VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, po pravilu i Izbornom zakonu BiH, izbore za oktobar 2026. godine trebalo bi da raspiše u maju, međutim moguće je da to i ne uradi i da se izbori pomjere, a razlog je kašnjenje u nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

    Zakonski rokovi pod pritiskom

    “Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu sa ovim zakonom i obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora”, piše u Izbornom zakonu BiH.

    Ako se uzme u obzir da je istim tim zakonom definisano da se izbori na svim nivoima vlasti održavaju prve nedjelje u oktobru, dolazimo do toga da bi Centralna izborna komisija BiH izbore trebalo da raspiše 4. maja.

    Mogućnost prolongiranja izbora

    “Ne bi bilo prvi put da se izbori prolongiraju. I ranije je bilo takvih slučajeva, ali to se još uvijek ne zna. Sada ostaje da se samo čeka šta će se odlučiti po žalbama”, rekao nam je izvor blizak CIK-u.

    Na pitanje da li je moguće da CIK raspiše izbore i prije nego što se okonča tender, odnosno odluči po žalbi, isti izvor nije mogao odgovoriti, ističući da je o tome još rano razmišljati.

    Političke reakcije i upozorenja

    O potencijalnom odgađanju izbora sve više se govori i u javnosti. Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao je nedavno da bi, u slučaju da “fali nekoliko mjeseci da se sve stavi u funkciju”, bilo bolje sačekati i odgoditi izbore.

    “Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su rekli da su izbori bez novih tehnologija u BiH besmisleni”, rekao je nedavno Crnadak.

    Problemi s tenderom i žalbama

    Inače, CIK je, prvo zbog nedostatka novca, a onda i zbog drugih ograničenja, zakasnio sa raspisivanjem tendera za nabavku novih tehnologija na izborima. Taj tender raspisan je polovinom novembra, a plan je bio da se već u decembru otvore ponude, međutim zbog žalbi, to je urađeno tek početkom februara. Poslije toga, komisija koja provodi taj tender više od mjesec dana razmatrala je pristigle ponude i na kraju kao “najpovoljniju” izabrala sarajevsku kompaniju “Smartmatic” iako ta kompanija sa ponudom od 74 miliona KM nije dostavila najnižu ponudu.

    Zbog tog izbora CIK-a banjalučka kompanija “Planet Soft”, čija ponuda je iznosila 57 miliona KM, najavila je žalbu i tu žalbu je uputila 30. marta. Dakle, CIK i Kancelarija za razmatranje žalbi imaju rok malo više od mjesec dana da odluče po toj žalbi, a ako uzmemo u obzir iskustva odranije, posebno kada se radi o višemilionskim ugovorima, izvjesno je da u tom roku to neće biti urađeno.

    Rizik od dodatnih pravnih procedura

    Veliko je pitanje da li će se CIK, u slučaju da žalba “Planet Softa” bude i odbijena, usuditi da potpiše ugovor sa “Smartamticom” s obzirom na to da postoji mogućnost žalbe i Sudu BiH ili će ipak čekati da konačnu riječ da i Sud.

    Što se tiče samih rokova, po tenderu rok da se oprema počne dostavljati u gradske i opštinske izborne komisije je 27. septembar. “Smartmatic” je dao rok isporuke 139 dana, što znači da bi ugovor sa njima trebalo da bude potpisan najdalje početkom maja. Rok koji je dostavio “Planet Soft” je znatno kraći i iznosi 49 dana.

    Optužbe o političkom uticaju

    “Šta god da se pojavi iz Republike Srpske kao dobar ponuđač, odbija se u Sarajevu. Znamo zašto baš ta firma koja je imala ambiciju da utiče na izborni rezultat u Republici Srpskoj. Izborni proces je već kontaminiran. Prepoznajemo sve njihove marifetluke i suzbićemo ih”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

  • U toku izrada studije taksi prevoza

    U toku izrada studije taksi prevoza

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve sprovodi izradu studije taksi prevoza na području grada Banjaluke.

    Kako navode iz Odjeljenja, ova studija treba da omogući planiranje, uređenje i unapređenje sistema taksi prevoza, kako bi se osigurala kvalitetna, dostupna i ekonomski opravdana usluga za građane i korisnike.

    “Grad Banjaluka ima interes da obezbijedi transparentan, dostupan i efikasan sistem taksi usluga, usklađen sa potrebama stanovništva i turističkog razvoja”, istakli su iz Odjeljenja.

    Takođe, kod izrade pomenute studije biće angažovani inženjeri sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, kao stručni konsultanti.

  • Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Cijene nafte porasle su, a dionice pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u srijedu održao govor o ratu u Iranu u udarnom terminu.

    Tokom govora iz Bijele kuće, Tramp je rekao da su njegovi ključni “ciljevi blizu završetka”.

    Takođe je pozvao zemlje kojima je potrebna nafta s Bliskog istoka da preuzmu vođstvo kako bi ključna brodska ruta Ormuski moreuz ostala otvorena, tvrdeći da SAD-u ne treba energija iz regije.

    Moreuz je ključan za globalnu ekonomiju jer oko 20 odsto svjetske energije obično prolazi kroz uski brodski put. Učinkovito je zatvoren od početka sukoba jer je Iran uzvratio na američke i izraelske napade prijeteći napadom na brodove koji koriste taj plovni put.

    Cijena referentne sirove nafte Brent trgovala se po cijeni od oko 100 dolara po barelu prije nego što je predsjednik počeo govoriti.

    Nakon govora, Brent je skočio za 4.8 odsto na 106.02 dolara, dok je nafta West Texas Intermediate porasla za 4 procenta na oko 104 dolara.

    Dobici su “jasna provjera tržišne stvarnosti nakon ranijeg optimizma u pogledu skorog prekida vatre”, rekao je Alberto Belorin iz “InterCapital Energy”.

    U Trampovom govoru nedostajao je “konkretan vremenski okvir” za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dok se povratak u normalu sada čini “mjesecima, a ne sedmicama udaljen”, dodao je Belorin.

    Pozivajući druge nacije da se uključe, Tramp je otklonio nade da će se poremećaji u globalnom snabdijevanju energijom brzo riješiti, rekao je Belorin.

    Tramp je signalizirao da će se rat vjerovatno nastaviti, što je podstaklo investitore da očekuju da će snabdijevanja naftom ostati ograničena, rekla je Tina Soliman-Hanter sa Univerziteta Makuari.

    Glavni berzovni indeksi u Aziji pali su nakon govora, preokrenuvši ranije dobitke, navodi “BBC”.

  • Iran tvrdi da nisu tražili pregovore o prekidu vatre sa Amerikom

    Iran tvrdi da nisu tražili pregovore o prekidu vatre sa Amerikom

    Iran tvrdi da Tramp laže o prijedlogu Teherana za prekid vatre.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je režim u Teheranu danas predložio prekid vatre što je oduševilo američkog predsjednika koji je naveo da je raspoložen za to pod uslovom da se otvori i oslobodi Ormuski moreuz, a sada stiže i odgovor iz Irana. Iransko Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da Tramp laže da je takav prijedlog stigao u Vašington iz Teherana, prenosi “Skaj Njuz”.

    Ovo nije prvi put da Iran i Sjedinjene Države imaju kontradiktorno viđenje određene situacije. Kada su započeli pregovori o prekidu vatre, Tramp je tada izjavio da pregovori traju već nekoliko dana, dok je Iran prvo navodio da se ne vode nikakvi pregovori, a onda je tvrdio da postoji određeni kontakt, ali da ga Teheran ne doživljava kao vid pregovora.

     

     

     

    “To je laž bez osnova”, ocijenilo je iransko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • Komšić i Bećirović odbili da uvrste na dnevni red inicijativu da se “Muslimansko bratstvo” proglasi za terorističku organizaciju

    Komšić i Bećirović odbili da uvrste na dnevni red inicijativu da se “Muslimansko bratstvo” proglasi za terorističku organizaciju

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da na današnjoj sjednici Predsjedništva bude razmatran Prijedlog zaključka kojim se nadležnim institucijama u BiH preporučuje pokretanje aktivnosti s ciljem proglašnje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom,

    Prema saznanjima Srne, Denis Bećirović i Željko Komšić su odbili da ovu tačku uvrste na dnevni red današnje sjednice Predsjedništva BiH.

  • Cvijanović: Sa Ginkelom razgovor o unapređenju ekonomske saradnje i Јužnoj interkonekciji

    Cvijanović: Sa Ginkelom razgovor o unapređenju ekonomske saradnje i Јužnoj interkonekciji

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su danas u Predsjedništvu razgovarali sa otpravnikom poslova SAD u BiH DŽonom Ginkelom i rukovodstvom kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC” o projektu Јužne interkonekcije.

    Cvijanovićeva je na Iksu navela da je razgovarano o daljem unapređenju ekonomske saradnje i potencijalnim budućim inicijativama usmjerenim ka zajedničkom prosperitetu.

  • Tramp: Iranski lider zatražio primirje

    Tramp: Iranski lider zatražio primirje

    Novi iranski lider zatražio je od SAD prekid vatre, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.

    – Novi predsjednik iranskog režima, daleko manje radikalizovan i daleko inteligentniji od svojih prethodnika, upravo je zatražio od SAD prekid vatre – objavio je Tramp na mreži “Socijalna istina”.

    On je naveo da će Vašington to razmotriti “kada Ormuski moreuz bude otvoren, slobodan i čist”.

    – Do tada, Iran bacamo u zaborav ili, kako kažu, nazad u kameno doba – naglasio je Tramp.

  • Tri scenarija za kopnene operacije Amerike u Iranu

    Tri scenarija za kopnene operacije Amerike u Iranu

    Sjedinjene Američke Države (SAD) gomilaju snage za brzo reagovanje u regionu Persijskog zaliva dok se iščekuje najavljena kopnena akcija u Iranu.

    BS News, američki partner BBC-ja, javio je da su u region Bliskog istoka pristigle specijalne američke snage – mornaričke foke i vojni rendžeri.

    Na Bliski istok stižu 11. ekspediciona jedinica marinaca i jedinice 82. vazdušno-desantne divizije.

    Procjenjuje se da će u regionu Persijskog zaliva biti najmanje 8.000 dodatnih vojnika, od čega oko 2.500 marinaca i 3.000 do 4.000 pripadnika vazdušno-desantnih jedinica, objavio je Reuters, pozivajući se na neimenovane izvore.

    Za razliku od već raspoređenih u regionu, ove jedinice su namijenjene za upotrebu u kopnenim operacijama.

    Amerika i Izrael su se do sada uzdržavali od velikih kopnenih operacija na iranskoj teritoriji.

    Tri moguća scenarija

    Prema komentatorima, ove snage bi mogle da budu upotrijebljene u tri moguća scenarija: deblokiranje Ormuskog moreuza, zauzimanje ostrva Harg ili uzimanje iranskog obogaćenog uranijuma koji bi mogao da bude korišćen u razvoju nuklearnog oružja.

    Na osnovu primjera američke operacije u Venecueli i zarobljavanja predsjednika Nikolasa Madura, može se pretpostaviti da se priprema temeljna operacija desantnih napada u kojima će rizik, ako je moguće, biti sveden na minimum.

    Raspoređivanje rezervnih snaga ukazuje na potrebu za proširenjem američkih vojnih opcija u regionu.

    To može da ukaže da se sukob razvija mimo početnih planova.

    Dok SAD gomilaju vojsku na Bliskom istoku, šef Bijele kuće Donald Tramp poručuje Velikoj Britaniji i drugim zemljama da “idu po njihovu naftu” u Ormuskom moreuzu koji od početka rata Iran efikasno blokira.

    “Moraćete da počnete da učite kako da se borite za sebe, SAD više neće biti tu da vam pomognu, baš kao što niste ni vi bili tu za nas”, napisao je Tramp na njegovoj platformi Truth Social.

    Ormuski moreuz

    Odmah po početku američko-izraelskih vazdušnih udara 28. februara, Iran je počeo blokadu Ormuskog moreuza, uskog morskog kanala kroz koji prolazi 20 odsto cjelokupne svjetske nafte i velike količine tečnog prirodnog gasa.

    Iranu nije teško da to ostvari.

    Moreuz kontroliše sa obale, ali koristi i protivbrodske mine i bespilotne čamce.

    Mnogi trgovački brodovi, među kojima i supertankeri, za sada ne mogu da prođu kroz moreuz.

    Vodeće osiguravajuće kompanije su procijenile da je rizik od prolaska broda kroz najvažniji plovni put na svijetu prevelik.

    Značajno su pooštrile uslove i naglo povećale troškove osiguranja, što je za mnoge vlasnike brodova finansijski neprihvatljivo.

    Tramp je od Irana tražio da otvori moreuz do 6. aprila, prijeteći intenziviranjem bombardovanja, prije svega energetskih postrojenja.

    Ako Iran odbije da se povinuje zahtjevu, što se sada dešava, Amerika bi mogla da iskoristi snage raspoređene u regionu da pokušaju da odblokiraju moreuz.

    Morska tvrđava

    Blokada Ormuskog moreuza zasniva se na lancu ostrva koja su i u tom tjesnacu i blizu njegovog zapadnog ulaza.

    Prije svega, to su Abu Musa, Veliki i Mali Tunb – tri ostrva u zapadnom dijelu moreuza, preko kojih se blokira ulaz u moreuz iz Persijskog zaliva.

    Oko ovih ostrva se teritorijalno spore Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.

    Na ovim ostrvima su aerodrom i razni vojni položaji, među kojima protivvazdušna odbrana i raketni sistem koji mogu da pogode ciljeve na kopnu i vodi.

    Najvažnije ostrvo u moreuzu je Kešm, najveće u Persijskom zalivu.

    Prostire se duž iranske obale na više od sto kilometara i služi kao prirodno morsko utvrđenje koje kontroliše moreuz.

    U blizini je još nekoliko ostrva koja se koriste za kontrolu moreuza – Larak, Ormuz i Hengam.

    Sva ostrva su opremljena sistemima za praćenje, raketnim položajima, među kojima su podzemni raketni bunkeri, i skloništa za konvencionalne i bespilotne čamce.

    Stoga, da bi se moreuz silom odblokirao, najmanje što će biti potrebno je zauzimanje svakog od ovih ostrva.

    Ali ako je Iran blokadu moreuza posmatrao kao jednu od odbrambenih strategiju, onda je veoma vjerovatno da je pripremao ova ostrva za odbranu.

    Glavni naftni terminal

    Drugi mogući scenario je zauzimanje ostrva Harg.

    Čak 90 procenata iranske trgovine naftom, glavnog izvora prihoda režima u Teheranu, prolazi kroz ovo ostrvo.

    Ako bi Teheran bio odsječen od ovog terminala, bili bi mu smanjeni prihodi od nafte i, posljedično, smanjilo bi se finansiranje skupih vojnih programa, prije svega raketnih i nuklearnih.

    Ali takva eskalacija bi izazvala udare odmazde na važne ciljeve u Persijskom zalivu, a vjeruje se da je Iran do sada izbjegavao napade na mnoge ekonomski važne ciljeve u regionu.

    Nadalje, ako bi infrastruktura na Hargu bila uništena, to bi moglo da ometa buduću vladu, koja bi došla umjesto sadašnjeg režima i koja bi bila naklonjena Americi, u privrednom razvoju zemlje.

    Američko zauzimanje Harga djeluje logično – to bi Teheranu odsjeklo ekonomsku ruku.

    Amerika je već izvela nekoliko udara na ostrvo, ali se vjeruje da su njihove mete bile samo vojni položaji i sistemi.

    Među njima je bio i aerodrom – njegovo zauzimanje bi bio ključni cilj u slučaju amfibijske operacije, jer bi, pošto bi bio obnovljen, omogućilo vazdušni prevoz dodatnih snaga.

    Ostrva

    Zauzimanje malih ostrva u blizini velike obale obično ima smisla, posebno ako se planira naknadno iskrcavanje na kopno.

    Ostrva, poput nepotopljivih brodova, mogu da pokrivaju obalu, pružajući protivvazdušnu odbranu i podršku odbrambenim položajima, i stoga je njihovo zauzimanje prije velikog iskrcavanja logična taktika.

    Međutim, bez daljeg napredovanja, vojnici koji bi se domogli ostrva mogli bi da postanu idealne mete za gađanje sa kopna.

    Ako je ostrvo u dometu topovske artiljerije, postaje još opasnije, jer je artiljerijske granate teže presresti nego rakete.

    Iskrcavanje na ostrva je preduslov za neka dalja dejstva na kopnu, ali Amerikancima očigledno nedostaju snage za to.

    Uzimanje uranijuma

    Ove snage bi mogle da budu dovoljne za operaciju uzimanja iranskih zaliha obogaćenog uranijuma skladištenih u objektima u Isfahanu i Natancu.

    Tokom dvanaestodnevnog rata Izraela i Irana prošlog ljeta, Amerika je gađala ova postrojenja moćnim bombama “razbijačicama bunkera”.

    Tramp je tada rekao da su iranska nuklearna postrojenja “uništena”.

    Izraelski Kanal 12 ranije je izvijestio da u zamjenu za ukidanje sankcija, Vašington zahtijeva od Teherana, između ostalog, da uništi sopstveni nuklearni potencijal, među kojima i tri ključna objekta u Natancu, Isfahanu i Fordou, kao i da preda obogaćeni uranijum MAAE.

    Pozivajući se na američke zvaničnike, “Wall Street Journal” je objavio da Tramp razmatra vojnu operaciju za uzimanje uranijuma i da bi tako složena akcija vjerovatno zahtijevala prisustvo američkih vojnika u Iranu nekoliko dana ili duže.

    Prije prošlogodišnje operacije, vjerovalo se da Iran ima više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma sa sadržajem od 60 odsto i skoro 200 kilograma sa sadržajem od 20 odsto, koji se lako prerađuje u uranijum oružja sa sadržajem od 90 procenata, objavio je vašingtonski list.

    Teško je reći gdje se tačno nalazi i u kakvom je stanju.

    Gendelman: Složena operacija

    Izraelski vojni stručnjak David Gendelman ranije je pisao da je ovo prilično složena i velika operacija.

    “Ako Iranci čuvaju skladišta uranijuma kako treba i imaju dobru kontrolu nad područjem, onda će biti potrebni udari koji potpuno eliminišu protivvazdušnu odbranu i bezbjednost, aerodrom na nekom polju improvizovani, moćna stalna vazdušna pokrivenost, sopstveno kopneno obezbjeđenje, inženjerska oprema – ako tamo zaista treba mnogo iskopavanja, i same specijalne snage, koje će ući u rudnike”, napisao je on.

    Ovi materijali, primijetio je ovaj stručnjak, ne predstavljaju opasnost od zračenja za ljude, jer se uranijum ne skladišti u čistom obliku, već kao jedinjenje – heksafluorid.

    “Uranijum heksafluorid je veoma otrovan i hemijski aktivan, pa je potrebna oprema za hemijsku zaštitu i pažljivo rukovanje kontejnerima, ali praktično nema opasnosti od zračenja; čak je i obogaćeni uranijum veoma malo radioaktivan”, napisao je ranije Gendelman.

  • Nova dojava o bombi u tržnom centru “Delta” u Banjaluci, evakuacija u toku

    Nova dojava o bombi u tržnom centru “Delta” u Banjaluci, evakuacija u toku

    U tržnom centru “Delta” u Banjaluci, u toku je evakuacija objekta zbog dojave o bombi.

    Iz Policijske uprave Banjaluka za “Nezavisne” je potvrđeno da je u toku evakuacija objekta tržnog centra i da slijedi vršenje PDZ pregleda.

    “Danas oko 17,35 časova prijavljeno je da je na mejl adresu tržnog centra u Banjaluci stigla poruka da je postavljena eksplozivna naprava. Policijski službenici postupaju po navedenoj prijavi u skladu sa Uputstvom o postupanju pripadnika MUP u slučaju prijetnje postavljenom eksplozivnom napravom ili nekim drugim opasnim sredstvom”, navode iz policije.

    Inače, ovo je druga dojava o bombi u pomentom tržnom centru u prethodna tri dana.

  • Predsjedništvo Narodne skupštine Republike Srpske održalo sastanak sa delegacijom Interparlamentarne unije iz Velike Britanije

    Predsjedništvo Narodne skupštine Republike Srpske održalo sastanak sa delegacijom Interparlamentarne unije iz Velike Britanije

    Predsjedništvo Narodne skupštine Republike Srpske danas je u Banjaluci održalo sastanak sa delegacijom Interparlamentarne unije iz Velike Britanije, na kojem je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, te procesu evropskih integracija.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić istakao je da je važno uspostavljati i održavati kontakte sa zemljama koje imaju aktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, a koje ranije nisu dovoljno upoznate sa stavovima Republike Srpske.

    Tokom razgovora posebno je naglašeno da je pitanje imovine jedno od najvažnijih za Republiku Srpsku, te da imovina treba da bude faktor investicija i razvoja, a ne izvor političkih konflikata. Predstavnici Republike Srpske poručili su da su investicije ključne za poboljšanje životnog standarda, ekonomski razvoj i očuvanje stabilnosti, te da entitet ima potencijal za značajna ulaganja.

    Predsjednik Stevandić rekao je da Republika Srpska vodi odgovornu politiku, opredijeljena je za deeskalaciju, saradnju i razvoj, uz poštovanje svojih nadležnosti, te da neće dozvoliti ugrožavanje ustavnih i imovinskih prava.

    On je dodao da u Bosni i Hercegovini postoji politička volja za dogovorom tri konstitutivna naroda i dva entiteta, ali da ta volja često nema podršku dijela međunarodne zajednice, te da procesi ponekad bivaju opstruirani djelovanjem OHR-a i stranih sudija Ustavnog suda BiH.