Autor: INFO

  • Medicinari zabrinuti za zdravstveno osiguranje

    Medicinari zabrinuti za zdravstveno osiguranje

    Prije par godina bili smo heroji, a sada ne možemo liječiti svoje kolege. Poruka je to medicinara na apsurdnu situaciju u kojoj su se našli zdravstveni radnici u Srpskoj.

    Oni su, naime, kao i mnogi zaposleni, nakon ukidanja vanredne situacije u RS ostali bez zdravstvenog osiguranja jer im nisu redovno uplaćivani doprinosi.

    Nakon što su problemi isplivali na površinu, Vlada RS je ostavila rok od 60 dana, tačnije do 31. jula, poslodavcima da izmire doprinose, a građanima će do tada biti obezbijeđena zdravstvena zaštita. Međutim, radnici postavljaju pitanje – šta poslije toga.

    Upravo su javne bolnice među najvećim dužnicima za poreze i doprinose u Srpskoj.

    – Imamo samo rok od 60 dana, ne vjerujem da će ijedna ustanova moći da izmiri dug. Ta saga će se vjerovatno protezati do sljedeće godine – smatra predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, Mirko Šerbedžija.

    Pitanje je, kaže, i šta će biti sa kolegama koje su morale da plaćaju participaciju i preglede u vrijeme kada nisu bili osigurani. Ko će da im refundira ta sredstva?

    Dugovi javnih zdravstvenih ustanova za poreze i doprinose sežu i 10 godina unazad.

    Prema podacima iz marta, na prva četiri mjesta nalaze se Univerzitetski klinički centar RS sa dugom od 50,3 miliona KM, Bolnica Istočno Sarajevo – 43,8 miliona KM, Bolnica „Sveti apostol Luka“ iz Doboja – 29,3 miliona KM, Univerzitetska bolnica Foča – 16,4 miliona KM.

    Problem nije od juče. Kako su se medicinari snalazili prije pandemije virusa korona?

    – Za radnike koji nisu imali osiguranje mi smo kao sindikat reagovali prema bolnicama, koje su na neki način uspijevale davati potvrde o uplaćenim doprinosima za te ljude koji su trebali da se liječe i tako smo rješavali. Ali, od 2019. su počeli redovno sa uplatom doprinosa i nismo imali problema sa osiguranjem, sve do ovog sada kada je ukinuta vanredna situacija – priča Šerbdežija.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine podsjećaju da su još ranije tužili direktore dvadesetak ustanova koji nisu uplaćivali doprinose.

    – Međutim, od Tužilaštva smo dobili odgovor da je naša tužba neosnovana!? Koga mi sada da tužimo, te tužioce, ministarstvo, Fond, koga – upitao je predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Jovica Mišić.

    Tokom vanredne situacije u RS, više od tri godine Fond zdravstvenog osiguranja RS finansirao je zdravstvene usluge za sve građane. Iz FZO RS u petak su ponovo pozvali poslodavce da iskoriste prelazni rok i izmire doprinose za svoje radnike.

    Iz UKC RS nedavno su saopštili da od marta 2017. godine redovno isplaćuju poreze i doprinose. Kako kažu, dug datira iz perioda od 1. avgusta 2012. godine do 28. februara 2017. godine, a tvrde da će se riješiti u narednom periodu dogovorom osnivača, Vlade Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

    Iz Bolnice “Srbija” su za BHT rekli kako njihov dug datira iz perioda od 2011. do 2019. godine, te da od tada redovno izmiruju obaveze prema zaposlenim i svim fondovima.

  • Potvrđeno: Veliki napad je počeo

    Potvrđeno: Veliki napad je počeo

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u razgovoru sa novinarima da su ukrajinska kontraofanziva i odbrambene operacije u toku.Na pitanje novinara kako komentariše izjavu predsednika Rusije Vladimira Putina koji je u petak rekao da su ukrajinske snage svavako započele svoju toliko najavljivanu kontraofanzivu, Zelenski je slegnuo ramenima i prezrivo podigao obrve, prenosi Rojters.

    Ukrajina je krajem maja najavila kontraofanzivu protiv ruskih snaga.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane navelo je prošle nedelje da zvanične najave početka kontraofanzive neće biti.

  • Stevandić poslao emotivnu poruku iz Mathauzena: “Ovdje je nekad bio logor a danas dječiji osmijeh”

    Stevandić poslao emotivnu poruku iz Mathauzena: “Ovdje je nekad bio logor a danas dječiji osmijeh”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Austriji na osveštanju Spomen-kapele Svetih srpskih novomučenika na Vojničkom groblju u Mauthauzenu, na kome je sahranjeno hiljade srpskih vojnika i civila.

    Spomen-kapelu je osveštao NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Tom prilikom Stevandić se oglasio i na društvenim mrežama uz emotivnu poruku:

    “Moj deda Stevan 1943. i ja danas, na istom mjestu. Nesalomljivi.
    Mathauzen danas. Molitveno okupljeni narod. Osvećenje spomen kapele, a ovdje je i u prvom i drugom svjetskom ratu bio logor za Srbe i u svakom je skončalo po 8000 mučenika. Danas pogača i so i dječiji osmjeh. Neuništiv smo narod.” poručio je Stevanidć.

    Spomen-kapela na Vojnom groblju Mauthauzen izgrađena je u znak sjećanja na srpske oficire, vojnike i civile koji su u jesen 1914. godine zarobljeni i odvedeni iz Srbije i okruženja u zarobljenički logor Mauthauzen kod Linca, u Austriji, kroz koji je do 1918. godine prošlo oko 40.000 Srba, Italijana, Rusa i drugih naroda.

  • Građani BiH za mjesec podigli 86 miliona KM kredita

    Građani BiH za mjesec podigli 86 miliona KM kredita

    Krediti građana u bankama u BiH na kraju aprila iznosili su 11,2 milijarde KM i čine čak polovinu ukupno odobrenih kredita domaćim sektorima.
    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni krediti na kraju aprila iznosili su 22,39 milijardi KM, od toga krediti privatnih preduzeća iznose 9,3 milijarde KM, vladinih institucija 1,08 milijardi KM, a javnih preduzeća 605 miliona KM.

    U aprilu se inače bilježi kreditni rast od 175 miliona КM u odnosu na mart. Kod stanovništva je registrovano povećanje za 86,1 milion КM, privatnih preduzeća za 79,5 miliona КM, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5,8 miliona КM i kod vladinih institucija za 5,5 miliona КM.

    Smanjenje kreditnog rasta je registrovano kod ostalih domaćih sektora za 2 miliona КM, prenosi Srpskainfo.

    Iz CB BiH preciziraju da je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u aprilu iznosila nominalno 975,3 miliona КM: kod stanovništva za 604,9 miliona КM, privatnih preduzeća za 296,8 miliona КM, te nefinansijskih javnih preduzeća za 99,2 miliona КM. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 27 miliona КM.

  • Vukanović želi saradnju sa SDS i PDP, ali ne i sa Stanivukovićem

    Vukanović želi saradnju sa SDS i PDP, ali ne i sa Stanivukovićem

    Uprkos međusobnim nesuglasicama i javnim svađama u prošlosti postoje realne šanse da opozicija na predstojeće lokalne izbore izađe ujedinjena, ali pod određenim uslovima.

    Poručio je ovo lider pokreta „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović komentarišući najavu v.d. predsjednika SDS Milana Miličevića kako će ta stranka okupiti sve političke partije, društvene grupe i pojedince koje imaju za cilj promjenu SNSD-ove vlasti.

    – Bez obzira na to što se dešavalo, SDS će pozvati sve ljude koji opoziciono razmišljaju na razgovor i dogovor o zajedničkom djelovanju u cilju promjene vlasti u Srpskoj. To se svakako odnosi na Nebojšu Vukanovića i Listu za pravdu i red, kao i na PDP i na Jelenu Trivić i NF – rekao je Miličević u intervjuu za Srpskainfo.

    Spreman za razgovor
    Vukanović ističe da je uvijek spreman za razgovor i da opozicija, bez obzira na razlike, može da postigne dogovor kada su u pitanju lokalni izbori.

    Ad
    – Među nama ovdje su mnogo manje razlike nego u Crnoj Gori, recimo između DF, URA, demokrata i drugih. Jedno vrijeme su se međusobno napadali, pa su napravili dogovor da sruše Mila Đukanovića. Dakle, postoji viši interes. Mislim da je dobro da se sastanemo i razgovaramo – kaže Vukanović za Srpskainfo.

    On, međutim, dodaje da se moraju znati crvene linije u opoziciji ako se želi međusoban iole korektan odnos.

    Vukanović ističe da se uvijek povlačio „zbog opšte stvari“ tako da mu nije problem da zaboravi na neke nesuglasice iz prošlosti.

    – Često sam se povlačio i radio sve što sam mogao za opoziciju, zajedničke kandidate i slično. Sa druge strane, nikad niko iz opozicije nije nešto puno gledao da pomogne našoj listi „Za pravdu i red“. Međutim, prošlost treba staviti na jednu stranu i napraviti neku strukturu koja će imati podršku građana – ističe Vukanović.

    Poturao leđa za Jelenu
    On navodi da je njegova saradnja sa SDS i PDP uvijek bila korektna te da se nada da će naći zajednički jezik s njima do lokalnih izbora.

    Na pitanje da li to znači da je spreman na saradnju i sa Jelenom Trivić, koju je nedavno kritikovao zbog „poslanika i odbornika koje je primila u stranku“, ali i zbog nekih drugih njenih poteza, Vukanović kaže da je liderka NF pogazila principe za koje se dugo zalagala.

    Ona to, kako dodaje, treba da objasni svojim pristalicama.

    Na Trivićevu sam se obrušio, prije svega, zbog njenog krajnje nekorektnog ponašanja, jer mora shvatiti da ona ne bi ni bila kandidat na izborima da je nisam nominovao i rekao da kandidat ne može biti Draško Stanivuković. Mnogo puta sam poturio leđa da bi sačuvao njen interes i u najmanju ruku nisam zaslužio da me „pljuje“ preko određenih osoba – pojašnjava Vukanović.

    On ističe da ga je povrijedilo kada je određeni medij, blizak Trivićevoj, objavio kako je špijunirao kancelarije Narodnog fronta.

    – Javio sam se njenim službenicama ispred prostorija NF. Bio sam vrlo prijatan, a onda sam vidio tekst kako sam se tobože penjao po zgradi i ćorio. Tada su pale maske – kaže Vukanović.

    “Stanivuković je postao baletan”
    Dodaje da ne trpi nekorektan odnos i da će Trivićeva morati da preispita svoje ponašanje ukoliko bude željela biti dio opozicije, ali i da će morati puno toga da objasni.

    Trivićeva, kako smatra Vukanović, svoju političku snagu treba tek dokazati.

    – SDS, PDP i lista „Za pravdu i red“ imaju svoje klubove poslanika i poslanike i u NSRS i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tako da nam Trivićeva ne može parirati jer je skupila sa koca i konopca svoje poslanike i odbornike. Ona treba na izborima da pokaže svoju snagu da bi bila ravnopravan faktor unutar opozicije – zaključuje Vukanović.

    Na pitanje da li je spreman na saradnju s gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, Vukanović je rekao da nije. Objašnjava da podrška njemu ne dolazi u obzir ako se kandiduje opet za gradonačelnika.

    – Saradnja sa PDP ne znači saradnja sa Stanivukovićem. On je iznevjerio sva očekivanja. Postao je baletan i glumac koji svaki dan izvodi neke predstave. Jedan dan pleše po kiši, drugi jaše konje, treći dan skače, pa trči. Ne znam više ni šta radi – poručio je Vukanović.

  • Zašto Crnadak još nije otišao kod Viškovića u kabinet?

    Zašto Crnadak još nije otišao kod Viškovića u kabinet?

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini, Igor Crnadak, još nije otišao u kabinet predsjednika Vlade, Radovana Viškovića, da pregleda ugovore o javnim nabavkama u vrijeme pandemije korona virusa.

    Crnadak je prvo mjesecima prozivao Vladu Srpske jer sumnja da su mnoge institucije i funkcioneri iskoristili vanrednu situaciju da se obogati i prekrše zakon, te je tražio dostavljanje svih „korona ugovora“.

    Višković je na martovskoj sjednici Narodne skupštine pozvao Crnatka u svoj kabinet da sam pregleda svu dokumentaciju. Međutim, to se do danas nije desilo.

    – On je rekao da neće da dostavlja ugovore, nego da dođemo da nam ih pokaže. Rekao sam važi, doći ću, poneću svoj rokovnik, popisaću što me zanima, da ljudima to mogu da predstavim. Nije bitan način, nisam sujetan. Mi smo potom sto puta zvali kabinet, nikada nije dao termin da dođemo. Na kraju se pokazalo da je taj njegov poziv bio lažan – rekao je Crnadak.

    Podsjećamo, Crnadak je u martu izjavio da je prihvatio Viškovićev poziv da lično dođe u kabinet premijera, kako bi mu dao na uvid spisak svih korona nabavki, uključujući imena firmi, predmete nabavki i tačne iznose koje je Republika Srpska isplatila za vrijeme pandemije korona virusa.

    – Doći ću, iako je prošlo skoro tri godine od Viškovićevog obećanja iz maja 2020. godine i davno je taj spisak trebao dostaviti svim poslanicima. Ipak, nema mjesta sujeti i inatu, važno je da dobijem taj spisak, koji će nakon što ga ja budem imao biti dostupan javnosti – poručio je Crnadak.

    Crnadak je tada još dodao da se raduje sastanku, jer će to biti prilika i da od premijera dobije odgovore na dva pitanja na koja danas nije stigao odgovoriti poslanicima tokom sjednice.

    – adi se o načinu na koji će Republika Srpska skupiti 320 miliona do 28. juna, kako bi se vratio dug po zaduženju na Bečkoj berzi, kao i zašto još uvijek nisu formirani Visoki sudski i tužilački savjet, Uprava za indirektno oporezivanje, Vojska i Agencija za lijekove Republike Srpske, iako je NSRS još 10. decembra 2021. godine zadužila Vladu da formira ove institucije – poručio je Crnadak.

  • Zapad užasnut ukrajinskom taktikom: Ovo je samoubistvo

    Zapad užasnut ukrajinskom taktikom: Ovo je samoubistvo

    Oružane snage Ukrajine izabrale su samoubilačku taktiku protiv Rusije u pokušajima ofanzive.

    Ovo piše portal “Azija tajms”, pozivajući se na neimenovanog evropskog oficira.Anonimni izvor portala smatra da je nedavni neuspeh ukrajinskih trupa povezan sa rezultatima britanske obuke.

    “Ako hoćete da krenete u ofanzivu i imate desetak brigada i nekoliko desetina tenkova, koncentrišete ih i pokušate da se probijete. Ukrajinci jure u pet različitih pravaca. Mi smo pokušali da im kažemo da prestanu sa tom nepovezanom taktikom, da odrede glavni pravac napada uz odgovarajuću podršku pešadije, a zatim učine što mogu”, rekao je neimenovani oficir.

    Drugi izvor osvrnuo se na vest da je ukrajinska strana usled delovanja ruskih snaga izgubila oko 40 tenkova. “Ukrajinci su pokušali da to izvedu u stilu ‘Guderijan”, navodi on, misleći na proboj nemačkog generala Hajnca Guderijana kod Sedana tokom bitke za Francusku 1940. godine.

    “Međutim, Guderijan je imao 3.000 tenkova, a ovi idioti su izgubili i tih 30 koje su imali. A bez nadmoći u vazduhu – to je samoubilačka misija”, rekao je on.

    Komandant grupe ruskih snaga na Zaporoškom pravcu, general-pukovnik Aleksandar Romančuk saopštio je 8. juna da su ukrajinske snage tokom pokušaja ofanzive izgubile do 350 ljudi i preko 30 tenkova, uključujući tri “leoparda”.

  • Vlada Srpske traži novac od građana, u planu narodne obveznice

    Vlada Srpske traži novac od građana, u planu narodne obveznice

    Republika Srpska je u potrazi za novim modelima finansiranja, a jedan od načina na koji planira da obezbijedi novac neophodan u budžetu je emisija obveznica koje će moći kupiti građani.

    Cilj emisije narodnih obveznica, kako navode u Ministarstvu finansija RS, je da se građanima omogući sigurno investiranje sa većim prinosom od trenutnog na bankarskom tržištu, promjena strukture javnog duga RS, ali i obezbjeđivanje povoljnijih izvora finansiranja za Srpsku.

    Kako bi vidjeli da li je ovakva emisija ekonomski isplativa u Ministarstvu finansija RS su pokrenuli postupak nabavke ekonomske analize na temu novih oblika finansijskih instrumenata, koju će platiti 50.000 KM bez PDV.

    – Radi se o analizi novih modela zaduženja Republike Srpske na domaćem tržištu. Nabavka podrazumijeva izradu studije o emisiji narodnih obveznica Republike Srpske koja će sadržavati razrađene modele emisije obveznica na domaćem finansijskom tržištu i sadržavati sve potrebne elemente za njihovu realizaciju, kao što su rok dospijeća, visina kamatne stope, način isplate kamate i drugo – navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Mišljenja ekonomista po ovom pitanju su podijeljena.

    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ovo dobra ideja jer bi umjesto plaćanja visokih kamata za spoljni dug novac ostajao na domaćem tržištu.

    – Kad kažemo narodne obveznice svi odmah pomisle na građane. Međutim to nije jedini modalitet, ali u svakom slučaju mislim da je ideja dobra. Značajan iznos novca će ove godine otići na otplatu ino duga, a da je taj novac ostao u Republici Srpskoj, svakako bismo imali veću aktivnost. Mi smo sada došli u situaciju da je kamata na ino kredite veća od kamate na domaći dug. Sigurno bi bilo bolje da te kamate ostanu ovdje – rekao je Đogo.

    Modeli emisije
    Modeli emisije narodnih obveznica za koju će raditi studiju zasnivaće se na analizi zaduženosti Srpske sa aspekta stanja, vrste, strukture i ročnosti javnog duga, kao i komparativne analize sa drugim zemljama.

    – Studija treba da obradi direktne i indirektne efekte emisije obveznica Republike Srpske u pogledu poboljšanja strukture duga (smanjenje spoljnog duga), pozitivan uticaj na nacionalnu ekonomiju, razvoj finansijskog tržišta, stabilizaciju tržišta nekretnina, smanjenje negativnih efekata inflacije i rasta kamatnih stopa – navodi se u tenderu.

    S druge strane, ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da namjera Vlade RS da se okrene narodnim obveznicama u trenutnoj situaciji zvuči kao dodatna potvrda očajanja i nesposobnosti da pronađe sredstva na drugi način način.

    U drugačijim okolnostima, naglašava, uz niži nivo zaduženosti i viši nivo povjerenja kreditora, takav bi potez bio jako dobra ideja jer bi umjesto odliva novca za kamate nekom stranom kreditoru sav novac iz ovog aranžmana ostao na domaćem tržištu.

    – Međutim, u aktuelnim okolnostima gdje se očito ni postojeći dug ne može redovno servisirati, već se gotovo panično nakon djelimično realizovane jedne emisije duga prema bankama plasira nova sa jako nepovoljnom kamatnim stopom, takve narodne obveznice bi bile visokorizične za obje strane – smatra Gavran.

    On kaže da bi pravi trenutak za ovakve narodne obveznice bio onda kada bi se strani i drugi komercijalni kreditori sami nudili Vladi jer uživa toliko povjerenje i sigurnost izmirenja duga.

    Onda bi, dodaje, odgovorna Vlada odlučila da umjesto toga ponudi građanima da podijele korist od nekog dobro planiranog ulaganja koje bi bilo u javnom interesu i zadrži novac u zemlji bez ikakvog rizika bankrota i negativnih efekata.

    – Nažalost, višegodišnji trend pokrivanja jednog zaduženja drugim i to redovno nepovoljnijim ne daje mnogo nade da ćemo doći u takvu povoljnu situaciju u doglednoj budućnosti – istakao je Gavran.

    Prva iskustva u emisiji narodnih obveznica ove godine stekla je Hrvatska koja je na taj način od građana prikupila 1,33 milijarde evra, piše Kapital.

  • KFOR nije dozvolio albanskom ministru da uđe u zgradu opštine Leposavić

    KFOR nije dozvolio albanskom ministru da uđe u zgradu opštine Leposavić

    Ministar infrastrukture privremenih prištinskih institucija Ljiburn Aliju zaustavljen je danas u pokušaju da posjeti zgradu opštine u Leposaviću, gdje je planirao da se sastane sa gradonačelnikom Ljuljzimom Hetemijem.

    Pozivajući se na T7, komandat KFOR nije pustio Alijua da uđe u zgradu opštine kako bi izbjegao moguće napetosti sa okupljenim demonstrantima.

    Takozvana specijalna jedinica kosovske policije pokrenula je operativni plan za posjetu Alijua opštini Leposavić, koji je, u načelu, podrazumijevao kamuflažu ministra, ali ga je KFOR, ipak, vratio.

    Vojnici američkog KFOR, koji obezbjeđuju prilaz sjedištu opštine, noćas su u potpunosti uklonili žilet-žicu koju su postavili prije desetak dana, kada je albanski gradonačelnik Ljuljzim Peci nasilno ušao u zgradu, uz pomoć pripadnika kosovske policije i njenih specijalaca, prenosi Blic.

    Ispred sjedišta te najsjevernije opštine na Kosovu i Metohiji ipak je ostala metalna ograda na koju su lokalni Srbi postavili srpske zastave.

  • Patrijarh Porfirije osveštao Spomen-kapelu u Mauthauzenu

    Patrijarh Porfirije osveštao Spomen-kapelu u Mauthauzenu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije osveštao je Spomen-kapelu Svetih srpskih novomučenika na Vojničkom groblju u Mauthauzenu na kome je sahranjeno hiljade srpskih vojnika i civila.

    Služena je i Sveta arhijerejska liturgija.

    Njegovoj svetosti sasluživali su mitropoliti dabrobosanski Hrizostom i crnogorsko-primorski Јoanikije, episkopi braničevski Ignatije, bregalnički Marko, slavonski Јovan, austrijsko-švajcarski Andrej, osječko-poljski i baranjski Heruvim, valjevski Isihije, šabački Јerotej, humski Јovan i hvostanski Aleksej.Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik položio je vijenac na centralni spomenik na Vojnom groblju u Mauthauzenu na kome je sahranjeno hiljade srpskih vojnika i civila.

    Osveštanju Spomen-kapele i liturgiji prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selakovića.

    Spomen-kapela na Vojnom groblju Mauthauzen izgrađena je u znak sjećanja na srpske oficire, vojnike i civile koji su u jesen 1914. godine zarobljeni i odvedeni iz Srbije i okruženja u zarobljenički logor Mauthauzen kod Linca, u Austriji, kroz koji je do 1918. godine prošlo oko 40.000 Srba, Italijana, Rusa i drugih naroda.