VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petković: Zakon o spoljnim poslovima ne smije biti na štetu entiteta i naroda

    Petković: Zakon o spoljnim poslovima ne smije biti na štetu entiteta i naroda

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je Srni da je BiH potreban zakon o spoljnim poslovima zbog evidentne disharmonije u ponašanju diplomatskih predstavnika i vođenju vanjske politike, ali da on neće biti usvojen ukoliko se bilo kakva nadležnost pokuša uvesti ili prenijeti na nivo BiH na štetu entiteta ili (srpskog) naroda.

    Kao jedan od čelnih ljudi Ustavopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Petković je rekao da ovaj akt neće biti usvojen u parlamentu BiH i ako bi u vezi s tim bilo kršenja Ustava BiH.

    “Bilo koji zakon koji nije u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama neće proći Ustavnopravnu komisiju”, rekao je Petković.

    On je rekao da je za usvajanje navedenog akta potreban puni konsenzus vladajuće koalicije na nivou BiH, dodajući da srpska strana u vezi s tim ima brojne primjedbe koje će, ako taj zakon u formi nacrta ili prijedloga dođe na odlučivanje u Parlamentarnu skupštinu BiH, predočiti, te u smislu njegovih izmjena, djelovati amandmanski.


    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je nedavno da srpska strana ima dosta primjedbi na Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je usvojio Savjet ministara, dodajući da će se to sve, uključujući i Zakon o Ustavnom sudu BiH, jednom morati da se stavi u “paket”, inače neće imati podršku.

    Savjet ministara nedavno je utvrdio Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH, uz određene korekcije na sjednici koje će biti ugrađene u zakonski prijedlog prije upućivanja Parlamentarnoj skupštini BiH u redovnu proceduru usvajanja.

  • Patrijarh Porfirije: Riječ crkve će uvijek biti otrežnjujuća i iscjeljujuća

    Patrijarh Porfirije: Riječ crkve će uvijek biti otrežnjujuća i iscjeljujuća

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je na početku zasjedanja Svetog arhijerejskog Sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC) da će ponekad riječ Crkve naizgled biti opora i gorka, a ponekad blaga, ali da će biti riječ Hristova, što znači da će uvijek biti otrežnjujuća i iscjeljujuća.

    Patrijarh Porfirije istakao je da se Sabor sabira, ima za cilj i moli se Bogu da onim što je vječno i istinito preobražava svijet i od svijeta čini crkvu.

    “Ponekad će reč Crkve naizgled biti opora i gorka a ponekad blaga, međutim uvijek će biti riječ Hristova, a to znači uvijek će biti otrežnjujuća i iscjeljujuća”, rekao je njegova svetost.

    On je zaželio da Sabor, uz Božiju pomoć protekne u miru, međusobnom razumijevanju, u ljubavi, prenosi televizija “Hram”.

    “Neka protekne u slobodi, a to znači da protekne u mogućnosti da svako iznoseći svoje mišljenje, svoj doživljaj, svoj stav doprinese da kada razgovaramo o problemima, da se problem sagleda sa svake moguće strane, a kada razgovaramo o nečemu što treba afirmisati da to što svedočimo bude uključen doprinos svakoga u jedno sazvučje koje jeste simfonija, ali u jednom glasu”, istakao je patrijarh Porfirije.

    Njegova svetost predsjedavaće sutra radnim djelom Svetog arhijerejskog sabora SPC u kripti Svetog velikomučenika kneza Lazara hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.

  • Mandić potvrdio: Članice DF-a političku borbu nastavljaju pojedinačno

    Mandić potvrdio: Članice DF-a političku borbu nastavljaju pojedinačno

    Članice koalicije Demokratski front /DF/ u Crnoj Gori – Nova srpska demokratija /NSD/, Pokret za promjene i Demokratska narodna partija nastaviće svoju političku borbu pojedinačno, izjavio je danas lider NSD-a Andrija Mandić.
    Mandić je rekao da u DF-u već izvjesno vrijeme postoje razgovori kako dalje nastaviti političku borbu.

    “Donijeli smo odluku da tu političku borbu, poslije obaranja režima Mila Đukanovića 2020. i njega personalno na izborima 2023. nastavimo pojedinačno”, istakao je Mandić.

    On je rekao da će stranke konstitutenti koalicije različitim putevima ići ka istom cilju.

    “Danas kao prijatelji, nas trojica želimo da pošaljemo novu poruku Crnoj Gori da u politici možete da se sastanete zajednički, ali i da se rastanete i odvojeno idete ka istom cilju”, rekao je Mandić na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i lideri preostale dvije članice DF-a Nebojša Medojević i Milan Knežević.

    Medojević je rekao da je misija DF-a ostvarena, da su Srbi i Crnogorci pomireni i Crnu Goru doživljavaju kao svoju kuću u kojoj svi imaju sva prava.

    On je istakao da je DF podnio velike žrtve, te najavio da će Pokret za promjene nastupiti samostalno na izborima i da će imati reformski program.

  • Ko su najveći dužnici među opozicionarima

    Ko su najveći dužnici među opozicionarima

    Isto kao vladajuće stranke, i najjače opozicione partije u Bosni i Hercegovini prošlu godinu su završile sa dugovima, a njihove ukupne neizmirene obaveze dostižu cifru od 2,7 miliona KM.

    Prema informacijama iz finansijskog izvještaja za 2022. godinu koji su stranke dostavile CIK BiH, najveći dužnik među opozicionim stranaka u Srpskoj bila je PDP, dok je u Federaciji BiH to SDA.

    Partija na čijem čelu se nalazi Branislav Borenović – PDP, prošlu godinu je završila sa ukupnim obavezama u iznosu od 731.768 KM od čega na kredite i pozajmice otpada 78.000 KM.

    Zanimljivo je da je stranka na kraju godine najviše novca, kada su u pitanju krediti i pozajmice, dugovala upravo Borenoviću koji je partiji pozajmio 20.000 KM.

    Nakon Borenovića, stranka duguje i šefu Kluba poslanika PDP u parlamentu Srpske, Igoru Crnatku koji je partiji pozajmio 15.000 KM, dok po 10.000 KM duguje aktuelnom gradonačelniku Banjaluke, Drašku Stanivukoviću, i poslanici te stranke u Predstavničkom domu PS BiH, Miri Pekić.

    Osim za kredite i pozajmice, PDP je godinu završila sa brojnim neizmirenim obavezama prema medijima, ugostiteljskim objektima, advokatima, te javnim i privatnim preduzećima.

    Stranka je, između ostalog, ostala dužna i cvjećarama i mesnicama, pa čak i Spskoj pravoslavnoj crkvi u Brčkom iznos od 1.350 KM.

    Najviše novca PDP je na kraju godine dugovala preduzeću “Metromedia” (48.510 KM), a iza njega slijede preduzeća “Vilux” doo (36.258 KM) i “365BLT” doo (34.035 KM).

    Zanimljivo je da je PDP na kraju godine ubilježila i dug od 25.000 KM za kazne Centralnoj izbornoj komisiji. Istovremeno, stranka je za neto zarade dugovala 15.000 KM.

    Dugovi za grijanje i komunalije
    Ni najveća opoziciona stranka u Srpskoj – SDS na čijem čelu se trenutno nalazi načelnik opštine Teslić, Milan Miličević, godinu nije završila “bez repova”.

    Ukupne obaveze SDS na kraju 2022. godine iznosile su 422.291 KM.

    Iako kredite i pozajmice nije imala, SDS je dugovala za lične dohotke, ugovore o djelu, struju, komunalije, grijanje, zakupe kancelarija i slično.

    Dugove su imali i prema pojedinim opštinama, ali i sportskim dvoranama, medijima, štamparijama.

    Zanimljivo je da je za oglašavanje u medijima ova stranka na kraju godina imala neizmirene obaveze u iznosu od čak 161.000 KM, dok je gradu Banjaluka dugovala preko 9.000 KM.

    Najskromnija opoziciona stranka u Srpskoj po pitanja trošenja je lista “Za pravdu i red” na čijem čelu se nalazi narodni poslanik Nebojša Vukanović.

    Stranka je godinu završila sa skromnih 1.169 KM duga. Najveći dug stranka je imala prema preduzeću Travunija doo, ukupno 800 KM, dok je hotelu Bosna ostala dužna oko 318 KM.

    Za razliku od Vukanovića, Bakir Izetbegović i njegova stranka SDA, očito nisu štedili.

    Obaveze ove stranke na kraju godine iznosile su čak 1,2 miliona KM od čega na kredite i pozajmice otpada 41.277 KM.

    I SDA je ostala dužna brojnim privatnim i javnim preduzećima, a dugovala je i za plate zaposlenima, vodu, cvijeće, medijska oglašavanja, ugostiteljske usluge, advokatske usluge, pa čak i knjižarama.

    I stranka aktuelnog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića – DF završila je godinu sa dugovanjima u iznosu od 367.151 KM od kojih na kredite i pozajmice otpada oko 90.000 KM.

    Najveći dug DF je imao prema Almiru Jahiću koji je stranci pozajmio 60.000 KM.

    I ova stranka je ostala dužna za ugovore o djelu, kao i za usluge pojedinih advokata i preduzeća.

    Najveći dug imali su prema “Ascanius Media d.o.o.”, ukupno 129.458 KM, i to još za predizbornu kampanju 2018. godine.

  • Dodik poručio da mnogima smeta stabilna Srpska, pa zato plasiraju lažne tvrdnje

    Dodik poručio da mnogima smeta stabilna Srpska, pa zato plasiraju lažne tvrdnje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Republika Srpska finansijski stabilna, najmanje zadužena i redovno izmiruje sve obaveze.

    Ovdje se otvaraju mnoge perspektive i šanse da ljudi rade i da onaj ko hoće može dobro da zaradi, rekao je Dodik i dodao da to mnogima smeta i plasiraju lažne tvrdnje o Srpskoj.

    Dodik je naveo da je ponosan na svoje vođenje Republike Srpske, koje traje 19 godina i da su i danas njegova volja i energija koje ulaže maksimalne.

    Predsjednik Srpske je u retrospektivi protekle sedmice na svom Instagram profilu podsjetio da je u Banjaluci prisustvovao obilježavanju Dana Vojske Republike Srpske, čije je formiranje bio način da se odbrani sloboda srpskog naroda, koji je u prošlosti doživio veliko stradanje.

    – Vojska Republike Srpske je formirana kao narodna, patriotska, odbrambena i antifašistička i taj datum je važan za srpski narod – dodao je Dodik.

    Dodik je u Banjaluci protekle sedmice prisustvovao i obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, a u Podgorici je bio gost na krsnoj slavi Sveti Vasilije Ostroški Nove srpske demokratije.

  • Do sada u Srbiji predato oko 13.500 komada oružja

    Do sada u Srbiji predato oko 13.500 komada oružja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je do sada u Srbiji predato oko 13.500 komada oružja i najavio da će akcija njegovog prikupljanja biti trajna.

    Vučić je podsjetio da će do 8. juna predaja oružja biti dobrovoljna i da neće biti represije, a da će se od tada ona primjenjivati.

    – Kazne će biti ogromne. Znam da neki čuvaju oružje kao dio tradicije, ali toga se moramo odreći – rekao je Vučić i dodao da to oružje neće biti uništeno već će biti pretopljeno i iskorišteno za izradu novog oružja.

    Vučić je rekao da je država odradili značajan posao, te da je najviše oružja predato u Beogradu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i Šapcu.

    On je dodao da je ponosan na ovu akciju koja je vrlo važna za bezbjednost građana.

    U pratnji ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i pripadnika MUP Srbije, Vučić prisustvuje danas u Duvaništu, nedaleko od Smedereva prikazu neregistrovanog oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, koje su od 8. maja građani predali policijskim stanicama, prenosi Glas Srpske.

  • Vučić čeka javni skup 26. maja da saopšti niz značajnih odluka

    Vučić čeka javni skup 26. maja da saopšti niz značajnih odluka

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će izbori biti održani najkasnije u septembru i da će na skupu 26. maja, na koji je pozvao građane, biti saopšteno niz značajnih odluka.

    Vučić je najavio da će na skupu 26. maja predložiti kako da Srbija ide naprijed, uključujući i to “kako da se oslobodi patološke mržnje koja je prisutna”.

    On kaže da država čini sve da prevaziđe posljedice tragedija koje su je zadesile početkom maja.

    – Mi preduzimamo mjere i te mjere su veoma ozbiljne – rekao je Vučić novinarima u Duvaništu kod Smedereva, gdje je danas sa ministrom policije Srbije Bratislavom Gašićem prisustvovao prikazu oružja koje su od 8. maja do danas predali građani.

    Kada je riječ o protestima na koje je građane pozvala opozicija, a koji su uslijedili nakon tragedija u Beogradu i Mladenovcu, Vučić je rekao da država Srbija vodi politiku odgovornosti, da se ne služi lažima i da se u Srbiji neće dogoditi novi Majdan.

    Vučić je rekao da kao predsjednik ima obavezu da poštuje svaki politički skup i da obrati pažnju na opozicione zahtjeve i na to šta se može učiniti.

    Govoreći o noćašnjem napadu maloljetnika na ženu i njenog sina u Novoj Crnji, Vučić je rekao da i taj napad govori koliko je važno da se oduzme nelegalno oružje.

    – Ogromno zlo je napravio. Ljudima se još bore za život. Zamislite šta bi se desilo da je još imao oružje – rekao je Vučić i naglasio da cijelo društvo mora da pokaže odgovornost i da se nastavi rad na predaji oružja.

  • Dokumenti Pentagona otkrivaju da je Zelenski predlagao zauzimanje ruskih pograničnih gradova

    Dokumenti Pentagona otkrivaju da je Zelenski predlagao zauzimanje ruskih pograničnih gradova

    Tajni dokumenti Pentagona koji su nedavno procurili u javnost otkrili su brojne zanimljive i važne informacije. Iako su dokumenti otkriveni prije više od mjesec, još uvijek se pronalaze novi podaci.

    Američki list The Washington Post (WP) proučio je neke od tajnih dokumenata obavještajnih službi i američkog Ministarstva odbrane, koji su procurili prošlog mjeseca. Iz njih proizilazi da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u privatnim razgovorima predložio udar na teritoriju Rusije, zauzimanje nekih ruskih pograničnih gradova, kao i napad na naftovod Družba kojim ruska nafta ide u Mađarsku.

    Ovi dokumenti, navodi list, prikazuju Zelenskog “kao lidera s agresivnim instinktima, što je u oštroj suprotnosti s njegovom javnom slikom mirnog državnika koji odolijeva brutalnom napadu Rusije”. Američke obavještajne službe su takve informacije dobile iz presretnutih digitalnih poruka. Pentagon, ističe WP, nije osporio autentičnost materijala.

    Prema jednom od tajnih dokumenata, Zelenski je na sastanku krajem januara predložio da Ukrajina “izvede udare protiv Rusije”, prebaci svoje kopnene snage na teritoriju Ruske Federacije i “okupira pojedine ruske pogranične gradove” kako bi pridobila “poluge” u pregovorima sa Moskvom.

    U drugom dokumentu se tvrdi da je krajem februara Zelenski, na sastanku sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine Valerijem Zalužnim, izrazio žaljenje što Ukrajina nema rakete dugog dometa sposobne da pogode lokacije ruskih trupa u Rusiji. Istovremeno, predsjednik je predložio da Ukrajina, koristeći bespilotne letjelice, “napadne neutvrđene lokacije u Rostovu” (govori se o Rostovu na Donu). CNN je u aprilu izvijestio o ovom prijedlogu Zelenskog.

    Osim toga, kako navodi Washington Post, ukrajinski predsjednik je na sastanku sa zamjenicom ukrajinske premijerke Julijom Sviridenkom predložio dizanje u zrak naftovoda Družba kako bi se poremetile isporuke sirovine Mađarskoj i tako “udario” na predsjednika Viktora Orbana, koji se smatra jednim od glavnih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina na Zapadu. Američki obavještajci su smatrali da je Zelenski “izrazio bijes prema Mađarskoj i da bi stoga mogao uputiti pretjerane, besmislene prijetnje”.

    Volodimir Zelenski je, odgovarajući na pitanje Washington Posta da li je predložio okupaciju ruskih teritorija, izjave američkih obavještajaca nazvao “fantazijom”, ali je naglasio da se Ukrajina brani od agresora i da ima pravo na različite metode borbe.

    “Ukrajina ima svako pravo da se brani i mi to činimo. Ukrajina nije nikoga okupirala, nego obrnuto. Kada je toliko ljudi umrlo, postoje masovne grobnice, a naši ljudi se muče, siguran sam da moramo koristiti bilo koja sredstva”, rekao je Zelenski.

    Predsjednik Ukrajine rekao je da Oružane snage Ukrajine ne razmatraju mogućnost upotrebe raketa dugog dometa za udare na Rusiju. “Niko u našoj zemlji nije izdavao naređenja za ofanzivne operacije ili udare na ruskoj teritoriji“, rekao je on.

    Izvor iz Bijele kuće rekao je za Washington Post da je Zelenski obećao američkom predsjedniku Joeu Bidenu da Ukrajina neće koristiti američko oružje za napad na Rusiju i “održao svoja obećanja”.

    Zelenski je u intervjuu za tu publikaciju rekao da Sjedinjene Države Ukrajini ne daju rakete dugog dometa jer se “boje da ih možemo koristiti na ruskoj teritoriji”.

    “Ali, uvijek bih rekao našim partnerima… Imamo prioritetni cilj za koji trošimo primljenu municiju, a trošimo je na deokupaciju isključivo ukrajinskih teritorija“, dodao je Zelenski.

    U jednom od tajnih dokumenata, ističe list, ukrajinski predsjednik je “obuzdavao ambicije svojih podređenih”. Prema tim materijalima, vojna obavještajna služba Ukrajine je 2022. godine razvila plan za napad na ruske snage u Siriji uz pomoć Kurda, ali je u decembru Zelenski iz nepoznatog razloga naredio “da se obustavi planiranje operacija protiv ruskih trupa u Siriji”.

    Napadi dronovima postali su redovna pojava u raznim regionima Rusije, uključujući i Rostovsku oblast, gdje je početkom maja, prema navodima vlasti, dron napao rafineriju nafte. Transneft je u martu izvijestio da su dvije bombe pronađene na naftovodu Družba, a u maju da su tamo pokušali da izvedu teroristički napad.

  • Šveđanka Loreen je pobjednica 67. izdanja Eurosonga s pjesmom “Tattoo”

    Šveđanka Loreen je pobjednica 67. izdanja Eurosonga s pjesmom “Tattoo”. Finale spomenutog muzičkog takmičenja održano je večeras u Liverpoolu. Osvojila je 583 boda.

    Na drugom mjestu je Finac Kaarija, koji je pjevao “Cha Cha Cha”. On je dobio 526 bodova. Treće mjesto zauzela je izraelska pjevačica Noa Kirel s pjesmom “Unicorn”. Ima 362 boda.
    Najgore je prošao njemački metal bend Lord of the Lost sa samo 18 bodova. Nije se proslavila ni predstavnica Velike Britanije Mae Muller (28 boda) niti predstavnik Srbije Luke Black (30 bodova).

    Loreen je od početka bila favoritkinja na kladionicama. Od predstavljanja pjesme “Tattoo” sve “oči bile su uperene” u pjevačicu, a uz osam miliona streamova na Spotifyju bila je i broj jedan na švedskoj listi Top 50 najslušanijih.


    Ona je 2012. godine pobijedila na Eurosongu u Bakuu s pjesmom “Euphoria”. Loreen se tada našla u središtu skandala jer se sastala s lokalnim aktivistima za ljudska prava koji su joj govorili o nedostatku demokratije u bivšoj sovjetskoj državi. Kasnije je novinarima rekla da se ljudska prava u Azerbejdžanu krše svaki dan i da o takvim stvarima ne treba šutjeti.

    Portparol vlade Azerbejdžana je naveo da takmičenje ne treba politizirati i od organizatora Eurosonga tražio da spriječi takve sastanke. Švedske diplomate su odgovorile da Loreen nije postupila protiv pravila Eurosonga.

    Loreen je 2017. godine u jednoj emisiji kazala da je biseksualna, što je izazvalo oduševljenje njenih fanova koji pripadaju LGBT zajednici. U međuvremenu je postala njihova miljenica. Ispričala je da upravo njima duguje veliki uspjeh u muzičkoj industirji.

  • Lukašenko hitno primljen u bolnicu

    Lukašenko hitno primljen u bolnicu

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko primljen je u bolnicu u Minsku, objavili su bjeloruski “Euroradio” i “Belarusian Hajun”.

    Kako su izvijestili, povorka automobila koja inače prati Lukašenka stigla je u bolnicu oko 19 sati. Tokom tog vremena prilaz bolnici je bio zatvoren, a sve okolne ulice pod nadzorom naoružanih čuvara, prenosi “Jutarnji list”.

    Lukašenko se poslednji put pojavio u javnosti 9. maja kad je u Moskvi, zajedno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prisustvovao paradi za Dan pobede. Tada su svi komentarisali kako predsjednik Bjelorusije izgleda prilično slabo.

    Za razliku od ostalih vođa koji su bili na proslavi, Lukašenka su morali da voze čak i na male udaljenosti. Zbog slabosti je propustio i službeni ručak sa Putinom.

    Rojters je preneo da je Lukašenko izgledao “umorno” i da je “nervozno cupkao nogama”, a da mu je na desnoj ruci bio vidljiv zavoj i da je uopšteno djelovalo da mu nije dobro.

    Kasnije istoga dana, Lukašenko je prisustvovao proslavi Dana pobjede u Minsku. Međutim, odmakao se od tradicije i nosio odijelo umjesto vojne uniforme i nije održao govor.

    I u posljednje dvije nedjelje prisustvovao je na veoma malo događaja.