VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Tramp: Kanada 51, Grenland 52, Venecuela 53

    Predsjednik SAD Donald Tramp je tokom subotnjeg banketa kluba “Alfalfa” u šaljivom tonu govorio o mogućem ulasku Grenlanda, Kanade i Venecuele u sastav Sjedinjenih Američkih Država, prenio je Vašington post.

    – Nećemo izvršiti invaziju na Grenland — kupićemo ga – rekao je Tramp.

    On je dodao da nikada nije imao namjeru da Grenland postane 51. američka država, već da tu ulogu vidi za Kanadu, dok bi Grenland bio 52, a Venecuela 53. država SAD.

    Tramp je i ranije tvrdio da Danska nije u stanju da osigura bezbjednost Grenlanda, koji je, prema njegovim riječima, važan za nacionalnu odbranu SAD i “okružen” ruskim i kineskim brodovima. Istovremeno je naglasio da ne planira vojno preuzimanje kontrole nad tim ostrvom, koje ima autonomni status u okviru Kraljevine Danske.

    List podsjeća da su SAD početkom januara izvele vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su uhapšeni predsjednik Nikolas Maduro i njegova supruga. Nakon toga je u Federalnom okružnom sudu u Njujorku pokrenut postupak protiv Madura i njegove supruge zbog optužbi za “narkoterorizam”. Tramp je tada izjavio da će SAD upravljati Venecuelom dok se ne obezbijedi “sigurna, uredna i razumna tranzicija vlasti”.

    Američki predsjednik je više puta poručio da bi Kanada trebalo da postane 51. država SAD, a bivšeg premijera DŽastin Trudo i sadašnjeg premijera Mark Karni u više navrata je nazivao “guvernerima”.

    Tramp je na banketu u šali pomenuo i Kevin Vorš, koga je nominovao za novog predsjednika Federalnih rezervi, rekavši da će ga “tužitit ako ne snizi kamatne stope”, da bi potom dodao da se šali.

    Među gostima banketa bili su i kritičari američkog predsjednika, uključujući direktora “JPMorgan Chase” DŽejms Dejmon, osnivača “Carlyle Group” Dejvid Rubenštajn, kao i odlazećeg predsjednika FED-a DŽerom Pauel. Prema navodima lista, pojedine šale nisu naišle na dobar prijem, pa je u sali više puta zavladala tišina.

    – Mnoge u ovoj sali mrzim. Većinu vas ipak volim – citira list Trampove riječi. On je kasnije novinarima izjavio da je riječ o “večeri komedije” i da su njegovi komentari bili ironični.

    Tramp je pomenuo i dokumentarni film o prvoj dami Melanija Tramp, koji je producirala kompanija “Amazon”, našalivši se da se njegovo ime ne pominje u naslovu. Takođe je govorio o izgradnji nove balske sale u Bijeloj kući, kao i o predstojećem Svjetskom prvenstvu u fudbalu i Ljetnjim olimpijskim igrama 2028. godine u SAD.

    Nakon banketa, predsjednik SAD otputovao je u Palm Bič.

  • Od danas dozvoljene posjete na UKC Srpske

    Od danas dozvoljene posjete na UKC Srpske

    Od danas su dozvoljene posjete pacijentima na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

    Iz UKC-a je navedeno da je dOzvoljeno i prisustvo očeva porođaju.

    Zabrane posjeta uvedene su 1. januara zbog povećanog broja respiratornih infekcija.

  • Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Lavrov: Evropa gura Ukrajinu u rat i pokušava da posvađa Rusiju i SAD

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da evropske zemlje koriste Ukrajinu kao instrument za vođenje konfrontacije sa Rusijom i da se, kako je naveo, pripremaju za novi sukob.

    Lavrov je to rekao u intervjuu za ruskog novinara Pavla Zarubina, tvrdeći da evropske elite vode politiku usmjerenu protiv Moskve posredstvom Ukrajine.

    – Evropske elite koriste ukrajinski režim za borbu protiv Rusije i direktno se pripremaju za rat – izjavio je Lavrov.

    On je naveo da se Rusija, kako je rekao, ne miješa u odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, ali je ocijenio da evropske zemlje politiku predsjednika SAD Donalda Trampa doživljavaju kao štetnu po svoje interese.

    – Evropa pokušava da zaseje razdor između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, smatrajući Trampovu politiku štetnom po interese Evrope – naveo je Lavrov.

  • Krijumčari u BiH pokušali prošvercovati robu vrijednu više od 11 miliona KM

    Krijumčari u BiH pokušali prošvercovati robu vrijednu više od 11 miliona KM

    U skladišta Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prošle godine stigla je oduzeta roba vrijedna više od 11 miliona maraka, a krijumčari su na crno tržište pokušali plasirati sve – od igle do lokomotive, dok potrošači upozoravaju da ilegalni uvoz dodatno podriva životni standard građana.Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da carinski službenici svake godine otkriju stotine pokušaja nezakonitog uvoza, te da se, uprkos pojačanim kontrolama, krijumčari ne libe da preko granice pokušaju prenijeti najrazličitiju robu.

    Iz UIO BiH za “Glas” su naveli da su njihovi službenici lani u 766 slučajeva spriječili krijumčarenje razne robe, vrijedne oko 11,7 miliona KM.

    – Najviše oduzete robe odnosilo se na tekstil, vrijedan više od 2,7 miliona KM, zatim akcizne proizvode, odnosno, duvan i duvanske prerađevine u vrijednosti od oko 1,9 miliona KM. U ovoj grupi su i auto-dijelovi vrijedni oko 1,5 miliona KM, mobilni telefoni i tableti oko 550.000 KM, te satove, dijelovi i oprema za satove oko 533.000 KM – naveli su iz UIO.

    Prema podacima UIO BiH, krijumčarene su i mašine za rezanje duvana, alkohol, kafa, igračke i karte za poker, motocikli, brodice za ribolov, čamac, brodski motori. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi krijumčarenja foto-albuma, pirotehničkih sredstava, ski-opreme, gnojiva i insekticida, zlata, pa čak i muzičke opreme i sunčanih naočara.

    U poređenju sa tim podacima, tokom 2024. godine, carinici su 708 puta oduzeli krijumčarenu robu, čija je ukupna vrijednost iznosila oko 12,27 miliona KM.

    – I tada je najviše je oduzeto tekstila, potom duvana i duvanskih prerađevina, auto-dijelova i putničkih motornih vozila. Među značajnijim kategorijama bili su i satovi, obuća, zlato, sunčane naočare, kao i medicinska oprema, lijekovi i suplementi – dodali su iz UIO.

    Ističu da svu zaplijenjenu robu čuvaju određen period, nakon čega je, ukoliko za to postoje uslovi, prodaju putem aukcije.

    – Odluku o daljoj sudbini oduzete robe, bilo da je riječ o prodaji ili uništenju, donosi nadležni sud – pojasnili su iz UIO i dodali da je vrijeme skladištenja uslovljeno trajanjem postupka pred nadležnim sudom i momentom donošenja konačne odluke o postupanju sa oduzetom robom.

    Nakon oduzimanja robe zbog pokušaja nezakonitog uvoza, kako su pojasnili, pokreće se prekršajni ili krivični postupak, u zavisnosti od utajenih dažbina.

    – Krivični postupak pokreće se u slučajevima kada postoji sumnja da je utajeno više od 10.000 KM indirektnih poreza – kažu u UIO pojašnjavajući da pojedina vrsta robe bude uništena i to najčešće cigarete i duvan, dok za onu vrstu robe za koju postoje uslovi da bude prodata UIO organizuje aukcije, licitacije i direktne prodaje.

    Postupanje UIO sa oduzetom robom, uključujući i vozila, zavisi od konačnih sudskih odluka, ali i ispunjenosti uslova za puštanje u slobodan promet na teritoriji BiH.

    Tokom 2025. godine, u postupcima prodaje oduzete robe, UIO je održala 13 javnih aukcija prvi i drugi put, te 16 direktnih prodaja, od kojih je šest po hitnom postupku.

    – Novac ostvaren prodajom oduzete robe predstavlja prihod Јedinstvenog računa BiH i uplaćuje se na taj račun, sa kojeg se sredstva dalje raspoređuju u skladu sa zakonom – naveli su iz UIO.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da velike vrijednosti krijumčarene i zaplijenjene robe ukazuju na sve dublje probleme u društvu, prije svega na nizak životni standard građana.

    Prema riječima predsjednice dobojskog Udruženja potrošača “ToPeeR” Snežane Šešlija institucije bi trebalo da idu dalje od same represije i sankcija, odnosno na jače kontrole, ali je potrebno i analizirati zašto građani uopšte posežu za krijumčarenjem robe – da li zbog niskog standarda, nedostupnosti određenih proizvoda ili visokih cijena na legalnom tržištu.

    – Bez takve analize, problem će se samo ponavljati – naglašava Šešlija za “Glas” i dodaje da oduzeta roba, koja bude stavljena na aukcije, često nije stvarno dostupna potrošačima.

    Јavne prodaje, kako kaže, nisu dovoljno transparentne, jer se roba nerijetko prodaje u lotovima i uglavnom je dostupna pravnim licima, što ostavlja prostor za preprodaju i novo formiranje nerealnih cijena.

    – Omogućavanje učešća fizičkih lica na aukcijama, bez prodaje po paketima, za građane bi značilo povoljniju kupovinu i smanjilo bi prostor za zloupotrebe – zaključila je Šešlija.

    Regionalni centri

    Značajne razlike u vrijednosti oduzete robe zabilježene su i po regionalnim centrima UIO BiH. Tako je Regionalni centar Banjaluka tokom prošle godine evidentirao oduzimanje robe u vrijednosti od gotovo dva miliona KM.

    – Veća vrijednost zabilježena je u Regionalnom centru Tuzla, gdje je oduzeta roba vrijedila oko 3,6 miliona KM, dok je u Regionalnom centru Sarajevo taj iznos dostigao 3,2 miliona KM. U Regionalnom centru Mostar vrijednost zaplijenjene robe iznosila je oko 2,8 miliona KM – kazali su iz UIO.

  • Medvedev: Nismo ludi

    Medvedev: Nismo ludi

    Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    „Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob?“, rekao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO-a, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.

    Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do toga da u nekom trenutku sve izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.

    „Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju – Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja“, smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.

    „Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali, ne daj Bože da do toga dođe“, naveo je on.

    Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO-a i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.

    „Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće“, istakao je Medvedev.

    Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.

    „Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od strane Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa“, rekao je Medvedev, dodajući da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.

    Kada je riječ o odnosima Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.

    „Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting“, rekao je on.

    Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.

    „Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo“, rekao je Medvedev.

    Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju „prijetnju“ za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

  • Reforma tržišta rada u BiH

    Reforma tržišta rada u BiH

    Broj zaposlenih u realnom sektoru u Federaciji BiH približava se broju penzionera, dok rast troškova života dodatno opterećuje i radnike i poslodavce. Ovo je analizirala o tome kakve promjene donosi Prednacrt Zakona o radu FBiH, jedne od najvažnijih reformi tržišta rada posljednjih godina.

    Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH dostavilo je Vladi Prednacrt zakona o radu, na kojem se radilo nekoliko godina, čime je započela formalna procedura za njegovo usvajanje. Nakon razmatranja u Vladi, konačnu riječ daće Parlament Federacije BiH.

    Predlagač zakona navodi da je cilj unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost, ali bez ugrožavanja poslovnog ambijenta.

    „Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru“, poručio je ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.

    Sindikat podržava ključne izmjene

    Da je novi zakon potreban, saglasni su socijalni partneri uključeni u njegovu izradu. Sindikati posebno pozdravljaju fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, uvođenje kaznenih odredbi za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva, kao i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora.

    „Ključne su mnoge stvari – od plata i dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika i sindikalaca. Ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego postojeći“, smatra Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

    Poslodavci traže korekcije

    Poslodavci ističu da im je usvajanje zakona važno zbog nastavka rasta preduzeća i investicija, ali naglašavaju da određena rješenja treba doraditi.

    „Jasno mi je da je bilo poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon i davali ugovore mjesec po mjesec, ali zbog pojedinačnih slučajeva ne treba cijelu privredu dovesti u neizvjesnost“, kaže Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

    Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodi da su nezadovoljni određenim institutima u zakonu, posebno vrstama ugovora.

    „Radimo kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci ponovo opteretiti, umjesto da se rasterete. Nije problem izračunati prosječnu satnicu pomnoženu s plaćenom pauzom i vidjeti o kakvim iznosima je riječ“, upozorava Nenadić.

    Ugovor na neodređeno kao pravilo

    Ministar Delić naglašava da ugovor na neodređeno vrijeme mora postati standardna praksa, uz jasnije definisanje ugovora na određeno kako bi se spriječile zloupotrebe.

    „Ugovor na određeno vrijeme biće zadržan, ali preciznije definisan kako se ne bi dešavalo da ljudi decenijama rade bez mogućnosti da steknu ugovor na neodređeno. Kada je riječ o pauzi, o tome smo razgovarali, ali kompromis još nije postignut“, navodi Delić.

    Dodaje da će zakonom biti definisani i novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu, kao i rad u periodima prirodnih nesreća.

    Potraga za kompromisom

    Poslodavci i resorno ministarstvo saglasni su da je privredi potrebno dodatno rasterećenje, dok struka smatra da je ključ u pronalaženju balansiranog rješenja.

    „Zakon je iskorak u odnosu na ranije stanje. Evropa je prostor u kojem su radnička prava najzaštićenija. Razmišljanja poslodavaca su djelimično opravdana, ali zato postoji dijalog i medijatorska uloga Vlade kako bi se našao kompromis“, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

    Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura s ciljem modernizacije tržišta rada, rasterećenja poslovnog sektora i unapređenja položaja radnika, piše Federalna televizija.

     

  • Jedan muškarac mrtav, drugi sa povredama prebačen u bolnicu

    Jedan muškarac mrtav, drugi sa povredama prebačen u bolnicu

    Jedan muškarac je ubijen, a jedan je ranjen u pucnjavi u južnom Los Anđelesu u nedjelju uveče.

    Do pucnjave je došlo oko 20.15 sat po lokalnom vremenu, rekla je policija Los Anđelesa.

    Druga žrtva je prebačena u bolnicu u stabilnom stanju nakon što je pogođena u tijelo. Nijedna od žrtava još nije identifikovana.

    Detektivi Odjeljenja za pljačke i ubistva policije Los Anđelesa pozvani su na mjesto događaja da preuzmu istragu. Nisu imali informacije o osumnjičenima, vozilu korišćenom tokom incidenta niti motivu, prenosi Telegraf.rs.

    Prema njihovim riječima, žrtve su stajale ispred zgrade, kada im je prišao automobil. Nakratko su se mimoišli prije nego što su se zaustavili, nakon čega policija vjeruje da je više osumnjičenih izašlo iz automobila i otvorilo vatru.

  • Dodik: Moj cilj je da Srbe odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad njima

    Dodik: Moj cilj je da Srbe odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad njima

    Ja ne vodim ovdje ličnu bitku, ja vodim bitku za Republiku Srpsku i moj glavni politički cilj, poslije trideset godina neuspjeha Dejtonskog sporazuma, je da Srbe hrišćane odvojim od muslimana koji hoće hegemoniju nad srpskim narodom i hrišćanima, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    “Mi smo u neprijateljskom okruženju od strane Sarajeva. To je definitivno. Ja mislim da ovdje moramo da objašnjavamo i nazivamo stvari pravim imenom. Kada je neko kroz istoriju stalno u naporu da Srbima nanese zlo, onda da je to neprijateljstvo. Kakav poziv na normalan život? Šta to njima znači?”, upitao je Dodik.

    Kako navodi to se pokazalo i tokom pravosudnog postupka koji je vođen protiv njega.

    “Zato sam ja uzeo i povukao se korak nazad i rekao: ‘Dobro, ali vidjećete Milorada Dodika kojeg nikada niste vidjeli do sada'”, rekao je Dodik za portal “Provjereno.info”.

  • Da li v.d. predsjednika Republike Srpske treba da uđe u Ustav RS?

    Da li v.d. predsjednika Republike Srpske treba da uđe u Ustav RS?

    Ustav Republike Srpske treba promijeniti i još konkretnije definisati, a to se prije svega radi i kroz potpuno novi pravni akt, koji će ispraviti sve nedostatke koje ima aktuelni, uključujući i definiciju nove ustavne norme – vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    Saglasni u ovom stavu su pravni i politički stručnjaci, koji ocjenjuju da se Ustavom moraju otkloniti sve nedoumice i o nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske kao ustavotvorca, kako bi se, dodaju, jasno stavilo do znanja šta može predsjednik Republike, šta može potpredsjednik, a šta eventualno može vršilac dužnosti.

    Ovom temom neophodno se pozabaviti kako bi se izbjegle aktuelne situacije u kojima se nalazi Republika Srpska, poput mišljenja da v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije mogla predložiti mandatara za sastav Vlade RS, da potpredsjednici imaju veću ulogu od one koja im je data aktuelnim Ustavom Srpske, pa do toga da parlament nije mogao da imenuje nikoga u v.d. mandat.

    Dmičić: Ima prostora za unapređenje Ustava
    Mile Dmičić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, podsjeća da predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda, čime je u sadašnjem Ustavu RS u svoj svojoj punoći implementiran osnovni temelj konstitutivnosti triju naroda u BiH. Dmičić podsjeća i da predsjednik Republike određuje koji će ga potpredsjednik mijenjati u slučaju privremene spriječenosti da obavlja svoje funkcije, te da u slučaju da se to desi – to predstavlja vremenski ograničen stav.

    U takvoj situaciji i s obzirom na to da ne postoje norme o drugim stanjima, Dmičić ističe da ima prostora da se u unapređivanju ustavnih rješenja, pogotovo sa stanovišta komparativne ustavnosti i situacije u ustavnosti BiH, stvore uslovi da se u nekim narednim ustavnim promjenama razgovara i o konstituciji ustavne norme vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    “To sve ima temelj u slučajevima koje imamo i u stanjima od 2007. i iznenadne smrti predsjednika Milana Jelića, ali vodeći računa o tome da ima jedna činjenica, a to je da se predsjednik Republike Srpske bira na opštim izborima, a ne u parlamentu u Srpskoj. U kontekstu ta dva stanja moguće je tražiti i rješenje o vršiocu dužnosti do sprovođenja vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske”, kaže Dmičić za “Nezavisne novine” te dodaje:

    “Ili ukoliko ustavnim rješenjima, a ovdje je republikanski oblik uređenja, Narodna skupština kao najviše ustavotvorno i zakonodavno tijelo ne bira predsjednika, onda ona dobija legalitet i legitimitet da određuje vršioca dužnosti predsjednika Republike, a dva potpredsjednika obavljaju dužnosti u skladu sa svojim nadležnostima”.

    Jedan od mogućih načina da se riješe ovakve stvari, prema njegovom mišljenju, je i ako se donese zakon o predsjedniku Republike kao ustavnom organu.

    “Onda je i tu moguće dalje razraditi stanja koja se događaju u ovakvim ili sličnim situacijama”, naglasio je Dmičić.

    Ovlašćenja v.d. predsjednika Republike Srpske
    Na pitanje ukoliko bi se Ustavom zaista definisao vršilac dužnosti predsjednika kao ustavna kategorija, koja ovlašćenja bi on imao, Dmičić odgovara da bi to odredio ustavotvorac.

    “Ustavotvorac bi definisao u kojoj mjeri će u tom dijelu vršenja dužnosti biti puna ustavna norma ili određena restrikcija zbog stanja u kojima se nalazi ustavni organ – predsjednik Republike Srpske”, zaključio je profesor Dmičić.

    Stevandić: Potpredsjednici nemaju nikakva ovlašćenja
    Da Ustav RS treba promijeniti uvjeren je i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    On kaže da u Ustav Republike Srpske treba uvesti sve mogućnosti, a prije svega još bolje definisati odluke koje Narodna skupština RS može donositi kada nema predsjednika Republike, jer je parlament ustavotvorac.

    “Treba uvesti i kategoriju kako se u odsustvu predsjednika Republike Srpske mogu prenijeti ovlašćenja osim potpredsjedniku Republike, jer potpredsjednici nemaju nikakvu nadležnost – njima predsjednik ne može prenijeti nadležnost, već samo povjeriti poslove, i samo mogu raditi onaj posao koji im povjeri, a to je potpisivanje akata. A kad predsjednika Republike nema, potpredsjednik ne može da radi nijedan posao predsjednika jer nema izvorna ovlašćenja, njemu to mora naložiti Institucija predsjednika, a nju može substituisati samo odluka Narodne skupštine Republike Srpske ili v.d. predsjednika koga je imenovala Narodna skupština”, naglašava Stevandić za “Nezavisne”.

    Uz to, dodaje on, u novi pravni akt treba uključiti i pojam vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

    “U slučaju spriječenosti, smrti, nepredviđenih okolnosti koje mogu da se podvedu iz sudske presude i drugog. Naravno da može bolje. Ali je najgluplja priča da potpredsjednici mogu da vrše funkciju predsjednika. To je izdajnička priča ljudi koji nemaju pojma ni o Ustavu ni o nacionalnoj politici, poput pojedinih iz opozicije”, istakao je Stevandić.

    Ustav RS donesen 1992. godine
    Podsjećanja radi, aktuelni Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a usvojila ga je Skupština srpskog naroda BiH.

    Narodna skupština Republike Srpske je na 20. posebnoj sjednici, održanoj 13. marta 2025. godine, donijela Odluku o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske, nakon čega je održan niz javnih rasprava širom Republike.

    Vidović: BiH treba novi državni ustav
    Danijel Vidović, politikolog, ocjenjuje da je političkom sistemu BiH neophodna potpuna rekonstrukcija, uključujući i niže nivoe, odnosno entitete i kantone.

    “U tom smislu smatram da treba donijeti novi ustav počevši od državne razine, sve do srednjih razina vlasti i na odgovarajući način sve to uklopiti na lokalni nivo, na jedinice lokalne samouprave”, poručio je Vidović za “Nezavisne novine”.

  • “Primitivan istup Heleza”

    “Primitivan istup Heleza”

    Gradski odbor HDZ-a Mostar objavio je saopštenje u kojem je dao punu podršku klubu Zrinjski i njegovom treneru Igoru Štimcu, reagirajući na ranije zahtjeve mostarskog SDP-a za ukidanjem Štimčeve radne i boravišne dozvole u Bosni i Hercegovini.

    U odgovoru na zahtjev SDP-a iz HDZ-a BiH ističu kako je taj zahtjev primitivan istup Zukana Heleza, ministra odbrane BiH.

    Njihovo saopštenje prenosimo u cijelosti:

    “Rijetko je tko ovoj napaćenoj i podijeljenoj zemlji, a posebno gradu Mostaru, donio više pozitivnog i dobroga od HŠK Zrinjskog. Uspjesi koje ovaj klub godinama ostvaruje na domaćim, ali i europskim terenima učinili su za promociju Mostara i Bosne i Hercegovine više nego što su to uspjela pojedina ministarstva turizma.

    Umjesto da se stranke koje vode ta ministarstva i čiji predstavnici sjede na svim razinama vlasti – prvenstveno SDP – brinu o ugledu i pozitivnoj slici grada i države, njima je očito važnija vlastita politička kampanja, u koju su, po svemu sudeći, preuranjeno i nervozno ušli.

    Ta nervoza sve se češće prelijeva u javni prostor. Najbolji primjer toga je primitivan i neodgovoran istup ministra Zukana Heleza (SDP). Umjesto da se nanesena šteta sanira, svjedočimo pokušaju da se pred vlastitim biračkim tijelom skine stigma političke slabosti – i to na jedini njima poznat način: napadima na Hrvate i sve što ih predstavlja.

    Ovoga puta udar je usmjeren prema HŠK Zrinjskom i treneru Igoru Štimcu, čija je jedina ‘krivnja’ to što ima svoje mišljenje i ne boji ga se javno izreći. Trener Štimac je, očito, vjerovao da dolazi u demokratsku zemlju u kojoj je sloboda govora zajamčena, no predstavnici tzv. ‘građanskih’ opcija iznova ga pokušavaju uvjeriti u suprotno.

    Unatoč svemu, unatoč stalnim pokušajima obespravljivanja i omalovažavanja, jedno mora biti svima jasno:

    Hrvati su jednakopravan i konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini.

    A Zrinjski nije samo klub – Zrinjski je život, identitet i ponos Mostara.”

    Zašto SDP traži da se Štimcu oduzme dozvola
    Nakon izjave trenera Fudbalskog kluba Zrinjski iz Mostara Igora Štimaca da mu je želja da Hrvati u BiH dobiju svoj entitet, SDP je zatražio da mu bude oduzeta radna, odnosno boravišna dozvola.

    Iz Gradske organizacije SDP-a Mostar navode da se Štimac bavi političkim djelovanjem i propagandom umjesto posla za kojim mu je dozvola data.

    Tvrde da je Štimac prekršio odredbe Zakona o strancima BiH, a posebno član koji se odnosi na obavezu poštovanja javnog poretka.

    Poziv da se Štimcu uskrati radna, odnosno boravišna dozvola upućen je Ministarstvu bezbjednosti u Savjetu ministara i Službi za poslove sa strancima BiH.

    Nekadašnji reprezentativac Hrvatske u fudbalu i trener Igor Štimac izjavio je da bi želio da Hrvati u BiH dobiju svoj entitet, da Hrvatska bude lijepa i ponosna i da se vide manje oni koji mašu jugoslovenskim zastavama.