povukli 100 milijardi dolara depozita. Zbog toga je regulator zatvorio banku, proglasio bankrot i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

    U međuvremenu “pala” je još jedna banka, ovaj put kripto Signačer bank sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je jedna od glavnih banaka kripto industrije, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Američki predsjednik je najavio da će uskoro saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tijela da uvedu niz vanrednih mjera pošto je slom SVB-a i Signačer banke, kako je saopšteno iz Bijele kuće, stvorio rizik od šire, sistemske krize.

    Domaći sektor stabilan

    Za razliku od Đukanovića i Dragaša, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra kako krah većih razmjera na finansijskim tržištima nije toliko realan, jer su, kako je pojasnio, izvučene pouke iz krize koja je bila 2008. godine.

    “To, uostalom, možemo vidjeti i iz brze reakcije američkih institucija. Mislim da domino efekat, o kojem svi toliko pričaju, nije realan, ni moguć. Glavni razlog za bankrot pomenute banke je velika količina novca koja je bila u opticaju bez ikakvog pokrića. Kada je u pitanju BiH, mislim da se ovo ni u jednom segmentu ne može prenijeti na naš domaći bankarski sektor, jer banke imaju veliku likvidnost, što možemo vidjeti i iz profita koji su ostvareni tokom prošle godine”, istakao je Kutle.

  • Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Moskva i Beograd djelima dokazuju partnerstvo uprkos zapadnim intrigama, te poručio da Zapad neće uspjeti da naruši odnose dvije zemlje.

    Uprkos intrigama zapadnih zlonamernika, Rusija i Srbija će nastaviti da grade uzajamno korisno strateško partnerstvo – ne na riječima, nego na djelu, da dokazuju njegovu vrijednost, moralnu i materijalnu – rekao je Bocan-Harčenko, reagujući na izjavu ambasadora SAD u Srbiji Kristofera Hila da će Srbija morati da donese odluku u vezi sa sankcijama Rusiji jer zbog neuvođenja plaća visoku cijenu.

    On je naglasio da se Hil zabunio jer je krenuo od pogrešne informacije da Moskva negativno utiče na Beograd, prenosi RT Balkan.

    • Krenuo je od lažne teze o navodno negativnom uticaju Moskve na Beograd i o tome da Rusija ni na koji način ne pomaže Srbiji. Pa je onda demantovao svoje riječi, nazvavši hipotetičko uvođenje sankcija od Beograda “gorkom pilulom”. Što se kaže, dao je šah-mat, ali sam sebi – precizirao je ruski ambasador.

    Bocan-Harčenko je istakao da Sjedinjene Američke Države u svojoj dobro poznatoj neokolonijalnoj tradiciji raspravljaju o dobrobitima za Srbiju.

    • Ambasador SAD u Beogradu, u najgorim tradicijama neokolonijalnog pristupa koji je svojstven Vašingtonu, ovih dana je počeo da raspravlja o tome šta je ispravno za Srbiju, a šta nije – istakao je Bocan-Harčenko i dodao da to i nije ispalo dobro.
  • Elektroprivreda RS će dronovima nadgledati dalekovode

    Elektroprivreda RS će dronovima nadgledati dalekovode

    Elektroprivreda Republike Srpske odnosno matično sjedište u Trebinju je raspisalo javni poziv za nabavku usluge izrade studije i isporuka drona za nadzor i otkrivanje kvarova na dalekovodima.

    Procijenjena vrijednost nabavke je 180.000 KM bez PDV-a, a rok za izvršenje posla je šest mjeseci.

    Ugovorni organ će u postupku javne nabavke provesti e-aukciju na portalu javnih nabavki ističe se u dokumentaciji.

    U projektnom zadatku se navodi da je distributivna mreža na području elektrodistributivnog preduzeća ZP Elektrokrajina a.d. Banjaluka veoma velike dužine (22.475,57 km), prolazi kroz brdsko planinska područja sa izrazito bujnom vegetacijom, velikim dijelom kroz šumska područja, a u nekim dijelovima kroz kanjone i teško pristupačne terene. Od toga je 5.168 km srednjenaponska mreža naponskih nivoa od 6 kV do 110 kV.

    Održavanje mrežesrednjenaponskih dalekovoda je dosta otežano, obzirom na pomenute terene preko kojih dalekovodi prolaze. To se naročito odnosi na traženje kvarova pri lošim vremenskim uslovima. Distributivno preduzeće ulaže maksimalne napore da bi snabdijevanje krajnjih potrošača električnom energijom bilo što urednije, a da isporučena energija bude po kvalitetu u granicama propisanih zakonom. Očigledno je da postoji potreba za automatizacijom barem dijela poslova i obaveza oko nadzora stanja srednjenaponske mreže u normalnom pogonu kao i traženje mjesta kvara prilikom ispada dalekovoda iz pogona.

    Iz tog razloga se opredijelilo da se izvrši nabavka usluge izrade studije i isporuke drona za nadzor dalekovoda i otkrivanje kvarova na istim sa analizom na teritoriji ovog preduzeća, a potom da isti mogu znanje prenijeti na ostala 4 operatora distributivnog sistema.

    Dodaje se i da su gubici prilikom ispada iz rada dalekovoda su veoma veliki, prekidi mogu trajati veoma dug vremenski period dok ekipe montera ne otkriju mjesta kvara na dalekovodima. Često su ta mjesta kvara na teško pristupačnom terenu koje monteri prilikom traganja najčešće zaobiđu, a obično se kvarovi dešavaju po najlošijem vremenu, tako da trajanje otkrivanja mjesta kvara se značajno produžuje.

    Trenutno su gubici električne energije na nadzemnim vodovima u Elektrokrajini oko 12%, što je značajno u odnosu na ukupnu dužinu svih vrsta nadzemnih vodova od cca 22.500 kilometara. Poseban problem čini sve veći nedostatak kvalifikovane radne snage, koja je sposobna da kvalitetno stigne održavati sve veće i zahtjevnije sisteme.

    Studijom je potrebno obraditi nabrojane teme, te predvidjeti adekvatan sistem nadzora dalekovoda i detekcije kvarova nadzemnih vodova pomoću drona. Takođe je potrebno predvidjeti i sve neophodne korake, koje korisnik treba da preduzme ka ovlaštenim institucijama u BiH (BH ANSA, BHDCA, obuka zaposlenih), kako bi nabavka i upotreba cjelokupnog sistema detekcije dronom imala i formalno pravne okvire, pojašnjeno je u dokumentaciji.

    Navodi se i da dronovi imaju potencijal da značajno promijene način na koji se provjeravaju dalekovodi i stubovi. Prema nekim istraživanjima korištenje drona može značajno smanjiti troškove, npr. za inspekciju jednog visokog stuba smanjenje troškova pregleda i revizije iznosi preko 20 puta, dok se prilikom pregleda dronom dobijaju daleko tačniji podaci.

  • Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Kvalitet ukrajinske vojske, koja se nekada smatrala značajnom prednošću u odnosu na Rusiju, degradirana je tokom godinu dana gubitaka.

    Zbog toga mnogi najiskusniji borci više nisu na frontu, što je navelo neke ukrajinske funkcionere da dovedu u pitanje spremnost Kijeva da pokrene dugo očekivanu proljetnu ofanzivu, piše “Washington Post” u velikoj analizi situacije na bojištu.

    Procjene: Rusi izgubili 200.000 ljudi, Ukrajinci 120.000
    Američki i evropski funkcioneri procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka sukoba u februaru prošle godine, u poređenju s oko 200.000 na ruskoj strani, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.

    Ukrajina krije svoje gubitke, čak i od svojih najvjernijih zapadnih saveznika.

    Statistiku na stranu, priliv neiskusnih novaka, koji su dovedeni da popune gubitke, promijenio je profil ukrajinskih snaga, koje takođe pate od manjka municije, ponajprije artiljerijskih i minobacačkih granata, piše “The Washington Post”.

    “Najvrednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao sa poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja”, rekao je komandant u 46. vazdušno-jurišnoj brigadi, koji se identifikovao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

    “Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni”, dodao je Kupol.

    Pesimizam od prvih linija do Kijeva
    Takve sumorne procjene proširile su opipljiv, iako uglavnom neizgovoren pesimizam od prvih linija do Kijeva. Nesposobnost Ukrajine da izvede toliko očekivanu kontraofanzivu podstaknula bi nove kritike da su Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici predugo čekali, sve dok snaga već nije okopnila, da pojačaju programe obuke i osiguraju oklopna borbena vozila, uključujući tenkove Bradley i Leopard.

    Situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću kontraofanzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je odbrana Bahmuta, rekao je jedan američki funkcioner.

    Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće kontraofanzive.

    “Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa”, rekao je Jermak.

    Situacija na ruskoj strani je još gora
    A na ruskoj strani situacija je možda još gora. Tokom sastanka NATO-a u februaru ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Valas rekao je da je 97 odsto ruske vojske već raspoređeno u Ukrajini i da Moskva trpi nivoe iscrpljenosti iz Prvog svjetskog rata.

    Kupol je rekao da se nada da će Vašington osigurati bolju obuku za ukrajinske snage i da će ukrajinske trupe koje se čuvaju za nadolazeću kontraofenzivu imati više uspjeha od neiskusnih vojnika koji sada drže front pod njegovom komandom.

    “Uvijek se vjeruje u čudo. Ili će to biti masakr ili će to biti profesionalna kontraofanziva. Postoje dvije mogućnosti. Biće kontraofanziva u svakom slučaju”, rekao je Kupol.

    Ostaje neizvjesno koliko će povećana zapadna vojna pomoć i obuka preokrenuti ravnotežu u takvoj proljetnoj ofanzivi, s obzirom na ožiljke iscrpljivanja koji se počinju pokazivati.

    Jedan visoki funkcioner ukrajinske vlade nazvao je broj tenkova koje je Zapad obećao simboličnim. Drugi su funkcioneri privatno izražavali pesimizam da će oprema stići na bojno polje na vrijeme.

    “Volio bih vjerovati u našu veliku kontraofanzivu, ali pitam se – čime?”
    “Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protivofanzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se – čime? Možda ćemo imati neke lokalizovane proboje”, rekao je ukrajinski funkcioner te nastavio:

    “Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofanzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo toliko ljudi”.

    Takva analiza daleko je manje optimistična od javnih izjava ukrajinskog političkog i vojnog rukovodstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je 2023. kao “godinu pobjede” za Ukrajinu.

    Njegov šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov govorio je o mogućnosti da Ukrajinci ovog ljeta provedu odmor na Krimu.

    Komandant kopnene vojske optimista, ali pod uslovom da stigne sva pomoć
    “Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I stvarno je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri”, rekao je general-pukovnik Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za “The Washington Post”.

    Na prvim linijama, međutim, raspoloženje je tmurno.

    Kupol, koji je pristao da ga fotografišu i rekao kako razumije da bi se mogao suočiti s osudom zbog davanja iskrene procjene, opisao je odlazak u bitku s novacima koji nikada nisu bacili bombu, koji su napuštali svoje položaje pod vatrom i kojima je nedostajalo samopouzdanja u rukovanju vatrenim oružjem.

    Njegova jedinica se zimi povukla iz Soledara u istočnoj Ukrajini nakon što su ga opkolile ruske snage koje su kasnije zauzele grad.

    Kupol se sjeća kako su stotine ukrajinskih vojnika u jedinicama koje su se borile uz njegovu jedinicu jednostavno napustile svoje položaje dok su borci ruske grupe Wagner napredovali.

    Potpukovnik Kupol kaže da je nakon godinu dana rata njegova jedinica neprepoznatljiva. Od oko 500 vojnika, otprilike 100 ih je ubijeno u borbi, a još 400 ranjeno.

    Kupol je rekao da je bio jedini vojni profesionalac u batalonu i opisao je muke s vođenjem jedinice sastavljene isključivo od neiskusnih vojnika.

    “Dobijam 100 novih vojnika. Ne daju mi vremena da ih pripremim, nego kažu da ih odmah vodim u bitku. Oni jednostavno odbace sve i pobjegnu. To je to. Znate li zašto? Pitam jednog vojnika zašto ne puca, a on kaže: ‘Bojim se zvuka pucnja.’ I iz nekog razloga nikad nije bacio bombu. Trebamo NATO-ove instruktore u svim našim centrima za obuku, a naše instruktore treba poslati tamo u rovove. Jer nisu uspjeli u svom zadatku”, objasnio je Kupol.

    Opisao je ozbiljne nestašice municije, uključujući nedostatak običnih minobacačkih granata, kao i granata za MK 19 američke proizvodnje.

    Nestašica artiljerijskih granata
    Ukrajina se takođe suočila s akutnom nestašicom artiljerijskih granata, koju su Vašington i njegovi saveznici pokušavali riješiti.

    Rasprave o tome kako ojačati ukrajinske zalihe dominiraju dnevnim sastancima o ratu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Napori Vašingtona podržali su ukrajinsku borbu, ali stope korištenja su vrlo visoke, a nestašica i dalje postoji.

    “Vi ste na prvoj liniji. Idu prema vama, a nema ničega za pucanje”, rekao je Kupol.

    Kupol je rekao da se Kijev mora usredsrediti na bolju pripremu novih trupa na sistematski način.

    “Ispada da samo dajemo intervjue i govorimo ljudima da smo već pobijedili, samo još malo, dvije sedmice, i mi ćemo pobijediti”, rekao je on.

    Dmitro, ukrajinski vojnik kojeg “The Washington Post” identifikuje samo imenom iz bezbjednosnih razloga, opisao je iste uslove.

    Neki od manje iskusnih vojnika koji služe s njim u 36. brigadi marinaca u Donjeckoj regiji boje se napustiti rovove. Granatiranje je s vremena na vrijeme toliko intenzivno, rekao je Dmitro, da jednog vojnika uhvati napad panike, a zatim ga slijede drugi.

    “Bili su potpuno izgubljeni”
    Prvi put kad je vidio potresene suborce, rekao je Dmitro, pokušao je s njima razgovarati o realnosti rizika. Sljedeći put su samo pobjegli sa položaja.

    “Ne krivim ih. Bili su potpuno izgubljeni”, objasnio je Dmitro.

    Izazovi proizlaze iz velikih gubitaka. General Valerij Zalužni, vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u avgustu da je poginulo gotovo 9.000 njegovih vojnika.

    U decembru je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da je broj poginulih do 13.000. Ali zapadni funkcioneri iznijeli su više procjene, a ukrajinske procjene ne uključuju daleko veći broj ranjenih koji više nisu sposobni za borbu.

    Njemački zvaničnik: Ukrajinci ne dijele informacije s nama, ne vjeruju nam
    Jedan njemački zvaničnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000.

    “Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju”, rekao je on.

    Istovremeno Sirski tvrdi da od početka januara raste ruska ofanziva.

    Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u februaru da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobilisanih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi.

    Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje municije.

    Rizici za Ukrajinu u nadolazećim mjesecima posebno su visoki jer zapadne zemlje koje pomažu Kijevu žele vidjeti mogu li ukrajinske snage ponovo preuzeti inicijativu i osloboditi više teritorija od ruske kontrole.

    Rusija se takođe suočava s problemima municije, ljudstva i motivacije – i zabilježila je samo marginalne dobitke posljednjih mjeseci uprkos napetom stanju ukrajinskih snaga. Koliko god bili teški gubici Ukrajine, ruski su još gori, rekao je američki zvaničnik.

    “Pitanje glasi je li relativna prednost Ukrajine dovoljna za postizanje njihovih ciljeva i mogu li se te prednosti održati. To ne zavisi samo od njijh nego i od Zapada”, rekao je Majkl Kofman, vojni analitičar CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Vašington dovodi u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče iz Bahmuta
    Uprkos izvještajima o neobučenim mobilisanim ruskim borcima koji su bačeni u bitku, Sirski je rekao da su oni koji sada stižu dobro pripremljeni.

    “Moramo živjeti i boriti se u ovoj stvarnosti. Naravno, to nam je problematično. Tjera nas da budemo precizniji u gađanju, detaljniji u izviđanju, pažljiviji u odabiru položaja i organizovanju interakcije između jedinica. Nema drugog načina”, kaže on.

    Nedavni ruski uspjesi – posebno oko Bahmuta – nisu značajno promijenili stanje na bojnom polju, a američki vojni zvaničnici kažu da, čak i ako Rusija zauzme Bahmut, bilo bi to od malog strateškog značaja.

    Ali s obzirom na velike žrtve koje Ukrajina tamo trpi, zvaničnici u Vašingtonu doveli su u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče.

    Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da se povuče iz grada još od januara, rekao je američki funkcioner.

    Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bitka za Bahmut iscrpljuje tamošnje ruske snage – uglavnom Wagnerove borce koji su u posljednje vrijeme bili najefikasniji na protivničkoj strani – te da ukrajinske jedinice koje brane grad ionako nisu bile predviđene za raspoređivanje u nadolazećim ofanzivnim operacijama.

    Ukrajina je izgubila mnogo svojih mlađih časnika koji su prošli američku obuku u prošlih devet godina, nagrizajući korpus lidera koji su pomogli razlikovati Ukrajince od njihovih ruskih neprijatelja na početku invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

    Sada te snage moraju biti zamijenjene.

    “Mnogi od njih su poginuli”, rekao je.

    Strah od mobilizacije u Ukrajini
    Na početku invazije Ukrajinci su požurili dobrovoljno se prijaviti za vojnu dužnost, ali sada su se muškarci širom zemlje počeli bojati da će im se na ulici uručiti poziv.

    Ukrajinska unutrašnja sigurnosna služba nedavno je zatvorila Telegram račune koji su pomagali Ukrajincima da izbjegnu lokacije na kojima su vlasti dijelile pozive.

    U početku su SAD usredsredile svoju obuku na nove sisteme oružja koje su odlučili poslati Kijevu, kao što su oružja M777 i raketni bacači HIMARS.

    U januaru, nakon gotovo godinu dana sukoba, SAD su počele obučavati ukrajinske snage u kombinovanom ratovanju.

    Samo je jedna jedinica od oko 650 ljudi dosad završila obuku u Njemačkoj.

    Dodatne ukrajinske jedinice završiće obuku do kraja marta, a program će se prilagođavati kako se budu razvijale potrebe Ukrajine, rekao je potpukovnik Garon Garn, portparol Pentagona.

    “Ministar obrane Lojd Ostin i dalje je usredsređen na to da Ukrajina dobije obuku koja joj je potrebna za trenutnu borbu”, rekao je Garn te dodao da SAD rade danonoćno kako bi ispunile sigurnosne potrebe Ukrajine, uz ulaganje milijardi dolara u proizvodnju i nabavku topničke municije.

    Obuka novih vojnika
    “Suština je da Ukrajinci dobijaju ono što im treba, kada im to treba. I kao što su predsjednik Džozef Bajden i ministar Ostin više puta naglasili, nastavićemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Garn.

    Uprkos novoj opremi i obuci, američki vojni zvaničnici smatraju da su ukrajinske snage nedovoljne za napad duž cijelog fronta.

    Rusija je postavila značajnu odbranu, pa se trupe obučavaju da istražuju slabe točke koje bi im omogućile proboj tenkovima i oklopnim vozilima.

    Velika Britanija takođe obučava ukrajinske novake. Prošle godine oko 10.000, a očekuje se još 20.000 ove godine. Evropska unija je rekla da će 2023. obučiti 30.000 Ukrajinaca.

    Ukrajina je čuvala vojnike za proljetnu ofenzivu i obučavala ih kao dio novookupljenih jurišnih brigada. Kijev takođe organizuje jedinice oko novih borbenih vozila i tenkova koje zapadne zemlje osiguravaju.

    Sirski je rekao da je usredsređen na držanje linije protiv ruskih napada dok njegovi zamjenici pripremaju vojnike za sljedeću ofanzivu.

    Ukrajinski general: Moramo kupiti vrijeme
    “Moramo kupiti vrijeme da pripremimo rezerve”, rekao je Sirski, misleći na ukrajinske vojnike koji se obučavaju u inostranstvu sa zapadnim oružjem:

    “Znamo da moramo izdržati ovaj napad kako bismo pravilno pripremili pričuve koje će učestvovati u budućim akcijama. Neki ljudi brane, drugi pripremaju napad”.

    Američki zvaničnici rekli su da očekuju da će ukrajinska ofanziva započeti krajem aprila ili početkom maja te su itekako svjesni hitnosti snabdijevanja Kijeva jer bi dugotrajni rat mogao ići u prilog Rusiji, koja ima više ljudi i novca i proizvodi više oružja.

    Upitan na nedavnom kongresnom saslušanju koliko bi još američke pomoći moglo biti potrebno, politički savjetnik Pentagona Kolin Kal rekao je poslanicima Predstavničkog doma da ne zna.

    “Ne znamo tok sukoba. Moglo bi završiti za šest mjeseci, a moglo bi završiti za dvije godine, tri godine”, rekao je, prenosi “Index.hr”.

  • Rusija zvanično potvrdila: 60 dana

    Rusija zvanično potvrdila: 60 dana

    Sporazum o izvozu žita iz ukrajinskih crnomorskih luka produžen je za 60 dana, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško.

    On je rekao da je potvrđeno da je sporazum deo paketa i da je uslov da budu ispunjena sva obećanja data ruskoj strani, prenosi RIA Novosti.

    Prema rečima Gruška, Ruska Federacija će nastaviti da traži otklanjanje svih prepreka za isporuku poljoprivrednih proizvoda na svetska tržišta.

    Sporazum koji su 22. jula 2022. godine potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN podrazumeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva iz tri luke na crnom moru, uključujući Odesu.

    Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu je odgovoran za koordinaciju kretanja brodova.

    Ugovor je istekao 18. novembra prošle godine, ali su njegovi uslovi podrazumevali automatsko produženje za 120 dana ako nema prigovora bilo koje strane.

    Sam ugovor o žitu je sastavni deo paketa, koji, između ostalog, predviđa deblokadu izvoza ruske hrane i đubriva.

    Moskva ističe da taj uslov nije bio ispunjen, uprkos uveravanjima UN.

  • Narodna skupština Srpske dobila 2 nova poslanika

    Narodna skupština Srpske dobila 2 nova poslanika

    Zoran Kokanović iz Socijalističke partije i Tomica Stojanović iz SDS položili su danas svečanu zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske kao novi poslanici.

    Stojanović je na mjesto poslanika došao umjesto partijskog kolege Želimira Neškovića koji je u februaru ove godine imenovan za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Kokanoviću je poslanički mandat dodijeljen nakon što je isti prestao njegovom partijskom šefu, Petru Đokiću koji je imenovan za ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

  • Funkcioner SDA Vučića i Srbiju poredi s Hitlerom

    Funkcioner SDA Vučića i Srbiju poredi s Hitlerom

    Poslanik SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Šemsudin Mehmedović, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića uporedio je sa Adolfom Hitlerom, a Srbiju s nacističkom Njemačkom.

    Iako je u političkom životu BiH postalo uobičajeno da se neistomišljenici i politički protivnici “časte” najpogrdnijim imenima, Mehmedovićev status na Fejsbuku, koji su prenijeli brojni sarajevski mediji, a koji je, što je posebno zanimljivo, izazvao je najoštrije reakcije i osude javnosti u Srpskoj i Srbiji.

    U navedenoj objavi, koja se po svim nepristrasnim kriterijumima komotno može nazvati govorom mržnje, Mehmedović je, između ostalog, aktuelnog predsjednika Srbije uporedio s vođom nacističkog Trećeg rajha.

    – BiH je država i biće, sa ili bez Dodika i njegovih sljedbenika! I u slučaju “izlaska na Egej u Grčkoj uključujući luku Solun”, što je Hitler obećao Srbiji ukoliko dođe do “bilo kakvih teritorijalnih promjena na Balkanu”, kao i u slučaju pitanja državne imovine i funkcionalnosti BiH, velikosrpski program uvijek vodi isti motiv, “uzimanje u posjed, a onda i u vlasništvo teritorije drugih zemalja i imovine na njoj”. Ne treba sumnjati da je Srbija u nekom drugom razvoju situacije dobila “izlaz na Egejsko more, uključujući Solun” da na tim područjima ne bi bilo više od pet odsto grčkog stanovništva i da bi Beograd donio zakon o nepokretnoj imovini Srbije, koji bi se protezao na te teritorije u Grčkoj – napisao je Mehmedović.

    On je, između ostalog, ustvrdio da “nema te zemlje na Balkanu koja je sigurna od pošasti koja je iz želje za pljačkom iz Beograda pokrenula i vodila jedan svjetski i četiri balkanska rata (dva pred prvi svjetski rat, jedan na razvalinama Kraljevine Jugoslavije i jedan na razvalinama SFRJ) i inspirisala Hitlera” za, kako reče, program bjesomučnog naoružavanja iz budžetskog deficita i potom vojne napade na uspavane susjede, koji je, prema njegovim riječima, doveo do ponovnog svjetskog sukoba i holokousta kojem je Srbija, tvrdi Mehmedović, dala zapažen doprinos!?

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Milorad Kojić, za Srpskainfo podsjeća na to da su Srbi, kako kaže, “platili najveću cijenu u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu”, te da je, kako ističe, dovoljno sjećanje na Jasenovac, Brod i brojna druga stratišta gdje su Srbi masovno ubijani.

    – I onda neko, čiji su sunarodnici bili u SS “Handžar diviziji” koja je u okviru NDH provodila Hitlerove ideje o uništenju Srba, Jevreja i Roma, daje sebi za pravo da rukovodstvo Srbije i Republike Srpske poredi sa Hitlerom?! To pokazuje da kod Bošnjaka postoji kontinuitet ideje o potpunom istrebljenju Srba. Ta ideja je i bila okidač za sukobe 90-ih godina i raspad bivše Jugoslavije. Mehmedovićeve morbidne tvrdnje treba da budu osuđene i sankcionisane – ističe Kojić.

    Lider PDP i poslanik te stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Branislav Borenović, za Srpskainfo kaže da su “prosto nevjerovatne, strašne i katastrofalne” kvalifikacije koje je na račun državnog rukovodstva Srbije, kao i srpskog naroda u cjelini iznio poslanik SDA Šemsudin Mehmedović.

    – Teško mi je da povjerujem u to da ozbiljni ljudi mogu da iznose takve kvalifikacije i da prenose takve morbidne optužbe na račun Srbije, koja se pokazala kao glavni faktor stabilnosti i mira na zapadnom Balkanu. To je zaista sramno i zastrašujuće – kaže Borenović.

  • Novinari pozvali poslanike da odustanu od kriminalizacije klevete

    Novinari pozvali poslanike da odustanu od kriminalizacije klevete

    Grupa novinara u Banjaluci okupila se spontano ispred Narodne skupštine Republike Srpske gdje poslanici trebaju raspravljati o izmjenama Krivičnog zakona kojim se kriminalizuje kleveta.

    Medijska zajednica već danima upozorava na štetnost ovog zakona kojim se guši sloboda govora u Srpskoj, a kojim su ugroženi ne samo novinari već i svi misleći građani.

    Novinari su zalijepili trake preko usta i slomili olovke, simbolično pokazujući do čega će ovakav zakon dovesti, koji predviđa drakonske kazne za uvredu i klevetu.

    Ukoliko se izmjene usvoje, novinari su pozvali poslanike da ubuduće oni pišu vijesti.

  • Crnadak: Možemo li kolege poslanike iz vladajuće koalicije zvati “spodobama”

    Crnadak: Možemo li kolege poslanike iz vladajuće koalicije zvati “spodobama”

    Da li možemo da koristimo riječ „spodoba“ u obraćanju kolegama narodnim poslanicima iz vladajuće koalicije, ili ćemo za to biti kažnjeni.

    Upitao je ovo šef Kluba poslanika PDP, Igor Crnadak tokom obraćanja u parlamentu Srpske gdje je u toku redovna sjednica.

    Na opomenu predsjednika NSRS, Nenada Stevandića da neće dozvoliti neprimjerene riječi u parlamentu, javio se Crnadak koji je upozorio da će oni iz opozicije danas koristiti neke riječi koje je ovih dana kao praksu uveo lider SNSD, Milorad Dodik i vlast Srpske.

    – Odmah nam recite da li je primjereno da kolege nazivamo „spodobama“ ili ćete nam oduzimati riječ zbog toga- upitao je Crnadak, aludirajući na nedavno obraćanje Dodika koji je novinare koji se protive predloženim izmjenama KZ RS nazvao “spodobama”.

  • Rusija je stala

    Rusija je stala

    Prolećna ofanziva Rusije je zastala i dolazi vreme za kontranapad, ocenjuje Edvard Lukas, dopisnik Ekonomista iz Berlina, Moskve, Beča i baltičkih država.

    Lukas, koji je iI međunarodno priznati stručnjak za špijunažu, subverziju, upotrebu i zloupotrebu istorije, u autorskom članku za cepa.org, piše da će se pre ili kasnije, zainteresovane strane u ruskom sistemu okanuti Vladimira Putina, okriviti ga za rat i bolne uslove u kojima se on završava, i vratiti se svojim osnovnim aktivnostima laganja i krađe.

    To ostaje najverovatniji ishod rata u Ukrajini, a veliko pitanje je vremenski okvir: da li imamo nedelje, mesece ili godinu da izdržimo pre nego što se ruska ratna mašina zaustavi?

    Ali treba uzeti u obzir i druge ishode, navodi on.

    “Nedavno sam proveo neko vreme sa grupom visokih zvaničnika koji gledaju na buduće scenarije za odnose Zapada sa Rusijom. Razgovarali smo o uobičajenim opcijama: građanski rat, hunta, novi moćnik ili lažni liberal. Čak smo potrošili nekoliko minuta na malo verovatne izglede za demokratiju”, napisao je Lukas, pa dodao:

    “Ali tema koja mi je privukla pažnju je ono što su nazvali ‘iranizacija’: ukratko, ideja da bi se režim u Moskvi mogao pokazati otpornim kao i njegov kolega u Teheranu.”

    Ističe da uprkos svemu ta “teokratska mafija”, koja je u Iranu na vlasti od revolucije 1979 nije postala zaostala ili izolovana zemlja.
    Zapad je, kako navodi, na pretnju iz Irana odgovorio mešavinom kaznenih sankcija i ponudama diplomatskih izlaznih rampi. Ali sve to nije funkcionisalo, trpe samo iranski građani dok iranski izvoz nafte raste.

    Iran prodaje brodove afričkim zemljama i Venecueli, a oružje bilo kome. Nuklearni sporazum je samo usporio napredak režima ka arsenalu sudnjeg dana.

    Jedan od razloga za otpornost Irana je kontinuirana ideološka kontrola režima nad, barem, delom stanovništva. Ovo spaja islamsku pobožnost sa nacionalnim ponosom, smatra Lukas.

    Druga je fuzija ekonomske i političke moći, posebno kroz Korpus garde Islamske revolucije, koji je nominalno deo oružanih snaga, ali u stvarnosti, moćan poslovni i politički entitet, sa nezavisnim obaveštajnim, finansijskim i vojnim sposobnostima.

    Ova postavka nije identična Rusiji, ali sličnosti su upadljive. Rusija je do sada prkosila sankcijama Zapada. Režimska ideologija spaja mračnu formu pravoslavnog hrišćanstva sa nacionalnim ponosom.

    Čini se da vojni neuspesi imaju malo uticaja na stisak režima. Emigracija je sigurnosni ventil, represija palica. Korupcija i licemerjene samo da koordiniraju već i podmazuju sistem.

    “Lako je videti kako bi se mogla razviti ‘iranizacija’ Rusije: samo nastavite sadašnju putanju. Mnogo je teže videti kako bi se Zapad tome suprotstavio”, napisao je Lukas, a prenosi list Danas.