VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vodostaj Vrbasa pod kontrolom

    Vodostaj Vrbasa pod kontrolom

    Vodostaj rijeke Vrbas i svi bujični potoci na području Banjaluke su pod kontrolom, saopšteno je iz banjalučke Gradske uprave.


    Kako je navedeno na sajtu, u proteklom periodu aktivno se radilo na uređenju i čišćenju vodotokova s ciljem smanjenja rizika od poplava.


    “Zbog najavljenih padavina nadležne službe su u pripravnosti i redovno prate vodostaj Vrbasa i nivo jezera u Bočcu”, stoji na sajtu.

    Podsjećamo, iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske za period od 14. do 17. maja najavljeno je nestabilnije vrijeme praćeno obilnijim padavinama i jakim do olujnim vjetrom.


    “S tim u vezi, iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice i ovom prilikom pozivaju stanovništvo, pravna i fizička lica, da blagovremeno preduzmu sve mjere i radnje na zaštiti ljudi i materijalnih dobara, te da svoje aktivnosti na otvorenom prostoru prilagode najavama meteorologa”, poručuju iz Gradske uprave.

  • NATO odlučio – neće pozvati Ukrajinu u Alijansu

    NATO odlučio – neće pozvati Ukrajinu u Alijansu

    Članice NATO-a su odlučile da Ukrajini ne upute poziv za članstvo u Sjevernoatlantsku alijansu na samitu koji će biti održan u Viljnusu u julu. Međutim, razmatraju jačanje saradnje sa Kijevom i potencijalno utvrđivanje rokova njegovog ulaska u vojni blok, piše list Vašington post.

    Kako se navodi u članku, 31 članica Alijanse, bez obzira na pozive Kijeva, postigla je konsenzus da NATO neće Ukrajini poslati zvaničan poziv za članstvo tokom samita.

    Prema podacima lista “istočnoevropske zemlje postižu konkretne korake ka ovom cilju, uključujući potencijalne obaveze u vezi sa rokovima za članstvo Ukrajine, dok se SAD i neke zapadnoevropske države zalažu za neke manje korake”.

    Kako se pojašnjava u članku, u te korake može ući i birokratska saradnja između NATO-a i Ukrajine ili odluka o daljem proširenju tehničke podrške NATO-a odbrambenom sektoru Ukrajine.

    Ističe se da su zvaničnici baltičkih zemalja predlagali da Sjevernoatlantska alijansa pošalje zvaničan poziv Ukrajini da postane članica NATO ili da započne proces uspostavljanja vremenskih rokova ili određenih uslova za to.

    Dodaje se da je ministar inostranih poslova Češke Јan Lipavski podržao to da se Ukrajini ukaže na aktuelni put do NATO-a.

    SAD su za “obazriv pristup”

    U članku se navodi da SAD i njeni saveznici u Zapadnoj Evropi više vole obazriviji i sporiji pristup.

    Prema riječima američkih zvaničnika, administracija predsjednika SAD DŽozefa Bajdena insistira na tome da stalnu podršku Ukrajini na bojnom polju, dok se pripremala za kontraofanzivu, zemlje NATO-a razmatraju kao prioritetne zadatke.

    Amerika smatra da su “članstvo Kijeva u NATO-u i potencijalne garancije bezbjednosti pitanja koja treba riješiti u okviru budućeg uređenja” u Ukrajini.

    • U trenutnoj fazi bi trebalo da se pažnja koncentriše na praktičnu podršku i na to na koji najbolji način mi možemo da sačuvamo vojnu pomoć, koju pružamo Ukrajini – rekao je američki zvaničnik.

    Prema njegovom mišljenju, odnosi između NATO-a i Ukrajine neće imati prvostepeni značaj ako Alijansa ne može da garantuje načine kako da podrži Kijev u sferi bezbjednosti.

    Navodi se da neke zemlje govore o tome da bi članstvo Ukrajine u NATO-u značilo “automatsko uključivanje člana pet” Sjevernoatlantskog sporazuma koji je potpisan u Vašingtonu 1949. godine.

    Tim članom se predviđa kolektivni odgovor u slučaju oružanog napada na jednu ili više zemalja članica NATO-a, što bi uvuklo savez u masovni sukob sa najvećom nuklearnom silom na svijetu.

    Prema riječima zvaničnika iz istočnoevropske zemlje, to je neka vrsta ping-ponga između Njemačke, Francuske i SAD.
    Aktivizacija konsultacija

    Zemlje Alijanse pokušavaju da prevaziđu nesuglasice na temu članstva Ukrajine. U posljednje vrijeme je ova tema sve aktivnija.

    List pojašnjava da države koje su NATO članice sprovode konsultacije kako bi odredile sljedeće korake na putu Ukrajine za ulazak u Alijansu.

    Pokušavaju da razviju opšti stav po tom pitanju “koliko bi brzo Kijev trebalo da bude pod transatlantskim štitom”.

    Britanski diplomata je izjavio da NATO zemlje pokušavaju da do samita postignu dogovor koji bi demonstrirao jedinstvo i opipljivu podršku Ukrajini, ukazivao na očuvanje politike otvorenih vrata Alijanse i pokazivao progres na temu članstva Kijeva, a sve to uz poštovanje određenih zabrinutih članica.

    Navodi se komentar ambasadora Ukrajine pri NATO-u Natalije Galibarenko koja smatra da samit u Viljnusu neće imati istorijski značaj bez odluke o budućnosti Ukrajine u Alijansi.

    Ona kaže da bi zemlje vojnog bloka trebalo da odrede put za članstvo Kijeva u Alijansi, kao i da definišu algoritam koraka koje bi trebalo da napravi Ukrajina kako bi ušla u NATO.

    Zaključuje i da nije dovoljno to što govore da su vrata NATO-a i dalje otvorena.

    NATO samit se u Viljnusu održava 11-12. jula.

  • Manji broj migranata u BiH

    Manji broj migranata u BiH

    BiH je jedina zemlja u regionu zapadnog Balkana u kojoj je u martu registrovan manji broj migranata u odnosu na prethodni mjesec, navedeno je u najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije za migracije Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi.
    Istovremeno, kako je naglašeno, u svim ostalim zemljama regiona došlo je do značajnog porasta broja migranata. Ukupno je u martu ove godine u odnosu na februar zabilježeno 9.720 novih registrovanih dolazaka ili 57 odsto više. Treba, takođe, napomenuti da je poslije Srbije BiH najopterećenija novim dolascima, a posebno u regionu Bihaća i Sarajeva.

    Od početka godine, kako je naglašeno, u regionu je zabilježeno 25.537 novih dolazaka. Najviše je novopridošlica u Srbiji, i to njih 6.317, odnosno 57 odsto više u odnosu na februar. Slijede Sjeverna Makedonija sa 696 migranata ili 24,3 odsto, te Albanija sa 488 novopridošlih migranata ili 81,7 odsto više. U BiH je zabilježeno 1.558 migranata ili 0,4 odsto manje nego u februaru.

    U proteklih godinu dana, kako je navedeno u njihovim podacima, najveć broj novih dolazaka zabilježen je od juna do oktobra, a oktobru je bilo oko 18.000 registrovanih migranata u regionu. Inače, prema ovim podacima, februar je mjesec s najmanje migranata, a od marta brojevi obično blago rastu do juna, kada dolazi do “eksplozije” novopridošlica, koja se stišava dolaskom zime.

    Gledano ukupno, u EU je prošle godine registrovano ukupno oko 192.000 migranata i ti brojevi iz godine u godinu rastu, s obzirom na to da je godinu dana ranije bilo zabilježeno oko 120.000, a godinu ranije 103.000. Godine 2019. bilo ih je samo 80.000, a prethodne godine oko 44.000 ili gotovo dvostruko manje.

    I dalje su na vrhu svih lista Avganistanci, Sirijci i Marokanci. U BiH je najviše pridošlo Avganistanaca, ali ih je zabilježeno 23 odsto manje, dok je u svim ostalim zemljama, osim u Crnoj Gori, došlo do značajnog rasta.

    Najviše smještajnih kapaciteta, kako ističe IOM, ima Srbija, u kojoj postoji 5.675 kreveta, od kojih je zauzeto 2.740, a slijedi BiH sa 4.959 kreveta, od kojih je zauzeto 1.176.

    U BiH se smještajni kapaciteti nalaze kod Bihaća, Sarajeva i Mostara, dok u Republici Srpskoj nema smještajnih kapaciteta.

    BiH je najrevnosnija kad je riječ o dobrovoljnom protjerivanju, odnosno vraćanju lica koja nisu dobila dozvolu za boravak, ili su vraćeni jer nisu ušli u zemlju na legalan način. Od ukupno 2.712 protjerivanja od 2016. do kraja prošle godine, iz BiH su vraćena 1.324 lica, dok je iz Srbije vraćeno 1.115 lica. Ostatak se odnosi na ostale zemlje u regionu, a radi se o izrazito niskim brojevima. Prošle godine je iz Srbije vraćeno 21 lice, a iz BiH 18. Ukupno je u regionu bilo 45 vraćanja, pa se i iz ovih podataka vidi da su Srbija i BiH ponovo bile najaktivnije. Najviše lica vraćeno je u Pakistan, a slijede Indija, Alžir, Maroko i Irak.

  • Vranješ: Bećirovićeva manifestacija šovinizma i srbofobije

    Vranješ: Bećirovićeva manifestacija šovinizma i srbofobije

    Insistiranje bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da budem isključen iz protokola njegove posjete jer mu ne odgovara moja nacionalnost je jedna manifestacija šovinizma i srbofobije, rekao je ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ.

    Vidjeli smo ogromno odstupanje od redovnog protokola kad bilo koji šef države, bilo gdje putuje u neku bilateralnu posjetu, naravno da se podrazumijeva da je dio protokola ambasador koji je tamo akreditovan i koji predstavlja tu zemlju – rekao je Vranješ gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Istakao je da to važi za sve osim za BiH ili za pojedince u BiH.

    • Mi smo vidjeli demonstraciju kako odprilike Bećirović, a možemo reći i političko Sarajevo doživljavaju u praksi kako bi izgledala njihova “građanska država”, ustvari kako bi izgledalo kada bi oni uredili BiH po svojim mjerilima – istakao je on.

    Dakle, kaže Vranješ, u takvim situacijama nema mjesta ni za Srbe ni za Hrvate.

    • Sve ovo se može primijeniti i na širu sliku bošnjačke utopijske vizije BiH u kojoj Srbi i Hrvati mogu biti samo kmetovi i sluge, onako kako se to zamišlja kroz iskrivljenu istoriju na kojoj je doktorirao Bećirović – rekao je Vranješ.

    Poručio je da Bećirović nije mogao da “proguta” činjenicu da Vranješ dolazi iz reda srpskog naroda i da bi trebao da prisustvuje posjeti Zagrebu jer je ambasador BiH u Hrvatskoj.

  • 31 godina od napada na kolonu ЈNA u Tuzli i ubistva 54 vojnika

    31 godina od napada na kolonu ЈNA u Tuzli i ubistva 54 vojnika

    U Bijeljini i Tuzli obilježava se 31 godina od napada muslimanskih snaga na kolonu ЈNA u Tuzli, kada su ubijena 54 vojnika, 78 ih ranjeno, dok su 44 bila zarobljena.

    Planirana je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen na Brčanskoj malti u Tuzli.

    Kod Spomen-kosturnice na bijeljinskom gradskom groblju Pučile, biće služen parastos i položeni vijenci i cvijeće.
    Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu ЈNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti kasarnu u tom gradu.

  • Novitović: Ni u jednoj lokalnoj zajednici nije bilo potrebe za intervenisanjem Civilne zaštite

    Direktor Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović izjavio je da nijedna lokalna zajednica nije dostavila vanredni izvještaj, što znači da ni u jednoj lokalnoj zajednici nije bilo potreba za intervenisanjem pripadnika Civilne zaštite, kako lokalnih zajednica, tako i Republičke uprave.

    Novitović je rekao da je stanje redovno i podsjetio na najave Hidrometeorološkog zavoda da će biti padavina, ali da nisu obilne, niti većeg intenziteta.

    • Јavljaće se, kako su naveli, periodično u određenim dijelovima, čak je za Hercegovinu izdat narandžasti metoalarm, što znači nadolazeća opasnost, ali ništa alarmantno ni u jednoj lokalnoj zajednici ni sa aspekta ranog upozoravanja, niti sa aspekta prijavljenog vanrednog događaja kroz redovne ili vanredne izvještaje lokalnih zajednica prema Republičkoj upravi civilne zaštite – naglasio je Novitović za Srnu.

    Zbog izlivanja vode na kolovoz, saobraćaj je otežan na širem području Prijedora, Novog Grada i Kostajnice, saopšteno je večeras iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

  • Meta riješila problem automatskog slanja zahtjeva za prijateljstvo na Facebooku

    Meta riješila problem automatskog slanja zahtjeva za prijateljstvo na Facebooku

    Kompanija Meta je uspjela riješiti bug na društvenoj mreži Facebook koji je uzrokovao automatskog slanje zahtjeva za prijateljstvo kada korisnici samo posjete bilo koji profil.

    Iz Mete su uputili izvinjenje korisnicima zbog neugodnosti te su saooćili da je “riješen bug koji je uzrokovao slanje zahtjeva”.

    Ovaj bug je zbunio mnoge, a neki korisnici su ustanovili da je “tehnički problem privremeno onemogućio ‘Facebook uhođenje’ drugih korisnika”. U nekim slučajevima su korisnici nehotično slali zahtjeve za prijateljstvo osobama koje su pokušavali blokirati.

    Problem s bugom se dogodio u vrijeme kada Meta planira otpuštanje 10.000 uposlenika. Prvi čovjek kompanije Mark Zuckerberg je ovu godinu nazvao “godinom efikasnosti”, a do kraja 2023. će radna snaga Mete biti smanjenja za najmanje 21.000 uposlenika.

  • Policija izuzima “Balkon” od Milakovića

    Policija izuzima “Balkon” od Milakovića

    Sudski izvršilac uz podršku policije ulazi u prostor kafe restorana “Balkon” u centru Banjaluke.


    Prostor je nakon dugogodišnjeg spora pripao banjalučkom biznismenu Veselku Malbašiću.

    Izvršenju se protivi Zoran Milaković, vlasnik lokala i dijela poslovnog prostora. Ističe da nisu ispunjeni uslovi, te da se sve radi mimo zakona.


    Na licu mjesta je veliki broj policajaca, ali i radnika ovog ugostiteljskog objekta.

    Osim policije, prisutni su i Hitna pomoć i vatrogasci te brojni građani.

    Riječ je o atraktivnom poslovnom prostoru od 360 kvadrata na tri etaže oko kojeg se više od dvije decenije sporila sa preduzećem „Krajina Borac“,


    Ovaj lokal prethodno je „Krajina Borac“, takođe uz asistenciju sudske policije, 2017. godine preuzeo od „Malbašić“ kompanije.

    Iako je prostor na osnovu pravosnažne sudske presude predao, vlasnik „Malbašić“ kompanije Veselko Malbašić nije odustao i pred Ustavnim sudom BiH i Vrhovnim sudom Republike Srpske je uspio da izdejstvuje odluku u svoju korist.

  • Drugi krug izbora u Turskoj sve bliži

    Drugi krug izbora u Turskoj sve bliži

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan osvojio je 49,24 odsto glasova na predsjedničkim izborima, dok je njegov glavni protivnik Kemal Kilidždaroglu osvojio 45 odsto, nakon što su prebrojani svi glasovi u zemlji, javio je državni medijski servis TRT Haber.
    Više od 26 miliona ljudi glasalo je za Erdogana, a najmanje 23,8 miliona za Kilidždaroglua, dok je za trećeg kandidata Sinana Ogana glasalo 2,7 miliona glasača.

    Vrhovni izborni savjet poništio je više od milion od ukupno 53,9 miliona glasova.

    Izlaznost je tokom jučerašnjih izbora premašila 88,8 odsto.

  • Na suđenju za ubistvo Ćuluma prikazaće snimke iz kafića

    Na suđenju za ubistvo Ćuluma prikazaće snimke iz kafića

    Na suđenju Banjalučaninu Siniši Šakiću, zvanom Kinez, optuženom za ubistvo sugrađanina Slaviše Ćuluma, koji je izrešetan 15. maja 2020. godine, ipak će biti prikazani video-materijali sa nadzornih kamera iz jednog kafića u Sisku, kojim Tužilaštvo pobija tvrdnje da je Šakić u vrijeme zločina bio u Hrvatskoj.

    Svjedoci odbrane tvrdili su da je Šakić od 1. do 25. maja 2020. godine bio u Hrvatskoj i skoro svakodnevno dolazio u spomenuti kafić u Sisku.


    S druge strane, Tužilaštvo tvrdi da je to netačno, zbog čega je izuzelo snimke video-nadzora iz kafića za period od 1. do 18. maja i tužiteljka Petković tvrdi da se Šakić prvi put u kafiću pojavio tek 16. maja.

    Vještak Gregor Kovač vještačio je snimke za dane 16. i 17. maj, a ne za dan ubistva, što je za odbranu sporno. Sud je još ranije najavio da će tražiti vještačenje snimaka i za dan 15. maj.

    Danas Sveti Atanasije Veliki: Đavola zatvorio u posudu, a ovo su običaji
    Danas Sveti Atanasije Veliki: Đavola zatvorio u posudu, a ovo su običaji
    Sve ove peripetije na kraju su razmršene, pošto je Sudsko vijeće, kojim predsjedava sudija Branimir Jukić, odlučilo da snimci budu prikazani u sudu, te će se na osnovu njegove odluke o snimcima na narednom ročištu izjasniti Kovač, prenose Nezavisne.

    Inače, tokom suđenja je sudija Branimir Jukić kazao i da ih Biološki fakultet u Beogradu još nije obavijestio o tome da su uradili dopunu DNK vještačenja koje je sud tražio.


    “Platili smo sve troškove, još dali predujam i to nije nimalo jeftino. Slali smo im urgencije da se to ubrza jer je pritvorski predmet, ali su nam rekli da to nije jedini koji imaju i koji je hitan”, rekao je Jukić.

    Vještak Dušan Keckarević je u ime Biološkog fakulteta u Beogradu vještačio DNK tragove, te je na grani izuzetoj s lica mjesta našao DNK optuženog. Ipak, odbrana je prigovorila da tragovi nisu izuzeti pravilno pa je sud zatražio dopunu vještačenja.


    Podsjetimo, u optužnici se navodi da su Šakić i još jedno, zasad nepoznato lice, u Ćuluma, u banjalučkom naselju Dragočaj, ispalili najmanje 22 hica.