VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petu sedmicu zaredom cijena nafte na svjetskom tržištu u padu

    Petu sedmicu zaredom cijena nafte na svjetskom tržištu u padu

    Cijene nafte ponovo su pale u ponedjeljak jer su zabrinutosti oko potražnje za gorivom u najvećim svjetskim potrošačima nafte Sjedinjenim Državama i Kini neutralizirale očekivanje o smanjenju proizvodnje u OPEC+ i ponovne kupovine nafte za rezerve SAD-a.

    Indeks nafte Brent pali su 62 centa, ili 0,84 posto, na 73,55 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate bila na 69,48 dolara po barelu, što je pad od 56 centi, ili 0,8 posto..

    Prošle su sedmice obje referentne vrijednosti pale četvrtu sedmicu zaredom, što je najduži niz sedmičnog pada od septembra 2022., zbog zabrinutosti da bi Sjedinjene Američke Države mogle ući u recesiju zbog “značajnog rizika” historijskog bankrota unutar prve dvije sedmice juna.

    Ulagači su tražili sigurna utočišta kao što je američki dolar, jačajući valutu i čineći robu denominiranu u dolarima skupljom za vlasnike drugih valuta.

    “Cijene nafte još uvijek su pod pritiskom zbog slabih izgleda potražnje jer se napredak kineske ekonomije čini neravnim”, rekla je analitičarka CMC Marketsa Tina Teng, dodajući da je propast američkih banaka također uzrokovala trzaj.

    Ulagači će u idućoj sedmici pretražiti mnoštvo kineskih ekonomskih podataka o industrijskoj proizvodnji, ulaganjima u fiksnu imovinu i prodaji na malo u potrazi za znakovima poboljšanja potražnje za naftom.

    “S neujednačenim ponovnim otvaranjem u Kini i zabrinutošću da se SAD suočava s usporavanjem rasta u vrijeme kada se X-datum za gornju granicu duga ubrzano približava, nadopunjen oporavkom američkog dolara, raspoloženje tržišta prema sirovoj nafti ostat će u najboljem slučaju mlako”, rekao je analitičar IG-a Tony Sycamore.

    Ipak, globalne zalihe sirove nafte mogle bi se smanjiti u drugoj polovini jer grupa OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici, uključujući Rusiju, dodatno smanjuju proizvodnju što smanjuje dostupnost sirove nafte.

    Grupa je u aprilu objavila da će neke članice dodatno smanjiti proizvodnju za oko 1,16 miliona barela dnevno, čime će ukupna količina smanjenja biti 3,66 miliona barela dnevno, prema izračunima Reutersa.

    Međutim, Irak ne očekuje da će OPEC+ dodatno smanjiti proizvodnju nafte na svom sljedećem sastanku ujunu, rekao je njegov ministar nafte Hayan Abdel-Ghani.

    SAD bi mogao početi otkupljivati naftu za Strateške rezerve nafte (SPR) nakon što u junu dovrši prodaju koju je odredio Kongres, rekla je ministrica energetike Jennifer Granholm zastupnicima u četvrtak.

    U međuvremenu, čelnici zemalja Grupe sedam (G7) mogli bi najaviti nove mjere na svojim sastancima od 19. do 21.maja koje ciljaju na izbjegavanje sankcija koje uključuju treće zemlje, rekli su dužnosnici koji su direktno upoznati s raspravama.

    Pooštravanje sankcija također će nastojati potkopati buduću rusku proizvodnju energije i obuzdati trgovinu koja podupire rusku vojsku, kažu izvori, prenosi Reuters.

  • Zastupnik u ruskoj Dumi potvrdio: Aleksandar Lukašenko je bolestan

    Zastupnik u ruskoj Dumi potvrdio: Aleksandar Lukašenko je bolestan

    Konstantin Zatulin, prvi zamjenik predsjednika Odbora ruske državne Dume za pitanja Zajednice nezavisnih država (ZND), rekao je da je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko bolestan, ali da nema covid.

    Zatulin je za medij Podyem rekao da zna od čega je Lukašenko bolestan, ali nije naveo dijagnozu.
    “Nema tu ništa tako nadnaravno, nije covid. Čovjek se samo razbolio. Unatoč činjenici da se osoba razboljela, smatrao je svojom dužnošću doći u Moskvu, a zatim je navečer istog dana održao događaje u Minsku. Vjerojatno treba malo odmora, to je sve”, kazao je Zatulin.


    Dana devetog maja predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko odmah se vratio u Minsk nakon vojne parade koju je u Moskvi organizirao Vladimir Putin, ne čekajući kraj svih manifestacija. Na snimcima je bilo moguće primjetiti da je ruka Lukašenka umotana u zavoje.

    U Minsku, bjeloruski diktator nije održao uobičajeni govor za obilježavanje Dana pobjede tokom ovogodišnje proslave. Prema pisanju medija od početka maja Lukašenko ima puno manje javnih nastupa.

    U subotu je Lukašenko nakon dugog odsustva iz javnosti posjetio predsjedničku kliniku u Drozdima, ali se 14. maja nije pojavio na proslavi Dana državne zastave, grba i himne Bjelorusije.

  • Dodik se proglasio nacionalnim blagom

    Dodik se proglasio nacionalnim blagom

    Da li je Milorad Dodik nacionalno blago Srba i Republike Srpske – tema je koju je otvorio upravo predsjednik Srpske i prvi čovjek SNSD, a koju je javnost dočekala sa nevjericom.

    Izjava kako je upravo on nacionalno bogatstvo Srba i Republike Srpske izazvala je oštru raspravu u javnosti na tu temu, pa su mnogi upitali da li je Dodik izgubio vezu sa realnošću i na čemu bazira svoju tezu?

    – Mislim da sam nacionalno bogatstvo Srba i Republike Srpske. Ja mislim… i nisam umišljen. Ozbiljno vam kažem. Ne može se mene ni klonirati ni patentirati. Mislim da moja volja, i energija koju ulažem u poziciju Srpske, očuvala je njene konture, očuvala je ovo što sad imamo. Učinila je da je Republika Srpska mirna, stabilna, da nema izazova te vrste – rekao je Dodik za RTRS.

    On je još dodao da u Srpskoj ima zadovoljnih i nezadovoljnih, kao i svugdje u svijetu, „ali da se ovdje može živjeti i da se otvaraju perspektive i šanse da ljudi zarade“.

    – Svako onaj ko hoće da radi danas može u Srpskoj da zaradi – rekao je Dodik.

    Video u kojem Dodik govori da je „nacionalno bogatstvo Srba i Srpske“ veoma brzo je dospio na društvene mreže i izazvao lavinu komentara.

    Mnogi su saglasni da Dodik jeste najvažnija politička figura u Republici Srpskoj i BiH, ali pitaju da li je to dovoljno da bi se neko mogao poistovijetiti sa nacionalnim blagom jednog naroda?

    Politički analitičar Velizar Antić je Dodikovu izjavu nazvao „potpunim gubitkom dodira sa realnošću“.

    Sličnu ocjenu je dao i banjalučki advokat Aleksandar Jokić, koji kaže da mu je sada jasno „da nacionalne teme neće nikada ispasti iz prvog plana“.

    – Jer se samo na tim temama gradi kult ličnosti – ocijenio je Jokić.

    Profesor filozofije u penziji Miodrag Živanović ističe da su Dodik i većina političara na vlasti u svim dijelovima BiH, pa i Balkana, počeli da djeluju i rade izvan vremena i prostora.

    On dodaje da je to najozbiljniji problem ovog našeg regiona.

    – Takve stvari se, naravno, događaju kada se oni koji obavljaju funkcije i odlučuju o našim sudbinama, odvoje od života ljudi i počnu da donose odluke koje su zapravo besmislene i nevjerovatne – kaže Živanović za Srpskainfo.

    On ističe da se ne slaže sa Dodikovom izjavom kako je on jedini zaslužan jer Republika Srpska postoji i danas, te da bi bez njega ona nestala.

    Neće Srpska nestati, niti se njen opstanak može poistovjećivati sa samo jednim čovjekom. Na žalost, svjedoci smo da mnoge stvari koje rade Dodik i njegova ekipa klimoglavaca su direktno uperene protiv građana – tvrdi Živanović.

    Kao prilog svojoj tvrdnji navodi izmjene Krivičnog zakonika RS kojim se pokušava kriminalizovati kleveta i uvreda.

    Živanović ističe da je to vraćanje verbalnog delikta iz srednjeg vijeka. On dodaje da vlast Srpske ovim želi da napravi legalizaciju diktature.

    – Njih ne zanimaju mnogo ni novinari ni mediji, već ih zanima samo da se izvrši legalizacija diktature i da se isto tako izvrši legalizacija i restauracija fašizma. To je ono što je najopasnije. Dakle, ta legalizacija dikaktature i fašizma- tvrdi Živanović.

    On ističe da građani Srpske i BiH neće još decenijama imati mogućnost i priliku da ovdje grade koliko toliko normalan život.

    Ostaćemo i dalje kao društvo, kako tvrdi Živanović, u stanju očaja, beznađa i apsolutnog poniženja.

    – To je jedna crna prognoza, ali ja ne vidim drugačije – tvrdi Živanović.

  • Erdoan se obratio pristalicama: Neko je u kuhinji, mi smo na balkonu

    Erdoan se obratio pristalicama: Neko je u kuhinji, mi smo na balkonu

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan se oko 01.00 ujutro obratio svojim pristalicama s balkona sjedišta svoje stranke AKP u Ankari, a obraćanje je započeo ljubavnom pjesmom svojim obožavaocima koji su satima čekali njegov govor.

    Obraćanje je započeo riječima “neko je u kuhinji, a mi smo na balkonu”, referišući se na svog glavnog protivkandidata Kemala Kiličdaroglua, koji je tokom izborne kampanje objavljivao snimke iz svoje skromne kuhinje.

    “Iako konačni rezultati još nisu stigli, značajno vodimo. Još uvijek ne znamo konačne službene rezultate, čekamo na objavu volje naše nacije. Dok čekamo na rezultate, odlučio sam održati tradicionalni govor s balkona unaprijed”, rekao je Erdoan.

    BBC navodi se kako se radilo o jasnoj sugestiji da, iako Erdoan nije uspio pobijediti u prvom krugu izbora, vjeruje da će pobijediti u drugom.

    Već krenuo u kampanju za drugi krug

    “Naša nacija je odlučila. Ne trebaju nam novi izgovori. Vidjećemo volju naše nacije kad vidimo konačne rezultate”, dodao je.

    Podsjetimo, Erdoan je i na ranijim izborima, na kojima je uvjerljivije pobjeđivao, držao govor s istog balkona. BBC navodi kako se čini da je Erdogan s balkona krenuo u kampanju za drugi krug, koristeći činjenicu da je dobio više glasova od svog suparnika u prvom krugu.

    Pozvao je zvaničnike svoje stranke, AKP-a, da nastavi nadzirati brojanje preostalih glasova.

    “Ne znamo jesu li izbori odlučeni u prvom krugu. Ako naša nacija odluči da idemo u drugi krug, poštovaćemo to. Ali vjerujemo da ćemo završiti ovaj krug s više od 50 odsto glasova, ima još glasova koje treba prebrojati”, rekao je Erdoan u trenutku kad je bilo prebrojano nešto više od 90 odsto listića.

    Zahvalio je svojim biračima za većinu koju su dali tzv. Narodnoj koaliciji u turskom parlamentu. Radi se u koaliciji koja uključuje njegov AKP, ultra-nacionalistički MHP te više nacionalističkih i islamističkih stranaka, prenosi “Index”.

  • Bliha se izlila iz korita, Sana i Una u porastu

    Bliha se izlila iz korita, Sana i Una u porastu

    Na području Sanskog Mosta rijeka Bliha se izlila iz korita, a u Alagića polju nekim mještanima je voda ušla u garaže, podaci su Civilne zaštite. Iz civilne zaštite Novi Grad potvrđeno je da su Sana i Una jutros u porastu.

    Ukoliko se nastavi rast, naročito ovim tempom izvjesno je da će danas biti proglašene vanredne mjere odbrane od poplava.

    Zabilježen je jedan odron u naselju Roga, i njegovo saniranje počeće u jutarnjim časovima.

    Sinoć od 21:20 zbog izlijevanja na kolovoz obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Blagaj Јapra – Suhača. Saobraćaj je otežan i na drugim putnim pravcima.

    U naselju Roga zaplavljeno je više objekata. Poplavljenih nema.

    Una velikom brzinom raste i u Kostajnici. Јuče je njen vodostaj bio 180 centimetara, da jutros 378. Rijeka je počela da se izliva na poljoprivredne površine, a ukoliko se rast nastavi, biće ugrožene i kuće u kostajničkoj Ulici Ranka Šipke.

    U ovoj opštini izlila se i rječica Strigova, međutim nije zaplavila objekte.

    Zabilježen je i jedan odron na magistralnom putu Kostajnica – Kozarska Dubica koji je saniran.

    U Kozarskoj Dubici situacija je stabilna, Sava i Una su ispod kote redovne odbrane od poplava.

    Dosta je stabilnija situacija i u Krupi na Uni. Voda se povukla se magistralnog puta Ratuša – Donji Dubovik, i ovaj putni pravac od jutros je prohodan.

    Situacija je stabilna i u Prijedoru. Rijeke Sana, Miloševica i Gomjenica su u koritu.

    U Civilnoj zaštiti ističu da su u pripravnosti i da prate razvoj situacije.

    Vreće sa pjeskom se preventivno postavljaju u naselju Vrbica
    U Prijedoru je situacija zbog obilnih padavina po kontrolom. U naselju Vrbice preventivno se postavljaju vreće s pijeskom uz rječicu Miloševicu, koja je i dalje u koritu, mada raste.

    Sana i Gomjenica su i dalje ispod kote redovne odbrane od poplava.

    Kako je potvrđeno za RTRS, sve dežurne ekipe su na terenu.

    Voda, klizišta i odroni otežavaju saobraćaj
    Saobraćaj se jutros u Republici Srpskoj i Federaciji BiH odvija otežano jer se na pojedinim dionicama voda izlila na kolovoz, posebno na području Novog Grada, kao i zbog klizišta i odrona, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

    Vode na kolovozu ima na magistralnom putu Prijedor-Novi Grad u mjestima Buljuk i Petkovac, a saobraćaj je obustavljev na regionalnom putu Blagaj-Japra na području opštine Novi Grad.

    Aktivirano je nekoliko klizišta i većih odrona, na dionicama Banjaluka-Kneževo-Ugar, Zvornik-Vlasenica u mjestu Kušlat i na magistralnom putu Kostajnica-Kozarska Dubica, gdje se saobraćaj odvija jednom trakom.

    U FBiH je zbog većeg klizišta trenutno je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Bosanska Krupa-Bosanska Otoka, u mjestu Stegarići, a vode na kolovozu ima na putnom pravcu Bosanska Krupa-Sanski Most.

    Zbog minerskih radova na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionica Trnovo-Miljevina u kanjonu rijeke Bistrice, dolaziće do povrmene obustave saobraćaja od 11.00 i 15.00 časova u trajanju od dva puta po pet do sedam minuta.

    Na istom magistralnom putu, ali na dionici Dobro Polje-Miljevina, zbog radova na sanaciji klizišta, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja.

    Saobraćaj se zbog sanacije klizišta na dionici magistralnog puta Foča-Goražde u mjestu Filipovići odvija otežano, jednom trakom, a izmjene su i na putu Rudice-Novi Grad gdje je u toku izgradnja biciklističke i pješačke staze.

    Na magistralnom putu Brčko-Bijeljina i na regionalnom putu Stari Ugljevik-Glavičice u rejonu Glinja saobraćaj se odvija usporeno uz povremene kratkotrajne prekide. Usporen saobraćaj zbog radova i na dijelu magistralnog puta Žegulja-LJubinje, dionica Podvrsnik-Ljubinje.

    Režim u odvijanju saobraćaja izmijenjen je zbog radova na dionici magistralnog puta Brod na Drini-Vrba u tunelu Čemerno.

    Izmjene su i na putnim pravcima Prijedor-Kozarac zbog izgradnje auto-puta, zatim Gradiška-Nova Topola-Klašnice, Brod na Drini /Foča/-Hum /Šćepan Polje/, kod Doboja gdje je u toku gradnja auto-puta, kao i na dionici magistralnog puta Stari Majdan-Banjaluka-Rudarska.

    Na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog aktiviranog klizišta vozi se usporeno, kao i na putu Stari Ugljevik-Glavičice u rejonu Starog Ugljevika.

    Zbog oštećenja mostova preko rijeke Bukovice u mjestu Gornji Podgradci i rijeke Jablanice u mjestu Sovjak na lokalnim putevima, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na alternativne putne pravce.

    Deminiranje terena odvija se na regionalnom putu Podnovlje-Polje, kod deminerskog gradilišta “Gornji Božinci” i na magistralnom putu Kotor Varoš-Mitrovići u mjestu Viševica. Zbog toga će dolaziti do privremene obustave saobraćaja svakim radnim danom.

    Vangabaritni prevoz kreće se putnim pravcima Vitovlje-Kneževo-Banjaluka-Prijedor-granični prelaz Gradina i Karuše-auto-put-Gradiška-granični prelaz Gradiška.

    U FBiH se zbog redovnog servisiranja tunela “Grab”, “25. novembar” i “Vis” za saobraćaj se zatvara dionica auto-puta u smjeru Tarčin-Lepenica.

    Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu “Gorica”, na auto-putu Zenica-Sarajevo, za saobraćaj je zatvorena desna cijev tunela “1. mart”, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.

    Saobraćaj se zbog radova sporije odvija na magistralnom putu Čevljanovići-Nišići, dok je zatvoren most na ulazu u Nemilu, pa vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.

    Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

    Na graničnim prelazima jutros nema zadržavanja.

    AMS apeluje da se voze maksimalno oprezno, drži odstojanje između vozila i da vozači izbjegavaju rizična preticanja.

  • Prigožin spreman da oda ruske položaje?

    Prigožin spreman da oda ruske položaje?

    Krajem januara, dok su se njegove plaćeničke snage borile za Bahmut, šef Vagner grupe Jevgenij Prigožin dao je Ukrajini ponudu, otkrio je Vašington post.

    Prigožin je rekao da će, ako ukrajinski komandanti povuku svoje vojnike iz oblasti oko Bahmuta, Kijevu dati informacije o pozicijama ruskih trupa, koje bi Ukrajina mogla da iskoristi da ih napadne.

    Prigožin je taj predlog preneo svojim kontaktima u ukrajinskoj vojno-obaveštajnoj administraciji, sa kojima je održavao tajnu komunikaciju tokom rata, prema ranije neprijavljenim dokumentima američke obaveštajne službe koji su procurili na platformu za grupno ćaskanje Diskord.

    Prigožin se javno svađao sa ruskim vojnim komandantima, za koje žestoko tvrdi da nisu uspeli da opremi i snabde njegove snage, što je pružilo vitalnu podršku ratnim naporima Moskve. Ali on je takođe saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, koji bi Prigožinovu ponudu da menja živote Vagnerovih boraca za ruske vojnike mogao smatrati izdajom.

    Dokument koji je procurio ne pojašnjava koje je položaje ruskih trupa Prigožin ponudio da otkrije.

    Dva ukrajinska zvaničnika potvrdila su da je Prigožin imao nekoliko razgovora sa ukrajinskom obaveštajnom službom, poznatom kao GUR. Jedan zvaničnik je rekao da je Prigožin više puta davao ponudu u vezi sa Bahmutom, ali da ju je Kijev odbio jer zvaničnici nisu verovali Prigožinu i verovali da su njegovi predlozi možda bili neiskreni.

    Američki zvaničnik je takođe upozorio da u Vašingtonu postoje slične sumnje u vezi sa Prigožinovim namerama. Ukrajinski i američki zvaničnici razgovarali su pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osetljivim informacijama.

    U intervjuu za The Vashington Post ovog meseca, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je odbio da potvrdi svoje kontakte sa Prigožinom. „Ovo je pitanje [vojne] obaveštajne službe“, rekao je on. Ukrajinski lider se takođe usprotivio javnom objavljivanju poverljivih informacija i rekao da veruje da je to curenje koristilo Rusiji.

    Ali ne može se osporiti Prigožinova gorka frustracija teškim borbama kod Bahmuta. Požalio se, javno i privatno, da rusko Ministarstvo odbrane nije dalo njegovim borcima municiju i druge resurse koji su im potrebni za uspeh. Bahmut, u istočnoj Ukrajini, video je neke od najkrvavijih borbi u ratu.

    Prigožin, koji je obećao da će preuzeti kontrolu nad gradom 9. maja, na vreme za proslavu Dana pobede u Rusiji, nedavno je javno zapretio da će povući svoje snage iz borbe.

    Prigožin žali zbog gubitaka?
    Drugi dokumenti koji su procurili otkrivaju da se zvaničnici ruskog ministarstva odbrane privatno pitaju kako da odgovore na Prigožinove kritike na račun rada vojske i njegove zahteve za dodatnim resursima, za koje su očigledno priznali da nisu nelegitimne žalbe. Dokumenti takođe otkrivaju borbu za moć između Prigožina i najviših zvaničnika, uključujući ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua.

    U tom napetom okruženju, Prigožin je održavao tajni odnos sa ukrajinskim obaveštajnim službama koji je, pored telefonskih poziva, uključivao i lične sastanke sa službenicima GUR-a u neodređenoj zemlji u Africi, navodi se u jednom dokumentu. Vagnerove snage obezbeđuje nekoliko vlada na kontinentu.

    Procurili američki obaveštajni podaci pokazuju da Prigožin žali zbog velikog broja bitaka koje su njegove snage vodile i poziva Ukrajinu da jače udari na ruske trupe.

    Prema jednom dokumentu, Prigožin je rekao ukrajinskom obaveštajcu da ruska vojska ima problema sa snabdevanjem municijom. On je savetovao ukrajinske snage da nastave sa napadom na granicu Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala, dok je ruski vojni moral bio nizak. U izveštaju se takođe navode drugi obaveštajni podaci koji ukazuju da je Prigožin bio svestan pada morala među Vagnerovim snagama i da su neki od njegovih boraca odbili naređenje da se rasporede u oblasti Bahmuta pod jakom vatrom iz straha da će pretrpeti još žrtava.

  • Zelenski: Kijev nema ni snage ni oružja za kontraofanzivu

    Zelenski: Kijev nema ni snage ni oružja za kontraofanzivu

    Ukrajina nema nameru niti dovoljan broj oružja kako bi u okviru kontraofanzive napala teritoriju Rusije.

    Ovo je izjavio ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski na pres konferenciji sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Berlinu.”Mi ne napadamo teritoriju Rusije. Mi za to nemamo ni snage, ni vremena. Nije nam ostalo oružja kojim bismo to uradili”, odgovorio je on na pitanje da li smatra da je moguće u okviru hipotetičke kontraofanzive zauzeti deo ruske teritorije u cilju jačanja pregovaračke pozicije.

    Zelenski je naveo da je na sastanku sa Šolcom razmotrio situaciju na liniji sukoba.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina i dalje priprema kontraofanzivu. U slučaju da to ne uspe, onda će još niz zemalja razmisliti o neophodnosti mirovnih pregovora i dodao da je Ukrajina skoro spremna za uspeh.

    Zelenski je ranije stigao u nemačku prestonicu gde se susreo sa nemačkim predsednikom Frank-Valter Štajnmajerom u njegovoj rezidenciji Belvju. Nakon toga je otišao na sastanak sa nemačkim kancelarom.

    Nemačka vlada je pre dolaska Zelenskog usaglasila paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 2,7 milijardi evra.

  • Težak udarac za Ruse: “Poginuo je herojski”

    Težak udarac za Ruse: “Poginuo je herojski”

    Rusko Ministarstvo odbrane izvestilo je danas o pogibiji dvojice visokih oficira u borbama koje se vode u području ukrajinskog grada Bahmuta.

    Pukovnik Vjačeslav Makarov, komandant 4. motorizovane pešadijske brigade, poginuo je u borbama u Donjeckoj Narodnoj Republici, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-potpukovnik Igor Konašenkov, prenosi TASS.

    “Komandant 4. motorizovane brigade pukovnik Vjačeslav Makarov lično je predvodio bitku na liniji fronta. Dva neprijateljska napada su odbijena, a vojnici brigade su uništili tri tenka, četiri borbena vozila pešadije i dva oklopna vozila Oružanih snaga Ukrajine. Tokom odbrane od trećeg napada, komandant brigade je teško ranjen i preminuo je prilikom evakuacije sa ratišta”, rekao je Konašenkov.

    On je takođe obavestio o smrti zamenika komandanta armijskog korpusa za vojno-politički rad pukovnika Jevgenija Brovka.

    “Tokom borbe za odbijanje jednog od napada, pukovnik Jevgenij Brovko je herojski poginuo nakon što je zadobio više gelera”, rekao je Konašenkov.

    Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske snage “masovno pokušale” da probiju linije ruskih trupa u gradu Bahmutu, navodi TASS.

    “Svi napadi Oružanih snaga Ukrajine su odbijeni. Proboja odbrane ruskih trupa nije bilo”, rekao je Konašenkov.

  • “Ukrajina postala sponzor terorizma”

    “Ukrajina postala sponzor terorizma”

    Ukrajina je postala sponzor terorizma i Ruska Federacija će to uzeti u obzir.

    Ovako je prokomentarisao portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavu načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirila Budanova o spremnosti Kijeva da “ubija Ruse širom sveta“

    “Jasno je da kijevski režim stoji iza ubistava, ne samo da sponzoriše ta ubistva, već je i organizator, inspirator i izvršilac”, istakao je portparol Kremlja.
    Peskov je istakao da je Ukrajina zapravo postala državom-sponzorom terorizma.

    “Još jednom je potvrđeno da je odluka Putina da pokrene specijalnu vojnu operaciju bila pravilna”, primetio je pres-sekretar predsednika Rusije.

    Prema rečima Peskova, reči ukrajinskog obaveštajca su bez presedana i treba da ih osudi i Zapad.

    Ruske specijalne službe preduzimaju neophodne mere nakon ovih izjava.

    Prethodno je Budanov, komentarišući umešanost Kijeva u ubistvo darje Dugine u intervjuu “Jahu njuz”, izjavio: “Sve što mogu da kažem je da smo ubijali Ruse i da ćemo ubijati Ruse u bilo tački sveta, do pune pobede Ukrajine”.

  • “Nikolajev i Odesa čekaju povratak u Rusiju”

    “Nikolajev i Odesa čekaju povratak u Rusiju”

    Predsednik krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov smatra Nikolajev i Odesu ruskim gradovima čije stanovništvo čeka i podržava povratak u Rusiju.

    “Odesa i Nikolajev su ruski gradovi, ubeđen sam da ljudi tamo čekaju i podržavaju priključenje Rusiji, baš kao i stanovnici Hersona i Zaporožja. To su istorijski naše zemlje”, rekao je Konstantinov za “RIA Novosti”.Prema njegovim rečima, oslobađanje svih južnih regiona koji su bili u sastavu Ukrajine omogućiće ljudima da iznesu svoje mišljenje na referendumu, a Rusiji “da formira pravi bezbednosni obruč” na južnim granicama.

    Referendumi o ulasku Donjecke Narodne Republike (DNR), Luganske Narodne Republike (LNR), Hersonske i Zaporoške oblasti u sastav Ruske Federacije održani su od 23. do 27. septembra 2022. godine. Prema rezultatima obrade glasačkih listića u DPR, 99,23 posto je glasalo za priključenje Ruskoj Federaciji, u LNR – 98,42 posto, u Hersonskoj oblasti – 87,05 posto, u Zaporoškoj oblasti – 93,11 posto.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je 30. septembra je sa liderima novih ruskih teritorija potpisao sporazume o prijemu regiona u sastav Rusije.