VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski sa Šolcom: “Ukrajina spremna za mir”

    Zelenski sa Šolcom: “Ukrajina spremna za mir”

    Ukrajina je spremna za mir, ali to ne može značiti zamrzavanje sukoba i prihvatanje sporazuma koji diktira Rusija, rekao je danas njemački kancelar Olaf Šolc na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    “Rusija mora da povuče svoje trupe, neće funkcionisati drugačije”, rekao je Šolc tokom prve posjete Zelenskog Njemačkoj od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini.

    Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da razgovara o spoljnim prijedlozima za mir da bi se okončala invazija Rusije u punom obimu, ali da bi ti prijedlozi trebali da budu zasnovani na poziciji i mirovnom planu Kijeva.

    Ukrajinski lider dodao da Ukrajinci vjeruju u uspjeh kontraofanzive protiv ruskih snaga i da bi Kijev i njegovi zapadni saveznici mogli da učine poraz Rusije u ratu u Ukrajini “nepovratnim” ove godine.

  • Pred slomom najveća ekonomija svijeta: Americi ostalo samo 88 milijardi dolara

    Pred slomom najveća ekonomija svijeta: Americi ostalo samo 88 milijardi dolara

    Americi je ostalo samo 88 milijardi dolara s kojima mogu da plaćaju račune do trenutka kada Kongres podigne limit zaduživanja postavljen trenutno na 31,4 hiljada milijardi američkih dolara.

    Ako pak Kongres ne odobri dizanje limita zaduživanja najveća ekonomija svijeta će bankrotirati sa teško predvidivim posljedicama na globalna tržišta kapitala.

    Jedna od posljedica će biti, barem kratkotrajno, eksplozija cijene zaduživanja za državu, kompanije i građane kao i, s obzirom na aktuelnu krizu povjerenja u američki bankarski sistem, takozvani kreditni lom.

    Sukob između Demokrata i Republikanaca za sada je toliko nepopustljiv kako više ne bi bilo iznenađenje da šefica Trezora Dženet Jelen ne dobije autorizaciju Kongresa za probijanje limita zaduživanja. Prije nedjelju dana Trezor je još imao manevarski prostor za plaćanje računa širok 110 milijardi dolara, a do danas je sužen na 88 milijardi.

    Drugim riječima, Amerikancima je preostalo tek nešto od više četvrtine sredstava koje su oslobodili (333 milijardi) vanrednim mjerama kako bi mogli da nastave sa plaćanjem računa.

    Podaci US Debt Clock.org, koji u realnom vremenu prate finansijske podatke Sjedinjenih Država, otkrivaju kako je Amerika već premašila limit zaduživanja jer je američki nacionalni dug u ovom trenutku premašio 31,74 milijardi dolara.

    Naime, Debt Clock procjenjuje da Amerika plaća dospjele obaveze, ali u stvarnosti Trezor kupuje vrijeme knjigovođstvom i odlaganjem plaćanja.

    O tome koliko je situacija ozbiljna govori snažni rast američkih CDS-ova. CDS-ovi ili credit default swapovi su ugovori između prodavaca i kupca hartija od vrijednosti prema kojem će prodavac isplatiti kupca u slučaju bankrota.

    U suštini, prodavac kroz CDS-ove osigurava kupca od rizika bankrota. Cijena američkih CDS-ova od početka godine dramatično raste.

    Jelenova je objavila prije nekoliko nedjelja da će SAD ostati bez novca za plaćanje računa 1. juna ako se ne podigne limit zaduživanja.

    Podatak da im je preostalo još samo 88 milijardi ukazuje kako sasvim sigurno američka administracija ne može izbjegavati bankrot duže od tog roka.

    Jelenova je više puta naglasila kako je prema njenom mišljenju jedina mogućnost da Kongres odobri dizanje limita, a Džozef Bajden, predsjednik Amerike, nije isključio ustavno-pravni manevar korišćenjem 14. amandmana za nastavak plaćanja bez autorizacije Kongresa, ali je isto tako rekao da još nije “stigao tamo”, piše “Jutarnji”.

  • Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Indijski uvoz ruske nafte udeseterostručio se prošle godine, pokazuju podaci indijske državne banke Bank of Baroda.

    Sudeći prema bilanci, treća najveća azijska ekonomija kupovinom ruske nafte uštedela je oko pet milijardi dolara.

    Vest dolazi u trenutku kada zapadne zemlje drastično smanjuju uvoz energenata iz Rusije nakon početka sukoba sa Ukrajinom.

    Rusija prodaje energente po sniženoj ceni zemljama poput Kine i Indije, koja je inače treći svetski uvoznik nafte. Godine 2021. ruska nafta činila je samo dva posto godišnjeg indijskog uvoza sirove nafte, ali danas je taj udeo gotovo 20 odsto, prema Bank of Baroda.

    Prošle finansijske godine Indija je uštedela oko 89 dolara po toni sirove nafte kupujući naftu iz Rusije, pokazuju brojke, prenosi seebiz.

    Uprkos pritisku SAD-a i Evrope, Indija je odbila da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije. Nju Delhi takođe nije eksplicitno osudio sukob Rusije i Ukrajine.

    Indija brani kupovinu ruske nafte jer, kao zemlja zavisna od uvoza energije i dom milionima ljudi koji žive u siromaštvu, nije u poziciji da plaća više cene.

    Evropa je od početka rata uvezla šest puta više ruskih energenata nego Indija, upozorio je prošle godine u TV intervjuu indijski ministar spoljnih poslova S. Jaishankar.

    “Evropa je uspela da smanji uvoz, ali na način koji je za nju još uvek koristan”, rekao je. “Ako je stvar principa, zašto Evropa nije zaustavila isporuku ruskih energenata prvog dana?”

    Budući da se ratu za sada ne nazire kraj, neki analitičari očekuju da će Rusija nastaviti da nudi jeftinu naftu najvećim azijskim uvoznicima energije.

    “Očekujemo da će ruska sirova nafta ostati ograničena na ove dve zemlje (Indiju i Kinu), zadržavajući popust”, rekla je Vandana Hari iz analitičke kompanije Vanda Insights za BBC.

  • Borenović ističe da je od 133 člana Glavnog odbora, njih 15 otišlo u Narodni front

    Borenović ističe da je od 133 člana Glavnog odbora, njih 15 otišlo u Narodni front

    Deseti redovni Sabor Partije demokratskog progresa biće održan 1. oktobra u Banskom dvoru u Banjaluci, uz prisustvo 401 delegata. Prije toga PDP će održati Programsku konvenciju, koja će definisati i potvrditi programske stavove PDP.

    Potvrdio je ovo Branislav Borenović, predsjednik PDP, nakon sjednice Glavnog odbora stranke.

    Borenović je rekao da je izuzetno zadovoljan sjednicom Glavnog odbora, jer se pokazalo da su turbulencije koje su se dešavale prethodnih mjeseci više bile prisutne u javnosti, nego što su uzdrmale organe stranke:

    – Od 133 člana Glavnog odbora, njih 15 je otišlo u novu političku opciju. Tek svaki deseti član Glavnog odbora, iako se pričalo o nekom rascjepu u stranci, našlo je svoj politički put u stranci koju je osnovala nekadašnja potpredsjednica PDP, a koja je imala puno uvažavanje i svaku podršku u svom prethodnom radu u PDP – istakao je Borenović.

    On dodaje da sve ovo pokazuje da je PDP snažan, čvrst, odlučan i dosljedan u tome da nastavi svoj politički put, sa ciljem da Republika Srpska bude dobro mjesto za život za svakog čovjeka.

    Ad
    – A naši najodgovorniji ljudi nastavljaju da zastupaju čvrst opozicioni stav u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i da naši ključni ljudi u lokalnim sredinama, u veoma složenim uslovima, isporučuju građanima mjerljive i dobre rezultate svog rada – rekao je Borenović.

    Sjednica počela minutom ćutanja
    Sjednica Glavnog odbora PDP je počela minutom ćutanja za sve stradale u masovnim ubistvima u Srbiji, a Borenović kaže da su ove tragedije alarm da se preduzmu sve potrebne mjere da bi se zaštitili učenici, nastavno osoblje u školama, ali i svi građani Republike Srpske.

    – Glavni odbor PDP traži od Vlade Republike Srpske da, nakon tragičnih događaja u Beogradu, kada je ubijeno 8 đaka i jedan zaposlenik Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“, te ubistava u okolini Mladenovca, preduzme sve potrebne mjere kako bi se zaštitili učenici i osoblje škola, te poboljšala sveukupna bezbjednost u Republici Srpskoj – rekao je Borenović.

    Istakao je da je Glavni odbor usvojio zaključke o mjerama koje će PDP predložiti Vladi Republike Srpske, a prijedlozi su da svaku školu obezbjeđuje policajac, depolitizacija obrazovnih ustanova, revizija svih dozvola za posjedovanje i nošenje naoružanja i pooštravanje sankcija za krivična djela koja se tiču oružja, a posebno vezano za nezakonito nošenje.

    Tema sjednice
    Borenović je rekao da je jedna od tema sjednice bilo prvih 100 dana Savjeta ministara, koji su ocijenjeni izuzetno neuspješnim.

    Potvrđeno je da je brzinsko formiranje vlasti na nivou BiH imalo za cilj isključivo podjelu fotelja i povećanje budžeta BiH. Pored nedostatka bilo kakvih ideja za ekonomski oporavak i borbu protiv korupcije, najviše zabrinjava što nova/stara BH vladajuća koalicija nastavlja sa produbljivanjem tenzija i proizvodnjom konflikata, čime se stvara nemir u narodu, a potencijalni investitori se odvraćaju od ulaganja u BiH – naveo je Borenović, dodajući da je istorijsko povećanje budžeta BiH od preko 300 miliona КM na štetu Republike Srpske, posebno lokalnih zajednica, kao i da ništa nije učinjeno u ispunjavanju 14 prioriteta Evropske komisije za BiH, niti na realizaciji nekog od osam uslova za dodjeljivanje kandidatskog statusa iz decembra 2022.godine.

    – Glavni odbor takođe osuđuje uzdržan stav zvanične BiH, predvođene koalicijom SNSD, HDZ i stranaka „trojke“, prilikom glasanja za otpočinjanje procedure za članstvo tzv. Кosova u Savjetu Evrope – istakao je.


    Osuđuju odlikovanje HVO
    Borenović je dodao da Glavni odbor PDP osuđuje odlikovanje 103. brigade HVO od strane predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, čime je ponižena Republika Srpska, povrijeđena osjećanja svih građana i omalovažene sve nevine žrtve ove zločinačke jedinice.

    – Smatramo da je posebno šokantno i upozoravajuće što se čitav događaj odigrao uz punu saglasnost Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske. Glavni odbor poziva sve parlamentarne stranke koje participiraju u Narodnoj skupštini Republike Srpske da podrže rezoluciju koju će za sljedeću redovnu sjednicu predložiti Кlub poslanika PDP, kao i obavezujuću preporuku članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske kojom bi se na dnevni red sjednice Predsjedništva stavila tačka o proglašenju Zorana Milanovića nepoželjnom osobom u BiH – naveo je Borenović.

    On kaže da predložene mjere nemaju veze sa Republikom Hrvatskom i hrvatskim narodom, nego su isključivo motivisane ličnim postupcima Zorana Milanovića.

    Borenović ističe da PDP podržava razvoj odnosa sa Hrvatskom, koji bi doveli i do rješavanja otvorenih pitanja, poput pitanja Trgovske Gore i granične linije na rijeci Uni.

    On je rekao da se očekuje od Vlade Republike Srpske precizno i jasno saopšti sve detalje oko vraćanja duga u 2023. godini, u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde КM.– Odnos ministra finansija Zore Vidović prema ovom pitanju neodgovoran i neprofesionalan, jer i dalje izbjegava da precizno saopšti izvor i način vraćanja 330 miliona КM, koji dospijevaju na dan 28. juni, po obveznicama emitovanim na Bečkoj berzi – rekao je Borenović.

    Pozivaju Vladu da povuče zakon o kriminalizaciji klevete
    Naveo je i da Glavni odbor PDP daje punu podršku slobodnom radu novinara i njihovom pravu na profesionalno izvještavanje, te osuđuje nedavna vrijeđanja, napade na imovinu i pritiske na novinare od strane institucija Republike Srpske do kojih je došlo u negativnoj atmosferi koja je stvorena najavom, a zatim i usvajanjem Nacrta izmjena Кrivičnog zakona, kojima se kriminalizuje kritička riječ u Republici Srpskoj.

    – Povodom 23. maja, kada ističe rok od 60 dana za održavanje javne rasprave o Nacrtu, Glavni odbor PDP još jednom poziva Vladu Republike Srpske da povuče ovaj zakon, kojim uvodi dodatnu diktaturu, presiju i nedostatak sloboda u društvo Repulike Srpske, te nam nanosi ogromnu štetu i na međunarodnom planu – rekao je Borenović.

  • Vučić o fotošopu opozicije

    Vučić o fotošopu opozicije

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je brutalno manipulisanje brojem ljudi od strane opozicije na skorašnjim protestima.

    “Što se države tiče i mene kao predsednika republike ja imam obavezu da poštujem svaki skup koliko god ljudi se skupilo na njemu i kada se okupi više hiljada ljudi bez obzira na to da li su okupljeni moje je da obratim pažnju na njihove zahteve. Od zahteva da imamo manje nasilja mi preuzimamo mere i to veoma ozbiljne mere jer smo vapaj majki i celog društva uzeli u obzir”, rekao je predsednik.

    Predsednik Vučić je objasnio da država poseduje precizne softvere koji broje ljude i da je svaka procena tačna.

    “Šta je to Ana Brnabić uradila? Te večeri smo bili predsednica Vlade potpredsednik Vlade Siniša Mali, razgovarali smo o svemu u jednom beogradskom kafiću i u tom trenutku mi vidimo fotografiju na kojoj izgleda da je bilo mnogo više ljudi nego što je bilo. Kao što znate mi imamo precizne podatke o tome koliko ljudi je bilo, nema tu neke procene, nije ovo kao zvezdini i partizanovi novinari ranije kada su izveštavali o broju navijača na stadiumu. To su novi sistemi i precizni softveri”, rekao je predsednik i dodao.

    “Takav falsifikat nije se dogodio 20 ili 30 godina predstavljajući na jednom skupu mnogo više ljudi nego što ih je bilo, to je brutalan falsifikat”, rekao je predsednik Vučić.

  • Njemačka na nogama: Kinezi im preuzeli četvrtinu ključne infrastrukture

    Njemačka na nogama: Kinezi im preuzeli četvrtinu ključne infrastrukture

    Kinezi su preuzeli 24,9 odsto najveće njemačke luke.

    Nakon višemesečnih prepirki unutar vlade i kritika preteranog oslanjanja na Kinu, njemačka vlada je dala konačno odobrenje za kontroverzni sporazum kojim će kineska brodarska kompanija COSCO preuzeti manjinski udeo u kontejnerskom terminalu u luci Hamburg, piše Dojče vele.Prema odluci vlade prošlog oktobra, kineskom državnom COSCO-u je dozvoljeno da preuzme 24,9 odsto udela u kontejnerskom terminalu hamburškog lučkog operatera HHLA. Kina je najveći trgovinski partner luke Hamburg.

    Proširenje kapaciteta Hamburger Hafen und Logistik AG (HHLA) saopštila je u sredu da je nemačka vlada odlučila da prenese manjinski udeo u kontejnerskom terminalu Tolerort (CTT) na kinesku Cosco Shipping Ports Limited (CSPL), izvestio je Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    Cosco je prvobitno želeo da kupi 35 odsto, pa je vlada odlučila za 25 odsto u oktobru i pokrenula reviziju u aprilu.

    “Sva pitanja u okviru procesa investicionog pregleda biće razjašnjena u intenzivnim, konstruktivnim diskusijama”, rekli su iz hamburške kompanije.

    Savezna vlada je u sredu potvrdila da su “kupoprodajni ugovori revidirani u skladu sa uslovima delimične zabrane”, odnosno u skladu sa odlukom vlade krajem prošle godine da se može prodati najviše 25 odsto akcija. Reč je samo o nastavku sprovođenja odluke iz oktobra.

    Zahvaljujući kineskoj investiciji, luka Hamburg sada će moći da proširi svoje kapacitete, pišu nemački mediji. Otprilike 30 odsto robe u luci Hamburg dolazi ili ide u Kinu, prenosi FAZ.

    Kina je u proteklih sedam godina najveći trgovinski partner Nemačke, a vrednost trgovine je porasla na rekordnih 298 milijardi evra 2022. godine, prenosi Dojče vele.

    Kao što je ranije planirano, Cosco bi mogao da stekne samo 24,99 odsto udela u kontejnerskom terminalu Tolerort, rekao je portparol savezne vlade Štefen Hebestrejt, prenosi Spiegel. U međuvremenu, terminal je proglašen kritičnom infrastrukturom, što je sprečilo sticanje većeg udela.

    Vladin izveštaj

    U nemačkoj vladi je zbog toga izbio žestok spor. Kancelar Olaf Šolc se izjasnio za Kineze, prenosi FAZ, ali je unutar vlade naišao na snažno protivljenje.

    Ministarstvo spoljnih poslova i drugi resori izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog nesrazmernog širenja strateškog uticaja Kine na nemačku i evropsku saobraćajnu infrastrukturu i zbog zavisnosti Nemačke od Kine, kako je navedeno u pisanom vladinom izveštaju krajem oktobra.

    Politiko je prošlog meseca pisao da se socijaldemokrata Šolc, kao dugogodišnji gradonačelnik Hamburga, snažno zalagao da, uprkos sukobima unutar koalicije, ostane na snazi dogovor o kineskom udelu od 24,99 odsto. Ovo je izazvalo nove kritike od strane Zelenih i FDP-a, koji su pozvali na reviziju sporazuma i potencijalno smanjenje Cosco-ovog udela.

    Novo zeleno svetlo dolazi samo šest nedelja pre planiranog samita nemačkih i kineskih vladinih zvaničnika u Berlinu 20. juna.

    Kritičari tvrde da je delimična akvizicija luke deo ciljane investicione strategije kojom Peking želi da dovede infrastrukturu pod svoj uticaj širom Evrope. Kineska kompanija Cosco već ima 35 odsto udela u lučkom terminalu u Roterdamu, poseduje grčku luku Pirej i udele u lukama Zeebruge u Belgiji, Valensiji i Bilbau u Španiji, luku Chancai u Peruu, Suecki kanal, Crveno more, Turska luka Kumport, Singapur, Abu Dubai i drugde.

    Luka Hamburg pozdravila je odluku koja omogućava razvoj kontejnerskog terminala u željeno pretovarno mesto za dugogodišnjeg klijenta HHLA Cosco.

    “HHLA i CSPL će odmah finalizirati transakciju”, rekao je Hamburg.

    Poslednjih godina Nemačka je nastojala da ograniči kineske investicije. Čini se da nesuglasice unutar vlasti nisu do kraja izglađene.

  • Karan: Kadrovsko jačanje i podmlađivanje mora da prati i adekvatno opremanje MUP-a

    Karan: Kadrovsko jačanje i podmlađivanje mora da prati i adekvatno opremanje MUP-a

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da kadrovsko jačanje i podmlađivanje mora da adekvatno prati i opremanje MUP-a i istakao da je Vlada Srpske u proteklih šest godina za te namjene izdvojila 150 miliona KM.

    Karan je rekao da se nastavlja ulaganje i opremanje MUP-a, dodajući da je ovo ministartvo veliko i zahtijeva ogromna materijalna sredstva.

    “Za proteklih šest godina u Centar za obuku i sva opremanja po svim policijskim upravama u Republici Srpskoj sa aspekta posebnih vozila, helikopterske jedinice, službenih pasa, službenih konja, objekata, balističkih i kriminalističkih sredstava Vlada Republike Srpske i Srpska je uložila 150 miliona KM”, rekao je Karan.

    Otvarajući u Centru za obuku u Zalužanima kod Banjaluke “Policijadu”, sportske igre radnika MUP-a, Karan je poručio da su mladi policajci budućnost MUP-a Srpske i da je raspisan konkurs za 26 klasu za 300 novih mladih ljudi.

    “Policijada je odraz mladosti i podmlađivanja policije”, rekao je Karan novinarima i dodao da su u Centru za obuku u Zalužanima stvoreni svi potrebni kapaciteti.

    On je naglasio da se opremanje i kadrovsko jačanje nastavlja, kao i da “Policijada” okuplja sve vrijednosti koje čine pripadnike MUP-a prilikom prijema u policiju i kasnije da se osposobe da obavljaju svoje najznačajnije poslove.

    “Osposobljenost, psihofizička snaga i sposobnost, posebno naših posebnih jedinica, iznjedrila je veliki broj sportista, uvijek su, posebno u određenim borilačkim vještinama, trčanju i nekim drugim vještinama radnici policije bili reprezentativci, evo sada reprezentativci Republike Srpske i nosioci u velikim klubovima, što je za pohvalu”, rekao je Karan.

    Karan je naveo da u sportskim igrama radnika MUP-a učestvuju policijski službenici, svi pripadnici MUP-a, državni službenici, namještenici, kadeti Policijske akademije i Fakultet bezbjednosti u organizaciji Sinidikata radnika MUP-a.

    “Ovakvu mladost još nismo vidjeli, gotovo 800 mladih ljudi, dok nisam vidio nisam bio svjestan podmlađivanja policije posljednjih godina”, dodao je Karan.

    Predsjednik Sindikata unutrašnjih poslova Republike Srpske Anica Jondić rekla je da sa zadovoljstvom svake godine organizuju “Policijadu”, koja je prilika da policijske službenike bar na dva dana odvoje od svakodnevnog posla koji zahtijeva visok stepen posvećenosti i odgovornosti.

    “Policijada za pripadnike MUP-a nije samo sportsko takmičenje, već i prilika da se družimo sa kolegama iz svih organizacionih jedinica MUP-a, da pokažemo jedinstvo, međusobnu podršku i solidarnost koja karakteriše ovakve profesije”, istakla je Jondićeva.

    Inspektor Uprave MUP-a za policijsku obuku Ana Panić rekla je da “Policijada” predstavlja divno iskustvo, imajući u vidu da se pripadnici MUP-a mogu vidjeti sa kolegama iz ostalih organizacionih jedinica, te da će se takmičiti u disciplini streljaštvo.

    Zaposleni u MUP-u iz svih krajeva Republike Srpske, njih 739, takmičiće se danas i sutra u osam disciplina – streljaštvo, plivanje, džudo, mali fudbal, basket, odbojka, kros i stoni tenis.

    Sportske igre radnika MUP-a se održavaju u okviru obilježavanja Dana policije Republike Srpske.

    Otvaranju “Policijade” prisustvovao je i direktor Policije Srpske Siniša Kostrešević.

    Uoči otvaranja minutom ćutanja odata je pošta svim stradalim pripadnicima MUP-a Srpske.

  • Premijerka Srbije Ana Brnabić povodom protesta i objavljenih fotomontaža

    Premijerka Srbije Ana Brnabić povodom protesta i objavljenih fotomontaža

    Premijerka Srbije Ana Brnabić objavila je danas svoju izjavu povodom jučerašnjeg protesta dijela opozicije i blokade Gazele, kao i fotomontaža koje su objavljene neposredno poslije demonstracija.

    Podsjećanja radi, Dragan Đilas, jedan od lidera opozicije u Srbiji, objavio je poslije protestne šetnje niz fotografija, od kojih je jedna bila obrađena u Fotošopu kako bi se preuveličao broj demonstranata.

    Đilas je ubrzo priznao da se radi o fotomontaži i izvinio se zbog njenog objavljivanja.

    Ana Brnabić je, kao odgovor na objavu pomenute fotomontaže, sinoć objavila montiranu sliku na kojoj su likovi nje same, predsjednika Aleksandra Vučića i ministra finansija Siniše Malog u Fotošopu utrostručeni u broju, što je očigledna aluzija na prethodno objavljenu montiranu fotografiju sa preuveličanim brojem demonstranata.

    Zbog toga je oštro kritikovana iz redova opozicije, pogotovo na društvenim mrežama.

    Bezdušni, bezrepi, droce i sendvičari
    Ana Brnabić je danas odgovorila na kritike i pozvala kritičare da “prestanu da zamjenjuju teze”.

    – Dobri su oni što manipulišu fotografijama jer nisu zadovoljni (svakako impozantnim) brojem ljudi na protestu (čime i te ljude vrijeđaju i njima manipulišu), a užasni oni koji tu manipulaciju na najočigledniji mogući način pokažu – piše u izjavi premijerke Brnabić.

    Brnabić je optužila kritičare da su “u paralelnoj stvarnosti koju prave, protiv nasilja oni koji bi da jure po ulicama i tako smjenjuju vlast”.

    – A bezdušni, bezubi, droce i sendvičari (kako nas sve nazivaju) su oni koji bi razgovor da vrate u institucije, a odluku o vlasti ostavili izborima. I to je manipulacija – piše u izjavi premijerke Brnabić.

    Brnabić je istakla da je njen tvit sa montiranim likovima nje, Vučića i Malog bio izraz “prezira prema manipulaciji ljudima u emotivno nesnosnim trenucima”.

    Ko se bori protiv nasilja u Srbiji
    Brnabić je na početku svoje izjave javno postavila pitanje: “Ko se bori protiv nasilja u Srbiji?” i odmah sama odgovorila na njega.

    – Srđan Milivojević koji prijeti ubistvom porodici predsjednika, Ćuta koji prijeti šamaranjem u Skupštini, Milovan Brkić koji kaže da klinci treba puškama da riješe sudbinu Srbije, Jovo Bakić koji direktno poziva na nasilje na ulici, Đilas koji je rodonačelnik rijalitija u Srbiji i to u Pionirskom gradu, Mladen Obradović iz Obraza koji je krivično osuđen zbog izazivanja mržnje, Marinika, Dragana Rakić? Zaista? – piše u izjavi premijerke Brnabić.

    Brnabić ih je u izjavi optužila da se bore protiv nasilja “tako što 2 sata maltretiraju sve ostale ljude da ne mogu slobodno da se kreću, tako što na Vladu lijepe plakat “Doživotna robija”, tako što mijenjaju vlast na ulici iako su članovi parlamenta, a vlast je spustila cenzus da bi mogli da uđu u isti taj parlament”.

    – To je demokratija? To je vladavina prava? To su građanske vrijednosti? – pita u svojoj izjavi premijerka Brnabić.

    Malo pijeteta prema žrtvama
    Brnabić dalje konstatuje da je “malo pijeteta bilo prema žrtvama i njihovim porodicama i na prvom protestu”, ali da ga je “svakako bilo”.

    – Nažalost, nijedan zahtjev nije bio u vezi sa monstruoznim ubistvima, već su svi bili čisto politički motivisani. Ovaj drugi protest je već bio potpuno i neskriveno politički. Bilo je pića, bilo je pjevanja, bilo je prijetnji i političke ostrašćenosti. Kako je jučerašnji skup bio bilo kako drugačiji od bilo kod drugog skupa opozicije? Kakve veze je imao sa ubijenom djecom? – piše u izjavi premijerke Brnabić.

    Moj tvit je bio prezir prema manipulaciji ljudskim emocijama
    Brnabić dalje ističe da vladajuća koalicija nije skrenula ni misli, ni temu sa tragedije.

    – Ali su to, na žalost, uradili neki drugi: oni koji su tragediju iskoristili za najniže i najbesmislenije političarenje. To na najbolji način pokazuje i fotomontaža napravljena u cilju da se pokaže veći broj ljudi na skupu. Zašto? Je l’ 10 ili 100 ljudi nije dovoljno da se ujedini u tuzi? Deset hiljada nije dovoljno, pa mora da se manipuliše fotografijama? To je igranje ljudskim emocijama, korišćenje najveće tragedije za politički ćar. Moj tvit je prezir prema tome, manipulaciji ljudima u emotivno nesnosnim trenucima – piše u javnoj izjavi premijerke Brnabić.

  • Dodik: Dosta primjedbi na Nacrt zakona o spoljnim poslovima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da srpska strana ima dosta primjedbi na Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je usvojio Savjet ministara, dodajući da će to sve, uključujući Zakon o Ustavnom sudu BiH, jednom morati da se stavi u “paket”, inače neće imati podršku.

    Odgovarajući na pitanje novinara u Banjaluci da li postoje zamke u ovom aktu koji bošnjačke političke snage pokušavaju da provuku, iako je on suprotan Ustavu BiH, Dodik, koji je i lider SNSD, rekao je da se o tome priča i da je riječ o nekoj radnoj verziji u formi nacrta koju treba shvatiti kao inicijativu.

    Dodik je juče izjavio da Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH neće biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da u tom pogledu Nacrt ništa ne znači.

    Savjet ministara nedavno je utvrdio Nacrt zakona o spoljnim poslovima BiH, uz određene korekcije na sjednici koje će biti ugrađene u zakonski prijedlog prije upućivanja Parlamentarnoj skupštini BiH u redovnu proceduru usvajanja.

  • Nešić: Ukinuti zabranu ulaska intelektualcima

    Nešić: Ukinuti zabranu ulaska intelektualcima

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić izjavio je da se mnoga lica, pogotovo intelektualci poput istoričara Miloša Kovića nalaze na listi zabrane ulaska u BiH iz političkih razloga, te da očekuje da će se to promijeniti nakon sastanka sa predstavnicima Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH i Službe za poslove sa strancima.

    “U narednom periodu imaćemo sastanak sa predstavnicima OBA i Službe za poslove sa strancima u vezi sa zabranom ulaska pojedinih lica u Republiku Srpsku i BiH. Očekujem da ću na tom sastanku vidjeti zbog čega je pojedinim licima zabranjen ulazak u BiH”, rekao je Nešić Srni.

    On je izrazio očekivanja da će svim onim licima koja ne predstavljaju bezbjednosnu prijetnju po BiH biti dozvoljen ulazak u zemlju.

    “Smatram da se mnogi ljudi, pogotovo intelektualci poput profesora Kovića, nalaze na listi i zbog političkih razloga i zahtjeva SDA”, rekao je Nešić.

    On je dodao da očekuje od svih službi na nivou BiH da svoj posao rade profesionalno, bez stranačkih uplitanja, kao i da se sve odluke donose u skladu sa zakonom.

    “Očekujem da će mnogima, pogotovo intelektualcima, biti dozvoljeno da posjete BiH i Republiku Srpsku, odnosno da im budu ukinute mjere zabrane”, rekao je Nešić.

    Granična policija BiH u martu prošle godine nije dozvolila profesoru Koviću da uđe u BiH na graničnom prelazu Vardište, uz obrazloženje da “predstavlja opasnost po bezbjednost BiH”. Odluka o zabrani ulaska donesena je krajem februara 2022. godine.

    Ković je profesor na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu i već 13 godina je gostujući profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

    Osim Kovića, ulazak u BiH na prelazu Karakaj 25. marta 2022. godine nije dozvoljen ni advokatu Goranu Petronijeviću, jer, kako je navedeno u rješenju, “predstavlja prijetnju bezbjednosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH”.

    Prethodno je sa prelaza Rača vraćen bivši komandant Žandarmerije Srbije, general Bratislav Dikić zbog, kako je navedeno, evidencije u registru o strancima, koji popunjava i vodi Služba za poslove sa strancima.

    Poznatom ruskom piscu Zaharu Prilepinu je prije pet godina odlukom nadležnih organa zabranjen ulazak u BiH, uz obrazloženje da predstavlja “prijetnju bezbjednosti”.