VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić na sastanku sa Pičom govorio o stanju na KiM, kao i regionu

    Vučić na sastanku sa Pičom govorio o stanju na KiM, kao i regionu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je danas sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan Stjuartom Pičom imao ozbiljan i sadržajan razgovor i da se odnosio na situaciju na Kosovu i Metohiji, kao i u cijelom regionu.

    Ozbiljan i sadržajan razgovor sa lordom Stjuartom Pičom. Razgovarali smo o situaciji na Kosovu i Metohiji, kao i u cijelom regionu – poručio je Vučić.

    Potom je otkrio još detalja razgovora.

    – Takođe, saglasili smo se da je potrebno da Srbija i Velika Britanija ulože više napora u razvoj naših ekonomskih i sveukupnih političkih odnosa – naveo je Vučić na instagram nalogu buducnostsrbijeav.

  • Boračke organizacije kod Stanivukovića

    Boračke organizacije kod Stanivukovića

    Ovaj spomenik ne grade ni Draško ni Dodik, već se radi o saradnji Grada i Vlade Republike Srpske i ne vidim šta je tu sporno, upitao je Milan Đukić, član Predsjedništva Boračke organizacija Republike Srpske, na konferenciji za novinare nakon sastanka sedam boračkih organizacija sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem.
    “Nemamo vremena za čekanje, samo želim da priđem spomeniku, prekrstim se i poljubim ga”, naglašava Đukić koji dodaje da se za spomen-obilježje bori već 15 godina.

    Gradonačelnik Banjaluke kaže da je da je današnji sastanak održan u istom sastavu i sa predstavnicima sa kojima je razgovarano i prije tri godine.

    “Ovo su ljudi čija želja je bila da spomen-obilježje bude na Krašovom parkingu. Prvi put kad smo se sreli na njihovom licu se vidjela skeptičnost. Imao sam potrebu da se s njima još jednom sastanem, a i da vidim da li stoji sve ono što smo se dogovorili. S druge strane, sve što treba da znate je da ja slušam njih, a ne oni mene”, kaže Stanivuković.

    Dodaje da priče kako Krašov parking nije zemljište Banjaluke nisu tačne, kao i da Grad neće imati parking, jer je već, kako kaže, najavio izgradnju novog na Paskulinoj ciglani.

    “U narednim danima radove na spomen-obilježju pojačavamo. Po sadašnjoj dinamici, za 20 dana polažemo kamen temeljac i onda idu stubovi. Mi treba da okupimo sve borce, da to bude sveti dan, i nema nazad. Ne bih se čudio da su protiv ljudi iz sa strane, ali ne i naših ljudi”, kaže Stanivuković.

  • Ljubo Ninković dobio novi pečat

    Ljubo Ninković dobio novi pečat

    Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, dobio novi pečat gradskog parlamenta u petak 4. avgusta.

    “Krenuo sam već u petak da potpisujem i pečatiram odluke, te završio u ponedjeljak”, rekao je Ninković.

    On kaže da njemu nije dozvoljen pristup starom pečatu, te da za rad njega i ne koristi.

    “Izrađeni su novi pečati, nakon što je provedena sva procedura, a razlika je u tome što su novi pečati drugačije označeni”, pojasnio je on, te dodao da ovi pečati nose oznaku rimskog broja dva, za razliku od prethodnih koji za oznaku imaju rimski broj jedan.

    “Oznake su različite kako bi se pečati mogli razlikovati, ako bi došlo do zloupotrebe, a prema vremenskom smislu ovjeravanja odluke”, istaka je on.

    Podsjećamo, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oduzeo je kancelarije Ninkovića uz obrazloženje da on ne radi. Nakon toga Ninković je zatražio poništenje pečata Skupštine grada uz obrazloženje da su kompromitovani. To je značilo da odluke koje usvojila Skupština grada nisu mogle biti potpisane i ovjerene do izrade novih pečata.

  • U Kini deflacija

    U Kini deflacija

    Kineska ekonomija je pala u deflaciju, pošto su potrošačke cijene u julu pale prvi put u više od dvije godine.

    Zvanični Indeks potrošačkih cijena, koji se uzima kao mjera inflacije, pao je prošlog mjeseca za 0,3 odsto u odnosu na godinu ranije. Analitičari kažu da to povećava pritisak na vladu, da “oživi” tražnju u drugoj najvećoj ekonomiji na svijetu.

    Deflacija je uslijedila nakon slabih podataka o uvozu i izvozu, što je pokrenulo pitanje o tempu kineskog oporavka nakon pandemije, a ta zemlja se takođe suočava sa rastućim dugom lokalne samouprave i izazovima na tržištu nekretnina.

    Nezaposlenost mladih, koja je rekordno visoka, takođe se pomno prati, jer se očekuje da će rekordnih 11,58 miliona diplomaca ove godine ući na kinesko tržište rada.

    Pad cijena, piše BBC, otežava Kini da smanji svoj dug – i sve izazove koji iz toga proističu, kao što je sporija stopa rasta.

    “Ne postoji tajni sos koji bi mogao da se primijeni za podizanje inflacije”, kaže Danijel Marej iz investicione firme EFG Asset Management.

    On predlaže “jednostavnu kombinaciju veće državne potrošnje i nižih poreza, uz lakšu monetarnu politiku”.

    Kada su cijene počele da padaju?
    Većina razvijenih zemalja doživjela je bum u ličnoj potrošnji, nakon što su prestala ograničenja pandemije. Ljudi koji su uštedeli novac odjednom su postali voljni da troše, dok su se preduzeća borila da održe korak sa potražnjom.

    Ogroman porast potražnje za robom, čija je ponuda bila ograničena, zajedno sa rastućim troškovima energije nakon ruske invazije na Ukrajinu – “naduvalo je” cijene. Ali, to se nije dogodilo maltene samo u Kini, gdje cijene nisu rasle u skladu sa tim kako je ekonomija izlazila iz najstrožih svjetskih pravila o virusu korona.

    Potrošačke cijene su posljednji put pale u februaru 2021. U stvari, one su mjesecima bile na ivici deflacije, pa su se ranije ove godine smanjile zbog slabe potražnje. Cijene koje naplaćuju kineski proizvođači – poznate kao fabričke cijene – takođe padaju.

    BBC dalje ukazuje na stav nekih analitičara kako je ovakva situacija zabrinjavajuća, jer pokazuje da je potražnja u Kini slaba dok se ostatak svijeta budi, posebno Zapad.

    “Deflacija neće pomoći Kini. Dug će postati sve teži. Sve ovo nisu dobre vijesti”, kaže Alisija Garsija-Herero, profesorka na Univerzitetu u Hongkongu.

    Zašto je deflacija problem?
    Kina proizvodi veliki dio robe koja se prodaje širom svijeta. Potencijalni pozitivan uticaj produženog perioda deflacije u zemlji može djelovati da pomaže u obuzdavanju rasta cijena u drugim dijelovima svijeta.

    Međutim, ako kineska roba po sniženim cijenama preplavi globalna tržišta, to bi moglo imati negativan uticaj na proizvođače u drugim zemljama.

    Moglo bi da pogodi investicije preduzeća i smanji zapošljavanje. Period pada cijena u Kini, takođe, mogao bi da pogodi profit kompanija i ličnu potrošnju, što za posljedicu ima veću nezaposlenost.

    Dodaje se da bi deflacija mogla rezultirati padom potražnje u zemlji koja je najveće svjetsko tržište – i to, za energijom, sirovinama i hranom, što bi pogodilo globalni izvoz, prenosi Telegraf.

  • Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Zaharov: Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Rusijom

    Velike američke kompanije žele da obnove saradnju sa Moskvom, izjavio je generalni konzul Rusije u Hjustonu Aleksandar Zaharov.

    “Novi projekti u Africi i Latinskoj Americi su atraktivni za američki biznis, ali oni po svojoj isplativosti ne mogu da zamijene projekte koje su kompanije iz SAD imale u Rusiji”, smatra generalni konzul.

    Prema njegovim riječima, za stvaranje novih lanaca snabdjevanja biće potrebne godine i decenije, pa bi glavni igrači iz SAD željeli da obnove saradnju, napomenuo je ruski diplomata, prenosi Komersant, prenosi Tanjug-

    Uvoz robe iz Rusije u SAD je u maju mjesečno porastao za 134 odsto, na 503 miliona dolara sa aprilskih 215 miliona dolara.

    Kako je naveo Zaharov, glavni uzrok ovog rasta je povećan uvoz neorganskih hemikalija iz Rusije.

    “Sadašnji obim trgovine je veoma daleko od potencijala za ekonomsku saradnju Vašingtona i Moskve”, zaključio je generalni konzul Rusije.

  • Minić: Nastavak pritisaka na Srpsku

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić rekao je danas da odluka Vlade Njemačke da obustavi četiri projekta u Srpskoj ukupne vrijednost 105 miliona evra predstavlja nastavak pritisaka na Srpsku, koji su se mogli vidjeti posljednjih dana, uključujući i sankcije određenim političarima.

    Kada je riječ o projektu zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, Minić kaže da će će se, ako finansiranje bude obustavljeno, tražiti alternativna rješenja za završetak tog posla.

    • Mi ne možemo uticati na to kada će oni nama dati konkretno informaciju nastavlja li se projekat ili ne, ali sigurno ćemo tražiti alternativno rješenje u smislu šta podrazumijeva taj projekat, gdje se završava, šta može podrazumijevati jednu cjelinu ukoliko ne bude ovaj izvor finansiranja – rekao je on.

    Iz njemačke Ambasada u BiH saopšteno je danas da je Vlada Njemačke odlučila da obustavi četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj čija je ukupna vrijednost 105 miliona evra.

  • Njemačka Vlada obustavlja četiri projekta u Srpskoj

    Njemačka Vlada obustavlja četiri projekta u Srpskoj

    Njemačka savezna Vlada odlučila je da dopusti da u Republici Srpskoj isteknu četiri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti od 105 miliona evra i da se na taj način sukcesivno okončaju, saopšteno je danas iz Ambasade Njemačke u BiH.

    U saopštenju se precizira da je riječ o projektima rehabilitacije Hidroelektrane Trebinj”, faza tri i četiri, Vjetroparka Hrgud i zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, te da je pozadina ove odluke, kako je navedeno, “secesionistička politika Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika”.

    • Njemačka Vlada odlučila je da u Republici Srpskoj dopusti da isteknu četiri infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti od 105 miliona evra i da se na taj način sukcesivno okončaju – saopšteno je iz Ambasade Njemačke u BiH.

    O ovoj odluci obaviješteni su Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministra i projektni partneri.

    U saopštenju se podsjeća da je Vlada Njemačke kao reakciju na odluke Narodne skupštine Republike Srpske od decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija u aprilu 2022. godine odlučila da isprva privremeno zaustavi četiri infrastrukturna projekta.

    Vlada Njemačke je sada donijela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte, te da će sukcesivno biti okončani u skladu sa ugovorom.

    Ova odluka se eksplicitno ne odnosi na ostale projekte njemačke razvojne saradnje koji se realizuju na nivou BiH ili regiona, a time uključuju i Republiku Srpsku, kao ni na saradnju sa civilnim društvom.

  • Dodik: Vučić je čovjek mira, a ne nestabilnosti

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da pismo zapadnih političara u kome se, prema onome što je ovdašnjoj javnosti dostupno iz medija, zahtjeva oštrija politika prema Srbiji u kontekstu Kosova i Metohije, u kome se ne zaobilazi ni Republika Srpska, primjer je pritiska i pretjeranog stranog miješanja.

    Kada se u politici ne biraju sredstva, a ona se u ovom slučaju ne biraju po racionalnim i civilizacijski relevantnim kriterijumima, onda s pravom možemo govoriti o spornosti ciljeva takve politike zapadnih političara koji su pisali pomenuto pismo u pokušaju nametanja oštrije politike prema Srbiji – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske istakao je da je politika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića politika mira i stabilnosti na Balkanu, te da je to posljednji političar koji bi izazvao nestabilnost.

    • Antisrpski lobisti Prištine i Sarajeva i drugi srpski regionalni oponenti očito dobro znaju da oni i njihovi lokalni partneri zagovaraju bezočne laži. Pri tome i sami u te nebuloze ne vjeruju. Neko ko povjeruje u svoje laži, a kamo li da se bori za istinu, ne postupa toliko histerično kao oni. To rade jer dobro znaju da je laž nemoćna ako se stalno ne podržava i ne pojačava. Zato su sada, kada je i dio zapadne politike i šire javnosti počeo da shvata da su albanski separatisti ključni generator problema na Kosovu, isto kao što su sarajevski politički krugovi u BiH, koji žele da protivno ustavu nametnu svoju hegemoniju, antisrpski propagandisti krenuli u novu ofanzivu protiv Srbije i Republike Srpske”, rekao je Dodik za Srnu, naglasivši da se ovim potvrđuje da i oni koji su optuživali Vučića za navodnu popustljivu politiku prema Kosovu nisu bili u pravu.

    On je dodao da pismo, koje su uputili zapadni parlamentarni lobisti onih lokalnih faktora koji destabilizuju Zapadni Balkan, ispunjeno najgorim neistinama i malicioznostima, najbolje svjedoče o tome.

    • Ono je drsko i bahato, ali je prije odraz njihove nemoći nego snage. Za te ljude, koji najvećim dijelom dolaze iz zemalja sa demokratskom tradicijom, problem su Srbi koji poštuju međunarodno pravo i ustavne poretke svojih država, a nisu to oni koji sve to gaze i razaraju. Kosovo i Metohija su nesporno dio Srbije, što je potvrđeno Rezolucijom 1244 koju je Savjet bezbjednosti UN usvojio uz pristanak vodećih zapadnih zemalja čiji izvjesni parlamentarci sada pozivaju na njeno grubo kršenje – rekao je Dodik.

    Ukazao je da je BiH izašla iz krvavog građanskog rata zaključivanjem mirovnog sporazuma u Dejtonu, čiji je dio i aktuelni ustavni poredak BiH.

    • To se ne bi desilo bez podrške vodećih zapadnih zemalja, a sad njihovi parlamentarci osuđuju one koji brane Dejton a podržavaju činioce koji ga jednostrano ruše, prizivajući na taj način nove tenzije, pa i sukobe. Sve to jasno govori da ti ljudi ne gaze interese samo nas koji živimo na Zapadnom Balkanu a želimo mir i stabilnost, već temeljne vrijednosti na kojima počivaju njihove zemlje. Demokratsko društvo je izgrađeno na osnovama uvažavanja postulata pravne države. Parlament je središte borbe za nju. A nama danas parlamentarci iz država koje smo dugo smatrali izvorima demokratskih i građanskih normi, propovjedaju ono što je suprotno tome. Uz to osuđuju one koji se bore za poštovanje međunarodnog i unutrašnjeg prava, dok podržavaju faktore koji nastupaju kao politički razbojnici – ukazao je Dodik.

    O tome kako na taj način sramote njihove zemlje, rekao je Dodik, trebalo bi da razmisle i reaguju drugi političari i šira javnost iz zemalja iz kojih dolaze potpisnici sramnog pisma.

    Prema njegovim riječima, srpski narod i njegove institucije su dovoljno jaki da zaštite svoje interese i neće imati nikakvu štetu od pisama sa kojima se sada susrećemo, ali države čiji predstavnici šalju pisma – nesumnjivo hoće.

    Dodik je naglasio da se u svakom obraćanju predsjednika Vučića jasno može čuti da je to političar koji se zalaže za mir, uspostavljanja dobrosudsjedskih odnosa, jačanje saradnje zemalja Balkana i svijeta, i svakako želja da se obezbijedi bolja i prosperitetnija budućnost svim narodima”, istakao je Dodik za Srnu upitan da prokomentariše pismo 56 evropskih i američkih parlamentaraca u kojem se traži promjena kursa prema Srbiji zbog nepriznavanja Kosova i Metohija i njegovog zalaganja za prava srpskog naroda.

    Predsjednik Srpske je ukazao da se Vučić, isto kao i rukovodstvo Republike Srpske zalaže za poštovanje Dejtonskog sporazuma, teritorijalnog integriteta BiH koja je sastavljana od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • Poštovanje Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma podrazumijeva poštovanje sva tri konstitutivna naroda i svih njegovih prava i to je ono na čemu insistira i Republika Srpska i Republika Srbija. Za nas je Dejton njegovo slovo, a ne duh, na čemu insistiraju pojedine strane ambasade i bošnjački politički predstavnici – naglasio je Dodik.

    Što se tiče saradnje Republike Srpske i Republike Srbije, Dodik je rekao da ne vidi šta je problem saradnja, jer entiteti, prema Ustavu BiH, imaju pravo na specijalne paralelne veze sa susjednim državama i Republika Srpska je iskoristila to svoje pravo i potpisala sporazzum.

    • Isto to pravo ima i drugi entitet – FBiH, a to što oni ne koriste pravo predviđeno Dejtonom sigurno nije problem ni Dodika, ni Vučića. Tim sporazumima se ne krši Dejton, naprotiv – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je Aleksandar Vučić čovjek mira i da niko iole objektivan u njemu ne vidi faktor bilo kakve nestabilnosti.

    • Ako je krivica što se zalaže za mir, poštovanje susjeda, uspostavljanje dobrih odnosa, ekonomskih veza radi dobrobiti svih koji žive na ovim prostorima, a ne samo srpskog naroda, onda ne znam šta znači biti nevin. To što Vučić štiti i prava Srba u susjednim zemljama je sasvim normalno i očekivano, jer Srbija je matica srpskom narodu ma gdje on živio – rekao je Dodik, dodavši da je to za pohvalu a ne kritiku.

    Dodik je rekao da je ovo pismo usmjereno ne samo protiv predsjednika Vučića, već i protiv cjelokupnog srpskog naroda, Srbije i Republike Srpske.

    • Očigledno da je na sceni organizovana i sinhronizovana hajka na sve što je srpsko, jer postoje lideri koji ne žele da sagnu glavu pod raznim pritiscima i ucjenama već drže do svoje zemlje i svog naroda i ni po koju cijenu neće pristati da od Republike Srpske i Republike Srbije prave kolonije i protektorate u kojima će stranci da odlučuju o našoj sudbini. To je davno prošlo vrijeme i to više nećemo dozvoliti da se ponovi srpskom narodu – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
  • Pronađeno tijelo na obali Drine

    Pronađeno tijelo na obali Drine

    Tijelo u fazi raspadanja pronađeno je na obali Drine u mjestu Zelinje kod Zvornika, saopšteno je danas iz Policijske uprave.

    Pripadnici Policijske uprave Zvornik izvršili su uviđaj na licu mjesta.

    Pronađeno tijelo je pregledao doktor mrtvozornika zvorničke Bolnice.

    Zvornička policija je o ovom obaviještena 8. avgusta, navodi se u saopštenju.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina koji je naložio obdukciju tijela i dostavljanje izvještaja o preduzetim mjerama.

  • Novaković Bursać: Borba za istinu ne smije postati krivično djelo

    Novaković Bursać: Borba za istinu ne smije postati krivično djelo

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da iako niko nije pokazao niti dokazao bilo kakve prijetnje upućene prema zaposlenima u Memorijalnom centru u Potočarima, za čas se pojavila salva osuda odaslanih od Kristijana Šmita, preko svakolikih nevladinih organizacija pa do Ambasade SAD.

    Bursaćeva je naglasila da ovaj slučaj još jednom pokazuje da osovina sastavljena od manipulativnih medija, pojedinaca i organizacija i dalje neumorno radi kako bi se održao željeni narativ i kvazi-istina, čak i kad je nema ni u tragovima.

    • Čini se, ipak, da se pod prijetnjom, u konkretnom slučaju Memorijalnog centra u Potočarima smatraju konkretne činjenice, dokazi i naučni podaci koji ozbiljno potkopavaju određene narative, ideje i namjere, što navedenima smeta i što na sve načine nastoji zagušiti – ukazala je ona komentarišući izvještaj koji je 2. avgusta objavio Memorijalni centar Srebrenica koji je, kako su naveli, od maja 2022. do maja ove godine zabilježio 90 slučajeva negiranja tzv. genocida u medijima i izjavama javnih ličnosti u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

    Bursaćeva je istakla da je posebno problematična zamjena teza, odnosno objekata stvarnih napada i prijetnji, u konkretnom slučaju predstavnika Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske iz Sreberenice koji se pretvore u “prijetnju” čim podastru činjenice o tome kakvom su se nevoljom i čijom zlotvorskom rukom našli u toj kategoriji.

    • Ispada da je prijetnja i krivično djelo kada svjedočiš o zloj sudbini stradanja očeva, majki, staraca i djece iz reda srpskog naroda na tim prostorima tokom cijelog 20. vijeka, posebno u proteklom ratu. Ne uklapaju se u projekciju, pa ih se valjda treba učiniti nevidljivim, nebitnim, dehumanizovati ih, jer po kreatorima kvazi-istine žrtve mogu biti samo na jednoj strani, a svi drugi su prijetnja – konstatovala je Bursaćeva.

    Ona je rekla da je istina da postoji mnogo govora mržnje u BiH, da se cijeli narod i entitet pokušavaju nazvati svim mogućim pogrdnim imenima, posebno na društvenim mrežama, ali da se zbog jednog statusa pokrene cijela mašinerija, nije baš čest slučaj što dokazuje kako pristrasnost, tako i namjeru da se pravi problem i u kontinuitetu kreira krivica jednoj strani.

    • Prijeko potrebna istina o stradanjima i žrtvama je obično kolateralna šteta ali zbog svega što smo kao narod doživjeli u 20. vijeku, moramo je odbraniti – zaključila je Bursaćeva.

    Predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Branimir Kojić je prije nekoliko dana izjavio da se takozvanim izvještajem Memorijalnog centra Srebrenica o negiranju genocida u Srebrenici stavljaju mete na čelo preživjelim Srbima i njihovim porodicama, koje muslimanski zločinci nisu uspjeli pobiti u ratu.

    On je ocijenio da to ima dva cilja – prvi je da opravda sredstva koja im je dala Vlada Velike Britanije koja se ograđuje od ovog takozvanog izvještaja, navodeći da ne predstavlja stavove te vlade, a da je drugi cilj da se začepe usta svima koji ne misle kao oni i koji stvari gledaju kroz prizmu istine i činjenica.

    Memorijalni centar Srebrenica objavio je 2. avgusta na svom sajtu izvještaj koji je, kako su naveli, zabilježio 90 slučajeva negiranja takozvanog genocida od maja 2022. do maja ove godine u objavama medija na internetu i izjavama javnih ličnosti u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.