VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik o tumačenju Dejtonskog sporazuma Ambasade SAD u BiH

    Dodik o tumačenju Dejtonskog sporazuma Ambasade SAD u BiH

    Dokaz da je Republika Srpska u pravu kada ne želi da komunicira s onima koji na najgrublji način skrnave Dejtonski mirovni sporazum je ponovljeni stav Ambasade SAD o imovini, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Pozivajući se na član 1 Ustava, Ambasada SAD zlonamjerno ga citira djelimično.

    U tom članu se navodi: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modifikovanom ovim Ustavom i sa postojećim međunarodno priznatim granicama’. Ustav je precizno definisao tu unutrašnju strukturu i kaže: ‘Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske’. I tu je sve jasno napisano – ukazao je Dodik.

    On je objavio na Tviteru da su pitanje imovine riješili Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH i sva imovina na teritoriji Republike Srpske pripada isključivo Republici Srpskoj, kao što i imovina na teritoriji Federacije BiH pripada isključivo Federaciji BiH i o tome neće i ne može biti bilo kakve rasprave.


    – Ukoliko neko želi da razbije BiH, onda je nepoštovanje odredaba Ustava najbolji način. Ambasada SAD u BiH nije ni pozvana niti ovlaštena od bilo koga da tumači Dejtonski mirovni sporazum, a pogotovo ne Ustav BiH, tako da njihovo mišljenje o imovini nije obavezujuće ni za koga. To je obično mlaćenje prazne slame, što bi rekao naš narod – poručio je predsjednik Srpske.

    Iz Ambasade SAD u BiH saopšteno je “državna imovina pripada državi, a za njeno regulisanje potreban je zakon na državnom nivou, te da to nije stvar mišljenja, već ustavna i pravna činjenica”.

  • Kovačević odgovorio Ambasadi SAD u BiH: “Samo pokažite gdje to u Ustavu piše”

    Kovačević odgovorio Ambasadi SAD u BiH: “Samo pokažite gdje to u Ustavu piše”

    Delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je danas da sve što nije izričito navedeno kao nadležnost BiH, a imovina nije, pripada entitetima, te pozvao Ambasadu SAD u BiH da pokaže gdje u ustavu piše drugačije.

    Ako je ustavna i pravna činjenica, samo pokažite gdje to u Ustavu piše. Naravno da ne možete, jer ne piše”, napisao je Kovačević na “Tviteru” reagujući na saopštenje američke Ambasade u BiH da “državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnom nivou, te da to nije stvar mišljenja; već ustavna i pravna činjenica”.
    On je ponovio da sve što nije izričito navedeno kao nadležnost BiH, a imovina nije, pripada entitetima.
    “Saglasni smo, ako tako želite, da pripada državi. Republici Srpskoj”, naveo je Kovačević.

  • Američka ambasada u BiH ima jasan stav: “Državna imovina pripada državi”

    Američka ambasada u BiH ima jasan stav: “Državna imovina pripada državi”

    Stav Sjedinjenih Država o pitanju državne imovine godinama je jasan, dosljedan i nije se mijenjao. Državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnom nivou. To nije stvar mišljenja, to je ustavna i pravna činjenica, saopšteno je danas iz Američke ambasade u BiH.
    Kako navode iz Američke ambasade u BiH, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica.

    “Prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica. U ovom slučaju, ta država je Bosna i Hercegovina. To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastaviće svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.” Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine. Takvo ustavno uređenje prihvatila su oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

    “Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulisani zakonima Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH. Ovim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, precizirano je da su BiH i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti ‘pokretnu i nepokretnu državnu imovinu’ SFRJ. To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji”, naveli su iz Ambasade.

    Dodaju da to ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH.

    “To, međutim, ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim razinama vlasti. Ustavni sud BiH bio je jasan – Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to. Valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o upotrebi iste. Istovremeno, nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom od strane bilo kojeg subjekta izlaže primatelja domaćem i, potencijalno, međunarodnom pravnom riziku. Lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje bh. parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno surađuju sa svojim kolegama na državnoj razini nepotrebno produljuju rješavanje tog pitanja. Takođe se onemogućuje puna provedba agende 5+2 koju je definisao OHR, što je preduslov za zatvaranje OHR”, stoji u saopštenju Ambasade.

    Sjedinjene Države pružaju podršku naporima na usvajanju zakona na državnom nivou kojim bi se regulisalo pitanje državne imovine i kojim bi se konačno riješilo ovo pitanje, te apeluje na sve strane da se konstruktivno angažuju, zaključuju iz Amabasade SAD u BiH, pišu Nezavisne.

  • Cvijanović: Ne idem u Rejkjavik, jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava

    Cvijanović: Ne idem u Rejkjavik, jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da ne ide na Samit Savjeta Evrope u Rejkjavik jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava, a u BiH su se toga previše nagledali.

    Kako drugačije objasniti da se u finalnoj deklaraciji Samita poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta samo pojedinih, a ne svih članica Savjeta Evrope, što je bio sasvim opravdan i razuman prijedlog Srbije. Predloženi tekst obiluje proizvoljnim i nedosljednim političkim kvalifikacijama, kao i stavovima koji izlaze izvan okvira djelovanja Savjeta Evrope – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da BiH kao postkonfliktna zajednica treba da ostane neutralna o pitanju bilo kojeg oružanog sukoba, ne stajući ni uz jednu zaraćenu stranu.

    • Kabinet srpskog člana Predsjedništva dao je negativno mišljenje o uspostavljanju Registra o pričinjenoj materijalnoj šteti u ukrajinskom konfliktu, a što se tiče finalne deklaracije Samita i za nju je predložen negativan stav. Budući da, prema našim informacijama, predstavnik BiH na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope nije izrazio eksplicitan negativan stav o pitanju usvajanja predložene finalne deklaracije Samita, smatram da njegovo djelovanje ne odražava zvaničan stav BiH o navedenom pitanju – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da u takvim okolnostima ne želi da učestvuje u radu Samita, niti da na taj način daje legitimitet stavovima sa kojima nije saglasna.

  • Putin potpisao ukaz: Stranci u ruskoj vojsci – jednostavnije do državljanstva

    Putin potpisao ukaz: Stranci u ruskoj vojsci – jednostavnije do državljanstva

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz koji omogućava stranim državljanima, koji su u periodu specijalne vojne operacije potpisali radni ugovor sa Oružanim snagama Rusije, da jednostavnije dobiju rusko državljanstvo.

    Promjene se unose u ukaz predsjednika od 30. septembra 2022. godine “O dobijanju državljanstva Ruske Federacije po pojednostavljenom principu za strane građane i osobe bez državljanstva koje su potpisale ugovore o angažmanu u vojsci”.

    U dokument je dodata tačka koja se tiče državljanstva i za članove porodica te kategorije građana.

    Paragraf “a” ukaza se nalazi u novoj redakciji i nalazi se u jednostavnijem obliku. U njemu se navodi da za dobijanje državljanstva imaju pravo da se obrate “strani državljani koji su u periodu specijalne vojne operacije potpisali ugovore o vojnoj službi u Oružanim snagama Ruske Federacije ili o ugovoru za rad u vojsci na godinu dana”.

  • Stevandić: Redovna sjednica skupštine krajem maja ili početkom juna

    Stevandić: Redovna sjednica skupštine krajem maja ili početkom juna

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da očekuje da će krajem maja ili početkom juna biti sazvana redovna sjednica parlamenta Srpske.

    Stevandić je rekao da očekuje da će do tada biti dovoljno materijala za razmatranje upućenih od nadležnih organa.

    • Narodna skupština Republike Srpske aktivnija je i produktivnija od ostalih – istakao je Stevandić.
  • Dodik: Srpska se ne svrstava ni na jednu stranu

    Dodik: Srpska se ne svrstava ni na jednu stranu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da se Srpska ne svrtava ni na jednu stranu, kao i da je saradnja sa svim zemljama podjednako važna.

    Republika Srpska se ne svrstava ni na jednu stranu – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

    Kako Dodik ističe sa Rusijom se sarađuje, te da postoji želja da takva saradnja bude i sa drugim zemljama.

    • Mi nećemo voditi njihove ratove – ističe Dodik.
  • Obilježena 31 godina od napada muslimanskih snaga na kolonu ЈNA u Tuzli

    Obilježena 31 godina od napada muslimanskih snaga na kolonu ЈNA u Tuzli

    U Bijeljini i Tuzli obilježena je 31 godina od napada muslimanskih snaga na kolonu ЈNA u Tuzli, kada su ubijena 54 vojnika, 78 ih ranjeno, dok su 44 bila zarobljena.

    Na mjesto zločina u Tuzlu iz Bijeljine autobusima su stigle porodice žrtava i preživjeli učesnici.

    Mirnom šetnjom, poslali su poruke -zločin se ne smije zaboraviti, a počinioci moraju odgovorati.

    Sramotno je, kažu, da je samo jedno lice kažnjeno za ubistva.

    Žrtve čekaju pravdu za zločin bez presedana nad kolonom ЈNA u dogovorenom povlačenju iz Tuzle, rekao je danas na mjestu stradanja ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

    Egić je poručio da se iz Republike Srpske traži pravična kazna za sve zločince.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Rada Ostojić upozorio je da je zločin u “Tuzlanskoj koloni” jedan od mnogih koji je ostao bez kazne, u kojem su zločinici paravojne muslimanske i hrvatske formacije, a žrtva srpski narod.

    • Pravde za Srbe nema u BiH – ocijenio je Ostojić.

    Naveo je da su nekažnjeni zločini nad Sbima dio poduhvata kojim pokušava da se stvori narativ da su Srbi agresori na prostoru gdje vijekovima žive, a da su druga dva naroda žrtva.

    Položeno je cvijeće i služen pomen na Brčanskoj malti u Tuzli. Kod Spomen-kosturnice na bijeljinskom gradskom groblju Pučile služen je parastos i položeni vijenci i cvijeće.

    Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu ЈNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti kasarnu u tom gradu.

  • Rekonstrukcija Gajeve mogla bi potrajati

    Rekonstrukcija Gajeve mogla bi potrajati

    Radovi na rekonstrukciji Gajeve ulice u centru Banjaluke mogli bi potrajati i duže od pola godine, što je bio prvobitni rok za završetak ovog posla.
    Kako za BL portal otkrivaju radnici u Gajevoj, uvidjelo se da će biti potrebni i neki dodatni radovi.
    “Nismo imali uvid u neke probleme. Treba uraditi toplovodnu i vodovodnu mrežu, a to je isto proces”, kažu uglas radnici dok nastavljaju posao.
    Rekonstrukcija ove ulice u kojoj je obustavljen saobraćaj i koja bi trebalo da bude pretvorena u pješačku zonu, počela je prije nekoliko dana. Kako je najavljeno, kokoštaće milion KM, a radove izvodi konzorcijum sa „Grupom Fortis“ na čelu.

  • Nove obilne padavine u narednih 30 sati

    Nove obilne padavine u narednih 30 sati

    Republička uprava civilne zaštite izdala je saopštenje u kojem upozorava na obilne padavine od 15. do 17. maja, odnosno u narednih 30 sati.

    U ponedjeljak 15. maja u prvom dijelu dana biće suvo, a tokom popodneva počinje nova kiša koja će jačati noćas i sutra u utorak 16. maja tokom dana.

    Padavine će oslabiti sutra uveče i u noći ka srijedi, a u srijedu 17. maja se očekuje ponovo kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

    Od ponedjeljka popodne do utorka uveče (15-16. maja) na zapadu se očekuje od 40 do 80 milimetara kiše, na krajnjem zapadu i do 100 milimetara kiše, a 17. maja dodatnih 20 do 50 milimetara, navodi se u saopštenju.

    Iz Civilne zaštite podsjećaju da je u prethodna dva dana 13. i 14. maja bilo obilnih padavina na zapadu Krajine gdje je pala količina padavina malo manja od mjesečnog prosjeka.

    U Republici Srpskoj se prati situacija u polavljenim područjima kaže vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, Milan Novitović.

    Najviše kiše (od 13. do 15. maja u 8.00 časova) palo je u Novom Gradu i Prijedoru: 86,6 milimetara i 80 milimetara kiše (prosjek za maj mjesec iznosi 95 milimetara).

    Ove količine padavina su uzrokovale nagle poraste vodostaja rijeka u slivu Une i Sane kao i aktiviranje bujičnih vodotoka, klizišta i izlijevanja oborinskih voda, poručuju iz Civilne zaštite.

    Usljed obilnih padavina na slivu rijeka Une i Sane u prethodnom periodu tlo je zasićeno vodom, a vodostaji su u domenu srednje visokih voda.

    Nove padavine u narednom periodu izazvaće dodatan porast vodostaja na cijelom slivu Une i Sane, navodi se u saopštenju.

    Јake padavine u kratkom vremenskom periodu mogu izazvati pojavu i izlijevanje bujičnih vodotoka i urbanih poplava.