VRBAS Media

Autor: INFO

  • Autoputevi Republike Srpske podržali krivičnu prijavu protiv Krnjića

    Autoputevi Republike Srpske podržali krivičnu prijavu protiv Krnjića

    Javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske saopštilo je da ni nakon vanredne sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije otklonjena prepreka za otvaranje novog graničnog prelaza u Čatrnji kod Gradiške i puštanje u saobraćaj mosta preko rijeke Save.

    Kako navode, razlog je to što član Upravnog odbora UIO BiH Zijad Krnjić ponovo nije dao saglasnost na izmjene internih akata te institucije, koje su neophodne da bi novi granični prelaz na strani BiH počeo sa radom.

    Iz Autoputeva RS poručuju da zbog toga nova infrastruktura, izgrađena nekoliko kilometara uzvodno od postojećeg prelaza u centru Gradiške, i dalje ne može biti stavljena u funkciju, iako bi trebalo da rastereti gradski prelaz i ubrza prelazak granice.

    Podrška krivičnoj prijavi

    Ovo preduzeće izrazilo je podršku Privrednoj komori Republike Srpske, koja je podnijela krivičnu prijavu protiv Zijada Krnjića zbog, kako navode, višemjesečnog blokiranja odluke o otvaranju novog prelaza.

    Iz Autoputeva RS pozvali su i druge institucije da reaguju i, kako navode, utvrde odgovornost za situaciju u kojoj nova infrastruktura ne može da bude stavljena u funkciju.

    Važna veza sa evropskim koridorima

    Most preko rijeke Save kod Gradiške, zajedno sa pristupnom saobraćajnicom na hrvatskoj strani, predstavlja direktnu vezu auto-puta Gradiška – Banjaluka sa evropskom transportnom mrežom.

    Riječ je o dijelu evropskog pravca E661 koji se povezuje sa trans-evropskim Koridorom 10 i auto-putem Beograd – Zagreb, što bi trebalo da omogući brži protok robe i putnika između BiH i zemalja Evropske unije.

    Dok odluka o otvaranju prelaza ne bude donesena, građani i prevoznici nastavljaju da koriste postojeće prelaze u Gradišci i Donjoj Gradini, gdje se često formiraju duge kolone i višesatna čekanja.

  • Istraživanje javnog mnjenja: Dodik i dalje ima najveće povjerenje građana u zaštiti interesa Srpske

    Istraživanje javnog mnjenja: Dodik i dalje ima najveće povjerenje građana u zaštiti interesa Srpske

    Najnovije istraživanje javnog mnjenja pokazuje da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zadržava najveći nivo povjerenja građana kada je riječ o zaštiti interesa Republike Srpske. Istovremeno, rezultati ankete ukazuju da gotovo polovina ispitanika smatra da se Republika Srpska u cjelini razvija u pozitivnom smjeru.

    Anketu je tokom marta sprovela agencija „Faktor plus“ na uzorku od 1.200 građana, a rezultati pokazuju prilično složeno raspoloženje javnosti, koje se kreće između umjerenog optimizma, izraženih društvenih briga i oslanjanja na političko liderstvo.

    Prema dobijenim podacima, 47 odsto ispitanika ocjenjuje da se Republika Srpska u političkom i ekonomskom smislu kreće u dobrom pravcu. S druge strane, 36 procenata građana smatra da je aktuelni pravac razvoja loš.

    Bez jasnog stava ostalo je 17 odsto ispitanika, što govori da značajan dio javnosti još uvijek nije čvrsto formirao mišljenje o ukupnim društvenim kretanjima.

    Kada je riječ o povjerenju u zaštitu interesa Republike Srpske, najviše građana opredijelilo se za Milorada Dodika, kojeg je navelo 38 odsto ispitanika.

    Odmah iza njega nalazi se Srbija, kojoj povjerenje daje 35 procenata građana, dok su snažne domaće institucije na trećem mjestu sa 34 odsto podrške.

    Ostali akteri imaju osjetno manju podršku u ovom pitanju. Rusiju kao ključnog zaštitnika interesa Republike Srpske vidi 16 odsto ispitanika, dok 12 procenata smatra da tu ulogu mogu imati Sjedinjene Američke Države. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković dobio je povjerenje sedam procenata građana.

    Istovremeno, 18 odsto ispitanika nije imalo jasan odgovor na ovo pitanje, dok 14 procenata smatra da interese Republike Srpske ne bi najbolje štitio niko od ponuđenih.

    Istraživanje je pokazalo i nivo političke lojalnosti prema lideru SNSD-a. Na pitanje da li bi glasali za Milorada Dodika ili kandidata kojeg on podrži bez obzira na okolnosti, 39 procenata ispitanika odgovorilo je potvrdno.

    Protiv takvog izbora izjasnilo se 29 odsto građana, dok je čak 32 procenta ostalo neodlučno, što ovu grupu čini potencijalno presudnom u budućim izbornim procesima.

    Građani su uglavnom pozitivno ocijenili i međunarodne aktivnosti lidera SNSD-a. Više od polovine ispitanika, njih 54 odsto, smatra da su susreti sa zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Mađarske korisni za Republiku Srpsku.

    Negativan stav o tim aktivnostima ima 19 procenata ispitanika, dok je 16 odsto neutralno. Bez konkretnog mišljenja ostalo je 11 procenata građana.

    Anketa je obuhvatila i stavove o identitetskim i društvenim vrijednostima. Kada je riječ o ćiriličnom pismu, 36 odsto ispitanika smatra ga veoma važnim, dok dodatnih 32 procenta navodi da je ono važno.

    Za 21 procenat građana ćirilica nema veliku važnost, dok 11 odsto smatra da uopšte nije bitna.

    Slična slika vidi se i kada su u pitanju porodične vrijednosti. Tradicionalnu porodicu kao veoma važnu navodi 41 odsto ispitanika, dok 33 procenta smatra da je ona važna.

    Iza političkih stavova, međutim, stoje i izraženi strahovi građana. Kao najveću prijetnju većina ispitanika navodi mogućnost rata, što je istaklo 33 odsto građana.

    Sljedeći najveći problemi koje građani vide su siromaštvo, koje je navelo 21 procenat ispitanika, te odlazak mladih iz zemlje sa 20 procenata.

    Manji dio građana kao najveću brigu vidi društvenu apatiju i stagnaciju, što je navelo 14 odsto ispitanika, dok sedam procenata dominantno osjeća neizvjesnost u pogledu budućnosti.

  • Evropa se priprema za veliki šok: Puštaju rezerve goriva

    Evropa se priprema za veliki šok: Puštaju rezerve goriva

    Evropa se suočava s novim rastom cijena goriva, dok pojedine države već posežu za strateškim rezervama kako bi ublažile udar na tržište.

    Cijene dizela na pumpama širom Evrope već su u snažnom porastu. U Njemačkoj je cijena dostigla oko 2,3 evra po litru, dok vozači u Velikoj Britaniji plaćaju i više od 2,5 evra, što je trenutno najviše u Evropi.

    Poskupljenja su najavljena i u regionu. U Hrvatskoj bi, prema procjenama, cijena dizela mogla porasti za 13 centi po litru, dok bi benzin bio skuplji za četiri centa.

    Puštaju se rezerve kako bi se smirilo tržište
    Zbog rasta cijena, hrvatska Vlada odlučila je da na tržište pusti 35.000 tona dizela iz obaveznih rezervi.

    Ova mjera dio je šireg evropskog pokušaja stabilizacije tržišta energenata, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju.

    Ipak, vlasti tvrde da nema razloga za paniku i da je snabdijevanje sigurno, prenosi Dnevno.

    Poremećaji na globalnom tržištu
    U međuvremenu, situacija na svjetskom tržištu dodatno se pogoršava.

    Cijene dizela na berzama dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a terminski ugovori u Londonu skočili su za gotovo 10 odsto.

    Glavni razlog je prekid prometa kroz Ormuski moreuz, jednu od ključnih energetskih ruta na svijetu. Zbog toga su isporuke nafte i naftnih derivata ozbiljno poremećene, a pojedine rafinerije smanjuju proizvodnju zbog manjka sirove nafte.

    Trgovci sada traže alternativne pravce snabdijevanja, što dodatno povećava troškove i produžava rokove isporuke.

    Upozorenje iz Brisela: „Biće još gore“
    Evropska unija već razmatra dodatne mjere.

    Komesar EU za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da bi kriza mogla potrajati i da su moguće i teže mjere, poput racioniranja goriva ili dodatnog korištenja rezervi.

    „Ovo će biti dugotrajna kriza. Cijene energije biće visoke još dugo, a u narednim sedmicama situacija može biti i gora za neke proizvode“, poručio je Jorgensen.

    Šta se dešava u regionu
    Iako globalni pritisci rastu, iz INA poručuju da rafinerija u Rijeci radi punim kapacitetom i da je snabdijevanje stabilno.

    Tokom prošle godine prerađeno je 3,7 miliona tona goriva, uz značajan rast proizvodnje benzina i dizela.

    Iz kompanije ističu da se domaća nafta prerađuje u Hrvatskoj i da proizvodnja na domaćim poljima ostaje stabilna, uz blagi rast početkom ove godine.

    Šta to znači za građane
    Sve ukazuje na to da bi cijene goriva mogle nastaviti da rastu u narednom periodu.

    Iako nema nestašica, pritisak na tržište je očigledan, a države pokušavaju da ublaže posljedice kombinacijom rezervi i regulatornih mjera.

    Za građane to u praksi znači jedno – skuplje gorivo i veći troškovi u narednim sedmicama.

  • Planet Soft osporava izbor Smartmatica: 19 tačaka žalbe i optužbe na račun CIK-a

    Planet Soft osporava izbor Smartmatica: 19 tačaka žalbe i optužbe na račun CIK-a

    Žalba kompanije Planet Soft iz Banjaluke na odluku CIK-a da posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijeli sarajevskoj firmi Smartmatic sastoji se od 19 tačaka, u kojima, između ostalog, tvrde i da CIK skriva određenu dokumentaciju.

    Sumnje u skrivanje dokumentacije i nelogičnosti u postupku

    “Mi smo od CIK-a dobili zahtjev za pojašnjenje ‘neprirodno niske cijene’ kao instituta propisanog zakonom. Takav zahtjev ugovorni organ ima pravo da uputi samo kada vašu ponudu ocijeni ispravnom po svim drugim osnovama. I onda, odjednom dođe sjednica CIK-a na kojoj se predlaže neko drugi, a u zapisniku sa ocjenama ponuda skriva se taj dokument upućen ka nama, kao da dokument i odgovor na njega nikada nisu postojali. Kada vam ugovorni organ uputi takav zahtjev, to je finalni korak. On može samo da ga prihvati ili odbaci, a ovdje se ugovorni organ odlučio da ga sakrije”, rekao je Aleksandar Milinković iz kompanije Planet Soft.

    On navodi da je kompanija Planet Soft tražila od CIK-a uvid u dokumente vezane za postupak, ali da su odbijeni pod izgovorom Zakona o upravnom postupku, gdje se CIK poziva na član po kome se taj pristup informacijama protivi javnom interesu trećih strana.

    Razlika u cijeni i sporne reference Smartmatica

    Podsjećanja radi, CIK je posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijelio sarajevskoj kompaniji Smartmatic, iako je njihova ponuda bila za 17 miliona KM veća od ponude Planet Softa, koja je iznosila 57,7 miliona KM.

    “Tri naša navoda usmjerena su na pogrešnu primjenu zakona. CIK kao ugovorni organ zlonamjerno pokušava da traži dodatne dokaze koje tenderskom dokumentacijom nije tražio. U cijelom postupku upozoravali smo CIK da se pridržava uslova koje je propisao i da ocjenjuje po principu ‘uslov-dokaz’, čega smo se u potpunosti držali kao grupa ponuđača”, rekao je Milinković za Nezavisne.

    On navodi da su imali i devet žalbenih navoda na ponudu Smartmatica, jer su priložili oko 15 referenci, od kojih nijedna nije po zakonu, odnosno nema sve elemente koje je u tenderu tražio ugovorni organ.

    “Najčešće nedostaje jasno definisano mjesto i vrijeme izvršenja ugovora. Ima tu i tuđih referenci koje pripadaju pravnim licima koja nisu dio konzorcijuma, što znači da nisu sve njihove reference. Ono što je najbitnije jeste da u tih 15-ak referenci nema nijedne koja dokazuje da ponuđač ima iskustvo sa štampanjem i pakovanjem glasačkih listića, što je jedna od osam ključnih usluga”, rekao je Milinković za Nezavisne.

    Sporovi oko tehničkih uslova i tretmana ponuda

    On navodi da njihov “menadžer štampe” ima svega tri godine dokumentovanog iskustva, a tenderom se tražilo pet godina iskustva, te da su dostavili određene sertifikate koji nisu izdati od strane sertifikovane laboratorije.

    Takođe ističe da su izabranom ponuđaču priznate identične stvari koje su kompaniji Planet Soft osporene, navodeći kao primjer da im je osporen “test report” uz obrazloženje da nije rađen na A4 papiru.

    “Sve što je nama osporeno prihvaćeno je kao ispravno, iako još lošije, kod ponuđača Smartmatic. Smartmaticu je dopuštena dopuna ponude, što je zaista jedan od najtežih vidova zloupotrebe instituta pojašnjenja koji smo ikada vidjeli, a godinama pratimo praksu organa u BiH”, kaže Milinković.

    Problemi sa lokacijom skladišta i procedurama

    Navodeći primjer kako je tretirana ponuda Planet Softa, Milinković pominje lokaciju skladišta. Ova kompanija CIK-u je poslala lokaciju skladišta u ulici Emerika Bluma 7 u Istočnom Novom Sarajevu, zajedno sa linkom na Google Maps lokaciju tog skladišta, a CIK je u zahtjevu za pojašnjenje rekao da su tražili tu adresu i da su je pronašli u gradskoj, urbanoj zoni.

    “Mi im ukažemo na to da smo dostavili link i da je očito da ga nisu ni otvorili, pa je onda normalno da su pogriješili i pronašli tu ulicu u Sarajevu, a ne u Istočnom Novom Sarajevu. Inače, radi se o daleko najmodernijem skladištu u BiH koje se nalazi u toj ulici. I onda CIK ne prihvati takvo pojašnjenje, nego nam kaže da su otvorili Google Maps i da nisu našli tu ulicu, nego prostor između nekoliko ulica u Istočnom Novom Sarajevu”, kaže Milinković, dodajući da se u takvim “trivijalnostima” gubilo po deset dana, i to u postupku u kome se svima žuri da se modernizuje izborni proces u zemlji.

    Objašnjenje niže cijene i optužbe za pogodovanje

    Objašnjavajući zbog čega je ponuda Planet Softa za 17 miliona KM niža, Milinković tvrdi da njihov član konzorcijuma, korejska kompanija “Miru Systems”, može ponuditi kompetitivnu cijenu. Navodi i da imaju prednost kao lokalna firma jer mogu angažovati veliki broj ljudi te da je tu njihova cijena duplo niža, kao i da će u izbornom procesu trebati angažovati najmanje 5.000 ljudi kako bi se iznio taj posao.

    “Zato su u konzorcijumu kompanije Katarina iz Mostara i Core iz Sarajeva”, kaže Milinković.

    Dalje navodi da je CIK pokušao da odigra u korist stranih firmi, pa je pred Novu godinu objavio poziv o iskazivanju interesa za učešće u izbornom procesu baš za pozicije tražene tenderom.

    “Mi smo tada ostali šokirani time, jer je to najočigledniji, brutalan način pogodovanja stranim firmama”, navodi Milinković.

    Bezbjednosni aspekti i upozorenja o posljedicama

    On navodi da izabrana firma nije ponudila adekvatne bezbjednosne garancije, te da je zabrinjavajuće što je CIK kao “industrijsku sigurnosnu dozvolu” prihvatio običnu zaštitarsku kompaniju.

    “Neko hoće da ubijedi javnost da će ti ljudi obavljati sve visokotehnološke operacije vezane za pristup ličnim i biometrijskim podacima i konfiguraciju uređaja, a ne Smartmatic. U našem konzorcijumu je tu ulogu imala softverska firma Core, koja je dugogodišnji dobavljač IDDEEA-e, koja zna kako postupati i paziti na podatke u smislu softvera i baza podataka, ima obučene ljude, inženjere koji godinama pristupaju takvim podacima bez ijednog bezbjednosnog incidenta”, navodi Milinković.

    U kompaniji Planet Soft navode da je CIK izabrao firmu čiji skeneri ne podržavaju sistem koji važi u BiH, ali da to njima nije bilo važno što skeneri ne mogu obaviti ono što je traženo, jer je cilj bio da se diskredituje njihova ponuda.

    “Ako CIK ostane pri svom nezakonitom izboru, što znači dalji postupak pred Kancelarijom za razmatranje žalbi, vjerujem da će rokovi srušiti biometriju”, rekao je Milinković.

  • Autobomba iz Milića bila namijenjena za likvidaciju novinara Avde Avdića?

    Autobomba iz Milića bila namijenjena za likvidaciju novinara Avde Avdića?

    Policija Republike Srpske obavijestila je sve policijske agencije u Bosni i Hercegovini da raspolaže informacijom kako je autobomba, zaplijenjena u januaru na području Milića, vjerovatno bila namijenjena za likvidaciju novinara portala Istraga.ba Avde Avdića.

    Policijska saznanja o meti napada

    Prema navodima policije, informacija potiče iz izvora povezanih s izradom eksplozivne naprave, koji su izrazili uvjerenje da je meta bio upravo Avdić, tvrdi portal Istraga.ba.

    Podaci su proslijeđeni SIPA-i, zatim Federalnoj upravi policije, a potom i MUP-u Kantona Sarajevo, koji je o svemu obavijestio Tužilaštvo KS i samog novinara.

    Detalji akcije iz januara

    Slučaj se odnosi na akciju od 13. januara, kada su pripadnici MUP-a RS u Milićima uhapsili trojicu osumnjičenih koji su iz Zvornika prema Sarajevu prevozili improviziranu autobombu sa daljinskim upravljačem i oko 900 grama eksploziva.

    Uhapšeni su Alen Fazlagić, Seluedin Duraković i Elvir Javorovac, svi ranije poznati policijskim agencijama i povezivani s kriminalnom grupom Dine Muzaferovića zvanog Cezar, tvrdi ovaj portal.

  • Trišić Babić: Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti

    Trišić Babić: Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti

    Iracionalno odbijanje otvaranja graničnog prelaza Gradiška pokazuje kolika je bila greška oduzimati nadležnosti Republike Srpske i prenositi ih na nivo BiH bez strateškog i razumnog razloga, istakla je bivši vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Građani i privreda u Srpskoj i ostatku BiH već trpe nesagledivu štetu zbog globalne krize. Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti i shvati da je jedino rješenje da se vratimo originalnom Dejtonu – istakla je Trišić Babić u objavi na svom Iks nalogu.

    Podsjećamo, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH na jučerašnjoj vanrednoj sjednici peti put po redu nije postigao dogovor koji bi rezultirao puštanjem u rad novog graničnog prelaza u Gradišci jer je član Odbora Zijad Krnjić opet to blokirao.

  • UN raspravlja o upotrebi sile u Ormuskom moreuzu

    UN raspravlja o upotrebi sile u Ormuskom moreuzu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) trebalo bi u subotu, 4.aprila, da glasa o nacrtu rezolucije kojim se poziva na upotrebu sile radi zaštite prolaza kroz Ormuski moreuz, javlja Al Džazira, navodeći da je glasanje prvobitno trebalo da bude održano danas, ali je odloženo za subotu.

     

    Šta predviđa nacrt rezolucije

    Nacrt rezolucije podnio je Bahrein na zahtjev Savjeta za saradnju zemalja Persijskog zaliva, prenio je “Špigel”, pozivajući se na diplomatske izvore. AP i Rojters navode da nacrt rezolucije uključuje tekst kojim bi se omogućila “upotreba svih neophodnih odbrambenih sredstava” radi obezbjeđivanja prolaza komercijalnih brodova kroz moreuz.

    Podjele među velikim silama

    Sjedinjene Američke Države su podržale prijedlog, dok su stalne članice Savjeta bezbjednosti sa pravom veta – Rusija, Kina i Francuska izrazile snažne rezerve.

    Zbog toga su mali izgledi da prijedlog bude usvojen, zaključuje Al Džazira.

    Kineski ambasador pri UN Fu Cong je rekao da “upotreba sile ne može da donese mir” i upozorio je da bi ovlašćivanje država članica da koriste silu moglo da dovede do dalje eskalacije i ozbiljnih posljedica.

    Rusija je saopštila da neće podržati mjere koje smatra jednostranim, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ocijenio da je vojna operacija za oslobađanje moreuza “nerealna”.

    Američki ambasador pri UN Majk Volc rekao je da prijedlog ima podršku Vašingtona, ističući da nijedna država ne bi trebalo da može da drži svjetske ekonomije kao taoce radi sticanja prednosti u sukobu.

    Zbog prigovora država sa pravom veta, u tekst rezolucije su unijete izmjene, pa se u revidiranoj verziji navodi da bi za obezbjeđivanje prolaza trebalo da budu dostupna “sva neophodna odbrambena sredstva”.

    Uticaj krize na globalno tržište nafte

    Kroz Ormuski moreuz se obično transportuje oko petina svjetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.

    Međutim, od početka rata sa Iranom, krajem februara, brodarski saobraćaj kroz moreuz je uglavnom zaustavljen, a blokada je dovela do naglog rasta cijena nafte.

    Trenutno kroz moreuz svakodnevno prolazi samo nekoliko brodova, uglavnom iz Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine i Saudijske Arabije. Prema podacima kompanije za analizu brodarstva “Kpler”, od početka marta kroz moreuz je prošlo 225 teretnih brodova, što je za 93 odsto manje u odnosu na period prije rata, prenosi Tanjug.

  • Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša razmijenili su oštre poruke nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“.

    Dodik je poručio da sa Blanušom ne može polemisati ni o politici, ni o ekonomiji, niti o vođenju Republike Srpske, tvrdeći da lider SDS-a o tim pitanjima „ništa ne zna“.

    „Ne mogu izreći ni mišljenje o njegovim stavovima, jer nema stav ni o jednom pitanju. Blanuša nema stav o Sudu i Tužilaštvu BiH, o presudama koje ljudima izriče zbog nošenja slika prvog predsjednika stranke na čijem je sada čelu. Nema stav o Kristijanu Šmitu, o izjavi svih bošnjačkih partija i muslimanskih vjerskih vođa. O svemu ćuti, samo priča o meni. Sve mu smeta, sada mu smeta i što znam“, rekao je Dodik.

    On je dodao da mu ne bi bilo ni ispod časti da odgovara na takve optužbe da Blanuša nije na čelu SDS-a, čiju istorijsku ulogu u stvaranju Republike Srpske, kako je naveo, cijeni.

    „Ali čije se izdaje posljednjih godina jednako gnušam. Predsjednik sam stranke koja vrši vlast i ima odgovornost za Republiku Srpsku. Znam šta ćemo raditi, kakve odluke ćemo donositi i kakve mjere preduzimati da našem narodu i svima koji sa nama žive bude bolje. Zato što znam, narod podržava i bira SNSD i mene. Zato što on i opozicija ne znaju, nikada neće odlučivati o Srpskoj i srpskom narodu. Vi ćete se i dalje baviti samo mnome, a SNSD i ja Republikom Srpskom. Svako radi ono što zna“, poručio je Dodik.

    Na ove navode reagovao je Blanuša, koji je ocijenio da Dodik njegovo ćutanje na provokacije tumači kao neznanje.

    „Za njega je politika predstava i vika, a za mene je politika odgovornost i čuvanje institucija“, rekao je Blanuša.

    On je Dodiku uzvratio kritikama na račun ekonomskih rezultata vlasti, navodeći da je Republika Srpska dovedena „do ivice dužničkog ropstva“.

    „Ako je njegovo ‘znanje’ ekonomije dovođenje Republike Srpske do ivice dužničkog ropstva i pražnjenje Srpske zarad punjenja privatnih džepova, onda takvu ekonomiju ne poznajem i ne želim da je učim“, rekao je Blanuša.

    Prema njegovim riječima, SDS nudi „ekonomiju opstanka“, a ne ekonomiju ekstraprofita za odabrane.

    Blanuša je naveo i da o pitanjima poput visokog predstavnika i pravosudnih institucija u BiH treba donositi „pametne državničke odluke“, a ne, kako je rekao, držati govore po šatorima koji mogu dovesti do izolacije i sankcija.

    „Galama donosi poene danas, ali težak ceh ispostavlja sutra. SDS je stvorio Republiku Srpsku sa svojim narodom. Dok mi čuvamo ono što je stvoreno u krvi, drugi to koriste kao trgovačku robu u Sarajevu i Briselu, zavisno od toga kako vjetar duva“, rekao je Blanuša.

    On je dodao da se Dodik, kako tvrdi, zapravo bavi sopstvenim opstankom na vlasti.

    „Predsjednik SNSD kaže da se ja bavim njim, a on Republikom Srpskom. Istina je suprotna. Predsjednik SNSD se bavi sopstvenim opstankom na vlasti, koristeći Srpsku kao štit. Ja se bavim budućnošću u kojoj predsjednik neće biti važniji od zakona, niti partijska knjižica važnija od znanja“, rekao je Blanuša.

    Kako je zaključio, građanima Republike Srpske potreban je sistem koji funkcioniše za sve, a ne vođa koji „sve zna“.

    Sve je počelo nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“, na šta je lider SNSD-a žestoko uzvratio.

  • Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Plate zdravstvenim radnicima su povećane, najavljeno je novo povećanje, a nadam se da ćemo kroz finansijsku konsolidaciju napraviti određene pomake unutar same ustanove i ta sredstva usmjeriti na rast plata, rekao je za RTRS vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot.

    – Ljudi su najbitniji, ako ostvarimo određenu finansijsku stabilnost, sva sredstva koja budu na raspolaganju usmjerićemno prema ljudima i povećanju njihovih plata – rekao je Šobot, dodajući da je povećanjem plata obuhvaćeno 70 odsto zaposlenih UKC-a Srpske i da će nastojati da obezbijede povećanje i za nemedicinski kadar.

    Podsjetio je da je juče održan informativni skup sindikata radnika u zdravstvu koji su, kaže, iznijeli mišljenje o povećanju plata.

    Šobot je istakao da zdravstveni radnici rade težak i odgovoran posao i da je rukovodstvo opredijeljeno za poboljšanje njihovog položaja, navodeći da su plate do sada povećavane devet puta i da je uveden medicinski dodatak.

    On je naveo da se UKC suočava sa problem deficita srednjeg medicinskog kadra i da je to problem čitavog regiona, jer je u pitanju težak posao koji zahtijeva brojna odricanja.

    Podsjećamo, za isplatu zdravstvenog dodatka za medicinske radnike od po 250 KM, do kraja godine biće izdvojeno oko 43 miliona KM.

    Isplata dodatka počeće uz aprilsku platu koja će biti uvećana tri odsto direktorima i njihovim zamjenicima, sedam odsto specijalizantima, a svim ostalim pet odsto.

    Zdravstveni radnici očekuju nastavak pregovora i značajnije korekcije primanja.

  • Evropa prisiljena na ruski gas

    Evropa prisiljena na ruski gas

    Usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je paralizovao globalne lance snabdevanja ukapljenim gasom (LNG), Evropa se u martu okrenula jedinom preostalom izvoru ruskog gasa.

    Isporuke kroz gasovod Turski tok su skočile, ostavljajući Brisel pred teškim odlukama dok se energetska bezbednost kontinenta opasno ljulja, piše Rojters.

    Prosečna dnevna isporuka prirodnog gasa ruskog energetskog diva Gasproma u Evropu putem podmorskog gasovoda Turski tok porasla je u martu za 22 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 55 miliona kubnih metara.

    Do ovog naglog povećanja došlo je nakon što je Ormuski moreuz, ključna svetska pomorska ruta kojom prolazi oko 20 odsto globalne nafte i LNG-a, postao zatvorena ratna zona zbog sukoba između Irana, Izraela i SAD. Istovremeno, napadi na katarsko postrojenje Ras Laffan, najveći svetski kompleks za izvoz LNG-a, zaustavili su proizvodnju i ostavili evropsko energetsko tržište opasno izloženim, što je dovelo do skoka cena gasa od čak 70 odsto za samo mesec dana.

    Turska je sada postala jedina tranzitna ruta za ruski gas ka Evropi, nakon što Ukrajina u januaru 2025. godine nije produžila petogodišnji tranzitni ugovor sa Moskvom. To je strateški značaj Turskog toka podiglo na novi nivo, posebno za zemlje srednje Evrope, prenosi Poslovni dnevnik.

    Proračuni zasnovani na podacima evropske grupe Entsog pokazuju da su ukupne isporuke ruskog gasa Evropi preko Turskog toka prošlog meseca iznosile 1,7 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 1,4 milijarde u martu 2025. godine. Dodatni pritisak stvara i činjenica da su evropska skladišta gasa na kritično niskim nivoima od oko 28 do 30 odsto popunjenosti nakon oštre zime.

    Ova situacija produbila je raskol unutar Evropske unije. Dok Brisel insistira na potpunom ukidanju zavisnosti od ruskog gasa do 2027. godine, kako je propisano regulativom (EU) 2026/261, neke članice poput Mađarske i Slovačke tvrde da im takva zabrana ugrožava nacionalnu energetsku bezbednost.

    Dve zemlje najavile su tužbu protiv Evropske unije, ističući da bez ruskog gasa ne mogu izbeći industrijski kolaps.

    U međuvremenu, evropski poverenik za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da se cene energenata neće vratiti na “normalne” u doglednoj budućnosti, čak i ako se tenzije na Bliskom istoku smire, a Evropska komisija priprema hitan paket mera za pomoć domaćinstvima i kompanijama.

    Zbog novonastale krize i prekida isporuka sa Bliskog istoka, evropski kupci prinuđeni su da se na svetskom tržištu takmiče sa azijskim zemljama za ograničene količine LNG-a, pri čemu su azijski kupci spremni da plate i do šest dolara više.

    U takvim okolnostima, ruski gas iz gasovoda, uprkos političkoj osetljivosti, postao je jeftinija alternativa.

    Gasprom, koji od početka 2023. ne objavljuje svoje mesečne statistike, nije odgovorio na zahtev za komentarom, a prema Reutersovim proračunima, izvoz gasa te kompanije u Evropu prošle godine pao je na samo 18 milijardi kubnih metara, što je najniži nivo od sredine 1970-ih.

    Putin dodatno zaoštrava retoriku dok Evropa balansira na ivici nestašica. U martu je izjavio da bi Rusija mogla razmotriti potpunu obustavu isporuke gasa Evropi i pre roka koji je postavila EU za 2027. godinu, sugerišući preusmeravanje preostalih količina na rastuća tržišta u Kini.Ova pretnja dolazi u trenutku kada se Evropska unija približava ključnim rokovima za prekid saradnje sa Rusijom: zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu 25. aprila, a zabrana uvoza gasa iz gasovoda putem kratkoročnih ugovora 17. juna. Za poređenje, ruski izvoz gasa u Evropu na svom je vrhuncu 2018. i 2019. godine iznosio oko 180 milijardi kubnih metara godišnje.