Autor: INFO

  • Lideru PDP produžuju mandat

    Lideru PDP produžuju mandat

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ostaće na čelu te stranke još najmanje godinu dana iako mu krajem septembra ističe drugi i, po važećem Statutu PDP, posljednji četvorogodišnji mandat na toj funkciji.

    Kako je ranije najavljeno, Sabor PDP na kojem bi trebalo da dođe do izbora novog stranačkog rukovodstva, ali i izmjene statuta, biće održan 1. oktobra. Kako sada stvari stoje, Borenović će gotovo sigurno ostati na čelu partije do završetka lokalnih izbora sljedeće godine.

    Inače, zanimljivo je da aktuelni lider PDP, otkako je krajem novembra 2015. na tadašnjem stranačkom saboru kao jedini kandidat preuzeo dužnost predsjednika od Mladena Ivanića, na unutarstranačkim izborima 2019. godine takođe nije imao protivkandidata.

    Lider na određeno vrijeme
    Iako se prethodnih mjeseci spekulisalo o tome da bi aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković mogao da se kandiduje za novog šefa stranke, sve nedoumice oko toga otklonio je sam Stanivuković, navodeći da je donijeta “zajednička odluka da se Borenoviću produži mandat do lokalnih izbora”.

    Da li PDP takođe postaje partija vječitog lidera, iako su upravo iz te stranke ponosno isticali da im je prvi predsjednik dobrovoljno prepustio “kormilo” drugom, te da su jedina politička opcija u Srpskoj koja je, upravo na insistiranje sadašnjeg stranačkog šefa, ograničila predsjednički mandat na maksimalno osam godina, pitali smo Branislava Borenovića.

    On tvrdi da je i dalje za to da mandat predsjednika treba ograničiti na najviše dva uzastopna četvorogodišnja mandata i da je njegova želja da već u oktobru, kako kaže, PDP dobije novog predsjednika. Međutim, kako tvrdi, unutar stranke postoji velika većina koja smatra da izbor novog predsjednika treba pomjeriti do lokalnih izbora.

    – Na zakazanom Saboru PDP biraće se novi Glavni odbor, koji će predloženim izmjenama statuta birati predsjednika partije u određenom roku. Ostajem pri stavu da je ograničenje mandata predsjednika stranke velika demokratska vrijednost PDP – kaže Borenović za Srpskainfo.

    Dodaje kako je poznato da je on “čovjek bez sujeta” te da je, veli, otvoren i spreman da u svakom trenutku podrži svoje nasljednike.

    Naravno da nasljednika ima. U PDP to ide u pravom smjeru. Ivanić je 16 godina vodio partiju, a ja, evo, skoro osam. Naravno da se ozbiljno spremamo za dalje otvaranje PDP za nove ljude, koji će uz već postojeće iskustvo i mudrost biti odlična mjera budućeg napredovanja naše partije – kaže Borenović.

    Lokalni izbori
    Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da eventualno pomjeranje izbora novog predsjednika PDP ne predstavlja samovolju Branislava Borenovića ili žal za gubitkom fotelje već da je to, kako ocjenjuje, prilično logično s aspekta predstojećih izbora.

    – Budućem predsjedniku te stranke će potencijalni reizbor zavisiti od izbornih rezultata. Prije svega, mislim da je mjerilo uspjeha PDP na predstojećim lokalnim izborima rezultat u Banjaluci. Izgubi li PDP najveći grad Srpske, šanse za dobar izbor na parlamentarnim izborima 2026. godine biće im značajno smanjene – smatra Tojagić.

    Tvrdi da bi Draško Stanivuković, u slučaju da se sada kandidovao za Borenovićevog nasljednika, puno vremena i energije trošio na te aktivnosti, dok bi vođenje grada i priprema kampanje u Banjaluci otišli u drugi plan, što bi, prema njegovom mišljenju, moglo da dovede do lošeg izbornog rezultata.

    – Ovako je Stanivuković rasterećeniji i nema alibi da se bavio stranačkom infrastrukturom i previranjima. Dobije li na izborima ponovo povjerenje građana Banjaluke, onda je idealan kandidat za predsjednika stranke. Izgubi li na izborima, onda će rukovodstvo PDP na narednom Saboru dati odgovor na pitanje da li na svom čelu vidi izbornog gubitnika – kaže Tojagić.

  • Rama: Kurti je tvrdoglav i maksimalista

    Rama: Kurti je tvrdoglav i maksimalista

    Albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti “tvrdoglav i maksimalista”, i upozorio da prilike kao što je francusko-njemački plan “ne ostaju zauvijek na stolu”.

    On je tvrdoglav i maksimalista. Ima fantastičnu priliku, francusko-njemački plan, a takvi sporazumi ne ostaju zauvijek na stolu. Onda vas istorija tjera da čekate – rekao je Rama u intervjuu za italijansku Stampu.

    On je dodao da bi, na Kurtijevom mjestu, “napravio potpuno drugačije izbore”.

    Na pitanje da li je zabrinut da može doći do novih sukoba na Balkanu, Rama je rekao da postoji mnogo razloga za zabrinutost, ali je takođe istakao da je ”do prije 10 godina bilo nezamislivo da balkanski lideri sjede za istim stolom”.

    – Niko ne može da uznemiri Balkan ako mu ne damo šansu. Situacija srpske manjine na sjeveru KiM može biti mali Donbas. Ali sve zavisi od nas – rekao je Rama.

  • Vašington je “poražen”?

    Vašington je “poražen”?

    Uporne izjave američke administracije o neophodnosti daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu, u suštini su priznanje neuspeha strategije Vašingtona u Ukrajini.

    To se navodi u izjavi objavljenoj na Telegramu ambasade Rusije u Sjedinjenim Američkim Državama.

    “Obratili smo pažnju na još jednu izjavu Bele kuće o neophodnosti dalje saradnje sa Ukrajinom, bez obzira na značajno smanjenje javne podrške ovakvoj politici. Uporne izjave u kojima administracija govori o neophodnosti da se pomaže Kijevu svim mogućim sredstvima i pre svega novim isporukama naoružanja, nije ništa više nego priznanje Vašingtona da je strategija neuspela na ukrajinskom pravcu”, podvukli su u ruskoj ambasadi.

    Naveli su da Amerikanci nastavljaju da se ponašaju kao da je sve u redu i da ide po planu i dodali da u isto vreme neuspehe o “kontraofanzivi”, koju su SAD reklamirale, priznaje sve više analitičara u SAD.

    “Pozivamo one koji donose odluke u Vašingtonu o ukrajinskoj krizi da razmisle. Da konačno vide da sve ranije preduzete akcije vode samo do eskalacije sukoba i novih ljudskih žrtava, a sve u cilju iluzorne pobede nad Rusijom na bojnom polju”, piše u izjavi.

    Koordinator za strateške komunikacije u Savetu za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi je 9. avgusta izjavio da će vašingtonska administracija tražiti od Kongresa da nastavi vojnu pomoć Ukrajini, bez obzira na javno mnjenje u SAD. Prema mišljenju Kirbija, tokom sukoba su Amerikanci, obe partije i oba doma Kongresa podržali su napore administracije u pružanju vojne pomoći Ukrajini.

    Istakao je da će Amerika i dalje biti fokusirana na to. Prema objavljenim podacima, 55 odsto Amerikanaca je protiv isporučivanja nove vojne pomoći Kijevu, a 51 odsto Amerikanaca smatra da su SAD već dovoljno uradile za Ukrajinu.

  • “Nemaju šanse. Tim đačića”

    “Nemaju šanse. Tim đačića”

    Rukovodstvo Ukrajine je “tim đačića” koji igra protiv “univerzitetskog tima” i nema šanse protiv Rusije, izjavio je za “Foks njuz” senator iz Alabame.

    Komentarišući rezultate ankete Si-En-Ena, prema kojoj se 55 odsto stanovnika SAD protivi dodatnom finansiranju Ukrajine, Tomi Tabervil je napomenuo da američke vlasti “mogu da daju Ukrajini koliko hoće novca”, ali bez slanja “trupa NATO-a i američke vojske, Ukrajina nema šanse (za pobjedu)”.Tabervil je takođe ukazao da američka vlada “ne razume suštinu sukoba” i da s tim u vezi administracija američkog predsednika Džozefaa Bajdena “pokušava da skrene pažnju sa pravog problema (ruskih bezbednosnih garancija)”.

  • “On zna nešto o Putinu. Postoji ogroman rizik…”

    “On zna nešto o Putinu. Postoji ogroman rizik…”

    Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko je “ohrabren“ prisustvom Vagnerove grupe u toj zemlji, smatra vojni ekspert Skaj njuza.

    Lukašenko je “provocirao” Poljsku rekavši im “da ih Vagner spriječava da napadnu poljsku zemlju”, rekao je Šon Bel.

    On kaže da je to pojačalo zabrinutost Zapada zbog “visokog rizika“ od eskalacije rata, što je navelo Poljsku da premesti do 10.000 dodatnih vojnika na granicu sa Belorusijom.

    “Ono što je alarmantno u vezi sa ovim jeste da je beloruski predsednik pun alarmantne retorike, ali to ima značajne implikacije u vreme visokih tenzija“, rekao je Bel.

    Pošto je Lukašenko posredovao u dogovoru između lidera Vagnera Jevgenija Progožina i Vladimira Putina, on smatra da Lukašenko “zna nešto o Putinu“.

    “Postoji ogroman rizik od pogrešne procene kada se ovakve stvari dogode“, rekao je Bel.

    Čini se “sve verovatnijim“ da je Putin poslao Vagnerove snage u Bjelorusiju da budu van Ukrajine i Rusije, dok je razmatrao “ko su mu prijatelji, ko su mu neprijatelji i šta će da uradi sa Jevgenijem Progožinom“, rekao je Bel.

    Što se tiče Prigožina, Putin je “nagrizao bazu moći“ šefa plaćenika podelivši njegove snage između Belorusije, Rusije i Afrike.

  • Počelo: Rusi se svete

    Počelo: Rusi se svete

    Dok Ukrajina napada na južnom frontu, gde su oslobođena naselja, ruske jedinice snažno napadaju Kupjansk, važno logističko središte u regionu Harkov.

    Obnovljena ruska ofanziva događa se u trenutku kada su borbe na istoku Ukrajine zapele u ratu iscrpljivanja, pri čemu se obe strane muče da postignu velike dobitke.

    Ukrajinska protivofanziva suočava se s dobro utvrđenim ruskim položajima dok moskovske snage izvlače lekcije iz potpunog uništenja prošlog septembra kada je Ukrajina izvršila juriš na Harkovsku oblast.

    A usred zastoja na jugu i istoku, ruske snage okreću se velikom napadu na severoistoku.

    “Rusi nameravaju da ponovo zauzmu Harkov kako bi se osvetili za svoj prošlogodišnji neuspeh”, rekao je za Politiko Serhij Čerevati, portparol zapovedništva ukrajinskih oružanih snaga za istok. Zatim je dodao: “Ali mi smo spremni, znamo njihove planove, izgradili smo jaku liniju obrane. Plus, tamo će Rusi da se suoče s vojskom pod komandom jednog od najiskusnijih ukrajinskih generala – Sirskog.”

  • Ukrajinci nemoćni?

    Ukrajinci nemoćni?

    Poljski predsednik Andžej Duda rekao je u intervjuu za Vašington post da Ukrajina nije u stanju da probije rusku liniju odbrane.

    “U ovom trenutku Oružane snage Ukrajine nisu u stanju da izvedu odlučujuću kontraofanzivu protiv ruskih trupa”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina nema dovoljno naoružanja da promeni odnos snaga na frontu.

    Ukrajina je 4. juna krenula u kontraofanzivu u pravcu Zaporožja, Južnodonjeca i Bahmuta.

  • Poznati detalji pada aviona u Batajnici

    Poznati detalji pada aviona u Batajnici

    Avionom koji je pao danas oko podne u Batajnici pilotirao je vlasnik te letjelice, a kako javljaju beogradski mediji, njegovo tijelo je pronađeno je u kukuruzištu.
    Kako mediji saznaju, avion je poletio sa obližnjeg aerodroma “13. maj”, a ubrzo nakon toga je pao u njivu.

    “Poleteo je i nakon 4-5 minuta je imao neki otkaz. Nije mogao da upravlja letelicom i srušio se u obližnje kukuruze i zapalio”, navodi izvor “Blica”.

    Ovaj muškarac je poletio jer je želio nešto da isproba na avionu.

    “U jednom trenutku je javio da mu ne rade komande”, priča izvor.

    Podsjetimo, policiji je oko podne prijavljen pad malog aviona u blizini batajničke petlje.

    Navodno se vidi dim u kukuruzištu, a policijski službenici uputili su se pješke ka tom mjestu.

  • Borenović: Klizimo ka ekonomskim sankcijama koje najmanje pogađaju vlast

    Borenović: Klizimo ka ekonomskim sankcijama koje najmanje pogađaju vlast

    “Jučerašnje zvanično saopštenje njemačke ambasade o obustavi četiri projekta u Republici Srpskoj u vrijednosti od preko 200 miliona KM potvrđuje najgore slutnje, a to su da RS lančano klizi ka ekonomskim sankcijama koje pogađaju lokalne zajednice i građane, a ponajmanje ili nikako ličnosti iz vladajućih struktura”.

    Ovo je na današnjoj konferenciji za medije rekao Branislav Borenović, predsjednik PDP.

    – Ovo je jedna od lančanih reakcija. Prvo smo nedavno iz Brisela dobili informaciju da od 600 miliona KM bespovratnih sredstava namijenjenih BiH niti jedna marka ne dolazi u Republiku Srpsku. Sada i Njemačka trajno odustaje od finansiranja četiri značajna projekta – naveo je Borenović.

    Kaže da dodatnu težinu daje činjenica da je Njemačka jedan od najvećih spoljnotrgovinskih partnera Republike Srpske i BiH.

    – Njemačka zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Italijom i Slovenijom čini 65 odsto ukupnog izvoza Republike Srpske. To je jedna od pet zemalja u koju Republika Srpska najviše izvozi i sa kojima ima najveći spoljnotrogovinski bilans. I ta zemlja zvanično saopštava da odustaje od četiri projekta u Republici Srpskoj, što šalje jednu izuzetno lošu poruku. Jasno je da nema ni mudrosti, ni ozbiljnosti, ni odgovornosti u vladajućim strukturama koje su nas dovele u ozbiljnu izolaciju i svojevrsne ekonomske sankcije – rekao je Borenović.

    Istakao je da smo nažalost jedini u regionu koji smo, za sada, pod tihim, ali već vidljivim sankcijama.

    – I druge zemlje imaju političke izazove, ali na primjer u Srbiji očigledno postoji mnogo mudrosti, pameti i političkog balansa da ne dođu u ovakvu situaciju, da EU i Njemačka tamo investiraju i da se ostvaruju značajniji ekonomski rezultati – rekao je Borenović.

    Podsjetio je da smo u situaciji da se Republika Srpska zadužuje na skoro sedmičnom nivou i to po nevjerovatnim kamatnim stopama od preko šest odsto, da 46.000 radnika ne ostvaruje zdravstveno osiguranje, od čega najviše zdravstvenih radnika, što je apsurd nad apsurdima, da se desetine miliona KM narodnog novca daje na namještene tendere koje pišu povlaštene firme.

    Sve to pokazuje koliko je stanje ozbiljno, koliko vlast SNSD i njihovih satelita vodi Republiku Srpsku u neizvjesnost i koliko, ponavljam, nemaju ni mudrosti, ni ozbiljnosti, ni odgovornosti – istakao je Borenović.

    Borenović se dotakao i činjenice da su konačno podignute optužnice zbog izbornih prevara iz 2018. godine.

    – Te osobe su optužene da su dodavali određeni broj potpisa i glasova birača koji nisu izašli na izbore i tako falsifikovali rezultate izbora. To je jedna od pojava koja je bila dominantna u izbornim procesima, a najviše u Zvorniku, Doboju… Tužilaštvu BiH je trebalo pet godina da za pet osoba podigne optužnice za djela za koja je predviđena zatvorska kazna do pet godina. Pravda je nekada užasno spora, ali vjerujem i dostižna i ako bude pravde nadam se da će se kroz ovaj jedan slučaj izbornih krađa pokazati da se ne isplati to raditi i služiti zatvorsku kaznu – istakao je Borenović.

    Naveo je da postoje desetine primjera dokazanog upisivanja glasova, što još nije procesuirano, pogotovo na mjestima gdje je zvanična izlaznost bila visoka.

    – Negdje je to bilo preko 80 odsto, a negdje čak i preko 95. Uvidom u rezultate jasno se vidi ko je na tim mjestima “pobjeđivao” i koje političke partije to rade. Na takvim mjestima je uglavnom SNSD sa svojim kandidatima odnosio ubjedljive pobjede. A kada kroz izbornu korupciju, krađama i prevarama dođu na vlast, posljedica je da se danas nalazimo u situaciji kakvoj se nalazimo: korupciji, izolaciji i pod ekonomskim sankcijama – zaključio je Borenović.

    Borenović je rekao da nema nikakvu komunikaciju sa Kristijanom Šmitom, ali da ne vidi razlog zašto sa njim ne bi razgovarao.

    Razgovarao bih sa svima u zemlji jer samo tako možete iskazati svoj stav – rekao je Borenović novinarima u Banjaluci.

    Borenović kaže da, koliko on zna, “sa Šmitom razgovaraju svi, javno ili tajno”.

    Govoreći o odustajanju Njemačke od nekoliko važnih i velikih projekata u Republici Srpskoj, Borenović je rekao da to šalje lošu poruku i u pogledu mogućih investicija i podsjetio da je Njemačka jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Srpske kada je riječ o izvozu.

    Kada je riječ o potencijalnoj kandidaturi bivšeg člana stranke Јelene Trivić za gradonačelnika Banjaluke, Borenović je istakao da je logično da PDP kao najjača partija u gradu na Vrbasu na tu poziciju na predstojećim lokalnim izborima predloži svog kandidata, aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića koji treba da ide na provjeru kod građana na izborima.

  • Milatović saopštio svoj prijedlog za mandatara

    Milatović saopštio svoj prijedlog za mandatara

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da će predložiti Skupštini Crne Gore da mandatar za sastav nove vlade Crne Gore bude predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić.

    On je na pres konferenciji na Cetinju rekao da je polazeći od ustavnih nadležnosti predsjednika, sproveo proces konsultacija o mandataru za sastav nove vlade Crne Gore sa svim subjektima zastupljenim u parlamentu.

    “Svi smo svjesni da se nalazimo pred izborom puta koji će u konačnom opredijeliti budućnost. Krajni cilj mora biti demokratska Crna Gora. Nakon izbora predsjednika i konstituisanja novog saziva Skupštine, formiranje nove izvršne vlasti nameće se kao jedan od ključnih zadataka”, istakao je Milatović.

    Milatović je juče završio konsultacije o mandataru za sastav nove vlade sa predstavnicima političkih partija.

    “Razgovori koje smo vodili predstavljaju dobar primjer unapređenja političke prakse i afirmisanja kulture dijaloga. Prevazišli smo formalistički pristup koji je dominirao u prošlosti”, kazao je Milatović, prenose Vijesti.me.

    On je kazao da su razgovori vođeni tematski ujednačeno i odnosili su se na stavove subjekata o prioritetima vlade, strukturi vlade, priritetnom modelu vlade i podršci nekom on kandidata za sastav vlade.

    “Postoji konsenzus po pitanju unapređenja vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Jačanje kredibilnosti NATO članstva nalazi se u vrhu prioriteta, a niko od učesnika razgovora ne dovodi u pitanje članstvo u NATO-u. Na razgovorima je ukazano i na sprovođenje izborne reforme, usvajnje zakona o Skupštini i Vladi, potreba formiranja poreske policije, kompletiranje ambasadorske strukture”, rekao je Milatović.

    On je kazao da su po pitanju strukture i broja ministarstava, stavovi subjekata podijeljeni.

    “Dio smatra da je potreban veći dio resora. U vezi s preferiranim modelom, svi su se složili da je potrebna politička i stabilna vlada. Smatraju da je podrška od 49 poslanika garant ubrzanog izbora najviših pravosudnih funkcija. Neki smatraju da dijalog za pravosudna imenovanja ne treba da opterećuje proces formiranja vlade”, poručio je predsjednik Crne Gore.

    On je rekao da odredba 7b Zakona o predsjedniku propisuje da se on kroz razgovor ili dostavljanjem pisanog obavještenja ili peticije informiše o postojanju podrške kandidatu za mandatara.

    “Odredba 7c propisuje da je predsjednik dužan da podrži kandidata koji ima podršku većine u Skupštini. Imajući to u vidu, od svih subjekata tražio sam ekslicitno izjašnjenje da li podržavaju nekog kandidata. Iskristalisao se samo jedan predlog kandidata, a to je nosilac liste PES-a g. Spajića. Njega su podržali subjekti koji u zbiru imaju 44 poslanička mjesta – PES s partnerima, Demokrate, BS, SNP, Albanska alternativa i Demokrataki savez Albanaca, DUA, Forca, HGI”, kazao je Milatović.