Osnivač Vagner grupe Jevgenij Prigožin izjavio je da će se sledeće godine kandidovati za predsjednika Ukrajine.
On je to objavio u video poruci na Telegram kanalu Vagner grupe, prenose RIA Novosti.
“Donio sam odluku da se 2024. kandidujem za predsjednika Ukrajine. Na ovom mjestu ću se takmičiti sa Porošenkom i Zelenskim. Ako pobjedim na izborima, onda će sve biti u redu. Granate neće biti potrebne”, rekao je Prigožin.
Rusi se trenutno nalze samo nešto malo više od jednog kilometra od centra Bahmuta, rekao je šef paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin.
“Eno je zgrada gradske uprave, administrativni centar grada”, rekao je Prigožin pokazujući prstom sa ruskih položaja i dodao da je to udaljeno oko kilometar i dvesta metara, prenela je njegova pres služba Konkord.
On je rekao da su borbe u toku. Kako navodi Frans pres njegove reči nisu mogle odmah da se provere iz nezavisnih izvora.
“Najvažnije je dobiti dobru količinu oružja i napredovati”, rekao je Prigožin koji je u otvorenom sukobu sa ruskom vojnom hijerarhijom posebno oko dobijanja više municije za koju je rekao da je neophodna za nastavak napada na Bahmut.
Prigožinovi ljudi su u prvoj liniji u borbi za Bahmut u kojoj su obe strane pretrpele velike gubitke.
Rusi poslednjih nedelja pokušavaju da opkole taj grad i uspeli su da prekinu više važnih ruta snabdevanja ukrajinskh vojnika.
Iako posmatrači sumnjaju u strateški značaj Bahmuta, sama borba, najduža za jedan grad od početka ruske ofanzive pre više od godinu dana, ima simbolični značaj kako za Kijev tako i za Moskvu, koja hoće da markira pobedu posle više poraza.
Član Predsjedništva SNSD-a Denis Šulić izjavio je danas u Banjaluci da se očekuje učešće novinarske zajednice u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, ukoliko bude usvojen nacrt tog akta.
Šulić je pojasnio da u javnoj raspravi, koja može trajati od 30 do 90 dana, svaka osoba u Republici Srpskoj može učestvovati u kreiranju zakonskog rješenja.
On je rekao novinarima da mu je žao “što jedna njemačka fondacija finansira ovdje seminar o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji se tiče klevete, a pri tome je njihova politička organizacija, koja ih finansira, usvojila takav isti zakon, čak rigorozniji, u NJemačkoj”.
“Ne smijemo dozvoliti da neko od nas pravi države drugog, trećeg ili četvrtog reda, jer smo ravnopravni sa svakom zemljom na svijetu”, dodao je Šulić.
Kada je riječ o oštećenju automobila dva banjalučka novinara, Šulić je rekao da je predsjednik Srpske Milorad Dodik pozvao da se istraži i rasvijetli to djelo, te da niko iz SNSD-a nije pozivao na šamaranje novinara, kao iz nekih poslaničkih klubova Narodne skupštine Srpske.
“Osuđujemo napad na imovinu novinara, ali i na društvenim mrežama video poziv narodnog poslanika Nebojše Vukanovića da kada prvi put vidi gospodina /Zorana/ Šarenca da će mu opaliti šamar”, rekao je Šulić.
On je naglasio da nije za uskraćivanje slobode medijima, niti za bilo kakav pritisak na medije, ali smatra i da mediji ne bi trebali imati duple aršine kada je riječ o prijetnji novinarima.
“Molim da od medija nemamo duple aršine, da ako se prijeti novinaru jedne televizije na jedan način, da se reaguje na isti način ako se prijeti novinaru sa druge televizije”, zaključio je Šulić.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan poručio je danas da na žrtvi pripadnika policije, koji su dali život za stvaranje i odbranu Republike Srpske, treba graditi stabilnu i mirnu Srpsku za sve njene građane.
Karan je na obilježavanju 30 godina od formiranja Drugog odreda Specijalne brigade policije Šekovići rekao da je važno odati počast i zahvalnost poginulim policajcima za sve ono što su učinili.
“Oni su branili, odbranili i ostavili nam čvrstu i snažni Republiku Srpsku. Vrijeme je kada moramo iznova da činimo sve za njihove porodice, djecu, ali i da u miru na njihovoj žrtvi stvaramo mirnu i stabilnu Republiku Srpsku”, rekao je Karan novinarima.
On je dodao da je ovo prilika i da se oda počast svakom od 782 poginula pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su 144 pripadnici specijalne brigade policije i 21 pripadnik Drugog odreda Specijalne brigade policije Šekovići.
Karan je istakao značaj obuke mladih pripadnika MUP-a Srpske i stvaranja snažnog osjećaja patriotizma.
“Naša obaveza je da svi zajedno štitimo ustavni poredak Republike Srpske”, naglasio je Karan.
Ratni komandant Drugog odreda Specijalne brigade policije Šekovići Miloš Stupar rekao je da se svake godine početkom marta raznim manifestacijama obilježava dan formiranja ovog odreda.
“Ove godine imali smo i promociju knjige Ratni put jurišnika i specijalaca, autora LJubiše Milutinovića, koja svjedoči i ukazuje na velika stradanja i žrtve koje su podnijeli stvaraoci i branioci Republike Srpske”, naveo je Stupar.
On je dodao da je to sjećanje na sve ratne događaje koji ne blijede i istakao da sve priče ovom knjigom nisu ispričane, jer ih je ostalo dosta koje nisu zabilježene.
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić rekao je da je impresioniran slogom, jedinstvom i osjećajem poripadnosti kolektivitetu ratne jedinice Specijalne brigade u kojoj su ljudi dali život i borili se rame uz rame za stvaranje i odbranu Republike Srpske.
On je naglasio da su sloga i jedinstvo stvorili Republiku Srpsku, da će je čuvati i graditi.
Čestitajući ovaj jubilej Drugom odredu Specijalne brigade Šekovići, Ostojić je izrazio nadu da će se ovaj dan dugo obilježavati u još boljem ambijentu i ekonomskom porsperitetu Republike Srpske.
U okviru obilježavanja 30 godina od formiranja Drugog odreda Specijalne brigade policije Šekovići danas je služen parastos za sve poginule pripadnike policije u Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Šekovićima.
U Spomen-sobi položeni su vijenci, nakon čega je održana Akademija u Domu kulture u Šekovićima na kojoj se govorilo o ratnom putu ovog odreda, uz čitanje odlomaka iz knjige “Ratni put jurišnika i specijalaca”, autora LJubiše Milutinovića.
Obilježavanje 30 godina od formiranja ovog odreda završeno je svečanim postrojavanjem pripadnika Drugog odreda Specijalne brigade policije na poligonu Osnovne škole u Tišći.
Drugi odred Specijalne brigade policije Šekovići odlikovan je 17. novembra 1995. godine Medaljom Petra Mrkonjića.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je kao spekulativnu i netačnu ocjenu Stejt departmenta da izjavama o imovini “nastoji da potkopa Ustavni sud BiH” i pozvao ih da tačno navedu član Ustava BiH u kojem imovina pripada BiH i u kojem se kaže da BiH o tome odlučuje.
Dodik smatra da je takva ocjena Stejt departmenta napisana od muslimanskih lobista, koji su zloupotrijebili tu američku instituciju da na taj način to saopšte.
On je naglasio da je Stejt department u svojoj ocjeni pun netačnosti, koja ne bi trebala da bude svojstvena jednom tako visokom organu moćne svjetske sile.
– Oni pokušavaju da sruše ustavni poredak u BiH tako što ne žele da kažu gdje u Ustavu piše da nepokretna imovina pripada BiH pa da bih ja to trebao da poštujem. Da to piše tu, ja bih to poštovao, ali ne piše, nego oni pokušavaju da se sakriju iza toga kako se trebaju poštovati odluke navodno organa BiH, i to je problem -rekao je Dodik.
Dodik je naglasio da BiH nije nadređena Republici Srpskoj, a da oni žele da naprave upravo to.
Prema njegovim riječima, ako su mislili na Ustavni sud, onda trebaju da odgovore, ima li ijedan ustavni sud u svijetu koji donosi privremene mjere, kako je moguće da to radi, jer to nije predviđeno ni dejtonskim ni bilo kojim drugim sporazumom.
– Da je to predviđeno, to bi bilo istaknuto i napisano da može da radi i da se bavi pitanjem izvan ustava, zato je i nazvan Ustavni sud, da štiti Ustav. Po tradicionalnom tumačenju prava i njihovom tumačenju prava to podrazumijeva da isključivo mogu da sagledaju da li je nešto u skladu sa Ustavom ili nije, a ne da onda Ustavni sud proizvodi svoja rješenja, a onda to proglašava navodnim ustavom – dodao je Dodik.
Dodik je naglasio da tako i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, potpuno ignorišući ustavnu poziciju, kaže da imovina pripada BiH.
– Niti je BiH država, niti će ikada biti, niti će ikada ovladati ovom imovinom, ova imovina pripada Republici Srpskoj, to neće zaustaviti ni Stejt department – poručio je Dodik.
Dodik je dodao da rizikuje sada da isprovocira Stejt department za neke dodatne mjere, koje bi oni učinili bez obzira da li je nešto rekao.
– Moraju da razumiju da je imovina ovdje crvena linija s kojom mi ovdje apsolutno računamo. Nećete nam uzeti imovinu. Ukoliko želite da napravite antidejtonsku BiH, kao što je pravite sve do sada, vi iz Stejt departmenta i drugi, mi u toj BiH nećemo biti – poručio je Dodik.
Dodik je rekao da je apsolutno logično poštovanje Dejtonskog sporazuma, koji najviše poštuje Republika Srpska, dok ga Amerikanci ne poštuju, već zloupotrebljavaju situaciju.
On je naveo da Amerikanci nisu jedini garant Dejtonskog sporazuma i da imaju istomišljenike u Britaniji i nekim sličnoim zemljama.
– Ali Dejtonski sporazum je, onog trenutka kada se potpisao i ovdje implementiran, u rukama nas, a ne njih – dodao je on.
Dodik je ukazao na to da se ostvaruje rano obećanje Amerikanaca muslimanima da potpišu Dejtonski sporazum, a da će oni u međuvremenu ojačati BiH, dodajući da je svjedočio tome na sastanku sa (nekadašnjim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH) Harisom Silajdžićem i (bivšim pomoćnikom američkog državnog sekretara) Nikolasom Brnsom.
– Tada je Silajdžić tražio da se počne ispunjavati ta vrsta priče obećanja koje je dato o Dejtonu, a Brns je rekao “Pa zar ne vidiš da to upravo radimo`”, To su stvari koje moramo imati na umu kada o tome pričamo i odlučujemo – rekao je Dodik.
Dodik je naglasio da ono što dolazi od Stejt departmenta i SAD ne mora uvijek da bude istina i da su ovaj put promašili potpuno.
– Promašili su priču o Ustavu, o imovini, neće da odgovore kako je moguće da je Republika Srpska i tada kada je prisustvo međunarodne zajednice bilo još i snažnije izvršila privatizaciju državnih preduzeća – dodao je on.
Prema njegovim riječima, tada su u Stejt departmentu bili neki drugi ljudi koji su iste odredbe ustava, kako ovi sada pokušavaju da nakaradno tumače, rekli da imovina pripada entitetima, čak je i Silajdžić napisao i knjigu u kojoj govorio o tome i opisao tu scenu oko imovine.
– Ali eto, to ne znači ništa za ove skorojeviće koji sada u ime Amerike predstavljaju ili pokušavaju da predstavljaju neku silu – rekao je Dodik.
On je poručio da nemaju šta da se miješaju u unutrašnje stvari i da bi od Amerike morale da dolaze tačne informacije.
– Pozivam da tačno navedu član Ustava u kojem imovina pripada BiH, da navedu tačno član Ustava koji kaže da BiH o tome odlučuje i onda nećemo imati nijedan problem – istakao je Dodik.
Američki predsednik Džozef Bajden i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dogovorili su se da odmah počnu pregovori o sporazumu o mineralima.
Razlog tome je da bi se olakšalo subvencionisanje evropskih proizvođača na osnovu američkog Zakona o smanjenju inflacije.
U zajedničkom saopštenju, Bajden i Fon der Lajen su naveli da sporazum ima za cilj da omogući da se relevantni kritični minerali ekstrahovani ili obrađeni u EU uvrste za mogućnost dobijanja poreskog kredita za električna vozila na osnovu Zakona o smanjenju inflacije, preneo je Rojters.
Predsednica Evropske komisije rekla je da se saglasila sa američkim predsednikom tokom sastanka u Beloj kući da se vodi dijalog o podsticajima čistim tehnologijama.
Fon der Lajen je ocenila sastanak sa Bajdenom kao veoma dobar, navodeći da je postignuta saglasnost da minerali iz EU dobiju pristup američkom tržištu.
Američkim Zakonom o smanjenju inflacije obezbeđene su ogromne investicije u čiste tehnologije, uključujući proizvodnju električnih vozila, podseća britanska agencija.
Portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Peter Stano kaže u emisiji ATV-a da većina evropskih država smatra klevetu krivičnim djelom, ali da EU ne komentariše procese koji su u toku, komentarišući kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj.
“Donošenje zakona u bilo kojoj državi ili entititu je dio njenih unutrašnjih napora, dok god se poštuje široki zakonodavni okvir i ograničenja. U ovom slučaju, najlakše što možete, ukoliko želite da donesete neki zakon, jeste da uzmete primjere iz postojećih evropskih normi. U procesu pridruživanja, što se dešava nakon kandidatskog statusa, kada otvorimo pregovore o pridruživanju sa BiH, doći će do procesa usklađivanja zakona sa evropskim zakonima i normama. Ako raspravljate nove zakone, najlakše je da uzmete evropske primjere i provedete te primjere. Tada ćete sigurno biti pošteđeni brojnih problema, kritika, rasprava, slaganja i neslaganja, jer provodite nešto što je već provjereno i isprobano u EU, kaže Stano.
On ističe da je delegacija EU na terenu u Sarajevu i na raspolaganju svima u BiH koji žele da znaju kako se stvari rješavaju na evropski način.
“Više smo nego spremni da pomognemo i damo savjete kako stvari mogu da se urade na veoma čist i evropski način, tako da niko ne može da napadne bilo koji zakon koji se donese. Ponavljam, u svjetlu predstojećih pregovora, otvaranja poglavlja i usklađivanja sa evropskim zakonima, najlakše bi bilo da se spriječe bilo kakvi problemi i trzavice, jeste da uzmete evropsk primjere i djelujete na osnovu evropskih primjera”, kaže Stano i dodaje:
“Sloboda govora, izražaja i medija su osnovne slobode u pricipima EU i jako nam je stalo do toga. Oni su osnova demokratskih društava. Upravo zato je važno da se vidi kako se zakoni o kleveti, dezinformacijama, bilo čime drugim, zapravo pišu. U nekim slučajevima možete da imate veoma dobru namjeru sa zakonom o kleveti, ali onda u nekim članovima vidite da neko zapravo želi da suzbije slobodu govora ili da je potisne. Imamo primjere država koje usvoje zakone o dezinformacijama, što je odlično, jer treba da se zaštitimo od dezinformacija, ali onda koriste te zakone da se bore protiv novinara koji objavljuju stvari koje ta vlada ne voli. To nije u redu. Zato kažemo da je vrag uvijek u detaljima, uzmite evropske standarde, i sigurni ste”.
Stano ističe da je za BiH vrijeme da krene od Dejtona prema Briselu i omogući međunarodnoj zajednici da ukloni OHR kako bi BIH povratila svoj suverenitet.
“Postoje problemi u BiH koje i dalje treba popraviti, kao što je provođenje odluke Sejdić-Finci, koja se još ne provodi, i ovo nije moguće jer EU zakoni zabranjuju diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti. Istovremeno EU nudi mnogo modela koji mogu riješiti sve probleme koji su prisutni u BiH. Za nas pomjeranje od Djetona prema Briselu znači da ćemo se fokusirati manje na međunarodni nadzor i na razloge za taj nadzor, a više na to što treba da se uradi u procesu prodruživanja kako bi postala prava evropska država, kojom se vlada na evropski način, i koja ima političare koji se ponašaju evropski, da nema rizika od nazadovanja”.
Govoreći o izjavama muslimanskih vjerskih vođa, poput izjava poglavara IZ Huseina Kavazovića, Stano kaže da da je EU protiv govora mržnje, podsticanja na nasilje ili na mržnju.
“Takva retorika je naravno neodgovorna i treba da se osudi. To je naš stalni apel prema političkim liderima, svim važnim faktorima u društvu u BiH i drugim zemljama, ovo nije nešto eksluzivno za BiH. Ovakve stvari se takođe dešavaju u EU. To j neprihvatljivo, ne može da se dešava, cijelo društvo mora to zajedno da osudi, i da se potrudi da se to ne dešava. Ako to pređe granice postojećih zakona, onda to mora de bude procesuirano, i mora biti odgovornosti. To je nešto što oštro osuđujemo i ponavljamo to naročito političarima, uticajnim liderima i drugim učesnicima, da se odgovono ponašaju i da se uzdrže od retorike i postupaka koji mogu da doprinesu podsticanju na nasilje ili mržnju, jer to je nešto što vodi jako ložim stvarima i nije u skladu sa evropskim vrijednostima.”.
Ipak poručuje da posao EU nije da komentariše svaku moguću izjavu koja je rečena ili možda izvučena iz konkteksta, jer ljudi govore razne stvari.
“Za nas je važno da države imaju sve potrebne instrumente i da su sposobne da se nose sa bilo čime što se protivi evropskim vrijednostima. To znači sprečavanje poziva na nasilje, govor mržnje, diskriminaciju i tako dalje. To je i dio samog procesa pridruživanja. Treba da pomognemo ne samo da se stvori okruženje da se ovakve stvari spriječe ili procesuiraju, već da pomognemo procesu sazrijevanja društva da samo društvo odbije bilo šta što podstiče nasilje ili proizvodi mržnju”.
Portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku kaže da ne postoji nikakav pritisak na Srbiju i BiH da uvedu sankcije Rusiji, ali ističe da EU želi da oni koji su se obavezali na evropske vrijednosti to i ispune.
“Ako ste vi u procesu pridruživanja, a ovo se posebno tiče Srbije, a ne usklađujet se sa odlukama inostrane politike, vi u suštini kršite jedan od kriterijuma koji kaže da se progresivno treba da uskladite sa politikama i odlukama inostrane politike EU. BiH radi dobro, naročito posljednjih mjeseci. U proteklom periodu BiH je poboljšalja svoj procenat usklađenosti sa 38 na 81%, što je veoma dobro, i mi cijenimo što se BiH uskladila sa većinom naših odluka, to je važno da se razikuje. Ali Srbija ne samo da se ne usklađuje, već zapravo smanjuje svoju usklađenost. Mi kažemo, ako postoji tako vitalno pitanje za EU kao što je zaštita Ukrajine i osuda ilegalne agresije Rusije, koja krši svaki princip u koji vjerujemo, pored međunarodnog prava i Povelje UN, onda se pitamo da li ste stvarno Evropljani? Ali to je nešto što govorimo svima, ne samo zemljama kandidatima i zamljama u procesu pridruživanja. Mi to govorimo širom svijeta. Mi to govorimo Indiji, Južnoafričkoj Republici, objašnjavamo zašto je važno da se uskladi sa našim sankcijama. EU je pozvala svaku državu u svijetu da preduzme korake da ograniči pravne mogućnosti Kremlja da finansira svoju nelegalnu agresiju na Ukrajinu. Svakim dogovorom koji napravite sa Putinom, vi doprinostite vojnoj kampanji koja ubija ukrajinski narod i uništava Ukrajinu kao državu.
Popričajmo o Republici Srpskoj i njenim odnosima sa Rusijom, oni su naravno tradicionalni i traju mnogo godina unazad. Ni u kom slučaju Republika Srpska ne pomaže Rusiji vojno, imamo značjnu ukrajinsku zajednicu u Republici Srpskoj i mi njima pomažemo, smatramo Ukrajince i Ruse bratskim narodima, ali ipak postoji ogroman pritisak na vlasti Repubike Srpske da se pridruže sankcijama protiv Rusije. Šta EU može da dobije tim što će tako mala država kao BiH, sa stanovništvom i ekonomijom poput nekog srednjeg evropskog grada, pridružiti u tome? Sa druge strane imamo dobre ekonomske veze sa Rusijom, to bi nam naštetilo ekonomski, više nego politički”, kaže Stano.
On napominje da se ne radi o tome šta EU može dobiti ako Republika Srpska prereže veze sa RUsijom, već kako EU, kako međunarodna zajednica, odgovara na dešavanja u UKrajini.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da Stejt Department već decenijama stoji samo uz jedan narod u BiH, uz Bošnjake i njihovu želju da imaju islamsku državu u srcu Evrope.
Ona je upitala da li je zaposlenima u Stejt Departmentu i Ambasadi SAD u BiH jedini opis poslova analiza izjava Milorada Dodika, dodavši da je nevjerovatna njihova površnost, jednostranost i neiskrenost.
Ona je dodala da njihova površnost srpski narod sve više udaljava od BiH po mjeri Bošnjaka čije stavove zatupa i Stejt department i američki ambasador u BiH.
Reagujući na saopštenje iz Stejt departmenta u kojem navode da su “ponosni što stoje uz narod BiH dok grade budućnost u evroatlantskoj zajednici naroda i jačaju državne institucije”, Vulićeva je upitala na šta mogu da budu ponosni, na to što smatraju samo Bošnjake narodom?
Ona je poručila da će Republika Srpska i srpski narod kroz svoje institucije štititi svoja prava i teritorijalni integritet, te da nema tog Stejt departmenta koji im to može oduzeti, ma koliko oni BiH gledali iz perspektive sarajevskih sećija.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova ni faktički, ni “de jure”, ali da želi mir sa Albancima.
Vučić je, obraćajući se građanima u Vranju, tokom posjete Pčinjskom okrugu, rekao da nikada neće biti onaj koji potpisuje nezavisnost Kosova.
– Nema predaje. Činimo sve što možemo da uvijek budemo uz narod svakog srpskog mjesta na Kosovu i Metohiji, i svuda na jugu Srbije. Naša prva obaveza je da čuvamo svoju državu, druga da čuvamo nacionalne interese, a ispred svega da čuvamo mir i stabilnost – naglasio je Vučić.
On je dodao da se geopolitička situacija u Evropi i svijetu drastičnije i dramatičnije promijenila sukobom u Ukrajini, nego padom Berlinskog zida.
Vučić je pozvao građane da podrže i pruključe se njegovom “narodnom pokretu za Srbiju” koji će, kako je rekao, biti formiran krajem maja ili početkom juna, kako bi okupilo što više ljudi, radi očuvanja Srbije, koju čekaju iskušenja u naredne dvije godine.
On je najavio ulaganja u Vranje, te dodao da će država voditi računa o Srbima u Bujanovcu, gdje su ih iz vlasti istisnuli Albanci.
Vučić je prethodno posjetio Vladičin Han, gdje se u manastiru Mrtvica sastao sa NJegovim preosveštenstvom episkopom vranjskim Pahomijem, a posjetio je i domaćinstvo Novice Stamenkovića u selu Kunovo.
Tokom dana Vučić će posjetiti i Bujanovac, gdje će posjetiti Osnovnu školu “Branko Radičević”, gdje je završena prva faza rekonstrukcije, zatim će u Trgovištu posjetiti novu vatrogasnu stanicu.
Vučić će potom u Bosilegradu posjetiti rekonstruisani vrtić “Dečija radost” i obratiti se stanovništvu, a na kraju će posjetiti Vlasinsko jezero i mjesto izgradnje kolektora otpadnih voda.
