Autor: INFO

FZO: Nema smanjenja rokova, doprinose uplaćivati na vrijeme
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske danas je saopšteno da nije došlo do smanjenja rokova u vezi sa uplatama doprinosa i da je važno da poslodavci u skladu sa zakonom izmiruju obaveze na vrijeme i da ne čekaju posljednji čas.

Iz ovog fonda su istakli da se odmah po prijemu podataka iz Ministarstva finansija Republike Srpske o uplaćenim doprinosima na računu javnih prihoda, te uplate rasknjižavaju isti dan.
- Napominjemo da FZO nakon uplate doprinosa koje se vrše preko računa javnih prihoda, to u sistemu vidi dan ili dva od uplate, te je zbog toga važno da poslodavci svoje obaveze po osnovu doprinosa izmiruju na vrijeme, a ne da čekaju posljednji čas- navedeno je u saopštenju.
Iz Fonda su podsjetili da je Zakonom o doprinosima precizirano da obaveze po osnovu doprinosa nastaju onog momenta kada se i isplati plata radnicima za tekući mjesec.
- Zakon je definisao da u slučaju da poslodavac ne uplati doprinose kada i platu, ima rok od 60 dana da to učini – navedeno je u saopštenju.
Iz ovog fonda su napomenuli da nije došlo ni do kakvih smanjenja rokova i da je važno da poslodavci u skladu sa zakonom svoje obaveze izmiruju.
- Kada se uplate doprinosi, FZO odobrava pravo na zdravstveno osiguranje dva mjeseca od posljednje uplate, što je dovoljno vremena za poslodavca, a i da radnik ima kontinuirano zdravstveno osiguranje – navedeno je u saopštenju.
Iz Fonda su napomenuli da je važno da i zdravstvene ustanove osvježe podatke u sistemu, navodeći da su primjetili da to zdravstvene ustanove često ne rade, pa se dešava da osiguraniku kažu da nema osiguranje.
- Zbog toga smo još ranije obavijestili zdravstvene ustanove da je važno da prilikom ulaska u sistem, osvježe podatke kako bi imali tačnu informaciju da li je za konkretnog osiguranika uplaćen doprinos ili nije – navedeno je u saopštenju.
Iz FZO su podsjetili da je osiguranicima omogućeno da putem internet stranice u linku “e servis” mogu da provjere status osiguranja i da li se za njih uplaćuju doprinosi.
10 Augusta, 2023
Dodik: Podanički stav Borenovića

10 Augusta, 2023
Stabilan kreditni rejting Srpske, predviđen rast prihoda i BDP

Američka agencija za rejting Standard end Purs ocijenila je kreditni rejting Republike Srpske kao stabilan.Porast BDP-aFoto: ilustracija

U naredne dvije godine, predviđaju rast prihoda i BDP-a u Srpskoj.

Kao otežavajući faktor za ekonomski rast, ova agencija je istakla nestabilne političke prilike u BiH.

Najnoviji izvještaj agencije Standard and Purs potvrđuje stabilnu kreditnu sposobnost Republike Srpske. Analiza je zasnovana na kreditnoj istoriji, likvidnosti, ali i predviđanjima o rastu BDP-a.

– Očekujemo da će snažan rast prihoda u periodu od 2023. do 2025. godine pomoći Republici Srpskoj da stabilizuje svoj dug. Zbog toga smo potvrdili dugoročni kreditni rejting emitenta sa “B” Republici Srpskoj, sa stabilnim izgledima – naveli su iz ove aganecije.

Finansijsku stabilnost Srpska je utvrdila izlaskom na međunarodnu berzu, navodi američka agencija. Naglasak su stavili na emisiju obveznica kao dobar put da Srpska, kao investiciono područje, bude vidljivija.

– Sposobnost izdavanja obveznica na domaćem i međunarodnom nivou i podizanja kredita od bilateralnih i multilateralnih institucija je od suštinskog značaja za vladinu strategiju finansiranja, s obzirom na relativno niske devizne rezerve i velike potrebe za finansiranjem – navodi ova agencija.

Potvrđuju to i ekonomisti. Povoljan fiskalni kapacitet, kažu, mamac je za investitore, a “gorivo” za domaću ekonomiju.

– Šta znači taj kreditni rejting? To znači da kamatna stopa može da bude niža, da svaka imovina koju imamo u Republici Srpskoj može da vrijedi više, da svako preduzeće može da vrijedi više, da otvaramo neke nove kanale investiranja – kaže ekonomista Staša Stevanović.

Prilika za to su veća ulaganja u hidropotencijal i šume, stav je ekonomista. Međutim, političke tenzije u BiH sputavaju ekonomski rast Srpske. I to je, između ostalog, navedeno u analizi Standard end Pursa.

10 Augusta, 2023
Srpska ima alternativu za finansiranje četiri projekta koje je Njemačka otkazala
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u intervjuu za RTRS da Srpska ima alternativu za finansiranje četiri projekta nakon što je njemačka banka od toga odustala.

Dodik kaže da odluka Njemačke da uskrati kreditna sredstva za projekte govori o političkim i ekonomskim pritiscima na Republiku Srpsku zbog nepriznavanja neligitimnog Kristijana Šmita, ali i pokušaju Njemačke da zbog svojih finansijskih problema nađe izgovor i način da poništi ranije potpisane ugovore.

On kaže da je navodna antiustavna politika Republike Srpske, koju Njemačka navodi kao razlog za odustajanje od finansiranja četiri projekta, samo izgovor. Tvrdi da ovim pokušavaju da sakriju nezadovoljstvo cijenom dogovorenom prije nekoliko godina za izvođenje određenih radova. Bez obzira na sve, kaže Dodik, Srpska nije bez alternative.
- Treći put otkazuju iste projekte, oni spasavaju svoje firme. Mi smo za vrijeme Merkelove zbog dobrih odnosa sa Njemačkom i njemačkim kompanijama i bankama prihvatili da rješavaju problem vjetroparka Hrgud. Mi smo imali ponudu i Kineza i sada mi je žao što to nismo prihvatili, ali mogu se vratiti ponovo. Možda ćemo izgubiti godinu. Dakle, napravljen je ugovor sa njemačkom kompanijom koja je trebalo da transferiše tehnologiju i obezbijedi finansiranje. Za finansiranje je određena Njemačka razvojna banka koja je to pratila kreditno, to je uobičajeno. Međutim, ugovor je potpisan prije korone, a nakon korone je sve bilo daleko skuplje. Nijemci nisu imali finansijski interes jer gube, a nisu mogli ni da prošire ugovor… U nemogućnosti da izvrše posao, našli su ovo rješenje da otkazuju projekat, a otkazali su ga prije godinu dana – pojasnio je Dodik.
Dodik kaže da je Njemačka nervozna jer se njihov plan u vezi sukoba u Ukrajini ne ispunjava, pa bi strogoću da treniraju na Republici Srpskoj i malim zemljama. Ipak, smatra da ono što su zamislili neće ići, jer Srpska ima više nego ikad prijatelja u svijetu. Dodik je najavio do kraja godine sastanke sa svjetskim liderima.
- Јa ću se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ponovo, onda sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Do kraja godine sastaću se i sa Putinom, a dogovaramo sastanak i sa predsjednikom Kine – rekao je Dodik.
10 Augusta, 2023
Brisel traži od pojedinih zemalja da vrše pritisak na Moskvu

Evropska komisija poslala je pismo pojedinim zemljama u kojem ih poziva da izvrše pritisak na Rusiju kako bi je ubijedili na nastavi sprovođenje Inicijative za izvoz žitarica iz crnomorskih luka, potvrdio je portparol Komisije Peter Stano.
”Vjerujemo da će naši partneri sigurno uzeti u obzir ono što je navedeno u ovom pismu i da će djelovati u skladu s tim radi vršenja pritiska na Rusiju”, rekao je Stano novinarima u Briselu.

On nije pomenuo koje su države u pitanju.

Prema njegovim riječima, ne radi se o pismu koje zahtijeva odgovor u određenom vremenskom roku, već prije o pokušaju da se situacija riješi na međunarodnom nivou dok se, u isto vrijeme, vrši pritisak na Rusiju da se vrati ovoj veoma važnoj inicijativi.

Stano je dodao da za sada nema konkretnih odgovora na pismo.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je u četvrtak, 3. avgusta, članice Grupe 20 /G20/ da izvrše pritisak na Rusiju kako bi se vratila u sporazum.

Inicijativa je nakon usvajanja produžena u više navrata, a Moskva nije obnovila učešće nakon isteka produžetka 18. jula, naglasivši da se ne ispunjava dio sporazuma koji se tiče izvoza ruskih žitarica i đubriva.

10 Augusta, 2023
Višković o odluci Njemačke da obustavi kreditne aranžmane

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da odluka njemačke administracije da obustavi kreditne aranžmane u projektima u Srpskoj predstavlja nastavak političkih pritisaka na Republiku Srpsku s ciljem da, ekonomskom prisilom, odustanemo od borbe za naša prava.
Višković je podsjetio da su još prije nekoliko godine sa njemačkom bankom KFV ugovoreni kreditni aražmani u vezi izgradnje vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića i obnove agregata u HE “Trebišnjica”, kao i izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci.

“Svi ovi projekti su u različitim, uglavnom pripremnim fazama realizacije, a najvećim dijelom, trebali su biti realizovani kreditnim sredstvima njemačke KFV banke. Žao nam je što što se njemačka Vlada odlučila na ovakav korak, pogotovo što je svaki naš korak zapravo borba za dosljedno poštovanje i primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naglasio je predsjednik Vlade Srpske.

On je rekao da će bez obzira na ovu odluku, Republika Srpska nastojati da u razumnom roku iznađe drugi model finansiranja, kako bi realizovali sve ove projekte koji su od velikog značaja za građane i Republiku Srpsku u cjelini, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Vlada NJemačke odlučila je da obustavi četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj čija je ukupna vrijednost 105 miliona evra.

U jučerašnjem saopštenju iz Ambasade NJemačke u BiH navodi se da je riječ o projektima rehabilitacije Hidroelektrane “Trebinje”, faza tri i četiri, Vjetroparka “Hrgud” i zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.

10 Augusta, 2023
Bez Skupštine Stanivuković ne može dizati cijenu parkinga

Prema postojećem Pravilniku gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ne smije bez saglasnosti Skupštine grada mijenjati cijenu parkinga u Banjaluci, iako on tvrdi da na to ima pravo.
Naime, od naredne sedmice u najvećem gradu Srpske se mijenjaju parking zone, što je Stanivuković iskoristio da podigne cijene parkinga i do 200 odsto izazvavši ogorčenje kod vozača i negodovanje stranaka koje čine većinu u lokalnom parlamentu.

Stanivuković ne želi da njegovu odluku preispitaju odbornici u Skupštini grada jer je upitno da li bi dobio njihovu podršku.

Gradonačelnik zbog toga pokušava da to izvede izmjenom „Pravilnika o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima”, što ne moraju razmatrati odbornici, piše Capital.

U tom Pravilniku, kao što mu i sav naziv kaže definisana su skoro sva pitanja kada je organizacija parkiranja u gradu u pitanju i navedena cijena parkiranja.

Gradonačelnik može Pravilnikom mijenjati ili proširivati zone parkiranja, ali ne smije da mijenja cijene bez odobrenja Skupštine.

Naime, prema Zakonu o komunalnim djelatnostima Republike Srpske, upravljanje parkinzima je definisano kao komunalna djelatnost od posebnog javnog interesa, kao što je to i cijena vode grijanje, čistoća, rasvjeta, održavanje saobraćajnica …..

Za određivanje cijene komunalnih usluga ovlaštena je Skupština grada, kako je to predviđeno i članom 38 stav 11 Statuta Grada.

To veoma dobro zna i Stanivuković koji je 2021. godine krenuo u izmjenu zone parkiranja kod tvrđave Kastel, iz prve u drugu. Tada se razmatrala i promjena zone na parkingu preko puta „Kraša”.

Tada je rekao da može mijenjati zonu, ali da o cijenama odlučuje Skupština.

“Što se tiče odluke da promijenimo zonu parkinga kod Kastela, to je samo moja odluka i sigurno je da će trenutna druga parking zona postati prva. Drugi korak je promjena cijene mjesečne parking karte ako se na parkingu preko puta “Kraša” bude mijenjala zona. U tom slučaju bi umjesto sadašnjih 40 koštala čak 100 KM. Zbog toga čekamo sjednicu Skupštine grada”, rekao je tada Stanivuković.

Radojičić mijenjao Pravilnik, ali nije dirao cijene

Inače, Pravilnik kojim se poskupljuje parking mijenjao je i 2017. godine tadašnji gradonačelnik Igor Radojičić, ali cijene nije dirao, već je samo prvu zonu kod „Kraša” promijenio u nultu zadržavši cijenu parkiranja od jedne marke po satu.

Generalno, Stanivuković je jedini gradonačelnik u Srpskoj koji se usudio da mijenja cijene parkiranja bez odobrenja Skupštine.

Primjera radi, odbornici trebinjske Skupštine usvojili su 14. juna ove godine nove, više, cijene parkinga.

Ranije, u aprilu prošle godine Skupština opštine Foča usvojila je odluku o naplati parkinga na javnim parkiralištima u užem centru grada i tom prilikom odredila cijene.

10 Augusta, 2023
Na dnevnom redu i škola u Adi, incijativa da Gajeva postane Kotromanićeva

Kolegijum Skupštine grada Banjaluka postigao je dogovor da se redovna sjednica gradskog parlamenta održi 24. avgusta, a na sjednici će se naći 52 tačke.
“Ovaj datum smo odabrali jer je već kraj godišnjih odmora, te će odbornici biti u mogućnosti da prisustvuju, tako da će kvorum biti ispunjen”, rekao je Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

Na Kolegijumu je najprije skinuta, pa na moj apel vraćena tačka dnevnog reda o otvaranju škole u Adi, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković na konferenciji za novinare nakon sjednice.

“Za mene je manje važno da li je područna ili centralna. Ovim putem najavljujem da dobijamo devetorazrednu školu, a uvjeren sam da nastavni kadar neće imati problema”, kaže on i uvjerava da je to jedna od najmodernijih škola kod nas.

,,Jednostavno, škola po svjetskim standardima. Sve ateste ispunjava, u fazi smo unošenja namještaja. Moja poruka roditeljima je – svaka škola je važna i učite tome svoju djecu”, naglašava Stanivuković.

Takođe dodaje da je podnio incijativu da se sadašnju Gajeva ulica preimenuje u Kotromanićevu.

,,Zašto je sad spominjem, jer zbog radova koji se u toj ulici odvijaju trpe poslodavci, a mi ćemo im isplatiti naknadu i biće potrebno da na vrijeme promijene adresu”, kaže gradonačelnik Banjaluke, najavljujući i spomenik Kotromaniću.

Na pitanje novinara zbog čega je danas u Gradskoj upravi bila i sudska policija, Stanivuković kaže da je u pitanju spor sa Autoprevozom.

“Sudska policija je bila da ganja ćorava posla, tačnije, zbog spora oko parkinga sa Autoprevozom. Pretpostavljam da su tražili mene, ali vidjećemo se na planiranoj deložaciji 15.avgusta koju ćemo spriječiti”, kaže Stanivuković.

Opet o spomen-obilježju
Stanivuković je na pitanje novinara da li Grad posjeduje građevinsku dozvolu za izgradnju spomen-obilježja za poginule borce rekao da ima i da je, uprkos tome što su danas pojedini mediji prenijeli da se radi o dozvoli za gradski spomenik, sve pod kontrolom i da nema odustajanja.

“Uvjeravam vas da pedalj nazad nema. Takozvana radna grupa, kakva, u kojem Službenom glasniku postoji? Evo pozivam sve inspekcije svijeta da zaustave ako mogu, a ne mogu, jer imamo sve dozvole, pa i od samog Zavoda za zaštitu spomenika. Mi jesmo prvo rekli radimo gradsko spomen-obilježje, a na zajedničkom sastanku je rečeno da nastavaljamo da radimo na nacionalnom spomeniku”, kaže Stanivuković.

Ninković: Tražimo informaciju o poskupljenju parkinga
Bilo bi dobro da gradonačelnik radi toliko koliko priča, rekao je nakon sjednice Kolegijuma predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković.

“Predložio sam da dobijemo informacije zašto se mjesecima ne isplaćuju naknade predsjednicima mjesnih zajednica, kao i o poskupljenju parkinga”, dodaje Ninković.

Naime, Ninković je pitanje parkinga htio da uvrsti kao tačku dnevnog reda na naredu sjednicu Skupštine, ali kako je objasnio odbornik SNSD-a Dragoslav Topić, nijedan odbornik ne može da predlaže tačke, već samo gradonačelnik.

“Tražim onda informacije o isplatama naknada predsjednicima mjesnih zajednica, kao i o poskupljenju parking mjesta”, poručio je Ninković, što je podržala većina odbornika.

10 Augusta, 2023
Dodik: BiH je zemlja pod protektoratom

BiH je primjer za antisuverenitet, to je zemlja pod protektoratom, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RTRS.
– Ako nema Republike Srpske, nema nijedne suverene odluke na nivou BiH. Nema je u Predsjedništvu BiH, ni u vojnim pitanjima ako srpski član Predsjedništva ne podrži, ako pokrene vitalni interes onda o tome u krajnjoj instanci ne odlučuje Predsjedništvo, Parlamentarna skupština ili Savjet ministara, već Narodna skupština Republike Srpske koja poništava odluke Predsjedništva. Šta je to već dokaz suvereniteta – kaže Dodik.

Predsjednik Srpske navodi da postoji jedan dio suvereniteta BiH, koji je na međunarodnom planu i predviđen.

– Kada iz političkog Sarajeva citiraju Ustav, Dejtonski sporazum onda citiraju samo one riječi koje im odgovaraju. Tako /bošnjački član Predsjedništva/ Denis Bećirović kaže “BiH nastavlja da živi ne više kao Republika BiH, već kao BiH” i tu stane, ali je ključno ono što piše poslije toga. A u Ustavu piše “nastavlja da postoji u skladu sa političkim sistemom utvrđenim ovim Ustavom”, a taj politički sistem kaže “BiH je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”. Bećirović to nikad neće da kaže, stalno pokušava da izvuče tu priču o Bosni, kako je ona suverena itd. Realno gledano, da bi se dokazao njegov suverenitet kao člana Predsjedništva nad čitavom teritorijom BiH, neka dođe u Banjaluku i provede bilo koju svoju odluku. Naravno da neće i ne može, ne može to uraditi ni u Trebinju, ni u Širokom Brijegu. Pitanje koliko može i tamo sa tih svojih 25 odsto koje su dobili Bošnjaci da suvereno odlučuju i vladaju s tim – ističe Dodik.

Dodik je poručio da niko ne može spriječiti aktivnosti Republike Srpske koje se provode u skladu sa Ustavom.

– Oni čitavo vrijeme pokušavaju putem visokih predstavnika, Ustavnog suda BiH i svojih međunarodnih prijatelja da zagorčaju situaciju oko Republike Srpske i u tome uspijevaju. Moram da prioznam da je njihova dijaspora organizovana u mržnji prema Republici Srpskoj i koordinisana i mi imamo problem s tim. Takvi ljudi ulaze u vlade stranih zemalja – kaže Dodik.

Predsjednik Srpske je naveo da je i analiza EU, provedena prije desetak godina, potvrdila suverenost u odlučivanju Republike Srpske.

– EU je napravila analizu o tome koliko ko u BiH ima ovlašćenja na evropskom putu. E ta ovlašćenja su dokaz suvereniteta. Analiza je pokazala da Republika Srpska ima najviše ovlašćenja na prostoru BiH za evropska pitanja i to 83 odsto. zajednički nivo ima samo 17 odsto i toliko je BiH i suverena u odnosu na Republiku Srpsku. Dakle, najmanje ovlašćenja za pitanja BiH ima nivo BiH – istakao je Dodik.

10 Augusta, 2023
Zašto niskobudžetne avio-kompanije napuštaju BiH

Mađarska niskobudžetna avio-kompanija “WizzAir” od septembra zatvara jednu od svojih baza na tuzlanskom aerodromu, čime će se ugasiti svi letovi na relacijama ka Beču, Berlinu, Bilundu, Kelnu, Ajndhovenu, Fridrihshafenu, Geteborgu, Baden Badenu, Malmeu, Nirnbergu i Stokholm Skavsti.

Na taj način se ukida 36 sedmičnih letova, te će putnicima ubuduće ostati samo četiri linije (Bazel, Dortmund, Han, Memingen), ali uz manji broj letova.

Ovo je novi problem za Međunarodni aerodrom Tuzla, budući da je nešto ranije svoje letove ukinuo i “Ryanair”, a to bi se, kako kažu stručnjaci za ovu oblast, moglo odraziti i na Banjaluku, koja takođe sarađuje sa pomenutim kompanijama.

Pojašnjavajući odluku da se ugasi baza u Tuzli, iz “WizzAira” kao razloge navode izazovno makroekonomsko okruženje te komplikovane vremenske uslove u regiji.

Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da “WizzAir” nije imao nijedan ekonomski razlog da smanji broj letova, jer je ova godina oborila sve rekorde.

“Jul se završio sa preko 69.000 putnika, avioni su puni”, kaže Halilčević.

Tuzla i “WizzAir” imaju uspješnu desetogodišnju saradnju. Na usluzi su i dalje njihova dva aviona, a priča je trebalo da se nastavi dolaskom trećeg baznog aviona te završetkom nekoliko kapitalnih projekata, poput proširenja putničkog terminala, ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi…

“Početkom jula imali smo sastanak i ničim se nije dalo naslutiti da će se ovo desiti. Ovo nije nimalo dobro za aerodrom”, kaže Halilčević, koji za “Nezavisne novine” tvrdi da je još u martu i aprilu apelovao na nadležne da bi moglo biti problema nakon što je “Ryanair” suspendovao letove iz Tuzle zbog plaćanja takse od tri KM za svakog odlazećeg putnika, a koju su avio-kompanije dužne plaćati Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

Podsjećanja radi, ta taksa je uvedena 2017. godine, a tada je iznosila jednu KM. Od 2018. je povećana na dvije KM, a od 2019. godine na tri marke za svakog odlaznog putnika i 40 KM po toni prevezenog tereta, prtljaga.

“Od ‘WizzAira’ nismo bili toliko uslovljavani kao od strane ‘Ryanaira’, ali bilo je pitanja ima li šanse da se taksa stavi van snage. Ako uzmete grubu matematiku, da je od 1. januara pa do kraja jula s Aerodroma Tuzla prevezeno 430.000 putnika, da je 50 odsto od toga odlaznih, dođemo do svote od 600.000 KM koju je po osnovu takse morao da plati uglavnom ‘WizzAir’ prema BHDCA”, poručio je Halilčević.

Gašenjem jedne od baza ‘WizzAira’ u Tuzli, broj putnika će sa predviđenih 600.000 pasti na oko 180.000, što je broj koji je ovaj aerodrom imao 2014. godine.

Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar, smatra da se, osim sporne takse, razlozi ukidanja baze mogu tražiti u tome što Aerodrom Tuzla već godinama nije završio obećane infrastrukturne projekte.

“‘WizzAir’ je morao imati tri aviona u Tuzli, umjesto dva, da bi anulirali kašnjenja zbog magle, snijega… Pune tri godine se taj treći gejt prolongira”, kaže Šćuric.

Međutim, direktor Aerodroma Tuzla negira ove navode.

“Kada je riječ o trećem gejtu, on je podrazumijevao treći avion, ali imajući u vidu i ovaj postojeći putnički terminal, brzinu opsluge i broj izvršilaca, mi smo bez problema radili istovremeno i ‘WizzAir’ i ‘Ryanair’. Po tri zrakoplova su u sat vremena polijetala bez ikakvih problema”, odgovara Halilčević.

Pomoć za Međunarodni aerodrom Tuzla zbog aktuelne situacije, obezbijedila je i Vlada Tuzlanskog kantona. Oni su odobrili milion KM za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi.

Kada je u pitanju Aerodrom Banjaluka, stručnjaci smatraju da on sa jedne strane može profitirati zbog Tuzle, jer se dio putnika može odlučiti da putuje iz Banjaluke. Ali, ako se “WizzAir” pozove na iste razloge kao u Tuzli, i Banjaluka je u problemu.

“‘WizzAir’ je maksimalno porezao i Tuzlu i Sarajevo. Četiri aviona je maknuo iz BiH. Da li je Banjaluka sljedeća, to ne mogu reći. Ako je ‘WizzAir’ isprovociran ovom taksom od 1,5 evra, onda će se to desiti i Banjaluci, osim ako ne iznađu modalitet da to sami isfinansiraju. Banjaluka nije prijavljivala BHDCA taksu i zbog toga se ona nije ni plaćala. Ja sam rekao direktorici da se jako čuva te takse”, ističe Šćuric, koji smatra da će mađarska avio-kompanija sigurno imati zahtjeve i za Banjaluku.

“Budite sto posto sigurni u to. Ono što mi je direktorica rekla kad sam bio u Banjaluci jeste da je prvo pitanje i ‘Ryanaira’ i ‘WizzAira’ bilo da li će povećati cijena letenja. Ako hoće, sigurno je da će obje te kompanije otići iz Banjaluke”, dodaje on.

“Wizz Air” već ove zime u Banjaluci ukida dvije od četiri linije za Hamburg, Stokholm Skavstu ukida već 28. avgusta, a Malme je već ukinuo. Kompanija će letjeti samo za Basel (tri leta sedmično) i Dortmund (dva leta). Kada se sve sabere, mađarski avioni će ove zime iz BiH letjeti 25 puta sedmično, na osam linija.

Iz Međunarodnog aerodroma Banjaluka za “Nezavisne novine” poručuju da u narednom periodu nastavljaju saradnju sa avio-kompanijama “Ryanair” i “WizzAir”.

“U zimskoj sezoni letenja, odnosno od oktobra tekuće godine, avio-kompanija ‘WizzAir’ nastavlja saobraćati sa istim brojem destinacija, naravno, kompanije zadržavaju izmjene reda letenja u skladu sa svojim poslovnim i organizacionim zahtjevima”, navode iz banjalučkog aerodroma.

I oni tvrde da je jedan od razloga odlaska niskotarifnih kompanija s aerodroma u BiH visina takse od tri KM koju naplaćuje BHDCA. Zbog toga su s aerodromom Tuzla i Mostar pokrenuli zajedničku inicijativu da se pomenuta taksa ukine.

“Odlazak avio-kompanija iz Republike Srpske, odnosno Federacije BiH rezultira smanjenjem avio-linija i putnika, što direktno utiče na poslovanje”, dodali su.

Ukidanje takse ne dolazi u obzir, glasi odgovor iz BHDCA, odakle napominju da je naknada uvedena po preporukama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

“BHDCA je spremna da sasluša sve inicijative, ali za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade”, poručili su iz Direkcije, dodajući da će uskoro biti održan zajednički sastanak na kome bi trebalo da se nađe rješenje za ovo pitanje.

10 Augusta, 2023